Seminarski rad

Sadržaj:

Općenito o Maroku……………………………………………………………………………. 3

Povijest………………………………………………………………………………………………. 5

Gospodarstvo……………………………………………………………………………………...
7

Stanovništvo………………………………………………………………………………………. 8
Politika……………………………………………………………………………………………… 10

Rabat i Casablanca……………………………………………………………………………. 11

Pop kultura……………………………………………………………………………………….. 12

Izvori………………………………………………………………………………………………… 13
Općenito o Maroku
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi, na obali Atlantskog oceana i
Sredozemnoga mora. Na istoku graniči s Alžirom (duljina granice 1559 km), a na
jugozapadu sa Zapadnom Saharom (443 km). Na teritoriju Maroka su španjolske
enklave Ceuta i Melilla. Ima površinu od 442 331 km2 (sa Zapadnom Saharom 710
850km2) . Nalazi se između 27 o i 35o sjeverne geografske širine i 1 o i 13o zapadne
geografske dužine. Glavni grad je Rabat.
Zapadnu Saharu smatraju svojim teritorijem iako je anektirana 1975. Nazivaju je
Južnom provincijom.

Zastava Maroka
Prirodna obilježja
Postoje tri velike geografske regije Maroka; gorje Atlas, obala Sredozemnog mora
i obala Atlantskog oceana (većinom ravnica).Atlas dijelimo na tri paralelna lanca:
srednji, visoki i anti atlas. Na obali sredozemnog mora nalazimo još jednu planinu
Rif. Dvije obale dijeli Gibraltarski tjesnac.
Klimatska obilježja

Prosječna je godišnja temperatura na obali 18 °C, a u gorju 21 °C. Količina oborina

na obali je 200 do 550 mm, a na Atlasu i više od 1000 mm. Prema Sahari količina
se oborina smanjuje. Zimi su najviši dijelovi Atlasa pokriveni snijegom. Vegetacija
je u sjevernome dijelu Maroka sredozemna, na južnome predgorju Atlasa stepska
i polupustinjska, a na najvišim dijelovima Atlasa planinska. Riječni tokovi nastaju
zbog velike količine snijega i njegovoga otapanja ljeti na Atlasu.. U Atlantski ocean
utječu rijeke Oum er Rbia, Sebou, Tennsift i Dra, a u Sredozemno more Moulouya.
Plovna je samo rijeka Sebou u donjem toku.
Povijest
Područje Maroka nastanjivala su plemena od kojih potječu današnji Berberi.
Potkraj 2. i na početku 1. tisućljeća pr. Kr. pojavili su se na obalama Maroka fenički
trgovci. Poslije su njima zavladali Rimljani pa i Bizant. Potkraj 7. st. zavladali su
zemljom Arapi i proširili Islam. Dinastija Almoravida je osnovala novi glavni grad
Marrakech. Maroko je bio središte neovisnoga sjevernoafričkoga carstva, koje je
obuhvaćalo i južni dio Pirinejskoga poluotoka. Maroko se bio raspao na niz
samostalnih feudalnih kneževina. U to su doba započeli prvi naleti Europljana:
Portugalci su osvojili Ceutu (1415), Tanger (1471) i još neka uporišta na obali. Do
kraja 16. st. Španjolci su istisnuli Portugalce. Englezi su se 1662. domogli
Tangera.“Svetim ratom“ su se oslobodili Europljana no Francuska im je, osvojivši
Alžir, nametnula svoje trovačke uvjete kao Njemačka i Engleska. Francuskim
pretenzijama u Maroku protivila se Njemačka pa je diplomatska kriza u dvama
navratima, 1906. i 1911. zamalo prerasla u oružani sukob. Godine 1912. Maroko
je postao francuski protektorat pod formalnom upravom sultana, ali sa stvarnom
moći u rukama francuskog glavnog rezidenta. Sjeverni dio zemlje dospio je pod
upravu Španjolske sa središtem u Tétouanu.
Već iste godine izbio je ustanak protiv protektora. Oružana pacifikacija zemlje je
trajala više od dva desetljeća. Velike razmjere poprimila je oslobodilačka borba
1920., kada je u španjolskom dijelu Maroka izbio ustanak rifskih plemena koji su u
nekoliko navrata nanili ozbiljan poraz španjolskim postrojbama i 1922. proglašena
je neovisna republika u području Rifa. Proširenje pobune na francuski Maroko
dovelo je do francuske intervencije protiv ustanka, kojega su udružene španjolske
i francuske postrojbe svladale tek 1926., ali su borbe na Visokom Atlasu trajale do
1933–34.
Za vrijeme francuske vlasti središte Maroka premješteno je iz unutrašnjosti na
obalu. Luka Casablanca je izrasla u milijunski grad, industrijsko i financijsko
središte sa značajnom zajednicom Europljana, a Rabat postao nova prijestolnica.
Nakon II. Svjetskog rata sve su izraženije bile težnje Marokanaca za
samostalnošću, utjelovljene u osobi sultana Mohammeda V.
Francuska je pokušala zaustaviti osamostaljenje, ali je u drugoj polovici 1950-
ih morala popustiti i Maroko je 1956. postao neovisna monarhija, a godinu dana
kasnije sultan Mohammed proglasio se kraljem.
Marokansku neovisnost obilježila je duga vladavina kralja Hassana II. koji je
kombinacijom autoritarne i umjereno reformističke politike uspio održati
jedinstvo i političku stabilnost zemlje. Godine 1976. Hassan je u savezništvu
s Mauritanijom zauzeo susjednu Zapadnu Saharu, bivšu španjolsku koloniju s
vrijednim ležištima fosfata, otpočevši time sukob sa zapadnosaharskim gerilskim
pokretom Polisario kojeg je podržavao susjedni Alžir.
U devedesetima u Maroku je započeo proces postupne demokratizacije. Hassana
je naslijedio sin Muhamed VI. koji je ubrzao političke i društvene promjene.

Hassan II.
Gospodarstvo

Marokansko gospodarstvo obilježava otprilike podjednaka zastupljenost

poljoprivrede, industrije i usluga u BDP-u. Od prirodnih bogatstava posjeduje
ležišta fosfata (među vodećima u svijetu), željeza, mangana, kobalta, antimona,
olova, prirodnoga plina i nafte. U poljoprivrednoj ponudi prevladavaju žitarice,
agrumi, vino, maslinovo ulje, sol, riba i živa stoka. U industrijskoj ponudi vodeći su
fosfati, kožarski i tekstilni proizvodi, nafta, plin, derivati, cigarete, pića i kemikalije.
Tradicionalnu ponudu čine obrti, ćilimarstvo i kožarstvo. Od 2001. Maroko
ostvaruje visoke stope rasta BDP-a (godišnji prosjek 6%), s osloncem na strane
investicije. Godine 2003. ostvaren je BDP u vrijednosti od 123 milijarde USD; BDP
po stanovniku iznosio je 3900 USD. BDP je za 2004. procijenjen na 4200 USD po
stanovniku, mjereno po PPP-u. U stvaranju BDP-a uslužni sektor sudjeluje s 52%
(polovicu ostvaruje turizam), industrija s 32%, a poljoprivreda sa 16%. Stopa
nezaposlenosti iznosi 19% (2003); prema procjenama Svjetske banke siromašno je
18% stanovništva. U vanjskoj trgovini ostvaruje se manje od 15% BDP-a; većinom
se izvoze fosfati, kemikalije, kožarski proizvodi, ćilimi i riba, a uvozi nafta, derivati,
industrijska i telekomunikacijska oprema, prijevozna sredstva i plastika. Prema
udjelu u vanjskoj trgovini vodeći su partneri zemlje EU-a (62%), SAD (10%) i
Saudijska Arabija (7%). Početkom 2004. vanjski dug bio je 20 milijarda USD. Prema
BDP-u, peto je najveće gospodarstvo Afrike (iza JAR-a, Alžira, Nigerije i Egipta)

Gospodarstvo prema
sektorima
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2004. u Maroku živi 29 680 069 st., a prema procjeni
stanovništva iz 2013. godine 33 073 567 st. ili 74,7 st./km². Najnaseljeniji je
sjeverni dio zemlje (područje uz Sredozemno more); južno predgorje Atlasa
gotovo je pusto. Stanovnici su najvećim dijelom Berberi (45%) i Arapi (44%) te
drugi (11%). Po vjeri su uglavnom muslimani (99,0%; pretežno suniti); ima nešto
kršćana i drugih (1,0%).

Porast stanovništva nešto je niži od prirodnoga prirasta. Smrtnost je dojenčadi

30,2‰. U dobi je do 14 godina je 29,1% stanovnika, od 15 do 59 godina 57,0% st.,
a u dobi od 60 i više godina 8,2% st. (2008). Očekivano trajanje života za muškarce
je 73,9 godina, a za žene 75,6 godina. U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu
zaposleno je 39,1% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu
21,9%, u uslužnim djelatnostima 69,0%.
Sveučilišta su u Rabatu i Fèsu; službeni je jezik arapski, a razgovorni francuski,
berberski i dr. Glavni je grad Rabat (Ar Ribat; 1 622 860 st. sa Saléom i Temerom,
2004), a najveći Casablanca (Dar el-Beïda; 2 933 684 st.).

Grafički prikaz rasta stanovništva Maroka

Politika
Prema Ustavu od 13. 9. 1996 (nadopunjen nizom amandmana, posljednji iz 2011),
Maroko je monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Kralj je svjetovni i
duhovni poglavar države, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, predsjeda
sjednicama Vrhovnoga pravosudnog savjeta (Le Conseil Supérieur de la
Magistrature) te sjednicama vlade i imenuje predsjednika i članove vlade. Vlada,
koja obavlja izvršnu vlast, za svoj je rad odgovorna kralju i parlamentu.
Zakonodavnu vlast obnaša dvodomni parlament, a čine ga Zastupnički
dom (Chambre des Représentants) i Dom savjetnika (Chambre des Conseillers).
Članove Doma zastupnika biraju lokalne jedinice (regije). Pravo glasa opće je i
jednako za sve državljane s navršenih 18 godina života. Vrhovni pravosudni savjet
najviši je pravosudni organ, njegova je zadaća da osigura i jamči rad i disciplinu
sudovanja u državi. Redovitu sudbenu vlast obnašaju prvostupanjski sudovi i
Visoki sud (La Haute Cour). Administrativno je država podijeljena na 15 regija.
Rabat
Rabat što znači "Utvrđena palača"; francuski: Ville de Rabat; španjolski: Ciudad de
Rabat) je glavni grad, političko i upravno središte, te treći po veličini grad Maroka.
Ima 627 942 st.,a šire gradsko područje 1 622 860 st. (2004). Na području stare
gradske jezgre sačuvan je niz kulturnopovijesnih spomenika: utvrda Oudaïa s
vratima iz 12. st., gradska vrata (Bab Rouah) i minaret (86 m) djelomično sačuvane
džamije Hassan. Ondje se nalazi i mauzolej Muhameda V. iz 1971. Godine 2012.
uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Casablanca
Casablanca najveći grad Maroka i luka na obali Atlantskog oceana; 3 269 962 st.
(2009). Trgovačko središte s međunarodnim sajmovima i jedna od najprometnijih
luka Afrike (preko Casablanke odvija se oko 75% vanjske trgovine Maroka).
Industrijsko središte. Međunarodna zračna luka. Arapi su sagradili svoje
naselje Dar al-Bajda, koje su osvojili i porušili Portugalci 1468; oni su ondje 1515.
podignuli naselje Casa Branca koje su poslije razvili u luku.
Pop kultura

Film Marocco (1930.) je nominiran za četiri Oscara,

među njima su nominacije za glavnu žensku ulogu,
Marlene Dietrich, kojoj je to bila prva američka uloga, i
redatelja, Josefa von Sternberga. Priča o ljubavi
kabaretske pjevačice Amy Jolly (M. Dietrich) i
legionara Toma Browna (G. Cooper) tijekom rata za
Fir, koja se komplicira zbog Tomove ljubavi prema
ženama i pokušajima jednog bogataša da osvoji Amy.
Kako i Amy i Tom imaju burnu prošlost moraju
odlučiti hoće li je ostaviti iza sebe ili će nastaviti
svatko svojim putem.

Casablanca je romantična drama 1942. godine.

Radnjom je smještena u marokanski grad
pod višijskom kontrolom Casablance tijekom Drugog
svjetskog rata, a fokusira se na sukob između,
prema riječima jednog od junaka, ljubavi i vrline: on
mora odabrati između ljubavi za ženu i onog što je
ispravno, pomaganja njoj i njenom mužu
vođi Pokreta otpora da pobjegnu iz Casablance kako
bi mogli nastaviti borbu protiv nacista.
Casablanca je osvojila tri Oscara, uključujući najbolji
film .
https://www.enciklopedija.hr/clanak/maroko

https://mvep.gov.hr/bilateralni-odnosi-153280/ukratko-o-maroku/153281

https://www.haikudeck.com/prirodno-geografske-odlike-maroka-uncategorized-
presentation-8aad23c837#slide19

https://mvep.gov.hr/bilateralni-odnosi-153280/gospodarstvo-maroka/180168

https://www.enciklopedija.hr/clanak/51347

https://enciklopedija.hr/clanak/casablanca

https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=22434

https://film.lzmk.hr/clanak/casablanca