SOCIJALNO PONAŠANJE I GRUPNI UTJECAJ

· Ljudi su društvena bića

· SOCIJALNA PSIHOLOGIJA – grana psihologije koja proučava kako percipiramo druge ljude, kako o
njima razmišljamo i što prema njima osjećamo te kako stvaramo odnose i utječemo jedni na
druge
· osnovna postavka: PONAŠANJE = OSOBA + SITUACIJA
· situacija je često jako snažna odrednica ponašanja
· reakcija osobe u nekoj situaciji ovisi o njenoj interpretaciji situacije

GRUPA I KARAKTERISTIKE GRUPE

· nije svaki skup pojedinaca grupa

grupa – 2 ili više osoba koje imaju zajednički cilj i u interakciji su, a u ostvarivanju cilja međusobno su
ovisne i utječu jedna na drugu
KARAKTERISTIKE GRUPE ULOGE
očekivanja o tome kako se trebaju ponašati pojedini članovi grupe s obzirom na položaj u grupi
NORME
pisana ili nepisana pravila ponašanja za članove grupe
KOMUNIKACIJSKA STRUKTURA
u manjim grupama komunikacija je neposrednija
što je veća grupa, njezina komunikacijska struktura je složenija
STRUKTURA MOĆI I VODSTVO
kod većine grupa moć je koncentrirana u manjem broju pojedinaca
moć – mogućnost utjecaja na druge članove grupe i na grupne odluke
u većini grupa – vođa ima najviše moći
2 vrste vođa: usmjereni na cilj i usmjereni na odnose između članova
GRUPNA KOHEZIVNOST
snaga povezanosti članova grupe međusobno i sa samom grupom
kohezivnije grupe – učinkovitije, veća odanost grupi
vanjska prijetnja ili natjecanje – može povećati kohezivnost

SOCIJALNI UTJECAJI
način na koji stvarna ili zamišljena prisutnost ili ponašanje drugih utječe na osjećaje, misli i ponašanje
pojedinca
može dolaziti od jedne osobe, grupe ili institucije
SOCIJALNI – utjecaj grupe na rješavanje problema, izvedbu i ponašanje (socijalna facilitacija i inhibicjia,
socijalno zabušavanje, difuzija odgovornosti, deindividuacija)
UTJECAJ – socijalni pritisak (poslušnost autoritetu, konformizam)
SOCIJALNA FACILITACIJA I INHIBICIJA
prisutnost drugih à poboljšava uradak u jednostavnim zadatcima i dobro uvježbanim radnjama
ometa izvođenje složenih zadataka ili tek naučenih radnji
SOCIJALNA FACILITACIJA – pojava pri kojoj prisutnost drugih olakšava izvođenje neke aktivnosti tj.
poboljšava
uradak
SOCIJALNA INHIBICIJA – pojava pri kojoj prisutnost drugih otežava izvođenje neke aktivnosti tj. smanjuje
uradak
SOCIJALNO ZABUŠAVANJE
kada se radi u grupi, često se može prepoznati netko tko ne radi i ne doprinosi radu grupe i konačnom
uratku
sklonost ljudi da ulažu manje truda u obavljanje zadatka grupe kada se njihov pojedinačan doprinost ne
može izmjeriti ili zamijetiti
DIFUZIJA ODGOVORNOSTI
zbog toga što su i drugi prisutni, odgovornost za djelovanje se dijeli među svim prisutnima
veća grupa à manji osjećaj odgovornosti

učinak broja promatrača – što je veći broj svjedoka događaju u kojemu se treba pružiti pomoć, manja je
vjerojatnost da će pojedina osoba pružiti pomoć
DEINDIVIDUACIJA
gubitak identiteta i samokontrole u grupi (mnoštvu)
svijest o sebi i svojoj ličnosti je izmijenjena
grupa povećava razinu uzbuđenosti koja olakšava ekstremne oblike ponašanja i nastaje difuzija
odgovornosti zbog anonimnosti i utopljenosti u masi („Svi se tako ponašaju.“)
SOCIJALNI PRITISAK
za skladan suživot u društvu potrebno je pridržavati se određenih normi ili pravila
pojedinci su često izloženi socijalnom pritisku
socijalni pritisak proizlazi iz izravnog ili pretpostavljenog očekivanja ili zahtjeva drugih za određenim
ponašanjem
može usmjeriti ponašanje u pozitivnom i negativnom smjeru
KONFORMIZAM
promjena i prilagođavanje ponašanja ili uvjerenja koje izazvano stvarnim ili očekivanim grupnim
pritiskom
ZAŠTO INFORMACIJISKI UTJECAJ?
u situacijama kada nismo sigurni što misliti ili kako se ponašati drugi ljudi nam služe kao izvor informacija
o tomu što je ispravno ponašanje ili mišljenje
konformiramo se jer stvarno vjerujemo da su drugi u pravu
NORMATIVNI UTJECAJ
javlja se kada nas utjecaj drugih vodi konformiranju kako bi nas prihvatili i kako bismo im se svidjeli
ne želimo doživjeti ismijavanje, odbacivanje ili neodobravanje

SOCIJALNA PERCEPCIJA
odnosi se na to kako organiziramo i interpretiramo informacije koje uključuju druge ljude
STVARANJE DOJMOVA
prvi dojam stvorimo brzo, već nakon 30ak sekundi
prvi dojam utječe na informacije koje poslije dobivamo o nekoj osobi – češće uočavamo osobine koje su
u
skladu s prvim dojmom, a zanemarujemo ostale
prilikom stvaranja dojmova o drugima često griješimo
POGREŠKE KOD STVARANJA DOJMOVA POGREŠKA PRVOG DOJMA
sklonost prosuđivanja ljudi pod utjecajem dojma koji smo stvorili kada smo ih prvi put vidjeli
zanemarujemo nove informacije koje dobivamo u naknadnim susretima s osobom
npr. osobu koja je pri prvom upoznavanju bila nekomunikativna doživljavamo takvom iako u naknadnim
susretima komunicira kao ostali
HALO – EFEKT
na temelju općeg, povoljnog ili nepovoljnog dojma o pojedincu prosuđujemo sve ostale njegove osobine
i ponašanja
npr. osoba nam je antipatična iz nekog razloga i k tomu neuredno izgleda – automatski joj tada
pripisujemo i
osobine poput neorganiziranosti, površnosti i neodgovornosti

IMPLICITIVNE TEORIJE LIČNOSTI

teorije ili uvjerenja o tome koje su osobine međusobno povezane, a koje se isključuju
na temelju toga imamo dojam da o osobi znamo puno više nego što to potkrepljuju stvarne činjenice
pomažu nam u brzom stvaranju cjelovitih dojmova o drugima – popunjavaju praznine u informacijama
SAMOISPUNJAVAJUĆE PROROČANSTVO
često su naši dojmovi i teorije o drugim ljudima pogrešni
ako se ponašamo prema drugima sukladno našim uvjerenjima može nehotice učiniti naše teorije točnima
imaš teoriju kakav je netko
ponašaš se prema osobi na temelju te svoje teorije
osoba reagira na tvoje ponašanje
njenu reakciju percipiraš kao potvrdu točnosti svoje teorije

ATRIBUCIJE
procjenu o tomu kakva je neka osoba najčešće donosimo na temelju opažanja njezina ponašanja i
zaključivanjem o uzrocima tih ponašanja
uzroke ponašanja možemo pripisati (atributirati) unutarnjim ili vanjskim činiteljima
prema tomu, atribucije su: UNUTARNJE (osobine ličnosti) i VANJSKE (značajke situacije)
npr. ako čekamo prijatelja koji kasni, njegovo kašnjenje možemo pripisati njegovoj neodgovornosti
(unutarnje atribucije) ili zastoju u prometu (vanjske atribucije)
OSNOVNA ATRIBUCIJSKA POGREŠKA
sklonost precjenjivanja unutarnjih, a podcjenjivanju vanjskih uzroka nečijeg ponašanja
npr. osobu koja viče na ulici može smatrati nepristojnom ili možda agresivnom, a zanemarujemo
situacijske čimbenika koji mogu utjecati na njezino ponašanje
s druge strane, uzroke svojeg ponašanja češće pripisujemo vanjskim okolnostima tj. situaciji
npr. vičemo na ulici jer nas je netko uvrijedio ili isprovocirao

SUKOBI I NAČINI RJEŠAVANJA SUKOBA

SUKOB se događa kada pojedinci ili grupe doživljavaju razlike među sobom neuskladivima ili vide jedni
druge
kao prijetnju svojim vrijednostima, potrebama ili ciljevima
UZROCI SUKOBA
RAZLIČITI STAVOVI I VRIJEDNOSTI
stavovi i vrijednosti utječu na to kako živimo i koje odluke donosimo
volimo se družiti s onima koji dijele naše stavove i vrijednosti
osobe drugačijih stavova i vrijednosti su prijetnja i ugrožavaju našu sliku svijeta
RAZLIČITI INTERESI
u situacijama kada više osoba želi nešto, ali zbog ograničenih resursa ne mogu svi to i dobiti
POVRIJEĐENI/NEUVAŽENI OSJEĆAJI
kada se u nekim odnosima osjećamo neuvaženo, napadnuto , nevoljeno
takvim osjećajima često pridonosi percipirana nepravda – osjećamo se zakinuto ili uskraćeno s
obzirom na druge
PRISTUP RJEŠAVANJU SUKOBA

ovisi o motivacijskoj orijentaciji strana u sukobu

ORIJENTACIJA NA SURADNJU – zainteresiranost za dobrobit druge strane, kao i za svoju
ORIJENTACIJA NA NATEJCANJE – jedna strana je zainteresirana za svoju korist
u svakom sukobu postoje dobitci i gubitci za obje strane
način ponašanja u sukobu može se objasniti uz pomoć cilja kojeg žele postići i pod koju cijenu
ponašanje u sukobu je različito ovisno o tome je li nam stalo zadovoljiti svoju potrebu ili nam je stalo
sačuvati
dobar odnos s drugom stranom
ODNOS DVOSTRUKE BRIGE
dvodimenzionalni model koji upućuje na načine reagiranja u sukobu ovisno o tome na što je osoba
usmjerena

ORIJENTACIJA PREMA ČUVANJU ODNOSA

NAMETANJE
· nametanje vlastite moći i ciljeva ispred svega
IZBJEGAVANJE
·ignoriranje sukoba
·bijeg, povlačenje,
pasivnost
KOMPROMIS
· obje strane malo popuste od svojih zahtjeva
· problem smanjen, nije riješen
SURADNJA
· zajedničko rješavanje problema
· želja da se nađe rješenje koje
zadovoljava obje strane
POPUŠTANJE
· predaja, odustajanje od vlastitih ciljeva
· potiskivanje vlastitih potreba i
mišljenja
ORIJENTACIJA PREMA VLASTITIM CILJEVIMA