Dajana Kešelj

Anja Bajić
Anđela Vrećo
Jelena Lakić
Jovana Pantović

Imena i prezimena

Poslovni plan

Proizvodnja piva
Naziv biznis plana

Banja Luka
Mjesto realizacije biznis plana

Banja Luka, maj 2021. godine

 Sadržaj

1. Opis poslovne ideje.............................................................................................................................4

1.1. Istorija projekta posl. Ideje..........................................................................................................4
1.2. Vizija i misija................................................................................................................................5
1.3. Ciljevi...........................................................................................................................................6
2. Djelatnost................................................................................................................................................6
2.1.Opis djelatnosti..................................................................................................................................6
2.2. Inovativni aspekti djelatnosti..........................................................................................................12
2.3. Razvoj djelatnosti............................................................................................................................13
2.4. Potrebna tehnologija i know-how..................................................................................................13
2.5. Mikro i makro lokacija....................................................................................................................22
2.6. Dodatna korisnost za kupce............................................................................................................23
3. Tržište....................................................................................................................................................23
3.1.Tržišni potencijal..............................................................................................................................23
3.2.Segmentacija tržišta........................................................................................................................24
3.3. Istraživanje tržišta...........................................................................................................................24
3.4. Glavni kupci....................................................................................................................................25
3.5. Konkurencija...................................................................................................................................25
3.6. Pozicioniranje na tržištu..................................................................................................................26
4. Marketing..............................................................................................................................................26
4.1. Koncept marketinga........................................................................................................................26
4.2. Marketing mix.................................................................................................................................27
4.3. MARKETING PLAN...........................................................................................................................29
5. Menadžment........................................................................................................................................30
5.1. Interna I eksterna analiza...............................................................................................................30
5.2. S. W. O. T analiza............................................................................................................................32
5.3. Poslovna strategija..........................................................................................................................33
5.4. Poslovni ciljevi................................................................................................................................33
5.5. Organizaciona šema........................................................................................................................34

2
 5.6. Struktura zaposlenih I menadzment...............................................................................................34
5.7. Terminski plan implementacije preduzetničkog projekta...............................................................35
6. Pravni aspekt........................................................................................................................................36
6.1. Insitucionalni oblik organizovanja poslovnih sistema.....................................................................36
6.2. Unutrašnja organizacija..................................................................................................................36
6.3. Statut i pravilnik o unutrašnjoj organizaciji.....................................................................................37
6.4. Ostali normativni akti poslovnog sistema.......................................................................................48
6.5. Opšti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodnjom.................................................48
7. Finasije..................................................................................................................................................49
7.1. Potrebna ulaganja I izvori ulaganja.................................................................................................49
7.2. Projekcija dobiti-gubitka I analiza gotovinskog toka..................................................................56
7.3. Ocjena društvene rentabilnosti.................................................................................................57
7.4. Procjena rizika...........................................................................................................................57
7.6. Obezbjeđenje sredstava iz tuđih izvora (kreditnih sredstava)...................................................61
8. Razvoj preduzeca..................................................................................................................................62
8.1. Pravci rasta.....................................................................................................................................62
8.2. Metode rasta..................................................................................................................................62

3
 1. Opis poslovne ideje

LOGO

1.1. Istorija projekta posl. Ideje

Proizvodnja piva je oduvijek bila profitabilan posao, jer je ovo piće jedan od najpopularnijih
i najomiljenijih od mnogih. Zbog toga vrlo često početnici biznismeni žele da otvore
sopstveni biznis u ovoj oblasti. Trenutno u BiH postoji šest pivara (u FBiH nalazi se pet
pivara, a u RS jedna). Banajalučka pivara i Bihaćka pivovara smještene su u
sjeverozapadnom dijelu BiH, u centralnom dijelu BiH je smještena Sarajevska pivara, u
sjeveroistočnom dijelu nalazi se Pivara Tuzla, u zapadnoj Hercegovini (Grude) je Grudska
pivovara, a u južnoj Hercegovini (Mostar) Hercegovačka pivovara – Heppro.

4
 Slika 1.

Pivo je slabo alkoholno piće, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja,
vode i pivskog kvasca. Voda je glavni sastojak. Slad se dobija od žitarica, najčešće od ječma i
daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata
piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva
alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid.

Na ideju proizvodnje piva smo došli tako što je član našeg tima išao na takmičenje „Jelen
Business Cse Chalenge“ i uvidjela da proizvodnja i prodaja piva stvaraju dobar i profitabilan
biznis. Ideja o poslovanju našeg preduzeća nastala je kao potreba članova za ličnim
razvojem, povećanjem svoga kapitala i osnivanja preduzeća gdje bi sa svojim
obrazovanjem, idejama, motivacijom i željom za uspjeh mogli da obezbjede dobre uslove za
poslovanje.

1.2. Vizija i misija

Nasa vizija je da u narednih par godina preuzmemo vodeću ulogu na teritoriji BiH i tako
postanemo prepoznatljivi po kvalitetu proizvoda, brendu i širokim asortimanom. Nakon
toga, vizija je da se proširimo cijelim Balkanom, budemo sponzori raznim svjetskim
manifestacijama i da se za nas daleko čuje. Da postanemo prepoznatljivi i upečatljivi po
svojim prizvodima.

5
Naša misija je da kroz inovativne načine proizvodnje svojim potrošačima ponudimo
revolucinarne ukuse piva. Posredstvom našeg načina prerade,kojim se prvenstveno
osvrćemo na ekološku svijest, doprinijet ćemo poboljšanju kvaliteta života u društvenom i
prirodnom okruženju.

Poslovanje u narednih 5 godina odnosilo bi se na ispravak grešaka koje smo uočili na

početku poslovanja, povećanja kapitala za investiranje i ulaganje kao i osiguranje na tržištu.
Da bi smo bili prepoznatljivi na tržištu moramo imati što više kupaca koje ćemo privući
odličnim kvalitetom i dobrim marketingom.

1.3. Ciljevi

Cilj I svrha ovog rada je kreirati i prikazati poduhvat pokretanja proizvodnje piva i opisati
način na koji bi to preduzeće poslovalo. Cilj nam je često povećavati ponudu za 4 nova
proivoda, zapošljavanje novih 100 radnika u narednih 5 godina, dozvoljavati praksu
učenicima I studentima, proširenje preduzeća, stvaranje Brenda koji će biti prepoznatljiv
širom Evrope, saradnje sa novim dobavljačima iz Češke. Najbitnije nam je da steknemo
povjerenje kupaca, što ćemo činiti promocijom i podrškom sportskim klubovima i raznim
ekološkim akcijama. Kao jedna važna stavka našeg cilja kojom ćemo se baviti u toku
poslovanje jeste da otkrijemo kako od starog hljeba da dobijemo kvasac I tako prestanemo
uvoziti tu sirovinu. Ovu planiramo realizovati u trećoj godini našeg poslovanja. Takodje cilj
nam je da povećamo obim proizvodnje u 2022. godini za 10% u odnosu na 2021.

2. Djelatnost
2.1.Opis djelatnosti

Naša djelatnost zasnovana je na preradi starog hljeba i peciva te dobijanju alkohola, tj piva
na taj način. Kada se izmrve ostaci hljeba oni zamjenjuju ¼ slada koji se koristi u procesu
nastanka piva. Hljeb razložen na prezle pruža drugi oblik skroba koji se dalje razlaže na
šećer a zatim se fermentira u alkohol. Nakon ovog procesa ostali segmenti proizvodnje
identični su kao kod pravljenja običnog piva. Ovakvim načinom prerade dobijamo pivo sa
nešto manjom dozom alkohola u sebi, nego što bi se dobilo standardnim načinima
proizvodnje.

Saznanjem da oko 40% hljeba bude bačeno došli smo na ideju na ovaj ekonomičan i
inovativan način proizvodnje.

6
Pošto se koristi stari hljeb koji ima više dodataka to znači da će pivo biti slađe što nama ide
u korist pošto će naša ciljna grupa biti i žene.

Šematski prikaz proizvodnje piva

Slika ispod prikazuje faze u proizvodnji piva. Skladištene sirovine idu na vagu, a zatim u
mlin za slad. Sladna prekupa pomiješana sa toplom vodom ide na hidrolizu, ukomvljavanje i
ošećerenje. Slatka komina nakon kuhanja se postavlja u kadu za cijeđenje gdje se odvaja
trop. U kotlu za kuhanje slatkoj komini se dodaje hmelj i tako nastaje sladovina. Nakon
bistrenja u taložniku, sladovina se hladi pa joj se dodaju kvasac i vazduh. Nakon stajanja u
fermentoru za glavno vrenje mlado pivo se skaldišti u tankove za odležavanje.

Slika 2. Šematski prikaz proizvodnje piva

2.1. Tehnološki proces

Svaka proizvodnja zasnovana je na tehnološkom procesu o kojem zavisi kvaliteta i cijena

konačnog proizvoda. Tehnološki proces se realizira u proizvodnom sastavu koji sadrži
radna mjesta definisana prema zahtjevima i potrebama proizvodnje. Ključna osoba
zadužena za ispravan tehnološki proces je tehnolog. Zadatak tehnologa je neprestan
pokušaj unaprjeđenja procesa u cilju postizanja što boljeg uspjeha u poslovanju. Nakon što
provede detaljnu analizu podataka koje preuzima od konstruktora prije početka
proizvodnje, odabire sirovine koje najbolje ispunjavaju zahtjeve proizvodnje. Sljedeći korak
je definisanje najboljeg redoslijeda izvršavanja radnih operacija u cjelokupnom procesu i
na osnovu toga podjela radnih mjesta uz dodjelu odgovarajućih alata.

7
Proizvodnja može biti: pojedinačna, serijska i masovna. Proizvodnja piva se svrstava u
masovnu proizvodnju.

Masovna proizvodnja – tokom dužeg vremenskog perioda proizvode se konstrukcijski

jednaki proizvodi u velikim količinama. Vrlo mali je trošak proizvodnje po jedinici
proizvoda zbog velike količine. Visoka efikasnost postiže se specijalizovanom opremom,
proizvodni kapaciteti podijeljeni su na automatizovane linije, a transport se obavlja skladno
s proizvodnjom. Opremu je potrebno redovno pregledavati i servisirati kako ne bi došlo do
neočekivanih zastoja koji bi prouzrokovali neželjene gubitke u poslovanju.

2.1.2. PROCES PROIZVODNJE PIVA

U procesu proizvodnje piva odvijaju se sljedeće operacije: priprema sladovine,

fermentacija, odležavanje, filtracija i punjenje. Sve te operacije sadržane su u dvije faze
proizvodnje, prva faza je tehnologija slada, a druga je tehnologija piva.

 Tehnologija slada

Tehnologija slada obuhvata sljedeće operacije:

a) Čišćenje i sortiranje ječma.

Tokom ove faze vrši se čišćenje, sortiranje, mjerenje, skladištenje i transport ječma do
sladare.

b) Močenje i klijanje ječma.

Močenje ječma se obavlja radi osiguravanja dovoljne količine vode za klijanje, pri čemu se
uklanjaju štetne gljivice sa površine zrna pa zrno nabubri od vlage. Ječam se prepumpava u
očišćene močionike napunjene vodom. Ječam koji je imao 15% vlage, poslije 48 h
namakanja na temperaturi od 10 do 20°C povećava vlažnost do 45%. Poslije završene faze
močenja navlaženi ječam se prebaci na klijališta. Proces klijanja traje do sedam dana, na
temperaturi od 12 do 18° C. Osnovna uloga klijanja je aktiviranje enzima (prije svega
amilolitičkih enzima) u zrnu. Tokom narednih sedam dana ječam klija pa se proces umjetno
zaustavlja sušenjem. Za klijanje u proizvodnji pivarskog slada služe dva tipa klijališta:
podna i pneumatska.

8
c) Sušenje zelenog slada.

Nakon završenog klijanja ječma dobija se zeleni slad koji predstavlja sredstvo za ošećerenje
prilikom proizvodnje alkohola. Osnovni razlog sušenja zelenog slada je dobijanje
aromatičnih i obojanih materija. Početna temperatura za sušenje zelenog slada je 35°C.
Temperatura sušenja zavisi o tipu slada. U toku sušenja nastaje boja koja je proizvod
melanoida nastalih reakcijom šećera i aminokiselina slada. Sušenje slada po fazama traje od
24 do 48 h ovisno o vrsti i tipu slada koji želimo proizvesti, a konačni cilj je smanjenje
sadržaja vlage sa 42% na 4 do 5% i osiguravanje dovoljno enzima za odvijanje tehnoloških
procesa u toku ukomljavanja sirovina. Temperatura na kojoj se ječam suši je veoma bitna
jer npr. za tamna piva temperatura prelazi 100°C, dok je za svijetle lagere oko 80°C.

d) Poliranje

U ovoj fazi se osušeni slad očisti od klica, polira i ostavlja u skladištu 21 dan. Nakon tih dana
on se transportuje do pivare, gdje počinje proizvodnja sladovine. Manje pivare uglavnom
kupuju već tako pripremljen slad, dok veće imaju svoja postrojenja za klijanje i sušenje.

e) Proizvodnja sladovine

Proizvodnja sladovine prikazuje proces proizvodnje sladovine u klasičnoj pivari koji se

može podijeliti na sljedeće faze:

1. Drobljenje slada
2. Ukomljavanje ili ekstrakcija slada
3. Filtracija sladovine
4. Varenje i hmeljenje sladovine
5. Hlađenje i bistrenje sladovine
1. Drobljenje slada. Drobljenje slada predstavlja mehaničku pripremu slada za
ekstrakciju. Glavni zadatak drobljenja slada je olakšavanje i ubrzavanje fizičkih i
biokemijskih procesa rastvaranja sadržaja zrna u toku ukomljavanja radi maksimalnog
mogućeg pretvaranja ekstraktivnih materija u sladovinu. Drobljenje slada se obavlja kako
bi voda lakše prodrla do zrna slada i izvršila ekstrakciju rastvorljivih komponenti i
enzimsku razgradnju makromolekularnih sastojaka. Slad mora biti čist, sortiran i mora
sadržavati jednolična zrna.
2. Ukomljavanje ili ekstrakcija slada. Komljenje predstavlja intenzivno miješanje
prekrupe (dobija se drobljenjem slada) i vode, gdje se vrši kontrolisanje enzimske
razgradnje rastvorivih komponenti sirovina. Pored slada, ovdje u proces pripreme piva,
ulazi i voda koja čini najveći dio svakog piva. Kao rezultat komljenja dobijaju se ekstrakti, u
zavisnosti od tipa proizvodnje piva, i ošećerena komina koja predstavlja smjesu vode i

9
rastvorenih sastojaka iz sirovina i nerazgrađenih dijelova zrna. Različite temperature
rezultiraju sladovinom veće ili manje fermentabilnosti (udjelom šećera koje će kvasci
fermentirati u CO2 i alkohol). Tako niže temperature unutar raspona djelovanja enzima za
konverziju skroba stvaraju više fermentabilnih šećera, dok više temperature stvaraju
manje fermentabilnih, a više nefermentabilnih šećera. Ovaj podatak nam je izuzetno važan
jer o njemu zavisi kakvo pivo ćemo dobiti (suvo pivo ili pivo punog okusa).
3. Filtracija sladovine. Filtracijom omogućavamo potpuno uklanjanje kvasca iz piva. Pošto
su u toku procesa ukomljavanja i kuvanja sve rastvorene materije prešle u sladovinu, važno
je da se ona odvoji od nerastvorenih dijelova trebera. Postupak filtracije se vrši u dvije faze:
prva faza je nabubrenje prve sladovine, koja ima veću koncentraciju osnovnog ekstrakta i
druge faze - ispiranje ekstrakta iz trebera koje se vrši putem ekstrakcije sa toplom vodom.
Pivski treber sadrži sve one materije koje prilikom ukomljavanja slada i kuvanja ne prelaze
u rastvor, nego su ostale nerastvorene. U njemu se u prvom redu nalaze pljevice zrna,
nerastvorenih bjelančevina aleuronskog sloja zrna, nešto zaostalog škroba što se nije
razgradio u toku kuvanja, te mala količina nerastvornog ekstrakta koji pri ispiranju nije
prešao u sladovinu.
4. Kuvanje sladovine sa hmeljom. Kuhanje sladovine sa hmeljom je naredni korak u
kojem se odvijaju sljedeći procesi i operacije: upravljanje viškom vode i regulacija sadržaja
ekstrakta, inaktivacija enzima i mikroorganizama, koagulacija proteina, uklanjanje
nepoželjnih sastojaka, sinteza ujedinjenja i dodavanje hmelja. Hmeljenjem dolazi do
ekstrakcije gorkih komponenti i njihove termičke transformacije ujedinjenja
karakteristične gorčine. Hmeljna ulja smanjuju površinski napon sladovine, aromatične
komponente, a tanini daju okus i miris sladovini. Kuhanje se obavlja u kotlovima na
atmosferskom ili povišenom pritisku. Kod kuhanja sladovine sa hmeljom prelaze gorke i
aromatske materije u sladovinu, a bjelančevine se izdvajaju u krupne pahuljice koje se
postepeno talože i sladovina se bistri. Dodatkom hmelja postiže se ekstrakcija slada koja
utiče na kvalitetu piva (okus, biološku stabilnost, pjenu). Kuhanje sladovine traje obično
1,5-2h. Predugo kuhanje uzrokuje pojačanje boje sladovine, a prekratko djeluje nepovoljno
jer ne može dovesti do izdvajanja visokomolekularnih bjelančevina koje izazivaju slabo
bistrenje sladovine i zamućenje piva. Kraj kuvanja se praktično određuje prema
koncentraciji ekstrakta u sladovini, prema izdvajanju bjelančevina u vidu pahuljica i
prozirnosti vruće sladovine. Kuvanjem se takođe uništavaju i svi enzimi u sladovini čime se
osigurava stabilnost hemijskog sastava sladovine prije vrenja. U sladovini i u pivu nalaze se
materije koje se vežu sa kiseonikom i stvaraju nerastvorni oblik taninsko-bjelančevinskih
kompleksa koji su uzročnici zamućenja piva uslijed dugog stajanja, zbog toga je važno da u
sladovini postoje supstance koje mogu suzbiti oksidaciju koja nastaje u dodiru sa zrakom.
Ove supstance su tzv. reduktori, dolaze sa sirovinama u sladovinu, i stvaraju se u procesu
kuvanja.

10
 Slika 3. kotlovi za kuhanje sladovine

Količina hmelja koja se dodaje u sladovinu varira od 200-500g po hektolitru piva. Faktori
koji utiču na potrebnu količinu su: zahtjevi i ukusi potrošača, kvaliteta hmelja, tip i vrsta
piva, sastav vode i kvaliteta slada.
5. Hlađenje i bistrenje sladovine. Zadatak procesa hlađenja je snižavanje temperature
koja odgovara potrebama početnog stepena vrenja i zasićivanje kiseonikom iz zraka u cilju
postizanja vrenja. Osim toga treba se izdvojiti talog kako bi se dobila bistra sladovina kao
jedna od osnovnih pretpostavki za pivo visoke kvalitete. U sladovini koja dolazi na hlađenje
nalaze se bjelančevine koje čine fini talog. Snižavanjem temperature one se talože kao i
druge materije. Za vrijeme hlađenja sladovina se mora zasititi kiseonikom iz vazduha i
osloboditi grubog taloga. Zbog ovog zahtjeva sladovina se hladi u dvije faze pa dobijamo
dvije vrste taloga - vrući i hladni talog. Vrući talog koagulira u vidu krupnih pahuljica
prilikom taloženja sladovine. Sastav vrućeg taloga je: 50-60% bjelančevina 15-20% smole
od hmelja 20-30% drugih organskih materija 3-20% pepela. Sladovina pod pritiskom
pumpe ulazi u taložnjak i tom prilikom dolazi do njenog kružnog kretanja. Uslijed toga
formira se talog u centru posude u obliku kupe koja ostaje na dnu nakon ispuštanja
sladovine.

6. Punjenje boca. Proces punjenja boca zadrži više operacija koje se moraju obaviti prije i
poslije samog punjenja. Najprije je potrebno detaljno oprati i dezinfikovati boce, zatim
prekontrolisati prethodno oprane boce i tek onda se može pivo puniti u boce. Napunjene
boce se zatvaraju odgovarajućim čepovima pa se lijepe etikete sa logom i opisanim
sadržajem boce. Nakon svega toga boce trebaju odstajati kako bi se pivo stabilizovalo u
njima. Filtrirano pivo dolazi u tankove pod pritiskom u kojima se treba zadržati 8-12h prije
punjenja. Zadržavanje piva u tankovima ima svrhu hlađenja piva na temperaturi 1-2°C kako
bi se spriječilo pjenušanje u procesu otakanja piva. Pivo se puni pod izobarometarskim

11
pritiskom. Pod ovim pojmom se podrazumijeva konstanti protupritisak ugljikovog dioksida
kojim se omogućuje normalno punjenje piva i koji sprječava gubitak ugljikovog dioksida i
oksidaciju piva.

Slika 4. Faza punjenja piva

Pivo se puni u staklenu, limenu i PET ambalažu.

Slika 5. Završna faza

Posljednja faza u procesu proizvodnje je distribucija, odnosno transport gotovog proizvoda

do krajnjeg potrošača. Palete se po potrebi, zavisno o ambalaži podvrgavaju tzv.
„stretchiranju“ pomoću stretch folije. Stretchiranje se u prvom redu radi kako bi proizvod i
ambalaža u kojoj se nalazi proizvod stigli do potrošača neoštećeni, te kako bi proizvod bio
zaštićen od prašine i vlage. Tako stretchirana paleta prevozi se viličarem do kamiona, te
kamion prevozi gotovi proizvod dalje do krajnjeg potrošača.

12
2.2. Inovativni aspekti djelatnosti

Proces proizvodnje pive je detaljno opisan i jasno je da je proces u suštini isti kao u ostalim
pivarama širom BiH. Kako mi ne bi započinjali biznis i radili nešto što je tržištu poznato
moramo imati inovativne ideje. U BiH uvoz piva iz godine u godinu raste, a domaće pivare
slabe. Istraživanjam širom naše države na temu “Koji je Vaš izbor piva i zašto”? Zaključili
smo da je ispitanicima najvažniji sam brend a potom reklama. Naša ideja je da napravimo
pivo za žene! Takvo pivo koje je prilagodjeno ženama osim same privlačne ambalaže imalo
bi sladak okus, to je aroma jagode. Organizacija raznih promocija da žene probaju novo
pivo uz to neizostavna reklama. Vizuelno primamljivim ambalažama doprinijet ćemo da
budemo prepoznatljivi na tržistu. Još jedna bitna stavka koja nas izdvaja od ostalih pivara
jeste to da će naši potencijalni kupci biti u mogućnosti da naše proizvode kupe, u blizini
svih turističkih mjesta gdje će naši štandovi za točenje piva biti postavljeni. Izdvaja nas i
proizvodnja piva zasnovana na proizvodnji kvasca za pivo od starog hljeba , gdje kroz nove
načine proizvodnje stvaramo uštedu, smanjujemo bacanje hrane i utičemo pozitivno na
ekologiju.

2.3. Razvoj djelatnosti

Ova djelatnost ima velike mogućnosti razvoja zbog svojih karakteristika koje se tek uvode
na naše tržište. U perspektivi možemo očekivati neprestanu tražnju za našim proizvodima,
prvenstveno zbog činjenice da je iz godine u godinu zaganjenost planete veća i da će se
raznim kampanjama dizati svjest ljudi o očuvanju životne sredine, a mi kao prva i vodeća
kompanija koja je započela priču o ekološkoj svijesti na našim prostorima možemo
očekivati samo neprekidan rast zainteresovanosti potrošača za našim. Svoj razvoj
nastavićemo neprekidnim udovoljavanjem potreba kupaca i pažljivim sagledavanjem
njihovih želja. Kontinuirano ćemo raditi na edukaciji naših zaposlenih i prateći svjetske
standarde uvodit nove elemente poslovanja. U narednim godinama svim navedenim
stavkama planiramo izboriti znatno veće tržišno učešće, te se sve više približiti glavnim
konkurentima . Razvoj proizvoda će biti podržan vlastitim izvorima sredstava, sredstva iz
tekućeg perioda poslovanja.

2.4. Potrebna tehnologija i know-how

13
Pored kvalitetnog ljudskog rada i adekvatnih znanja, za proizvodnju piva potrebna je
sledeća tehnologija:

Oprema za obradu slada - uređaji potrebni za skladištenje, transport i cijeđenje zrna

slada neposredno prije postupka kuhanja piva.

Silični silosi su veliki otvoreni

spremnici za skladištenje većih
količina slada. Preporučujemo
njihovu upotrebu u pivarama sa
velikim proizvodnim kapacitetima za
uštedu prostora u pivari.

Slika 6.Silosi za skladištenje slada

Slika 7. Mlinovi za proizvodnju slada

strojevi za stiskanje slada

Mlinovi za proizvodnju slada - strojevi za stiskanje slada

Strojevi za fino stiskanje zrna slada bez oštećenja vanjskih dijelova zrna prije početka
postupka proizvodnje piva u pivari.

14
 Strojevi namijenjeni za
jednostavan transport
slada iz skladišta do
stroja za cijeđenje slada,
brušenog slada u pivaru i
za transport korištenih
zrna slada u kontejner za
otpad

Slika 8. Vijačni
transport

Oprema za kuhanje sladovine - uređaji i strojevi za proizvodnju piva prije procesa

fermentacije piva.

Slika 9. Strojevi za pripremu piva

Strojevi za pripremu piva - strojevi za pripremu piva

Stroj za pripremu piva - stroj za pripremu sladovine je glavna oprema pivare koja se sastoji
od spremnika za miješanje i kuhanje slada u vodi, rezervoara za miješanje otopine slada,
spremnika za filtriranje sladovine, spremnika za vrenje piva s hmeljom, spremnika za
whirlpool za odvajanje hmelja. Neke vrste uključuju manji ili veći broj funkcionalnih
spremnika.

15
 Oprema za fermentaciju piva - spremnici za fermentaciju piva i svi uređaji potrebni za
primarni i sekundarni postupak fermentacije piva.

Potpuno opremljeni setovi za fermentaciju i dozrijevanje piva pod tlakom koji su

opremljeni klasičnim cilindrično-koničnim spremnicima i svom opremom za kontrolirano
hlađenje spremnika.

Slika 10. Setovi za fermentaciju

Slika 11. Oprema za obradu kvasca

Oprema za sigurno skladištenje, revitalizaciju, prikupljanje i doziranje pivskog kvasca.

Spremnici za skladištenje i regeneraciju kvasca, stanice za razmnožavanje kvasca. Boce za
pohranu kvasca

16
 Oprema za finalnu pripremu piva - Oprema filtraciju, pasterizaciju, karbonizacija piva
druge operacije kondicioniranja piva - završna obrada piva.

Posebni tlačni spremnici za konačno

kondicioniranje piva. BRIGHT BEER
TANKS koriste se za karbonizaciju
piva, vađenje hmelja u pivo, filtriranje
piva i punjenje piva u boce, bačve,
limenke.

Slika 12. Spremnici za konačno pripremanje

Karbonizacija piva

17
Oprema za karbonizaciju piva u spremnicima pritiska za kondicioniranje piva ili u cijevima
pod pritiskom pomoću vanjskih cilindara za pritisak.

Oprema za pasterizaciju piva

Oprema za pasterizaciju piva. Pasterizator je sastavni dio procesa proizvodnje piva.

Termičko smanjenje kvasca u pivu za povećanje otpornosti i produženje vijeka trajanja
piva.

Oprema za filtriranje piva

Oprema za filtriranje piva - pločasti filtri, dijatomejski filtri za zemlju, mikro filtri.
Mehaničko smanjenje kvasca u pivu kako bi se povećala otpornost i produženje života piva.

18
Punjenje piva u plastične boce

Punjenje piva u limenke

Punjenje piva u staklene boce

19
 Podržani uređaji za pivare - Postrojenja za hlađenje i grijanje medija, zagrijavanje
sladovine, hlađenje sladovine, hlađenje spremnika, mjerni i kontrolni sistemi, strojevi
za čišćenje i dezinfekciju cjelokupne pivarske opreme, plinski sastavi. Ostali posebni
sastavi u pivarma za podršku proces u proizvodnje piva.

Sistem grijanja

Sistemi za zagrijavanje piva i vode. Vrući parni generatori, modularni sustavi grijanja
uključujući obradu vode.

20
 Rashladni sistemi

Rashladni sustavi uključuju opremu za hlađenje spremnika, sladovinu, cijevi za pivo i druge
komponente za skladištenje, fermentaciju, distribuciju piva ili sladovine.

Pribor za pivare - Oprema za osiguranje rada svih priključaka, cjevovoda, električnih

žica, mjerenja i regulacije temperatura. Priključni fitinzi i ostala armatura za spremnike,
crijeva, cijevi, pumpe, okvire i druge dodatke i dijelove pivovarskogsustava.

Priključne armature, armature za

spremnike, crijeva, cijevi, kabele, okvire i
druge materijale za povezivanje opreme
pivovare.

Slika 13. Okovi i priključni materijal

Slika 14. Oprema i pribor za spremnike

Oprema i pribor za spremnike

Dodatna oprema, pribor, alati i pomoćna oprema za spremnike za proizvodnju piva.

21
 Slika 15. Pumpe

Pumpe

Pumpe za transport piva, vode, sanitarne otopine, kantarion, za ekstrakciju hmelja u pivu i
druge namjene u pivari.

2.5. Mikro i makro lokacija

Makrolokacija našeg preduzeća je Banjalučka regija, se prema empirijskim istraživanjima

pokazala kao najperspektivnija za mogućnost realizacije našeg planiranog preduzetničkog
poduhvata.

Za mikrolokaciju našeg preduzeća odablari smo industrjsku zonu u naselju Klašnice na

samoj obali Vrbasa na tačnoj adresi Klašnice 2, Laktaši. Ova lokacija ima mnogo korisnih
aspekata a neke od njih su neposredna blizina rijeke. Blizina ostalih preduzeća doprinijeće
našoj lakšoj i povoljnijoj medjusobnoj saradnji. Zemljište je povezano sa magistralnim
putem što nam omogućava jeftiniji i brži transport naših proizvoda do željenih lokacija. Ovo
zemljište je u privatnom vlasništvu osnivača i prostire se na 1500m 2 te je frastrukturno
opremljeno i ima pripremljene priključke na električnu, telefonsku, vodovodnu i
kanalizacijsku mrežu.

Možemo zaključiti da je ova lokacija veoma pogodna za nesmetano obavljanje naše

djelatnosti i omogućava nam neprestani rast poslovanja.

22
2.6. Dodatna korisnost za kupce

Naravno, dodatna korist i jedna od najvažnijih koristi za naše kupce jeste spoznaja da
konzumirajući naše proizvode umjesto konkurenskih doprinose ekološkom očuvanju naše
planete. Takodje, svi naši proizvodi pravljeni su od najkvalitetnijih sastojaka, te prolaze
veoma strogu kontrolu kod naših stručnjaka. Samim tim potencijalni kupci nemaju potrebu
da brinu o mogućim neželjenim posljedicama pri konzumiranju naših proizvoda. Prilikom
kupovine jedne flase našeg piva izdvaja se jedna količina novca koja će biti usmjerena na
pošumljavanje. Cijena kao jedan od bitnijih faktora biće pristupačna svim slojevima društva
naših područja. Sveobuhvatno, možemo sa sigurnošću da tvrdimo da naši potrošači birajući
naše proizvode dobijaju samo najkvalitetnije, te da svakako imaju itekako koristi od nas.

3. Tržište

Poslednjih godina aktivno je povećan broj malih i srednjih privatnih pivara. Ako su ranije
samo veliki igrači bili prisutni na tržištu proizvodnje pjenastog pića, danas se slika
dramatično menja. Udio velikih preduzeća u ukupnoj proizvodnji piva opada godišnje.
Razlog za to je razvoj novih distributivnih kanala i promena u načinu na koji pivo pije.
Granica zasićenja na tržištu još nije došla, a u narednim godinama je malo vjerovatno da će
doći. Potrošnja nacrta piva i broj malih pivara po glavi će nastaviti da raste.

3.1.Tržišni potencijal

Ecobir postaviće se za cilj da objezbjede proizvode visokog kvaliteta koji će pomoći usaditi
veselo okruženje. Naša pivara nameravaja da kupcu pruže više od pića za utaživanje žeđi.
Namjeravamo da pružimo kvalitetan napitak koji ne samo da gasi žeđ, već mu omogućava
da uživa i bude ponosan na njega. Kvalitet sirovina i tehnologija montaže evidentni u našim
proizvodima poslužiće poboljšanju izgleda naših kupaca, što će zauzvrat dodati njihovom
statusu. Naši proizvodi biće pozicionirani vrlo pažljivo. Biće izuzetno visokog kvaliteta kako
bi osigurali zadovoljstvo kupaca. Da bi napredovao, potrebno je da Ecobir bude fleksibilan i
reaguje, da oduševi kupce pružajući im ono što žele, kada to žele i prije konkurencije. Od
koncepta proizvoda do otpreme robe, namjeravamo da osiguramo da svaka politika i
postupak, sistem i proces moraju imati za cilj poboljšanje fleksibilnosti i odgovora cijele
kompanije. Potrebna je interakcija između svih funkcionalnih područja, posebno između

23
marketinga i proizvodnje, ako organizacija želi da iskoristi svoj puni potencijal, a
proizvodnja se koristi kao strateško oružje.

3.2.Segmentacija tržišta

Naša pivara fokusiraće se na korporativnu i radničku klasu koja cijene kvalitetno

tradicionalno pivo. Radnička klasa će se kretati od proizvodnog radnika koji čine veliki dio
tržišta do administrativnog osoblja koje cijeni visoko kvalitetno tradicionalno pivo. Naša
najvažnija grupa potencijalnih kupaca su oni iz ruralnih područja koji se često sastaju posle
radnog vremena kako bi se družili i informisali o lokalnim vijestima. To su potencijalni
kupci koji žele da se zabave dok piju dobar osvježavajući napitak. Ne žele da troše vreme na
pravljenje sopstvenog piva, ali cijene kvalitetno pivo po razumnoj cijeni. Takođe
namjeravamo da apelujemo na strane i domaće turiste koji bi želeli da probaju
tradicionalnu hranu i piće, što je promjena od uobičajenih pića koja često imaju. Vremenom
namjeravamo da uspostavimo svoje prisustvo na World Wide Web-u, što će povećati znanje
o našim proizvodima na različite segmente tržišta koje ćemo ciljati. Prisustvo na mreži je
prirodni cilj postizanja odgovarajućih potencijalnih kupaca. Dobro urađene brošure, profili
preduzeća i vizit karte često imaju pokretački efekat na klijente koji razmišljaju o
naručivanju naših proizvoda. Stoga će ovo nesumnjivo generisati povećanu prodaju naših
proizvoda.

3.3. Istraživanje tržišta

Bosna i Hercegovina je poznata kao veliki uvoznik piva, a najviše ga kupujemo iz Srbije,
zemlje u kojoj su se smjestile gotovo sve velike multinacionalne pivarske grupacije, i zemlje
koja godišnje izveze čak 130 miliona litara piva, od čega samo u Evropsku uniju 47 miliona
litara. Poznato je da u BiH uvoz piva stalno raste. U predhodnoj godini uvezeno je više od
1.531 hiljada hl piva u vrijednosti većoj od 121 milion KM. Kada bi ovaj podatak poredili sa
podacima iz 2013. dodjemo do rezultata da se uvoz povećao za 170 hiljada hektolitara.

Istovremeno, izvoz piva iz BiH u periodu od 2013.-2017. godine skromno se povećavao za

oko 3 hiljade hektrolitara.

Strani pivari dominiraju BiH tržištem piva, a lider je StarBev, regionalna podružnica tvrtke
Molson Coors.

Dok međunarodni pivari često imaju vrlo raznolike portfelje proizvoda, domaći igrači
suočavaju se s poteškoćama na ovom području. Jedna od strategija kojoj su domaći igrači

24
pribjegli je potpisivanje sporazuma o licenciranju koji im omogućavaju proizvodnju
brendova manjih međunarodnih pivara. Domaće premium lager pivo opet je imalo najbolju
izvedbu u kategoriji piva, bilježeći dvocifreni rast ukupnog volumena. Sarajevska pivara i
dalje nastavlja da dominira ovom kategorijom, značajno poboljšavajući dostupnost svog
premium piva Sarajevsko.

3.4. Glavni kupci

Konzumenti piva uopšteno su uglavnom muškarci od 20 do 49 godina starosti, dok će naše

pivo biti više namjenjeno nešto mladjim kupcima kao I ženama.

Stavovi korisnika piva su: radije piju pivo iz staklene ambalaže, konzumiraju radije radlere
nego obično pivo, u ugostiteljskim objektima piju jedno, a kod kuće drugu vrstu piva, radije
piju u ugostiteljskom objektu nego kod kuće, smatraju da bezalkoholno pivo nije pivo. Čak
44 posto ispitanih kažu da im je bitan brend i reklama (podaci na nivou BiH).

U Bosni i Hercegovini je svaki stanovnik prosječno godišnje popio 58,4 litara piva, što je
manje nego u drugim zemljama okruženja. U Srbiji je prosjek 60,3 litra, u Crnoj Gori 60,7
litara, u Hrvatskoj 78,7 litara, a u Sloveniji 80,3 litara.

3.5. Konkurencija

Kao naše glavne konkurente možemo navesti šest piva koje postoje u BiH. U FBiH nalazi se
pet pivara, a u RS jedna, to su :

● Banjalučka pivara

● Sarajevska pivara

● Pivara Tuzla

● Bihaćka pivovara

● Grudska pivovara

● Mostarska pivara

25
Pored domaćih pivara, glavni konkurenti su piva uvezena iz Srbije. Na prvom mjestu je
Jelen pivo.

3.6. Pozicioniranje na tržištu

Pozicioniranje brenda predstavlja proces stvaranja utiska o brendu u svijesti potrošača,

tako da potrošač povezuje brend sa nečim specifičnim i poželjnim, što ga razlikuje od
ostatka tržišta. Pozicioniranje je „organizovan sistem za pronalaženje prozora u umu,
korišćenjem različitih strategija, uključujući cijene, promociju, distribuciju, pakovanje i
konkurentnost. Pozicioniranje brenda se odnosi na razloge „ciljanog potrošača“ zbog kojih
se opredeljuje za taj brend, a ne neki drugi.

Tri kriterijuma određuju tačke različitosti: poželjnost, isporučivost i različitost. Kupci ili
korisnici brend smatraju poželjnim ukoliko od njega imaju konkretnu korist.

Jako je važan utisak koji ostavlja proizvod i emociju koju budi u čovjeku. Podržavanjem
fudbalske utakmice, na kojoj se nalazi jedna naša ciljna grupa (navijači, igrači, ljubitelji
sporta…). Podržavanjem sportskih dogadjaja mi se dobro pozicioniramo na tržištu.

Slična stvar je i sa našom novom linijom piva za žene. Ž ene privlači anbalaža i sama
pomisao da je nešto baš za njih i naravno novo što do sad nije bilo na tržištu.

4. Marketing

4.1. Koncept marketinga

Ciljni segment tržišta našeg preduzeća čini stanovništvo izmedju 18 i 40 godina, te samim
tim moramo da se prilagodimo njihovim zahtjevima i preferencijama. Bez obzira na broj
godina u datom intervalu većina naših potrošača želi nešto novo i inovativno a to je upravo
ono što mi pružamo. Takodje, u budućnosti ćemo biti spremni da saslušamo primjedbe
potrošača i da na najbolji mogući način udovoljimo njihovim zahtjevima. Pružajući
kvalitetnu uslugu po cijeni koja odgovara visini budžeta potrošača omogućeno je
profitabilno poslovanje preduzeća.

Glavi koncept našeg marketinga sastoji se u tome da svaki kupac ima priliku da za
kilogram starog hljeba koji donese dobije besplatno jedno pivo po izboru. Osim što to
doprinosi poslovanju našeg preduzeća, doprinosi očuvanju životne okoline i podizanju
26
ekološke svesti koja se budi u građanima s obzirom oko 40% peciva godišnje bude bačeno,
te time smanjujemo otpatke u prirodi.

4.2. Marketing mix

4.2.1 PROIZVOD

U poredjenju sa konkurencijom naši proizvodi su ekonomičniji zbog korištenja starog

hljeba koji pruža daleko jeftiniju proizvodnju od korištenja hmelja u proizvodnji. Tako
smanjujemo troškove i samim tim nižom cijenom postižemo prelazak kupaca sa
konkurentskih na naš proizvod. Pored ekonomičnosi naš proizvod je i ekološki prihvatljiviji
od konkurentskog, te markentiškim kampanjama i podizanjem svjesti ljudi o važnosti
očuvanja okoline i reciklaži pridobijamo sve više potencijalnih kupaca. Našim proizvodom
donosimo na naše tržište veliki asortiman i do sada neprobane ukuse piva .

Prema sirovinama:

-Ječmeno sladno pivo,

-Raženo pivo,
-Pšenično pivo.

Prema boji:

-Svijetla,
-Tamna,
- Crna.

Prema težinskom dijelu ekstrakta:

-Slaba piva (6-8%),

-Standardna piva (10-12%),
-Jaka piva (preko 15%).

Prema sadržaju volumnog dijela alkohola:

-Bezalkoholna piva (do 0,5%),

-Standardna piva (preko 3,5%),
-Jaka piva (preko 5%).

Ambalaža

27
Ambalažni materijali imaju veliku ulogu u očuvanju kvalitete piva. Osim toga, ambalaža je
važna i za davanje atraktivnog izgleda pivu kako bi povećala tržišnu cijenu proizvoda.
Najprihvatljivija ambalaža za pakovanje piva je staklena ambalaža.

Za početak naše proizvodnje krećemo sa sledećim proizvodima:

1. Svijetlo, slabo pivo, staklena ambalaža 0.35L

2. Svijetlo, slabo pivo, staklena ambalaža 0.5L
3. Svijetlo, standardno pivo, staklena ambalaža 0,5L
4. Svijetlo, slabo pivo, bezalkoholno, staklena ambalaža, okus jagode 0,35L
5. Svijetlo, slabo pivo, bezalkoholno, staklena ambalaža, okus jagode 0,5L

4.2.2. CIJENA

Pri određivanju cijene vršili smo analiza konkurencije, te troškova koje preduzeće ima pri
procesu proizvodnje. Da bi privukli potrošače odlučili smo se da ponudimo odgovarajuće
količinske rabate. Rabati će se odnositi n to da kod prodaje naših proizvoda koristimo
akcije poput 4+1 (kupiš pet, platiš četiri). Uvešćemo i sezonske popuste kako bi privukli što
više kupaca koji će kada se odluče da kupe naš proizvod po sniženoj cijeni , ostaće naši
potrošači i kada se cijene vrate na prvobitne zbog bogatstva ukusa koje nudimo.

Svijetlo, slabo pivo, staklena ambalaža 0.35L 0.65 KM

Svijetlo, slabo pivo, staklena ambalaža 0.5L 0.85 KM

Svijetlo, standardno pivo, staklena ambalaža 0,5L 0,85 KM

Svijetlo, slabo pivo, bezalkoholno, staklena ambalaža, okus jagode 0,35L 0.70 KM

Svijetlo, slabo pivo, bezalkoholno, staklena ambalaža, okus jagode 0,5L 0.90 KM

4.2.3.DISTRIBUCIJA

Naši proizvodi će se prodavati na raznim podajnim mjestima, sklopićemo ugovor sa

marketima na teritoriji cijele BiH, a za ugovor sa kafićima prvenstveno ćemo se bazirati na
Banjalučku regiju. U ljetnom periodu planiramo i postavljanje mobilnih poslovnih mjesta
(štandova) za prodaju točenog piva, na atraktivne turističke lokacije u blizini Banjaluke kao

28
i na plaži obale Vrbasa kako bi se posjetioci mogli osvježiti u toplim ljetnim danima.
Distribucija usluga će se dodatno vršiti putem inteneta tj. našeg veb sajta, gdje će se moći
naručiti i dostava piva na kućnu adresu što će nam omogućiti nepresatno poslovanje i u
toku pandemije.

4.2.4. PROMOCIJA

Polazeći od činjenice da je naše preduzeće novo na našim prostorima , te da nije jedino

preduzeće alkoholna pića ove vrste, preduzećemo odgovarajuće promotivne aktivnosti.

Odlučili smo se za reklamiranje putem raznih platformi, svakako jedna od vodeći biće
društvene mreže na kojima naša ciljna grupa provodi najviše vremena. Takodje planiramo
u saradnji sa marketima i tržnim centrima postaviti štandove za degustaciju svih vrsta piva
koje nudimo kako bi se potencijalni kupci što prije upoznali sa ponudom koju pružamo.

Širenjem poslovanja i povećanjem prihoda našu promociju bismo širili i na druge aspekte
kao što su bilbordi i TV reklame, ali bi i bili sponzori raznim manifestacijama, npr ako bi se
naše pivo uključio u pomoć sportskim klubovima i aktivnostima koje se redovno održavaju
u našoj državi, prepoznatljivost bredna bi se povećala. Sportom se najviše bavi upravo
interesna grupa ljudi koja je i korisnik pomenutog proizvoda.

4.3. MARKETING PLAN

Ukupni resursi našeg preduzeća biti će usmjereni ka zadovoljavanju potreba i želja naših
potrošača. Cilj nam je izgraditi snažnu mrežu lojalnih kupaca, kreirati prepoznatljiv i
pozitivan imidž, te postati jedan od vodećih lidera na našem tržištu. Realizacija ovih ciljeva
zahtijeva permanentno praćenje kako poslovanja konkurencije, tako i zadovoljstva
korisnika. Pratićemo javljanje novih želja i potreba, te davati prijedloge za modifikaciju
postojećeg proizvoda. Dugoročno planiramo prodaju naših proizvoda van granica BiH ,jer
našom unikatnošću vjerujemo da se možemo pozicionirati i na evropsko tržište.

29
 5. Menadžment
5.1. Interna I eksterna analiza

INTERNA ANALIZA SNAGE SLABOSTI

-Povoljna lokacija

Fizički resursi -Efikasna oprema

-Raspoloživost -Uskladjenost
finansijskim finansijskih
Finansijsije sredstvima sredstava sa
-prihvatljive rastop preduzeća
cijene
proizvoda
-Iskusno i
kvalifikovano
osoblje
Zaposleni -stepen
iskorištenosti
kapaciteta
zaposlenosti
-zadovoljavanje -ulazak u tržišno
potreba kupaca učešće
Prodaja i performanse -prepoznatljiva
ambalaža
-marketing plan
-kvalitet
proizvoda
Proizvodnja
30
 -ekonomični
proizvodni
procesi

EKSTERNA ANALIZA ŠANSE PRIJETNJE

-naglašavanje -promjene u kupovnim

upotrebljivosti i navikama potrošača
Društveno okruženje korisnosti piva
-proširenje ciljne -pad interesovanja za
grupe reklamnom naše proizvode uslijed
kampanjom piva za pandemije
žene
-postavljanje
ekoloških
Ekološko okruženje standarda
- podizanje svijesti
o očuvanjeu
prirodne sredine

-poslovna
odgovornost
Etičko okruženje
-poslovna etika
-izdvajanje od -širenje poslovanja
konkurencije konkurenata
Konkurenti mnoštvom u
unikatnih načina -mogućnost kopije
poslovanja našeg načina
poslovanja

31
 -uvodjenje -Visoke cjene novih
inovativnih tehnologia
Tehnologija tehnologija
prerade

5.2. S. W. O. T analiza

Snage “Ecobir” piva su kvalitetan proizvod, prihvatljive cijene kao i promocija odgovorne
konzumacije piva. Materijal koji se koristi u toku proizvodnje može se reciklirati i nema

32
štetne uticaje. Kao jedna od naših glavnih ideja zaštita životne sredine kroz podršku raznim
ekološkim akcijama, pošumljavanju kao i ulaganju u djecija igrališta, terene… Naša
prednost u odnosu na konkurenciju jeste pivo za žene sa okusom jagoge, što još nismo
imali priliku sresti na našem tržištu.

Slabosti – mi kao i novi proizvod na tržištu trebamo da pridobijemo kupce od konkurenata.

Znamo šta su navike potrošača i to je naša slabost što nemamo dugu tradiciju već smo novi
na tržištu.

Prilike - Ono što mi radimo izbacivajući novi proizvod (pivo za žene) pridobijamo nove
ciljne grupe. Držimo se trenute ciljne grupe, a istovremeno širimo ciljnu grupu.

Konkurencija- kao što smo naveli njihova glavna prednost je tradicija i prepoznatljivost.
Konkurencija može po ugledu na nas započeti svoju liniju piva za žene. Ono što treba imati
na umu da se kupovna moć i navike potošača mogu okrenuti I na našu korist jer se kvalitet i
dobra ideja prepoznaju.

5.3. Poslovna strategija

Polazeći od pretpostavke da poslovna strategija treba da omogući postizanje tržišne,

tehnološke, troškovne i menadžerske sinergije, a imajući u vidu faktore iz eksternog i
internog okruženja navedene u S.W.O.T. matrici u nastavku ćemo definisati opšte poslovne
strategije koje ćemo provoditi u našem poslovanju. Koristeći se identifikovanim snagama i
šansama učinićemo maksimalne napore da steknemo konkurentsku prednost na ciljnom
tržištu. Isto tako ćemo nastojati unaprijediti i druge naše snage te iskoristiti šanse koje se
ukažu u narednom periodu poslovanja. Pristupićemo izradi programa za prevazilaženje i
otklanjanje uočenih slabosti u što kraćem vremenskom periodu .

5.4. Poslovni ciljevi

Poslovni cilj našeg preduzeća je proizvodnja najkvaltetnijeg piva u regionu i ujedno

ekološko prihvatljivog . Poslovni ciljevi našeg preduzeća fokusirani su na univerzalnost
prvenstveno uvodeći nove okuse piva na tržište, time širimo krug naših potencijalnih
kupaca uključujući i ženski pol kojima su ti novi ukusi više prihvatljivi. Pored inovativnih
ukusa naši poslovni ciljevi uključuju i postavljanje mobilnih prodajnih mjesta, tzv.
štandova, omogućujući tako lakšu i bržu pristupačnost našim proizvodima. Naravno kao
što smo već naveli, naši ciljevi su fokusirani prvenstveno na univerzalnost, pa prema tome

33
još jedan način na koji bismo se istakli jestu unikatne ambalaže koje će našim potencijalnim
kupcima da pruže pored zadovoljstva ukusa i vizuelno zadovoljstvo.

5.5. Organizaciona šema

TOP MENADŽER

MARKETING PROIZVODNJA RAČUNOVODSTVO

5.6. Struktura zaposlenih I menadzment

Radno mjesto Obrazovanje Broj zaposlenih

Tehnolog VSS 3
Kontrolor rada tehnološke SSS 5
opreme
Kontrolor proizvodnje SSS 5
Kontrolor gotovih proizvoda SSS 5
Radnici na mašini SSS 12
Ukupno 30
Tabela 1.

34
 Radno mjesto Obrazovanj Broj Plate Ukupno
e zaposlenih
Menadžer VSS 3 1 200 3 600
Računovodja VSS 2 1 000 2 000
Marketing ekspert VSS 2 900 1 800
Radnici u SSS 13 600 7 800
proizvodnji
Ukupno 20 15 200

Pored navedenih zaposlenih tu je i vlasnik preduzeća koji obavlja poslove direktora

privrednog društva. On je uključen i u poslove razvoja kao i u istraživanje tržišta u okviru
marketinga.

Menadzera proizvodnje našeg preduzeća odlikuju prvenstveno moralne vrijednosti, pa tek

onda visok obrazovni nivo, dugogodišnje radno iskustvo kao i raniji uspjesi u vođenju
uspješnih preduzeća.

5.7. Terminski plan implementacije preduzetničkog projekta

Avgust 2021. Septembar Oktobar 2021.

2021.
Aktivnost 1
Aktivnost 2
Aktivnost 3
Aktivnost 4
Aktivnost 5
Aktivnost 6
Aktivnost 7
Tabela 2.

Legenda:

35
Aktivnost 1. Prikupiti vlastita sredstva te identifikovati izvore kapitala za pribavljanje
dodatnih sredstava .

Aktivnost 2. Izraditi potrebnu dokumentaciju za realizaciju poduzetničkog projekta.

Aktivnost 3. Aktivirati izvore kapitala za ulaganja u stalna sredstva-opremu.

Aktivnost 4. Nabaviti i montirati opremu.

Aktivnost 5. Ugovoriti i nabaviti potrebne materijalne inpute.

Aktivnost 6. Angažovati potrebne zaposlenike.

Aktivnost 7. Otpočeti proizvodnju na novim mašinama.

6. Pravni aspekt

6.1. Insitucionalni oblik organizovanja poslovnih sistema

Naše preduzeće je otvoreno akcionarsko društvo, čije akcije kotiraju na službenom

berzanskom tržištu – Banjalučkoj berzi a.d. Skupština akcionara pivare se redovno saziva
jednom godišnje, najkasnije u roku od 6 mjeseci nakon završetka poslovne godine.

Akcionarsko društvo „Ekobir pivara“ Laktaši je privredno društvo organizovano kao

otvoreno akcionarsko društvo u skladu sa zakonom.

Društvo je pravno lice koje obavlja registrovanu djelatnost radi sticanja dobiti.

Društvo je ovlašćeno da preuzima sve pravne poslove u vezi sa svojim djelatnostima bez
ograničenja u prometu.

Društvo je osnovano na neodređeno vrijeme.

Za obaveze u pravnom prometu Društvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

6.2. Unutrašnja organizacija

Društvo je jedinstven pravni subjekt.

36
Unutrašnja organizacija Društva utvrđuje se pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji
poslova u Društvu, koji donosi generalni direktor Društva.

Upravni odbor može, u zavisnosti od potreba poslovanja Društva, da osniva organizacione

dijelove Društva, koji nemaju svojstvo pravnog lica, koji bi obavljali srodne poslove iz
okvira registrovane djelatnosti, kao što su fabrike, pogoni, poslovne jedinice, prodavnice i
slično.

6.3. Statut i pravilnik o unutrašnjoj organizaciji

„EKOBIR PIVARA “ A.D.

LAKTAŠI

- Upravni odbor -

Broj: 02- 102/2021

Datum: 13.5.2021.

Na osnovu Odluke Skupštine akcionara broj: 01-276/2020 od 12.05.2021. godine, članova 180 i
181 Zakona o privrednim društvima (Službeni glasnik Republike Srpske, broj: 127/08 i 58/09,
100/11, 67/13 ,100/17, 82/19) Upravni odbor AD „Ekobir pivare“ Laktaši, na svojoj redovnoj
sjednici održanoj dana 13.11.2020. godine, utvrđuje

STATUT

AKCIONARSKOG DRUŠTVA „EKOBIR PIVARA“ LAKTAŠI

37
I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

(1) Ovim Statutom bliže se uređuje poslovanje i upravljanje Akcionarskim društvom „Ekobir
pivara“ Laktaši a naročito poslovno ime i sjedište Društva, djelatnost Društva, unutrašnja
organizacija, osnovni kapital, akcije i prava I obaveze akcionara, imovina i poslovanje Društva,
zastupanje Društva, organi Društva, opšti akti Društva, saradnja sa sindikatom, informisanje
akcionara i zaposlenih, poslovna tajna, statusne promjene i prestanak Društva kao i druga
pitanja propisana Zakonom o privrednim društvima.

II PRAVNA FORMA

Član 2

(1) Akcionarsko društvo „Ekobir pivara“ Laktaši je privredno društvo organizovano kao otvoreno
akcionarsko društvo, u skladu sa zakonom.

(2) Društvo je pravno lice koje obavlja registrovanu djelatnost radi sticanja dobiti.

(3) Društvo je ovlašćeno da preuzima sve pravne poslove u vezi sa svojim djelatnostima bez
ograničenja u prometu.

(4) Društvo je osnovano na neodređeno vrijeme.

(5) Za obaveze u pravnom prometu Društvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

III POSLOVNO IME I SJEDIŠTE

Član 3

(1) Puno poslovno ime Društva glasi: AKCIONARSKO DRUŠTVO „EKOBIR PIVARA“ LAKTAŠI.

(2) Skraćeno poslovno ime Društva glasi: „EKOBIR PIVARA“ AD LAKTAŠI.

38
(3) Društvo može donijeti odluku o promjeni poslovnog imena o čemu odlučuje Skupština
akcionara Društva.

Član 4

(1) Sjedište Društva je u Laktašima, Ulica Klašnice 2.

Član 5

(1) Društvo ima pečat, štambilj, memorandum i žig koji sadrže poslovno ime i sjedište Društva i
ispisani su na srpskom jeziku.

(2) Pečat je okruglog oblika i sadrži poslovno ime i sjedište Društva te redni broj pečata.

(3) Štambilj je pravouganog oblika i sadrži poslovno sjedište Društva i tekst koji bliže označava
namjenu štambilja.

Član 6

(1) Društvo ima svoj memorandum kojeg obavezno koristi u prepisci sa trećim licima.

(2) Memorandum, fakture i drugi poslovni akti Društva, koji se upućuju trećim licima sadrže:
poslovno ime, pravnu formu, sjedište Društva, naziv organa kod kojeg je Društvo upisano u
registar, broj registracije Društva, poslovno ime i sjedište banaka kod kojih ima račun, brojeve
računa, poreski identifikacioni broj, podatke o osnovnom kapitalu Društva sa naznakom koliko
od toga je uplaćeni i uneseni a koliko upisani kapital, broj telefona, telefaksa, e.mail i internet
adresu.

Član 7

(1) Društvo može da upotrebljava svoje poslovno ime kao žig, da ima ostale znakove
razlikovanja i prava intelektualne svojine, u skladu sa propisima i da razvija osoben reklamni i
poslovni imidž u prometu.

IV DJELATNOST DRUŠTVA

Član 8

(1) Društvo će obavljati sljedeće aktivnosti kao svoju osnovnu djelatnost:

1) Proizvodnja piva
2) Prodaja piva na veliko
3) Prodaja piva na malo

39
(2) Društvo može da obavlja i sljedeće djelatnosti:

1) Proizvodnja ambalaže od drveta

2) Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta; proizvodnja predmeta od pluta, slame i pletarskih
materijala
3) Djelatnost sanacije (remedijacije) životne sredine i ostale usluge upravljanja otpadom
4) Trgovina na malo pićima u specijalizovanim prodavnicama
5) Skladištenje robe
6) Djelatnost privatne zaštite
(3) Društvo može, u okviru registrovanih djelatnosti, da obavlja i spoljnotrgovinsko poslovanje,
pod propisanim uslovima, u skladu sa propisima i svojim pravilnikom o spoljnotrgovinskom
poslovanju.

V UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA DRUŠTVA

Član 9

(1) Društvo je jedinstven pravni subjekt.

(2) Unutrašnja organizacija Društva utvrđuje se pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji

poslova u Društvu, koji donosi generalni direktor Društva.

(3) Upravni odbor može, u zavisnosti od potreba poslovanja Društva, da osniva organizacione
dijelove Društva, koji nemaju svojstvo pravnog lica, koji bi obavljali srodne poslove iz okvira
registrovane djelatnosti, kao što su fabrike, pogoni, poslovne jedinice, prodavnice i slično.

VI ZASTUPANJE DRUŠTVA I POTPISIVANJE

Član 10

(1) Generalni direktor Društva je ovlašćen da, u okviru registrovanih djelatnosti, zastupa
Društvo i zaključuje sa trećim licima pravne poslove u ime i za račun Društva, donosi opšta akta
iz svoje nadležnosti, zastupa Društvo pred sudovima i drugim organima i vrši druge pravne
radnje u skladu sa zakonom.

(2) Generalni direktor organizuje i vodi poslovanje Društva, stara se o zakonitosti rada Društva i
odgovoran je za zakonitost rada Društva te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i ovim
Statutom.

40
(3) U slučaju privremene odsutnosti generalnog direktora Društva u obavljanju poslova, Društvo
zastupa lice koje ovlasti generalni direktor.

VII OSNOVNI KAPITAL

Član 11

(1) Imovinu Društva čine pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčana sredstva,
hartije od vrijednosti i druga imovinska prava.

(2) Osnovni kapital Društva iznosi 2.000.000 KM

Član 12

(1) Osnovni kapital Društva može se povećati:

- novim ulozima,

- pretvaranjem poreskog duga i zamjenjivih obveznica u akcije i upisom akcija po osnovu prava
imalaca varanta na takav upis (uslovno povećanje),

- iz sredstava Društva.

(2) Osnovni kapital Društva se može smanjiti na način predviđen zakonom.

(3) Odluku o smanjenju kapitala donosi Skupština akcionara Društva.

VIII AKCIJE I AKCIONARI

Član 13

(1) Društvo može odlukom o emisiji akcija emitovati obične (redovne) i prioritetne (povlašćene)
akcije.

(2) Akcije Društva glase na ime i vode se na računima njihovih imalaca u Centralnom registru
hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka.

(3) Društvo upisuje izdate akcije i druge hartije od vrijednosti u Centralni registar hartija od
vrijednosti.

(4) Jedna akcija daje pravo na jedan glas u Skupštini akcionara Društva.

41
 Član 14

(1) Akcionari Društva učestvuju u osnovnom kapitalu Društva sa određenim brojem akcija.

(2) Akcionarom Društva se u odnosu prema Društvu i trećim licima smatra lice koje je upisano u
Centralni registar hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka, Republika Srpska, u skladu sa Zakonom
kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti i aktima Komisije za hartije od vrijednosti
Republike Srpske i aktima tog registra.

Član 15

(1) Na prijedlog Upravnog odbora, u skladu sa zakonom, Skupština akcionara donosi odluku o
emisiji novih akcija.

(2) Upis i uplata akcija određuje se odlukom o emisiji, u skladu sa zakonom.

IX POSLOVANJE DRUŠTVA, RASPODJELA DOBITI I NAČIN POKRIĆA GUBITKA

Član 16

(1) Društvo posluje na osnovu poslovne politike utvrđene od strane Upravnog odbora.

(2) Dobit je dio prihoda koje Društvo ostvari u jednoj poslovnoj godini, a koji mu preostane po
podmirivanju troškova poslovanja i ostalih rashoda.

(3) Dobit se utvrđuje godišnjim obračunom koji usvaja Skupština akcionara Društva, na osnovu
podataka iz poslovnih knjiga u skladu sa važećim propisima.

(4) Akcionarsko društvo može odobriti plaćanje dividendi na svoje akcije godišnje u skladu sa
odlukama redovne godišnje Skupštine ili u bilo koje vrijeme između godišnjih Skupština.

Odluku akcionarskog društva o odobrenju plaćanja dividendi može da donese i Upravni odbor.

Po usvajanju finansijskog izvještaja za prethodnu poslovnu godinu ostvarenu dobit Društvo će

rasporediti sljedećim redom:

a) za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih godina,

b) za pokriće emisionog gubitka nastalog emisijom akcija ispod nominalne vrijednosti akcija,

v) za zakonske rezerve,

g) za dividendu u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, i

42
d) za statutarne reserve

Akcionari imaju pravo na dividendu, osim ako je odlukom Skupštine akcionara u skladu sa
zakonom, osnivačkim aktom ili Statutom određeno da dobit ostane neraspoređena i da se
prenese na naredni period (neraspoređena dobit) ili da se upotrijebi za druge namjene u skladu
sa zakonom.

(5) Gubitak koji Društvo iskaže u godišnjem obračunu pokriva se u skladu sa odgovarajućim
računovodstvenim politikama.

X REZERVE DRUŠTVA

Član 17

(1) Društvo formira zakonske rezerve i rezerve kapitala.

(2) U zakonske rezerve svake godine se od dobiti unosi 5% dobiti tekuće godine, umanjene za
gubitak iz prethodne godine sve dok rezerve zajedno sa rezervama kapitala ne dostignu visinu
od najmanje 10% iznosa osnovnog kapitala Društva.

XI ORGANI DRUŠTVA

Član 18

(1) Organi Društva su: Skupština akcionara, Upravni odbor, generalni direktor, Izvršni odbor.

(2) Upravni odbor, Izvršni odbor i Generalni direktor Društva čine Upravu Društva.

Član 19

(1) Skupština akcionara je najviši organ Društva na kojoj akcionari ostvaruju svoja prava u
najboljem interesu Društva.

(2) Skupštinu akcionara Društva sačinjavaju svi akcionari.

Član 20

(1) Upravni odbor je organ upravljanja Društva.

(2) Upravni odbor zajedno sa generalnim direktorom i Izvršnim odborom čini Upravu Društva.

43
(3) Uprava Društva je nadležna za nezavisno rukovođenje Društvom i osigurava poštovanje svih
zakona i drugih propisa, kao i da uzme u obzir sve interese zainteresovanih strana za rad
Društva, u skladu sa poslovnim rizikom kojem je društvo izloženo.

(4) Uprava će izraditi strategiju poslovanja Društva i osigurati njeno provođenje.

(5) Upravni odbor se sastoji od pet članova, od kojih su četiri člana neizvršna, a među kojima su
najmanje dva nezavisna, a jedan član Upravnog odbora je izvršni.

Član 21

(1) Članove Izvršnog odbora bira i razrješava Upravni odbor na prijedlog generalnog direktora
odnosno Komisije za imenovanja.

(2) Izvršni odbor u pravilu čine, pored generalnog direktora, direktori sektora i samostalnih
službi Društva, koji se nakon izbora za članove Izvršnog odbora smatraju izvršnim direktorima u
smislu Zakona.

Član 22

(1) Generalni direktor Društva je predsjednik Izvršnog odbora.

(2) Članovi Izvršnog odbora mogu biti razrješeni u svako vrijeme, kada je to po ocjeni Upravnog
odbora u najboljem interesu Društva, s tim da takvo razrješenje ne vrijeđa ugovorna prava
razrješenog lica.

(3) Generalnog direktora bira Upravni odbor Društva na mandatni period od 3 godine sa
mogućnošću ponovnog izbora, a može biti razriješen dužnosti i prije isteka mandata.

Član 23

(1) Društvo ima nezavisnog revizora čiji su položaj i ovlašćenja utvrđeni zakonom kojim se
uređuje računovodstvo I revizija.

(2) Nezavisni revizor bira se na redovnoj godišnjoj Skupštini akcionara tekuće godine za reviziju
finansijskih izvještaja za narednu poslovnu godinu.

Položaj i ovlašćenja nezavisnog revizora utvrđeni su zakonom kojim se uređuju računovodstvo i

revizija.

(3) Upravni odbor Društva je dužan obavijestiti nezavisnog revizora o održavanju godišnje
Skupštine akcionara, radiučestvovanja u radu Skupštine akcionara Društva u skladu sa zakonom
i statutom.

Član 24

44
(1) Društvo može imati sekretara ukoliko tako odluči Upravni odbor.

(2) Sekretara bira Upravni odbor i može ga razriješiti i prije isteka mandata.

(3) Mandat Sekretara Društva traje 4 godine, sa mogućnošću reizbora bez vremenskog
ograničenja.

(4) Zarada i druga prava Sekretara Društva uređuju se ugovorom između sekretara i Upravnog
odbora na prijedlog predsjednika Upravnog odbora.

Član 25

(1) Specijalna Skupština prioritetnih akcionara donosi odluke u vezi sa pravima prioritetnih
akcionara.

(2) U smislu ovog člana svaka prioritetna akcija ima jedan glas u odlučivanju o pitanjima iz
djelokruga Specijalne Skupštine.

(3) Specijalnu Skupštinu može da sazove Direktor Društva, Upravni odbor Društva ili akcionar ili
grupa akcionara sa najmanje 10% ukupne nominalne vrijednosti prioritetnih akcija.

(4) Specijalna Skupština se saziva po potrebi i odlučuje o pravima imalaca prioritetnih akcija u
skladu sa važećim zakonskim propisima.

XII OPŠTI AKTI DRUŠTVA

Član 26

(1) Osnovni opšti akt Društva je Statut, a pored Statuta Društvo, u skladu sa zakonom donosi
druge opšte akte, akte poslovne politike i poslovnike.

(2) Opšti akti Društva ne mogu biti u suprotnosti sa Statutom.

(3) Izmjene i dopune Statuta i opštih akata vrše se po postupku predviđenim za njihovo
donošenje.

(4) Inicijativu za izmjene i dopune opštih akata mogu podnijeti svi organi Društva, a odluku o
prihvatanju ili odbijanju inicijative donosi organ u čiju nadležnost spada donošenje tog akta.

(5) Izmjene i dopune Statuta se vrše odlukom Skupštine akcionara na način i pod uslovima
utvrđenim zakonom i ovim Statutom. Uz prijavu za registraciju prilaže se prečišćeni tekst
osnovačkog akta sa notarskom potvrdom da se izmijenjene odredbe osnivačkog akta slažu sa
odlukom o izmjeni osnivačkog akta.

45
(6) Skupština može ovlastiti Upravni odbor da sačini prečišćeni tekst Statuta na osnovu
usvojenih odluka kojima se mijenja osnivački akt.

(7) Izmjene Statuta može izvršiti i Upravni odbor Društva, bez održavanja Skupštine akcionara,
na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom.

Član 27

(1) Opšti akt Društva stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja a može da stupi na
snagu ranije samo ako za to postoje opravdani razlozi, utvrđeni prije njegovog donošenja.

(2) Opšti akti Društva objavljuju se na oglasnoj tabli Društva i/ili na internet stranici Društva.

Član 28

(1) Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji ranih mjesta u Društvu donosi Generalni direktor.

(2) Pojedinačni akti Društva koje donosi Generalni direktor Društva kao i druga ovlašćena lica u
Društvu, moraju biti u skladu sa statutom i drugim odgovarajućim opštim aktima Društva.

XIII ZAPOSLENI

Član 29

(1) Zaposleni u Društvu ostavaruju svoja prava preko izabranih organa Društva u skladu sa
zakonom, Statutom,kolektivnim ugovorom i opštim aktima Društva.

XIV SARADNJA SA SINDIKATOM

Član 30

(1) Generalni direktor ostvaruje saradnju sa Sindikatom u skladu sa zakonom, ovim Statutom,
drugim opštim aktima I kolektivnim ugovorom Društva.

(2) Društvo i reprezentativni Sindikat u Društvu zaključuju pojedinačni Kolektivni ugovor u

skladu sa zakonom i opštim kolektivnim ugovorom.

46
XV INFORMISANJE ZAPOSLENIH I AKCIONARA

Član 31

(1) Uprava Društva obavještava zaposlene i akcionare o svim pitanjima bitnim za ostvarivanje
njihovih prava, obaveza I odgovornosti utvrđenih zakonom, ovim Statutom, drugim opštim
aktima Društva i Kolektivnim ugovorom.

(2) Obavještavanje akcionara i zaposlenih mora biti blagovremeno, konkretno i pristupačno.

(3) Obavještavanje akcionara i zaposlenih vrši se na oglasnoj tabli u upravnoj zgradi u sjedištu
Društva, na internet stranici Društva ili putem sredstava javnog informisanja u skladu sa
zakonom.

XVI POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE

Član 32

(1) Poslovnu tajnu predstavljaju informacije svih sadržaja i u svakom obliku o poslovanju, kao i
informacije koje bi mogle uticati na poslovanje utvrđene odlukom Generalnog direktora čije bi
saopštavanje neovlašćenom licu bilo protivno poslovanju Društva i štetilo njegovim interesima i
poslovnom ugledu.

(2) Informacije koje predstavljaju poslovnu tajnu Društva, način čuvanja i odgovornost za
čuvanje poslovne tajne utvrđuju se odlukom Generalnog direktora Društva.

(3) O odluci iz prethodnog stava obavještavaju se članovi organa Društva i zaposleni.

(4) Isprave i podaci koji su poslovna tajna Društva, dužni su da čuvaju članovi organa Društva i
zaposleni.

(5) Dužnost čuvanja poslovne tajne Društva postoji i po prestanku svojstva člana organa Društva
i po prestanku radnog odnosa u Društvu.

Član 33

(1) Članovi Upravnog odbora ne mogu direktno i indirektno biti angažovani u drugom
privrednom društvu konkurentske djelatnosti, osim ako za to ne dobiju odobrenje na način i
pod uslovima utvrđenim zakonom.

47
XVII STATUSNE PROMJENE I PRESTANAK DRUŠTVA

Član 34

(1) Na statusne promjene primjenjivaće se odredbe važećih propisa.

(2) Društvo prestaje da postoji na način i u slučajevima propisanim Zakonom.

XVIII ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Član 35

(1) Društvo se u radu i poslovanju strogo pridržava propisa o zaštiti životne sredine te učestvuje
u provođenju politike zaštite životne sredine.

XIX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 36

(1) Svi opšti akti Društva uskladiće se sa odredbama ovog Statuta u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog Statuta.

(2) Do donošenja drugih opštih akata Društva, ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti
zaposlenih regulisaće se važećim opštim aktima.

Član 37

(1) Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnim tablama Društva,
a proizvodi pravno dejstvo prema akcionarima danom donošenja.

Predsjednik Upravnog odbora

48
 Anđela Vrećo

6.4. Ostali normativni akti poslovnog sistema

Naše Društvo primjenjuje Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti.

Poslovima zanatsko-preduzetničke djelatnosti, u smislu ovog zakona, smatra se svaka

privredna djelatnost utvrđena važećom klasifikacijom djelatnosti koju fizičko lice obavlja
proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu, radi sticanja dobiti i za čije
obavljanje nije potreban drugi oblik organizovanja.

6.5. Opšti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodnjom

Osnovni opšti akt Društva je Statut, a pored Statuta, Društvo, u skladu sa zakonom, donosi
druge opšte akte, akte poslovne politike i poslovnike.

Opšti akti Društva ne mogu biti u suprotnosti sa Statutom.

Izmjene i dopune Statuta i opštih akata vrše se po postupku predviđenim za njihovo

donošenje.

Inicijativu za izmjene i dopune opštih akata mogu podnijeti svi organi Društva, a odluku o
prihvatanju ili odbijanju inicijative donosi organ u čiju nadležnost spada donošenje tog
akta.

Uz prijavu za registraciju prilaže se prečišćeni tekst osnovačkog akta sa notarskom

potvrdom da se izmijenjene odredbe osnivačkog akta slažu sa odlukom o izmjeni
osnivačkog akta.

Opšti akt Društva stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja a može da stupi na
snagu ranije samo ako za to postoje opravdani razlozi, utvrđeni prije njegovog donošenja.

Opšti akti Društva objavljuju se na oglasnoj tabli Društva i/ili na internet stranici Društva.

Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji ranih mjesta u Društvu donosi Generalni direktor.

Pojedinačni akti Društva koje donosi Generalni direktor Društva kao i druga ovlašćena lica
u Društvu, moraju biti u skladu sa statutom i drugim odgovarajućim opštim aktima
Društva.

49
 7. Finasije

7.1. Potrebna ulaganja I izvori ulaganja

7.1.1. Zemljište

Naše preduzeće se nalazi u industrjskoj zoni u naselju Klašnice na samoj obali Vrbasa na
tačnoj adresi Klašnice 2, Laktaši. Ovo zemljište je u privatnom vlasništvu osnivača i
prostire se na 1500m2 te je infrastrukturno opremljeno i ima pripremljene priključke na
električnu, telefonsku, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Plaća se porez na zemljište.

Cijena zemljista M2 porez Ukupno(porez)

1000km 1500 17% 255.000
Tabela 3.

7.1.2. Gradjevinski objekti

Naša pivara je nastala na već izgrađenom građevinskom objektu koji smo kupili zajedno sa
zemljištem.

Cijena građevinskog objekta Porez Ukupno

1.000.000 17% 1.170.000
Tabela 4.

7.1.5. Kadrovi

50
Ljudi predstavljaju našu najveću vrijednost i konkurentsku prednost. Zaposleni koji,
zahvaljujući svojim znanjima i vještinama, mogu učiniti kompaniju prepoznatljivom među
konkurencijom i uspješnijom na tržištu, imaju ključnu ulogu u našem preduzeću. Samim
tim, znanje i sposobnost su najcjenjenija imovina u našem preduzeću. Upravljanje ljudskim
resursima je ključno područje za stvaranje naše dugoročne konkurentske prednosti.
Sposobnost našeg preduzeća da odgovori na konkurentske uslove na tržištu je rezultat
zapošljavanja dovoljnog broja ljudi s odgovarajućim talentima, vještinama i motivacijom.

Radon mjesto Obrazovanje Broj zaposlenih Plate Ukupno

Tehnolog VSS 3 1200 3600
Kontrolor rada tehnološke SSS 5 1000 5000
opreme
Kontrolor proizvodnje SSS 5 1000 5000
Kontrolor gotovih proizvoda SSS 5 1000 5000
Radnici na mašini SSS 12 600 7200
Ukupno 30 4800 25800
Tabela 4.

7.1.6. Obrtna sredstva

Pivo se proizvodi alkoholnim vrenjem četiri glavna sastojka: vode, slada, hmelja i pivskog
kvasca.

Voda

Voda je glavni dio svih napitaka i služi kao rastvarač, ujedno je jedna od osnovnih sirovina
za proizvodnju piva jer je najviše po količini zastupljena u finalnom proizvodu. Voda se
dobija ili iz vlastitih izvorišta ili iz gradske mreže i po fizičko-hemijskom sastavu i
mikrobiološkoj ispravnosti mora odgovarati zakonskim zahtjevima propisanim za vodu za
piće. Zbog toga se, iz vode sa vlastitog izvorišta po potrebi izdvajaju neželjeni spojevi, voda
se filtrira i dezinfikuje (obično hloriše). Crpilišta vode moraju biti zaštićena od bilo kog
izvora onečišćenja. Iz vode koja se koristi kao sirovina, prije upotrebe odvaja se hlor
prepuštanjem vode preko filtera sa aktivnim ugljem. Zbog uticaja na kvalitet piva u
modernim pivarama voda se dodatno omekšava. Uopšteno se može reći da su fizička,
hemijska i mikrobiološka ispravnost vode od presudnog značaja za sigurnost samog piva.

Slad

51
Slad daje pivu sastojke ekstrakta o kojem zavisi punoća okusa i koncentracija osnovnog
ekstrakta piva. Slad je osnovna sirovina za proizvodnju piva koja se proizvodi od pivskog
ječma procesom sladovanja. Sladovanje je klijanje žita u kontrolisanim uslovima iz kojeg se
termičkom obradom dobija zeleni slad, koji se nakon procesa sušenja može koristiti za
dobijanje piva. Ž itarice koje se koriste za sladovanje su ječam i pšenica, ali mogu se koristiti
i kukuruz, riža, raž i proso.

Hmelj

Hmelj se kao sirovina dodaje u malim količinama i koristi se kao izvor gorkih tvari u pivu
gotovo hiljadu godina. Ipak, današnji hmelj je također rezultat pažljivog sječenja s ciljem
povećanja prinosa, udjela gorkih sastojaka (alfa kiselina) i eteričnih ulja, te otpornosti na
bolesti hmelja (npr. pepelnicu). Ima ulogu u konzerviranju piva, daje pivu ugodnu aromu i
prepoznatljiv specifičan gorak okus, ali utiče i na stabilnost pjene i fiziološka i terapeutska
djelovanja piva. Za dobijanje piva se koriste samo češeri hmelja. Hmelj se uvozi, najčešće iz
Njemačke, Češke, Slovenije. U pivarstvu se koriste ženski neoplođeni cvjetovi hmelja. Zbog
zahtjeva za očuvanjem aromatičnih i gorkih supstanci, kao i potreba u toku cijele godine,
hmelj se prerađuje i isporučuje u obliku peleta ili ekstrakta.

Pivski kvasac

Pivski kvasac se dodaje kako bi izazvao proces alkoholnog vrenja u kojem šećer prelazi u
alkohol i ugljikov dioksid. Uglavnom se koriste čiste pogonske kulture kvasaca, sa
izuzecima kod proizvodnje piva koja se proizvode spontanom fermentacijom. Pivare same
pripremaju i čuvaju laboratorijske čiste kulture kvasaca.

Naziv sirovine Veličina Cijena

Voda kubik 1.10
Slad Kg 2.00
Hmelj Kg 7.00
Pivski kvasac Kg 100.00
Tabela 5.

 Troškovi

 Potrošnja vode

52
Voda je jedna od najvažnijih sirovina za proizvodnju piva i po kvantitetu ona je
najzastupljenija u finalnom proizvodu. Voda koja se upotrebljava u proizvodnji piva mora
ispunjavati sve norme kvaliteta vode za piće. Zavisno od procesne namjene dodatno se
demineralizuje i deaeriše. Proizvodnja piva karakteristično zahtjeva velike količine pitke
vode. Potrošnja vode zavisi od primijenjenog proizvodnog procesa, starosti pogona i tipa
opreme.

Osim upotrebe kao osnovne sirovine za proizvodnju piva, voda se koristi i za brojne druge
procesa kao što su:

 ispiranje pivskog tropa,

 pranje i dezinfekciju ambalaže,
 procese pasterizacije piva,
 procese hlađenja sladovine i piva,
 pripremu naplavnih filtera,
 kondenzaciju na rashladnim postrojenjima,
 hlađenje amonijačnih zračnih kompresora,
 pranje opreme i radnih površina;
 zaptivanje i ispiranje dihtunga pumpi,
 podmazivanje transportnih traka,
 pripremu hrane za uposlene,
 sanitarne potrebe;
 hidrantsku mrežu.

Postoji
Izvor vodosnadbijevanja
uređaj za Kontrola
Broj
Redni mjerenje kvaliteta
Pivara instalir.
broj količina zahvaćene
mjerača
zahvaćene vode
Sopstevni Vodovod
vode

1. Ecobir NE DA DA 1 DA

Tabela 6. Podaci o vodosnadbijevanju

 Otpadna voda

Otpadne vode predstavljaju glavni ekološki problem u proizvodnji piva. Otpadne vode koje
nastaju u pivarama dijele se na : tehnološke, sanitarne i atmosferske (oborinske) otpadne
vode. Otpadne vode, koje nastaju u pojedinim fazama proizvodnje piva, veoma se razlikuju

53
po svojim karakteristikama, a mnoge od njih sadrže značajne količine korisnih otpadnih
materijala. Ove otpadne vode su jako opterećene organskim materijama i suspendiranim
česticama, što je naročito slučaj sa otpadnim vodama od pranja bistrenika, hladnjaka
(Whirlpool), posudama vrionog i ležnog podruma, filtera za filtraciju piva, povezujućih
cjevovoda. Izvjesne količine organskih materija dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica
ispuštanja otpadnog kvasca i kiselgura. U ovim pogonima nastaju i otpadne vode od pranja
opreme , cjevovoda i radnih površina a koje su opterećene deterdžentima.

Osnovne kvantitativne i kvalitativne karakteristike otpadnih voda iz pivare su:

 velika količina otpadnih voda;

 visok sadržaj organskih materija;
 visok sadržaj ukupnog azota i fosfora;
 visok sadržaj suspendovanih materija;
 temperatura vode povećana;
 vrijednosti za pH variraju

Broj
Tip recipijenta za Postoji
mjerača
tehnološke otpadne Monitoring uređaj za
za
vode kvaliteta mjerenje
mjerenj
Pivara tehnološ. količina
e
Javna otpadnih tehnološ.
količine
Vodotok voda otpadne
otpadne
kanalizacija vode
vode

Jednom u 2
Ecobir - DA 1 DA
godine

Tabela 7. Podaci o praćenju otpadnih voda

 Emisije u vazduhu

54
Pogoni za proizvodnju piva u BiH uglavnom koriste električnu energiju za proizvodne
potrebe. Za potrebe rada kotlovnica koristi se prirodni gas i mazut. Emisije u vazduhu se
sastoje od otpadnih gasova i mirisa. Samo emisije iz dimnjaka, odnosno ložišta, se mogu
mjeriti i tretirati i zbog toga je njihov okolišni uticaj minimiziran. Kratkotrajne emisije se ne
mogu tretirati. Da bi se smanjio njihov uticaj na okoliš, njima se mora efikasno upravljati
kako bi se spriječilo ili minimiziralo njihovo ispuštanje. Emisije neugodnih mirisa potiču od
isparavanje kod kuhanja, skladištenja i rukovanja ko-proizvodima i nusproizvodima, iz
prostorija za vrenje i odležavanje piva, te linija za punjenje i pakovanje piva.

Pivara Parametri Jedinica mjere

Koncentracija mg/m3
praškastih
materija
Koncentracija CO2 %
Koncentracija CO2 %
Ugljen monoksid CO mg/m3
Oksidi sumpora mg/m3
(SO2)
Oksidi azota NO2 mg/m3
Emisija čađi po
Bakaraku
Tabela 8.

 SIrovine pomićnih materijala I hemijskih sredstava

Pivara Sirovina/ Ukupna planirana Potrošnja

potrošnja za prvu
Pomoćni po jedinici
godinu poslovanja
materijal/ proizvoda

Hemijsko (kg/hl

sredstvo proizv.

piva)

Slad 3.600.100

Kukuruzna krupica 1 400 100

55
 Hmelj 25 000

Kiaelgur 75 000

Tabela 9.

1. Ambalaža od papira i kartona, plastike, metala i staklena ambalaža

Ambalaža od papira i kartona, plastike, metala i staklena ambalaža se u pivarama u BiH

odvojeno prikuplja. U Bosni i Hercegovini postoji tržište za većinu ovih materijala, tako da
proizvođači piva prodaju ove vrste otpada prodaju podugovaračima za dalje recikliranje.

2. Energija

Slično kao što se normalna proizvodnja ne može zamisliti bez redovnog snabdijevanja
sirovinama, ona se ne može zamisliti bez redovnog snabdijevanja energijom. Osobitost
pivara je pri tome da su potrebne ne samo velike količine energije, već se mora raspolagati
sa različitim oblicima energije.

Energija, potrebna u svim fazama proizvodnje piva, može se podijeliti na:

 električnu energiju i

 toplotnu energiju.

Električna energija se koristi u svim pogonima i postrojenjima pivare. Glavni potrošači

električne energije su: pogon za proizvodnju hladnoće, kotlana, pogon za proizvodnju
komprimiranog zraka, variona, uređaj za tretman otpadnih voda, CIP uređaji i pogon za
pakovanje. Električna energija se koristi i za osvjetljenja pogona i objekata, vertikalne
komunikacije-liftove, te rad kompjuterske opreme u kancelarijama.

Potrošnja toplotne energije se raspoređuje na proizvodne faze, odnosno na proizvodna

odjeljenja kao što su: variona, punjenje boca, punjenje buradi, CIP postrojenja za pranje u
ostalim pogonima, sterilizacija pogona i postrojenja, te zagrijavanje prostora.

 Izvori ulaganja projekta

Popis stalnih i tekućih sredstava Iznos u KM

56
 Vlastita sredstva 500 000

Bankarski krediti 1 000 000

Sredstva dobavljača- krediti 500 000

Ukupno 2 000 000

Tabela 10.

7.2. Projekcija dobiti-gubitka I analiza gotovinskog toka

OPIS 1.GODINA 2.GODINA 3. 4. 5.

GODINA GODINA GODINA

PRIHODI 1.000.000 1.500.00 2.000.000 2.500.00 3.000.000

0 0

1. Materijalni 200.800 200.800 200.800 200.800 200.800

troškovi

2. Distribucija 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000

3. Nematerijalni 40.000 40.000 40.000 40.000 40.000

troškovi

4. Plate 15.200 15.200 15.200 15.200 15.200

5. Amortizacija 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000

UKUPNI RASHODI 606.000 606.000 606.000 606.000 606.000

C. BRUTO DOBIT 394.000 894.000 1.394.000 1.894.000 2.394.000

(A- B)

D. POREZ NA 78.000 178.000 278.000 378.800 478.000

DOBIT (20 %)

NETO DOBIT (C- 316.000 716.000 1.116.000 1.216.000 1.916.000

D)

57
7.3. Ocjena društvene rentabilnosti

Realizacija preduzetničkog projekta pozitivno će uticati na djelimično rješavanje problema

nezaposlenosti. Naime, ovim projektom se predviđa zapošljavanje 20 novih radnika što će
imati posredne i neposredne koristi za društvo. Projektom se predviđa nabavka savremene
opreme koja će bitno uticati na obim, tehnologiju i kvalitet proizvoda. Ova činjenica će
opredijeliti i konkurenciju na nabavku slične opreme što će svakako imati uticaja na
podizanje produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u privrednim društvima koja
posluju u ovoj grani industrije. I na kraju treba istaći da realizacija ovog projekta o
ekološkom pivu podiže svjest svih konzumenata našeg proizvoda.

7.4. Procjena rizika

Procjena rizika je u uskoj vezi sa identifikovanim faktorima prijetnji koje dolaze iz

eksternog okruženja i slabosti koje dolazi iz internog okruženja. Imajući u vidu pokazatelje
analize uspješnosti preduzetničkog projekta kao i opredjeljenje za realizaciju predloženih
poslovnih strategija možemo konstatovati da ne postoje značajniji rizici za realizaciju
preduzetničkog projekta. Za slučaj da dođe do nešto značajnijih odstupanja dejstva
predviđenih faktora okruženja ona zbog stabilnosti tekućeg poslovanja ne mogu dovesti u
pitanje povarat zahtijevanih kreditnih sredstava.

Prema Zakonu o bezbijednosti i zdravlju na radu, procjena rizika je sistematsko

evidentiranje i procenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak
povreda na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno način
sprečavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika na radnom mestu i u radnoj okolini.
Najprostije, procjena rizika je utvrđivanje šta na vašem radnom mjestu može da izazove
povrede vašim radnicima i odlučivanje da li ste preduzeli dovoljno predostrožnosti ili treba
da uradite više kako biste ih sprečili. Nesreće na radu i profesionalna oboljenja mogu
upropastiti nečiji život i uticati na vaše poslovanje. Svrha procene rizika je da obezbedite da
se niko ne povredi ili oboli kao posledica radnih aktivnosti.

7.4.1. Opasnosti, štetnosti i mjere zaštite

58
Tehnološki proces proizvodnje piva je vrlo složen i zahtjeva izuzetne mjere zaštite zbog
opasnosti i štetnosti koje donosi sam proces. Najčešće opasnosti u radnom prostoru u
samom tehnološkom procesu su : mehaničke opasnosti, opasnosti od padova i rušenja te
pada sa visine, opasnost od električne struje, opasnosti od hemijskih tvari, prašine,
mikroklime, nepravilne rasvjete, fizički napor i opasnosti pri radu sa računalom zato što je
većina procesa automatizovana. Potencijalne opasnosti u proizvodnji piva mogu se pojaviti
u gotovo svim proizvodnim koracima, počevši od samih sirovina pa do flaširanja gotovog
proizvoda. U sirovinama su prisutni pesticidi i teški metali, a moguć je unos i razvoj
patogenih mikroorganizama raznim putevima u pojedinim fazama proizvodnog postupka.
Prijetnja su i zaostale količine upotrebljenih aditiva i hemikalija za čišćenje proizvodne
opreme i ambalaže, prisustvo čvrstih nečistoća u gotovom proizvodu i sl. Zbog toga se u
proizvodnji piva posvećuje izuzetna pažnja eliminaciji navedenih opasnosti te se
korištenjem odgovarajućih proizvodnih i kontrolnih tehnika i postupaka potencijalne
opasnosti svode u prihvatljive okvire. Često je to povezano sa dodatnom potrošnjom
prirodnih resursa i energenata (značajnapotrošnja vode za održavanje neophodnih
higijenskih preduslova, potrošnja energije za pasterizaciju proizvoda i sl.), što dalje
nažalost uzrokuje i značajnom povećanju negativnih okolinskih utjecaja proizvođača piva.

 Opasnosti u procesu rada

 Opasnosti u radnom okolišu
 Opasnosti zbog ljudskog faktora
 Opasnosti od stroja ili opreme

OPASNE RADNE TVARI

Opasne radne tvari su sve one tvari koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta,
skladištenja ili korištenja ispuštaju ili stvaraju infektivne, iritirajuće, zagušljive, toksične ili
druge štetne prašine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna u količinama koje mogu
dovesti
do oštećenja zdravlja osoba koje s njima dolaze u dodir ili štetno djelovati na okoliš. Opasne
tvari su i sve druge tvari koje na bilo koji način mogu ugroziti zdravlje i život ljudi i
prouzročiti materijalnu štetu.

59
 Slika 16. Piktogram

7.4.2. Mjera zaštite

Najbolji način za izbjegavanje neželjenih posljedica nastalih prilikom rada je dobro

poznavanje i pridržavanje propisanih mjera zaštite. Prije uključivanja stroja potrebno je
provjeriti njegovu ispravnost kako ne bi ugrozili radnici u okruženju. Nakon puštanja stroja
u pogon, zabranjene su bilo kakve radnje na stroju koje uključuju čišćenje, podmazivanje ili
popravljanje stroja. Strojem može rukovati sam prethodno osposobljeni radnik u dobrom
psihofizičkom stanju. Prostor oko stroja mora biti čist i prohodan kako ne bi došlo do
neočekivanih ozljeda ili oštećenja. Zabranjeno je nošenje nakita i ostalih odjevnih dodataka
koji nisu propisani Pravilnikom zaštite na radu. Svaki uočeni kvar ili nedostatak na stroju
potrebno je prijaviti odgovornoj osobi u pivari, a daljnje popravke izvršavaju ovlaštene
osobe u pivari ili vanjski suradnici. Strogo je zabranjeno uklanjanje bilo kakvih zaštitnih
dijelova i naprava sa strojeva jer se time radnike dovodi u direktnu opasnost od ozljeda.

Pravila zaštite na radu

Iz zakonskih odredbi proizlazi da su pravila zaštite na radu sva ona kojima se isključuju ili
umanjuju opasnosti i posljedice za radnika u procesu rada. Pravila zaštite na radu se dijele
na osnovna, posebna i priznata.

Osnovna pravila zaštite na radu. Sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati

sredstvo rada kad je u upotrebi. Posebno je bitna opskrbljenost sredstava rada zaštitnim
napravama, osiguranje od udara električne struje, sprječavanje nastanka požara i

60
eksplozije, osiguranje potrebne radne površine i puteva za prolaz, osiguranje od
djelovanja štetnih tvari na zdravlje, itd. Ovim sredstvima uklonjene su, ili bar
umanjene, opasnosti na sredstvima rada, ali i drugim sredstvima koji se koriste za
obavljanje.

Posebna pravila zaštite na radu. Primjenjuju se u slučaju kada osnovna pravila

zaštite na radu ne mogu primjenjena ukloniti opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika.
Ova pravila se odnose na zaposlenike i na način obavljanja radnog postupka. U
posebnim pravilima zaštite na radu sadržani su uslovi starosne dobi, pola, stručne
spreme i osposobljenosti koje moraju ispunjavati zaposlenici. Ovim pravilima
pripadaju i sljedeće obveze: obveza i način korištenja ličnih zaštitnih sredstava i
opreme, posebni postupci pri korištenju štetno-opasnih radnih tvari, obveza
postavljanja znakova upozorenja od opasnosti, postupak s ozljeđenim ili oboljelim
zaposlenikom.

Priznata pravila zaštite na radu. Pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni
načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju. Njima se također
sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti. Primjenjuju se
ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu. Poslodavci su dužni osnovna, posebna
i priznata pravila zaštite na radu osigurati za: sve osobe koje su u radnom odnosu kod
poslodavca na temelju ugovora o radu, osobe koje su na stručnom osposobljavanju bez
zasnivanja radnog odnosa, učenike i studente na praktičnoj obuci, osobe koje za vrijeme
izdržavanja kazne zatvora obavljaju nužne mjere, osobe koje obavljaju djelatnost osobnim
radom.

Slika 17. Radno odijelo Slika 18. Zaštitne naočale

61
 Slika 20. Čepići za uši
Slika 19. Zaštitna radna obuća

Slika 21. Zaštitine rukavice Slika 22. Reflektujući prsluk

7.6. Obezbjeđenje sredstava iz tuđih izvora (kreditnih sredstava)

Za obezbjeđenje kreditnih sredstava vlasnici nude:

1. Mjenicu privredng društva

2. Vlastite mjenice vlasnika
3. Upis hipoteke na opremu finansiranu kreditnim sredstvima banke

62
 8. Razvoj preduzeca

8.1. Pravci rasta

Preduzece “Ecobir” ima namjeru da nakon formiranja samog preduzeca i njegovog ulaska
na trziste pazljivo osluškuje svoje potrošače, te da odgovori postavljenim zahtjevima.
Uzimajuci u obzir konstantno mijenjanje trendova i izazove koji se nameću preduzećima,
planiramo da se u budućnosti opredijelimo horizontalnom pravcu rasta preduzeća.
Jednostavnije rečeno, naše preduzeće ce nakon pažljivo promatranih zahtjeva uvoditi nove
proizvode paralelno postojecim proizvodima. Smatramo da ova vrsta strategije omogucava
preduzecu da odgovori zahtjevima, odnosno potrebama trzista sa potpuno novim
proizvodima. Evidentno je da ukoliko preduzeće ustrajava da tržistu nudi uvijek iste
proizvode bez obzira na promjene potreba potrošača, rast preduzeća u dugom roku bice
onemogućen. Ovaj plan pravca rasta preduzeća planiramo da se sprovede nakon sto naše
preduzeće stekne odredjenu reputaciju na tržistu i stvori svoju bazu ljubitelja. Samim tim
možemo da zaključimo da ce se preduzeće “Ecobir” opredijeliti za investiranje u razvoj
proizvoda u daljoj buducnosti sa ciljem odgovora zahtjevima kupaca, a i postizanja
ekonomije obima kojom direktno utičemo na smanjenje zavisnih troškova proizvodnje,
izgradjujuci konkurentsku prednost troskovnog vodjstva.

8.2. Metode rasta

Što se tiče metode rasta, preduzeće “Ecobir” opredjeljuje se za kombinovan metod rasta.
Kombinovan metod rasta obuhvata i interni i eksterni metod. Svjesni smo da upotreba
samo jedne metode ne moze da donese zavidne rezultate na postojećem tržištu, pa samim
tim kombinovani metod ima najveće šanse za uspjeh.

Naravno, kao sami početnici na tržištu, u samom početku planira se veća posvećenost
internoj metodi rasta. Svjesni smo da kao preduzetnici početnici ne mozemo da računamo
na kredite kao jedini izvor rasta i razvoja, te zbog toga moramo više da se posvetimo
unutrašnjosti preduzeća, jednostavnije rečeno, fokusirani smo da ponudimo inovacije koje
će stvoriti ključnu prednost na tržištu. Nakon dovođenja inovacija na tržište i
uspostavljanja brenda planira se sve veća upotreba eksterne metode rasta kako bi u sto
većoj mjeri zauzeli tržište i predstavili sebe kao glavnog konkurenta.

63
Naš ključ uspjeha jeste prvobitna posvećenost uvođenju inovacija na tržiste izdvajajući se
tako medju konkurentima, a zatim postepeno uvođenje novih proizvoda koristeći
sopstvene resurse i u većoj mjeri eksterne resurse nakon uspostavljanja reputacije.

9. Zaključak

Proizvodnja piva složen je tehnološki proces koji zahtjeva ozbiljan pristup svakoj operaciji
u procesu. Na tržištu postoje brojne vrste piva i u takvoj konkurenciji potrebno je dovesti
proizvodnju do savršenstva kako bi opstali. Tehnolozi su zaduženi za neprestano praćenje i
uvođenje novih metoda koje rezultiraju kvalitetnijim proizvodom, a troškovi i dalje ostaju
unutar održivih granica. Najveći proizvođači piva su SAD, Njemačka i Velika Britanija,Japan,
Francuska i Češka.

Slika 22. Potrošnja piva u svijetu

64