FUCKING FILOZOFIJA

1. ETIKA – UVOD
- nije isto što i moral (ethos = običaj, navada); filozofska disciplina koja proučava
moral tj. pita zašto je nešto normalno (moral dolazi od iste riječi, ali se odnosi na
naše djelovanje/postupke/vjerovanja & norme = pita se što je moralno)
- primijenjena (pobačaj, smrtna kazna, eutanazija, terorizam, građanski neposluh,
siromašne & nerazvijene zemlje)
- normativna (pitanje hoćemo li ispuniti dano obećanje)
- metaetika
- odnos morala (nepisana pravila u nekom društvu) i zakona (pisana pravila u
nekom društvu)
- moralna odgovornost (životinja, dijete, vojnici)
- savjest – glas u nama (grižnja savjest)
- moralno – postupci i djelovanja koja su u skladu s moralom
- nemoralno – postupci i djelovanja koja nisu u skladu s moralom
- amoralno – postupci i djelovanja koja nemaju nikakve veze s moralom
- konzekvencijalizam – gledište da prvenstveno treba imati na umu posljedice naših
postupaka
- deontologija – gledište da postoji skup pravila kojih se treba pridržavati
- etika vrlina (aretička etika) – gledište da prvenstveno treba imati na umu vrline i
mane ljudi

2. ETIKA VRLINA
- vještina/talent/vrlina (mudrost, hrabrost, umjerenost)
- aretaička vrlina (arete = izvrsnost bilo koje vrste, moralna vrlina)
- virtus = snaga, vrlina, izvrsnost, junaštvo
- vrlina/krepost – moralna kvaliteta, stalno usmjeravanje volje na dobro; sposobnost
pojedinca da djeluje prema moralnim načelima i vrijednostima; stečena karakterna
osobina koja omogućuje ispravan život osobi koja ju je razvila
- znanje = vrlina (Sokratovska pitanja = lekcije za život, npr. Znam da ništa ne
znam)
- etički intelektualizam – kao razumna bića umnim uvidom povećavamo i moralnost
(veće znanje = veća vrlina)
- etički optimizam – tko zna što je dobro, taj će i činiti dobro (čovjeku je urođeno
odabrati dobro prije zla)
- Platon, pravednost - Svatko radi svoj posao i ne miješa se u tuđi posao
- Aristotel, Nikomahova etika:
a) mana = premalo (kukavičluk, asketizam, podnošenje nepravde,
malodušnost)
b) vrline = zlatna sredina (velikodušnost, ponos)
c) mana = previše (nesmotrena ludost, rasipništvo, raskalašenost, oholost,
nanošenje nepravde)
- dijanoetičke vrline (razumske, teorijske; tiču se pojedinca, stječu se učenjem; što
više, to bolje; mudrost, znanje, razboritost) vs. etičke vrline (vrline volje,
praktične; prakticiraju se u zajednici, stječu se navikavanjem; načelo zlatne
sredine; umjerenost, hrabrost, pravednost)
- eudaimonia = blaženstvo, Najbolja, najplemenitija i najugodnija stvar na svijetu
- helenizam = nepomućenost, duševni mir; filozofija kao životno umijeće koje uči
kako se može biti sretan (opće dobro više nije na prvome mjestu već individualna
sreća)
 - etičke škole:
a) stoicizam = smireno prihvaćati udarce sudbine; hrabrost, pravednost,
umjerenost, mudrost, samodostatnost (autarkija); Seneka, car Marko
Aurelije, rob Epiktet
b) epikurejska škola = senzualizam, produhovljeni hedonizam; produhovljeni
hedonizam kao vrlina; Epikur, Tit Lukrecije Kar
c) skepticizam = relativizam & skepticizam; epohe (suzdržavanje od sudova),
konformizam; Piron, Sekst Empirik

3. KONZEKVENCIJALISTIČKA ETIKA
- konzekvencijalizam = za prosudbu moralne prihvatljivosti određenoga čina bitne
su isključivo njegove posljedice
- utilitarizam = temelj je načelo korisnosti ili načelo najveće sreće najvećega broja
ljudi
- Jeremy Bentham, utilitarizam postupaka – načelo korisnosti = postupak koji će u
najvećoj mogućoj mjeri povećati korist/sreću onih na koje se odnosi (pojedinac &
zajednica)
- račun ugode:
a) trajanje – koliko dugo će trajati užitak
b) koliko je snažno zadovoljstvo
c) izvjesnost/neizvjesnost – koliko smo sigurni da će čin proizvesti sreću
d) blizina/udaljenost – koliko je daleko u budućnosti očekivana bol/ugoda
e) produktivnost – hoće li očekivana ugoda voditi do drugih ugoda
f) čistoća – hoće li očekivana bol voditi do drugih boli
g) obuhvatnost – na koliko osoba utječe postupak
- J.S. Mill, utilitarizam pravila – vrijednosna razlika između različitih vrsta užitaka
(moralno je ispravno ono djelovanje koje će dovesti do veće sreće nego što bi to
bio slučaj da smo primjenjivali neko drugo pravilo)
- Peter Singer, utilitarizam preferencija – odluka je moralno ispravna onoliko koliko
promiče interese svih koji su njome pogođeni
- Peter Singer, efektivni altruizam -

4. DEONTOLOŠKA ETIKA
- pravo & dužnost
- Immanuel Kant – djelovanje iz dužnosti & djelovanje prema dužnosti (primjereno)
- djelovanje iz nagnuća (hipotetički, ako p onda q; uvjetovane radnje, djelujemo
prema dužnosti; ima vrijednost legalnoga čina) & djelovanje iz dužnosti
(kategorički, ima formu bezuvjetnoga suda; djelujemo iz dužnosti; ima formu
moralnoga čina); Kant's Axe (laž nikada ne može biti moralno opravdana)
- formulacije kategoričkoga imperativa:
a) Djeluj samo prema onoj maksimi za koju možeš htjeti da (tvojom voljom)
postane općim zakonom.
b) Djeluj uvijek tako da drugu osobu promatraš kao svrhu, a nikada kao
sredstvo.
- teorijski um – propisuje zakone osjetilnosti unutar područja osjetilnog &
iskustvenog
- praktični um – propisuje načelo ljudskoj djelatnosti/nagnućima kao osjetilnim
motivima djelovanja
- J. Locke, etika prava – pravo na život, pravo na slobodu, pravo na imetak
- Dvije stvari me ispunjavaju sve većim strahopoštovanjem i udivljenjem što ih više
promišljam - zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni, Kant