HISTORIJA

AUSTRO-UGARSKA OKUPACIJA BIH

POKRET OTPORA PROTIV OKUPACIJE
• Berlinskim memorandumom, Rajhštatskim dogovorom 1876 god. i Budimpeštanskim
konvencijama 1877 god. Austro-Ugarska dobila tajnu saglasnost od Rusije da okupira BIH
Berlinskim kongresom 1878 god. - od evropskih sila dobila mandat za okupaciju

• Pobune stanovnika u BIH; zahtjev za autonomijom i želja da BIH upravlja njen Sabor

• 5. juna 1878 god. - formiran Narodni odbor

• Odbor predložio formiranje Narodne skupštine 8. juna 1878 god.

• U organizovanju otpora isticao se Muhamed efendija Hadžijamaković i Abdulah efendija

Kaukčija

• Narodna vlada formirana 28.07.1878 god. u Sarajevu i tim činom prestaje osmanska
uprava u BIH

• Civilna i vojna vlast povjerena domaćim ljudima

Pripreme Austro-Ugarske Za Okupaciju

• U aprilu 1878 god. izvršena mobilizacija pet divizija, 75000 ljudi raspoređeno na sjevernim
granicama BiH

• Glavni komandant okupacionih snaga - general Josip Filipović

• 29.07.1878 god. Austro-Ugarske trupe prešle BIH granicu na četiri mjesta (kod Broda,
Gradiške, Kostajnice i Šamca), a tri dana poslije kod Vrgorca i Imotskog

• Glavni zadatak je bio dolazak do Sarajeva

Pokret otpora

• Narodna vlada organizovala narod za odbranu

• Pokretu se pridružili Bošnjaci, dio Srba i manji broj Hrvata, Jevreji materijalno pomagali
pokret. Pokret raspolagao sa 93000 boraca, centar pokreta - Sarajevo.

• Muslimanske odrede predvodili Junuz efendija Halačević, Atif efendija Uzunović i Ahmed
efendija Svrzo.

• Odrede Srba i Hrvata predvodili Risto Bujak i Aleksandar Kezić.

• 07.08.1878 god. upučen poziv građanima na borbu bez obzira na vjeru.

• Muftija Šemsekadić pozvao na ujedinjenje polumjeseca i krsta u odbrani domovine.

Operacije Austro-Ugarske Armije

• Austro-Ugarska poražena kod Maglaja, Tuzle i Gračanice.

• 31.07.1878 god. pala Banja Luka, zauzeto Jajce, Travnik, Mostar i Stolac.

• Dolinom rijeka Vrbasa i Bosne, Austro-Ugarske trupe došle do Žepča, Travnika i Visokog, a
približile se Sarajevu.

• 19.08.1878 god. sa 14000 vojnika general Filipović napao i osvojio Sarajevo.

• 23.09.1878 god. u Tuzli uvedena Austro-Ugarska uprava.

• Operacije u sjeveroistočnoj i istočnoj Bosni završene padom Foče 05.10.1878 god.

• Vojničko zaposjedanje BIH od strane Austro-Ugarske završeno padom Velike Kladuše

20.10.1878 god.

BIH U DOBA AUSTRO-UGARSKE VLADAVINE DO 1908 GOD.

• BiH je i nakon okupacije formalno-pravno i dalje ostala pod sultanovim suverenitetom sve
do 1908. god

• BIH u okviru Austro-Ugarske imala poseban državno-pravni položaj, posebnu organizaciju i

strukturu vlasti, što je utvrđeno članom XXV Berlinskog ugovora i Novopazarskom
(Carigradskom) konvencijom

Državno pravni položaj

• 22.02.1880. god. parlamenti Austrije i Ugarske usvojili zakon o zajedničkom upravljanju

BiH

• Nadzor nad privremenom upravom u BIH pripao zajedničkoj vladi, a oko izgradnje
željeznica, javnih objekata, propisa o carinama i novcu morala se dobiti saglasnost oba dijela
monarhije.

• Svi operativni poslovi (unutrašnja uprava, finansije i pravosude) povjereni Zemaljskoj vladi,
kojom je upravljao zemaljski poglavar, a vojne poslove obavljao general Formiranjem
Zemaljske vlade za BiH 1. januara 1879. god. počela je funkcionisati civilna uprava

• Civilne poslove obavljao civilni ADLATUS do 1912. god., kada i te poslove preuzima
zemaljski poglavar.

• Vrhovna uprava povjerena zajedničkom ministru finansija.

• BIH bila podjeljena na okruge, srezove i općine.

• Osnovan vrhovni zemaljski sud, a u okviru njega djelovao i Vrhovni šerijetski sud.
Okupacija uticala na migraciju stanovništva.

• BIH uključena u carinsko područje Austro-Ugarske, ukinuta carinska linija prema Monarhiji,
a uspostavljena prema Srbiji, Osmanskom carstvu i Crnoj Gori.

• 04.11.1881. god. donesen vojni zakon (formiranje BIH jedinica u sklopu Austro- Ugarske
armije).

• 10./11.02.1882. god. izbio ustanak u Hercegovini.

• Zemljom upravljala okupaciona vlast do 1882. god., kada je zamjenjena civilnom Na
mjesto zajedničkog ministra finansija postavljen Benjamin Kalaj (1882-1903). Vjerske
zajednice stavljene pod nadzor države (gubitak autonomije).

Formiranje političkih stranaka

• Muslimanska narodna organizacija MNO - 03.12.1906. godine u Slavonskom Brodu,

predsjednik stranke Alibeg Firdus - zagovarala autonomiju BiH pod pokroviteljstvom sultana,
glasilo stranke «MUSAVAT» (Jedinstvo).

• Muslimanska napredna stranka MNS-24.08.1906 god - zastupala prohrvatski stav, a 1910.

god. odrekla se ove ideje i promjenila ime u Muslimansku samostalnu stranku - MSS

• Srpska narodna organizacija SNO-27.10.1907. god. - tražila autonomiju BIH, uvođenje

građanskih sloboda, ustava i parlamenta - listovi (Srpska riječ, Narod i Otadbina).

• Hrvatska narodna zajednica HNZ-21.02.1908. god. - predsjednik Nikola Mandić- težila da

BiH bude dio Hrvatske.

• Hrvatska katolička udruga HKU - 18.01.1910. god. - predsjednik Josip Štadler - trijalističko
ujedinjenje.

• Socijaldemokratska sranka BiH formirana je 1909. god. Glasilo stranke Glas slobode

KULTURNO PROSVJETNI RAZVOJ BiH U VRIJEME AUSTRO-

UGARSKE VLADAVINE
• Osnovni vid obrazovanja u BiH do uspostavljana Austro-Ugraske uprave predstavljao je
konfesionalno školstvo.

• Sve konfesionalne skupine same su organizovale škole (mektebi, pravoslavne i katoličke

škole).

• Austro-Ugarska uvodi interkonfesionalne škole.

• 1879 god. postojala su 535 mekteba, 56 pravoslavnih i 54 katoličke škole.

• U mektebima se učilo tursko pismo arebica.

• RUŽDIJE -muslimanske niže srednje škole.

• MEDRESE - obrazovale islamsko sveštenstvo (hodže i imame).

• Nisu se učili svjetovni predmeti do početka 20 st. kada dolazi do reformacije mekteba.

• Reformirani mektebi imali su zadatak da muslimansku djecu približe savremenom

obrazovanju.

• Pravoslavne i katoličke vjerske škole bile su vezane za samostane i manastire (izučavani su

svjetovni predmeti i njegovan nacionalni odgoj).

• Pravoslavne škole vodili popovi i učitelji koji su došli sa strane.

• Katoličke škole osnovali franjevci i milosrdne sestre Svetog Vinka iz Zagreba.

• U BiH 1914 god. su postojale 4 vjerske srednje škole (dvije u Sarajevu, Travniku i Reljevu)
i 3 srednje škole sa 350 profesora.

• 1889 god. u Sarajevu osnovan Zemaljski muzej.

• 1904 god. u Sarajevu osnovan Balkanološki institut.

• Do Prvog svjetskog rata u BiH izlazilo 190 listova i časopisa.

• U umjetnosti najveća ostvarenja postignuta u oblastima literature (Safet beg Bašagić,

Aleksa Šantić, Musa Ćazim Ćatić, Tugomir Alaupović...).

Kulturno Umjetnička Društva

• 1902 god. srpska <<Prosvjeta>>.

• 1903 god. muslimanski <<Gajret>>.

• 1904 god. hrvatski <<Napredak>>.

• Jevreji osnovali društvo «La BENEVOLENCIJA>>

• Njihov zadatak je bio stipendiranje siromašnih đaka i studenata, stvaranje nacionalne

inteligencije i obrazovanje modernih zanatlija i trgovaca.

• Vremenom su ova društva postala prave matice nacionalnih pokreta u BIH.

• Stipendije je davala Zemaljska vlada i pojedini srpski uredi.

ANEKSIJA BIH DO 1914 GODINE

• Aneksija od početka predstavljala stalni cilj Austro-Ugarske politike.

• Zavisila od stanja međunarodnih odnosa i od sporazuma Austrije i Ugarske o načinu

uklapanja BiH u dualističku strukturu monarhije.

• Povoljan trenutak za aneksiju nastupio nakon izbijanja mladoturske revolucije u julu 1908
god. Aneksija proglašena 07.10.1908. god. carskom proklamacijom stanovnicima BiH.

• Čin aneksije pravdao se potrebom donošenja BiH ustava.

• Proglasom aneksije Evropske sile stavljene pred svršen čin (Njemačka podržala Austro-
Ugrasku)

• 26.02.1909. god. Osmansko carstvo je priznalo aneksiju

• Za uzvrat A-U se odrekla prava da drži garnizone u Novopazarskom sandžaku, da Porti

isplati 2,5 miliona funti, te da osigura pravo na punu vjersku slobodu muslimana u BiH.

• Ovim činom BiH formalno-pravno postala sastavni dio Hasburške monarhije.

• Aneksiju priznale Rusija, Crna Gora i Srbija.

• Pripadnici srpske i muslimanske narodne organizacije posljednji priznali aneksiju.

Bosanskohercegovački Ustav I Sabor

• BIH do ustava nije imala ravnopravnih prava, niti je mogla učestvovati u tzv. zajedničkim
poslovima u Monarhiji. U političkom pogledu bila u zavisnom položaju u odnosu na Austriju i
Ugarsku.

• Zemaljski ustav za BiH proglašen 20.02.1910. god.

• Pored ustava doneseni su još i izborni zakon, saborski poslovni red, zakon o društvima,
zakon skupljanju za BiH i zakon o kotarskim vijećima.

• Prema ustavu BiH je jedinstveno i zasebno upravno područje.

• U politički život BiH uvedene tri nove institucije: Sabor, Zemaljski savjet i Kotarsko vijeće.

• Sabor nije imao uticaja na upravne poslove i bio je ograničen uglavnom na rješavanje
pitanja lokalnog značaja.

• Zakone je i dalje donosio Car, vlade u Beču i Budimpešti i Zajedničko ministarstvo finansija

• Prvi saborski izbori održani od 18-28.maja 1910 god. (SNO-31 mandat, MNO-24 mandata,
HNZ-12 mandata, HKV-4 mandata).

• Posljednje zasjedanje BiH sabora bilo je 29.06.1914 god. (uvedeno vanredno stanje i
označen početak I S.R.)

BiH u Prvom Svjetskom ratu

BiH uoći rata

• A-U iskoristila Sarajevski antentat kao povod da Srbiji objavi rat

• U Sarajevu i drugim gradovima izbijaju demonstracije protiv srpskog stanovništva. Članovi

bosanskohercegovačkog sabora: Jozo Sunarić, Danilo Dimović, Šerif Arnautović tražili su od
zemaljskog poglavara Oskara Potioreka da se prekinu progoni protiv srpskog stanovništva.

• 29.06.1914 god.-proglasio preki sud (zemaljska vlada bila spremna pružiti pomoć svima
koji su ostali bez životnih sredstava).

• Okružnicom od 04. 07. 1914 god. Vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler pozvao narod i
svećenstvo da ne nanosi štete "bližnjem svom".

• A-U optužila Srbiju za teroristički ćin.

• 23.07. 1914 god. A-U uputila vladi Srbije ultimatum u 10 tačaka.

• Vlada Srbije nije prihvatila istragu A-U organa na svojoj državnoj teritoriji.

• Među srpskim stanovništvom zavladao osjećaj straha.

• Predvođeni Evgenijem Leticom 1.08.1914 god. posjetili podpredsjednika zemaljske vlade

Nikolu Mandića i izrazili lojalnost i odanost A-U caru.

• Protiv progona srpskog stanovništva oglasio se i reis-ul-ulema Džemaludin Čaušević.

6.02.1915. god. Sabor privremeno suspendiran.

BiH kao neposredno ratno poprište

• Borbena djelovanja na granici BiH i Srbije počela 12. 08. 1914 god. ofanzivom A- U vojske

• Porazom na Ceru, A-U vojska povukla se preko Drine u Bosnu.

• Udružene srpske i crnogrske ćete krajem septembra 1914 god. izbile na Romaniju i došle
su do Sarajeva, intervencijom A-U vojske odbačene su preko bosansko crnogorske granice.

• Od 16. novembra do 15. decembra 1914 god. - Kolubarska bitka.

• Srpska vojska protjerala A-U jedinice preko Save u Srem.

• 06. oktobra 1915 god. austrougarske, njemačke i bugarske jedinice zauzele Beograd,
Smederovo, Požarevac, Golubac- ofanziva Mekenzen.

• Došlo do povlačenja srpske vojske.

• Slomom Srbije i Crne Gore oktobra 1915 god. BiH prestala biti neposredno ratno poprište.

• Došlo do mobilizacije bosanskohercegovačkog stanovništva u A-U vojsku.

EKONOMSKO SOCIJALNE PRILIKE U BILL U TOKU PRVOG

SVJETSKOG RATA
• Najveća razaranja doživjelo je stanovništvo duž istočne i južne granice BiH

• Došlo do vojne mobilizacije, pojavile se saobraćajne poteškoće, izbjeglištvo, epidemije,

sela i gradovi ostali su bez radne snage, pad industrije i agrarnih prihoda.

• 3.08.1914 god. A-U vlasti donjele zakon o racionalnom snabdjevanju stanovništva

neophodnim životnim namirnicama (zaplijenjeni viškovi hrane, izvoz iz BiH bio zabranjen bez
dozvole vojne vlasti). Dovedena u pitanje egzistencija stanovništva.

• Stalan nedostatak hrane tokom 1916 god. i 1917 god. izazvao nekontroliran rast cijena
životnih namirnica.

• Dolazi do pojave špekulanata

• U četverogodišnjem ratu poginulo ili umrlo od 250 do 300 hiljada lica (12 do 15%
stanovništva).

• Ratna šteta procjenjena na 2,5 miliona zlatnih franaka

Bosanci i Hercegovci na frontu 1914-1918 god.

• Bosanskohercegovačka vojska unutar A-U armije formirala se postupno.

• 4. 11. 1881 god. donesen vojni zakon (formiranje bh jedinica unutar sklopa A-U armije).

• Osnovane 4 okružne komande u: Sarajevu, Tuzli, Banjaluci i Mostaru.

• Narednih godina formirane ćete, bataljoni i pukovi.

• Maja 1917 god. b-h trupe u A-U armiji brojale 300.000 vojnika.

• Bosanskohercegovački pukovi bili su raspoređeni u razne divizije.

• Borili se protiv srpskih snaga u Srbiji, Istočnoj Bosni, kao i na Galicijskom, Ruskom i
Poljskom ratištu i na Karpatama.

• Tokom rata bili su raspoređeni u osam b-h pješadijskih pukova i osam lovačkih bataljona.

• Gojkomir Glogovac zapovjednik mitraljeskog odjeljenja III bataljona istekao se u borbama

kod Bukve (Srbija). Novembra 1914 god. imenovan za prvog b-h viteza vojske, dobio titulu
barona.

• 1914 god. pretrpljeni veliki gubici na Karpatima i Ruskom ratištu.

• Na talijanskom ratištu b-h jedinice isticale se u ratnim podvizima.

• Početkom 1917 god. u b-h jedinice primani dobrovoljci Albanci muslimanske

vjeroispovjesti.

• Krajem 1917 god. BiH odavala sliku iscrpljene zemlje (zapuštena privreda, pogoršano
stanje na ratištima, epidemije), došlo do dezerterstva

• BiH jedinice smatrane su elitnim trupama A-U armije, dodjeljeno oko 36.000 medalja za
hrabrost.

• Stradalo oko 38.000 vojnika, 52.000 ranjeno, a 13.000 invalida.

• Velike gubitke imali su gradovi: Srebrenica, Bileća, Mostar, Banja Luka, Bugojno i Prozor.