Professional Documents
Culture Documents
Postanak Reljefa
Postanak Reljefa
Postanak Reljefa
Reljef čine sva uzvišenja, udubljenja I ravnice na Zemljinoj površini (ravnine I neravnine).
Pod uticajem gravitacije Zemljina kora se širi, a djelovanjem unutrašnje toplote, ona se skuplja.
Širenjem I skupljanjem nastaju TEKTONSKI POKRETI:
slika 1: NABIRANJE
2. rasjedanje (vertikalni tektonski pokreti izdizanja ili spuštanja dijela Zemljine kore)
Nabiranjem nastaju VJENAČNE PLANINE. One su visoke, oštrih vrhova, strmih strana I pružaju se u
vidu paralelnih planinskih vijenaca.
Rasjedanjem nastaju GROMADNE PLANINE. One su niske, zaobljenih vrhova I blagih strana. Mogu da
se nađu usamljene ili u grupi.
Rasjedanjem mogu da nastanu I udubljenja – kotline I rovovi
Osim vjenačnih I gromadnih planina postoje I VULKANSKE PLANINE. To su kupe živih ili ugašenih
vulkana.
RAVNICE – su zaravnjeni dijelovi kopna. Nazivaju se NIZIJE, ako su do 200m nadmorske visine I
VISORAVNI, ako su iznad 500 m nadmorske visine.
VULKANI
VULKANI su uzvišenja u obliku kupe, na čijem se vrhu nalazi otvor – KRATER, iz kojeg, tokom
ERUPCIJE, izbijaju gasovi, pepeo I lava. Krater je sa unutrašnjošću vulkana povezan uskim kanalom,
koji se naziva GROTLO.
Slika 3: vulkan
Javljaju se na liniji dodira litosfernih ploča. Najviše živih vulkana na Zemlji ima u VATRENOM POJASU
PACIFIKA. Ovaj pojas obuhvata obale Tihog okeana I brojna vulkanaska ostrva u njemu.
ZEMLJOTRESI
Zemljotres je izenadno, kratkotrajno podrhtavanje tla. Zemljotres izaziva pomeranje litosfernih
ploča.
HIPOCENTAR - je mjesto u Zemljinoj kori gdje potres nastaje. Obično je na dubini od nekoliko do
više desetina kilometara.
Ukoliko se epicentar nalazi na dnu mora, može da nastane talas velike visine, koji se naziva CUNAMI.
Slika 4: zemljotres