SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STUDIJ I CIKLUS; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; III GODINA

SMJER: SANITARNI INŽINJERING

SPECIFIČNOST ZDRAVSTVENE SKRBI ADOLESCENATA

SEMINARSKI RAD

Travnik, srpanj 2023

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STUDIJ I CIKLUS; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; III GODINA

SMJER: SANITARNI INŽINJERING

SPECIFIČNOST ZDRAVSTVENE SKRBI ADOLESCENATA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, Silvija Ordulj student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez, Indeks

broj: 230-20/VZSI odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da
sam ovaj rad izradila potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i uz pomoć
profesora.

Potpis studenta: Silvija Ordulj

PREDMET : Javno zdravstvo

STUDENT: Silvija Ordulj

PROFESOR: prof.dr.sc. Sead Karakaš

SADRŽAJ

1.UVOD...................................................................................................................................1
1.1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA..............................................................................................2
1.2. RADNA HIPOTEZA.........................................................................................................2
1.3. SVRHA I CILJ RADA........................................................................................................3
1.4. STRUČNE METODE.......................................................................................................3
1.5. STRUKTURA RADA........................................................................................................3
2. RAZRADA TEME...................................................................................................................3
2.1. PERIOD ADOLESCENCIJE I NJENA OBILJEŽJA.................................................................3
2.2. FIZIČKI, EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ ADOLESCENTA.........................................6
2. 2. 1. Fizički razvoj adolescenta....................................................................................6
2. 2. 2. Emocionalni razvoj adolescenta..........................................................................9
2. 2. 3. Socijalni razvoj adolescenta.................................................................................9
2. 3. SPECIFIČNE POTREBE ZDRAVSTVENE SKRBI ADOLESCENA........................................10
2.3.1. Spolno i reproduktivno zdravlje...........................................................................10
2. 3. 2. Mentalno zdravlje..............................................................................................11
2. 3. 3. Ovisnosti............................................................................................................13
2.3.4. Prehrambene navike i tjelesna aktivnost............................................................14
2.4. ZDRAVSTVENA SKRB ADOLESCENATA........................................................................14
3. ZAKLJUČAK........................................................................................................................15
4. LITERATURA...................................................................................................................16
1.UVOD

Interes adolescenata za nova iskustva je prirodan i ključan dio njihovog odrastanja.

Kroz istraživanje granica, oni razvijaju neovisnost i grade svoje samopouzdanje.
Međutim, ponekad ta potreba za istraživanjem može dovesti do ponašanja koja
ugrožavaju njihovu sigurnost i sigurnost drugih. Iako roditelji često osjećaju
zabrinutost u tom razdoblju, važno je shvatiti da je traženje neovisnosti i slobode
sasvim prirodno za djecu i mlade u toj dobi. To je zapravo pokazatelj njihovog
zdravog razvoja.

Da bi adolescenti mogli napredovati na zdrav način, važno je da imaju pristup

informacijama, da razumiju svoja prava i budu svjesni mogućnosti koje imaju za
osobni utjecaj na društvo u kojem odrastaju. Adolescencija je jedinstvena faza života,
prelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi, koje donosi brojne mogućnosti i
potencijal za rast i razvoj. U drugom desetljeću života dolazi do brzog razvoja mozga
te fizičkih, bioloških, emocionalnih i kognitivnih transformacija. Tinejdžeri postaju
sve neovisniji, pod utjecajem su vršnjaka, ali isto tako preuzimaju veće rizike i
postaju ranjiviji na različite izazove.1

Rizično spolno ponašanje, konzumacija alkohola, pušenje i upotreba opojnih

sredstava su karakteristike adolescencije koje mogu značajno utjecati na zdravlje i
razvoj mladih. Prekomjerna tjelesna težina, kao posljedica nedostatka tjelesne
aktivnosti, također predstavlja jedan od problema. Također, vršnjačko zlostavljanje i
loša komunikacija unutar obitelji mogu biti izazovi s kojima se adolescenti
suočavaju.Stoga je važno naglasiti potrebu za specifičnom zdravstvenom skrbi za
djecu i mlade školske dobi, koja bi trebala biti usmjerena prema njihovim
specifičnim potrebama. Organizacija i sadržaj ove skrbi trebaju biti prilagođeni
njihovim zahtjevima i potrebama kako bi se osiguralo njihovo zdravlje i pravilan
razvoj.2

1
https://www.unicef.org/croatia/razvoj-adolescenata-i-mladih (pristup 03.07.2023)
2
https://hrcak.srce.hr/file/86646 (pristup 03.07.2023)

1
1.1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA
Rad na temu „ Specifičnost zdravstvene skrbi adolescenata „ problemski je
usmjeren na opisivanje temeljnih problema u razdoblju adolescencije, poboljšanje
suradnje među dionicima zdravstvene skrbi, poboljšanje pristupačnosti i educiranje
adolescenata o važnosti zdravstvene skrbi i njihovim pravima, te važnosti
promicanja svijesti o potrebama adolescenata u zdravstvu.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Hipoteza je jasna i nedvosmislena i kao takva primjerena problemu te glasi:
„Pružanje specifične zdravstvene skrbi adolescenata, usmjerene na njihove
individualne potrebe i karakteristike tog razdoblja, rezultirat će poboljšanjem
njihovog zdravlja, dobrobiti i dugoročnog zdravstvenog razvoja.“

1.3. SVRHA I CILJ RADA

Svrha rada "Specifičnost zdravstvene skrbi adolescenata" je istražiti i opisati
važnost pružanja posebne zdravstvene skrbi adolescenata, kao i identificirati
specifične potrebe i izazove s kojima se adolescenti susreću u pogledu zdravlja. Cilj
rada je razumjeti kako pružanje adekvatne zdravstvene skrbi može pozitivno utjecati
na zdravstveni razvoj adolescenata i unaprijediti njihovu dobrobit.

1.4. STRUČNE METODE

Tijekom stvaranja ovoga rada koristit će se deskriptivna i induktivna metoda.
Također, istraživanje će biti provedeno metodom analize stručnih knjiga ,članaka te
internetskih stranica dostupnih na ovu temu.

1.5. STRUKTURA RADA

Rad se sastoji od četiri poglavlja. U uvodnom dijelu rada prikazan je kratak uvod
o samoj temi, postavljeni su: problem istraživanja, radna hipoteza, navedeni su svrha
i cilj rada te metode istraživanja. Drugi dio rada odnosi se na te zdravstvenu skrb
adolescenata te su prikazane specifičnosti istih. Na kraju rada, u trećem poglavlju
obuhvaćen je zaključak gdje ce biti potvrđena ranije postavljena hipoteza. U
posljednjem, četvrtom poglavlju biti će navedena korištena literatura.

2
2. RAZRADA TEME

2.1. PERIOD ADOLESCENCIJE I NJENA OBILJEŽJA

Rečenica „Niti sam velik, niti sam malen“ simbolizira mirno završavanje
idiličnog djetinjstva i ulazak u dinamično razdoblje adolescencije. Adolescencija je
specifično razdoblje koje se proteže od djetinjstva do odrasle dobi i predstavlja
izazov kako za samu osobu u tom razdoblju, tako i za roditelje i okolinu. To je jedno
od najturbulentnijih razdoblja u životu. Raspoloženje adolescenata može varirati od
suza i osjećaja neshvaćenosti od strane svijeta, posebno roditelja, do veselja, smijeha
i nestašluka. Adolescenciju obilježavaju promjene koje donosi pubertet na početku,
dok se kraj tog razdoblja definira završetkom tjelesnog rasta i razvoja, te
emocionalnog i psihičkog sazrijevanja. Tijekom ove dugotrajne i intenzivne faze,
događa se niz transformacija na svim razinama, omogućujući da dijete postane mlada
odrasla osoba.

Tok događaja tijekom adolescencije vrlo je izvjestan, ali je istovremeno složen

fenomen koji se promatra ne samo s medicinskog, već i s pravnog, kulturnog i
sociološkog aspekta. Važno je imati na umu da je adolescencija normalno fiziološko
razdoblje u životu djeteta, u kojem se vršnjaci znatno razlikuju po početku i dinamici
pubertetskih promjena.

Adolescencija je razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi obilježeno intenzivnim

promjenama cijeloga tijela te nizom psihičkih i emocionalnih zbivanja, koje
započinje oko 10.-12. godine i traje sve do ranih 20. godina.

U užem smislu adolescentno doba se dijeli na:

I. Predadolescentno doba ( razdoblje od 10. do 12. godine)

II. Ranu adolescenciju (od 12.-14. godine)
III. Pravo – srednje adolescentno doba (od 14.- 16. godine)
IV. Kasna adolescencija ( od 17.- 20. godine)

Stručnjaci prepoznaju mlađu odraslu dob kao posebnu kategoriju, koja obuhvaća
razdoblje od otprilike 21./22. do 24./25. godine života.

3
Osnovna obilježja adolescentne dobi su:

 Fizičke promjene:
Adolescenti prolaze kroz intenzivne tjelesne promjene, uključujući rast
kostiju i mišića, hormonalne promjene i razvoj sekundarnih spolnih
karakteristika.
 Emocionalni razvoj:
Adolescencija je obilježena velikim emocionalnim fluktuacijama. Mladi se
suočavaju s novim osjećajima, poput ljubavi, straha, tuge i radosti, dok
istovremeno uče kako upravljati svojim emocijama.
 Identitet:
Adolescencija je ključno razdoblje u kojem mladi istražuju svoj identitet.
Postavljaju pitanja o svojim vrijednostima, interesima, ciljevima i svojoj ulozi
u društvu. Traže vlastiti identitet i pokušavaju razumjeti tko su i kakvu osobu
žele postati.
 Socijalni razvoj:
Vršnjaci imaju velik utjecaj na adolescenciju. Mladi se integriraju u društvene
skupine, stvaraju prijateljstva, razvijaju socijalne vještine i uče kako se nositi
s grupnim pritiscima i konfliktima.
 Razmišljanje i odlučivanje:
Kognitivne sposobnosti adolescenata se razvijaju, omogućavajući im
apstraktno razmišljanje, kritičko razmišljanje i donošenje informiranih
odluka. Mladi se počinju baviti planiranjem za budućnost i razmišljanjem o
svojim ciljevima i životnim putanjama.
 Neovisnost:
Adolescencija je razdoblje kada mladi teže neovisnosti i autonomiji. Oni žele
donositi vlastite odluke, istraživati svijet i razvijati svoje vlastite interese i
identitet.
 Eksperimentiranja:
Adolescenti su skloni nekritičnim izlaganjima opasnim situcijama ,čime se
žele pokazati u društvu i sebi samima pa eksperementiraju sa drogama,
alkoholom.
 Spolno sazrijevanje:

4
 započinje početak spolnog života koje je najčešće vezano uz neodgovorno
spolno ponašanje.3

Slika 1. Osnovna obilježja adolescentne dobi

https://psihokutakzaucenike.wordpress.com/2012/08/30/adolescencija-osnovna-
obelezja/ (pristup 06. 07. 2023)

2.2. FIZIČKI, EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ ADOLESCENTA

2. 2. 1. Fizički razvoj adolescenta

Fizički razvoj adolescenata je individualan i može se razlikovati među
pojedincima. Karakteriziran je nizom promjena koje se događaju tijekom različitih
godina adolescencije. Genetika, prehrambene navike, tjelesna aktivnost i drugi
čimbenici mogu utjecati na tempo i intenzitet fizičkog razvoja tijekom
adolescencije.4

3
Irena Bralić i suradnici; Kako zdravo odrastati; Medicinska naklada; Zagreb 2012
4
https://hrcak.srce.hr/file/31728 ( pristup 06.07. 2023)

5
Preuranjeni pubertet, poznat i kao pubertas praecox, je stanje u kojem se početak
seksualnog i tjelesnog sazrijevanja javlja prije očekivanog doba. Preuranjeni pubertet
može imati različite uzroke, uključujući hormonalne poremećaje, genetske faktore,
tumore ili ozljede mozga. U nekim slučajevima uzrok ostaje nepoznat.

Djeca s preuranjenim pubertetom mogu pokazivati rani razvoj spolnih karakteristika,

poput ranog rasta dojki kod djevojčica, povećanja testisa i penisa kod dječaka te
ranog razvoja dlaka na tijelu.Kod djevojčica, može se primijetiti rani početak
menstruacije, čak i prije 8. godine. Izolirano preuranjeno povećanje dojki obično se
vidi kod djevojčica u dobi između 6 mjeseci i druge godine života. Također, između
5. i 8. godine može se primijetiti izolirani preuranjeni razvoj spolne dlakavosti. Ove
promjene su obično prolazne i uzrokovane privremenim blago povišenim razinama
određenih spolnih hormona. Većinom su bezopasne i spontano nestaju.

Također se može primijetiti i brzi rast u visini kod djece s preuranjenim pubertetom,
što se događa prije nego kod njihovih vršnjaka.Promjene u tjelesnom sastavu, kao što
su promjene u masnom i mišićnom tkivu, mogu se dogoditi ranije nego što je
uobičajeno. Pravi preuranjeni pubertet uvijek je patološko stanje, što znači da
zahtijeva medicinsku dijagnostičku obradu i nadzor od strane endokrinologa.
Posebno kod djevojčica, važno je pratiti njihov rast i razvoj kako bi se poduzeli
potrebni koraci i opreza.5

Prema istraživanju talijanske studije objavljene u veljači prošle godine, primijećen je

porast broja djece koja su upućena na daljnju obradu zbog sumnje na preuranjeni
pubertet. Između ožujka i rujna 2020. godine, 338 djece je upućeno na daljnju
obradu, dok je u istom razdoblju 2019. godine taj broj bio 152, što predstavlja
povećanje od 122 posto. Druga studija, objavljena u kolovozu 2022., koja je
provedena u turskoj endokrinološkoj klinici, također je otkrila značajan porast
dijagnoze preuranjenog puberteta kod djevojčica. U razdoblju od travnja 2020. do
ožujka 2021., broj djevojčica kojima je dijagnosticiran preuranjeni pubertet bio je
više od dvostruko veći nego tijekom dvije godine prije početka pandemije.

Još jedna njemačka studija provedena u jednom medicinskom centru otkrila je da se

broj djevojčica kojima je dijagnosticiran rani pubertet više nego udvostručio u prvoj
godini pandemije. Na godišnjem sastanku Europskog društva za pedijatrijsku
5
Irena Bralić i suradnici; Kako zdravo odrastati; Medicinska naklada; Zagreb 2012

6
endokrinologiju prošlog rujna, rezultati nekoliko studija koje su istraživale povećanu
učestalost ranog puberteta bili su predstavljeni.6

Pubertet, koji je faza rane adolescencije, počinje razvojem sekundarnih spolnih

obilježja kod djevojčica u dobi od 8-12 godina, dok se kod dječaka obično javlja
prosječno dvije godine kasnije. U ovoj fazi, uočava se nekoliko obilježja: brzi rast u
visini i tjelesnoj mas, početak razvoja sekundarnih spolnih karakteristika, kao što su
pojava dlaka na tijelu, promjene u glasu, rast dojki kod djevojčica i povećanje testisa
kod dječaka, početak razvoja reproduktivnih organa, promjene u tjelesnoj proporciji,
uključujući povećanje mišićne mase.

Početkom puberteta, aktivira se poseban sat u hipotalamusu koji djeluje noću, a

potom i danju. Taj sat potiče rad hipofize, koja zatim djeluje na "uspavane" jajnike
kod djevojčica i testise kod dječaka. Ovaj mehanizam uzajamnog djelovanja regulira
spolno sazrijevanje.Ubrzanje rasta ili adolescencijski zamah rasta je jedan od
najuočljivijih znakova puberteta. To se posebno primjećuje kroz povećanje visine,
koje je rezultat utjecaja spolnih hormona, ali i hormona rasta koji se intenzivnije luče
noću.

Tijekom srednjeg adolescentnog doba dolazi do: nastavaka rasta u visini i tjelesnoj
masi, iako može biti sporiji u odnosu na ranu adolescenciju, sekundarne spolne
karakteristike postižu zrelost, kao što je potpuni razvoj dojki kod djevojčica i zrelost
reproduktivnih organa kod dječaka, daljnje promjene u tjelesnoj proporciji, kao što je
širenje ramena kod dječaka i širenje kukova kod djevojčica, povećanje snage i
izdržljivosti mišića.

U kasnoj adolescenciji , dolazi do: završetaka tjelesnog rasta i dostizanje konačne

visine i tjelesne mase, potpune zrelosti sekundarnih spolnih karakteristika,
konsolidacije tjelesne građe koja je karakteristična za spol, uključujući daljnje
oblikovanje mišićne mase i raspodjelu masnog tkiva i fizička snaga i izdržljivost
dosežu puni potencijal.

6
https://www.index.hr/mame/clanak/zasto-djevojcice-sve-ranije-ulaze-u-pubertet/2434289.aspx
( pristup 06. 07. 2023)

7
Ove su karakteristike dio normalnog fizičkog razvoja adolescenata tijekom srednje i
kasne adolescencije. Važno je napomenuti da se brzina i intenzitet tih promjena
mogu razlikovati kod svakog pojedinca.7

2. 2. 2. Emocionalni razvoj adolescenta

Tijekom adolescencije, regije mozga koje kontroliraju emocije prolaze kroz razvoj
i sazrijevanje. To rezultira naizgled spontanim ispadima koji mogu predstavljati
izazov za roditelje i nastavnike. Međutim, tijekom vremena, adolescenti postupno
uče suzbiti neprikladne misli i ponašanja te ih zamijeniti svrsishodnijim.

Emocionalni aspekt adolescencije može biti izazovan i stavljati na kušnju strpljenje

roditelja, učitelja i liječnika. Emocionalna labilnost koja se javlja tijekom ovog
razdoblja izravna je posljedica neurološkog razvoja, jer se dijelovi mozga koji
kontroliraju emocije sazrijevaju. Osim toga, frustracija može proizaći iz rasta i
razvoja u više različitih područja. Jedno od glavnih područja sukoba nastaje između
želje adolescenata za većom slobodom i snažnih zaštitničkih instinkta roditelja.
Roditeljima često treba pomoć u preuzimanju kontrole nad situacijom.
Adolescentima treba postupno dodjeljivati više slobode, ali isto tako očekivati da
preuzmu veću odgovornost za sebe i unutar obitelji.

Komunikacija može biti izazovna čak i u stabilnim obiteljima, a situacija može biti
još teža u razdvojenim obiteljima ili obiteljima u kojima roditelji imaju vlastite
emocionalne probleme. Liječnici mogu pružiti značajnu podršku adolescentima i
roditeljima kroz razumnu i praktičnu pomoć, što olakšava komunikaciju unutar
obitelji.

2. 2. 3. Socijalni razvoj adolescenta

Obitelj je ključni dio socijalnog života djece. Međutim, tijekom adolescencije,
grupa vršnjaka počinje zamjenjivati obitelj kao primarni društveni interes mlade
osobe. Vršnjačke grupe se često formiraju na temelju razlika u načinu odijevanja,
izgledu, stavovima, hobijima, interesima i drugim karakteristikama koje vanjskim
promatračima mogu izgledati nevažno. U početku, vršnjačke grupe su obično istog
spola, ali kasnije u adolescenciji postaju miješane. Te grupe igraju važnu ulogu u
životu adolescenata pružajući im podršku u stresnim situacijama.

7
Irena Bralić i suradnici; Kako zdravo odrastati; Medicinska naklada; Zagreb 2012

8
Adolescenti koji ne pripadaju nijednoj vršnjačkoj grupi mogu razviti osjećaj
otuđenosti. Iako ti osjećaji obično nemaju trajne posljedice, mogu pogoršati
potencijal razvoja antisocijalnog ponašanja. S druge strane, prevelika ovisnost o
vršnjačkoj grupi također može rezultirati antisocijalnim ponašanjem. Pripadanje
grupama, češće se javlja kod adolescenata koji su izloženi rizičnim okolinama ili
imaju oskudnu podršku obitelji. Važno je pružiti adolescentima ravnotežu između
pripadnosti vršnjačkoj grupi i održavanja zdravih obiteljskih veza, kako bi se
osiguralo njihovo emocionalno i socijalno blagostanje.

2. 3. SPECIFIČNE POTREBE ZDRAVSTVENE SKRBI ADOLESCENA

Današnja generacija adolescenata predstavlja najveći broj mladih ljudi u povijesti
čovječanstva. Gotovo polovica svjetske populacije je mlađa od 25 godina.
Adolescencija se često smatra najzdravijim razdobljem života, kada se postiže
vrhunac snage, brzine, kondicije i mnogih kognitivnih sposobnosti. Međutim, ovaj
proces sazrijevanja također nosi nove zdravstvene rizike s potencijalnim dugoročnim
posljedicama.8

Jedna od karakteristika adolescencije je relativno niska učestalost akutnih bolesti.

Međutim, zbog emocionalne nezrelosti, nedostatka kritičnosti i često nerealne
hrabrosti, adolescenti su izloženi povećanim rizicima od nesreća i usvajanja
nezdravih životnih navika. To je razdoblje kada se često počinje pušiti,
eksperimentirati s alkoholom i drogama te ulaziti u spolno aktivne odnose.
Poremećaji mentalnog zdravlja, poput depresije, bipolarnog poremećaja i
anksioznosti, također su češći tijekom adolescencije. Oni mogu dovesti do
suicidalnih misli ili ponašanja. Psihotični poremećaji, poput shizofrenije, najčešće se
javljaju u kasnoj adolescenciji. Poremećaji prehrane, kao što su anoreksija i bulimija,
relativno su česti među djevojkama, a može biti teško otkriti ih jer adolescenti često
pokušavaju sakriti promjene u tjelesnoj težini.9

2.3.1. Spolno i reproduktivno zdravlje

Tijekom adolescencije, važno je prihvatiti svoj spolni identitet i pravilno
upravljati spolnim ponašanjem. Neoprezno seksualno ponašanje u ovom razdoblju
može imati različite neposredne i dugoročne posljedice. Neposredne posljedice
uključuju neželjenu trudnoću i spolno prenosive infekcije, dok dugoročne posljedice

8
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=11554 (pristup 07.07.2023)
9
https://hrcak.srce.hr/file/86646 ( pristup 07.07. 2023)

9
mogu utjecati na reproduktivno zdravlje i općenito kvalitetu života, uključujući
kronične upalne bolesti, poteškoće u začeću te ozbiljne bolesti poput karcinoma.

Rizični čimbenici koji mogu doprinijeti razvoju ovih posljedica i komplikacija

uključuju rani početak seksualnog života, veći broj seksualnih partnera i nekorištenje
kondoma. Stoga je važno educirati adolescente o odgovornom spolnom ponašanju,
uključujući pravilnu uporabu kondoma kao sredstva zaštite od spolno prenosivih
infekcija i neželjene trudnoće. Pružanje pravovremenih informacija, pristupa
kontracepciji i savjetovanju o seksualnom zdravlju može pomoći adolescentima da
donose informirane odluke i smanje rizik od negativnih posljedica.

Istraživanje Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) najrelevantnije je

europsko istraživanje o zdravlju i ponašanju u vezi sa zdravljem djece školske dobi u
europskim zemljama. Prema istraživanju HBSC u 2018. godini je u dobi od 15
godina (prije navršene šesnaeste) u seksualne odnose u Hrvatskoj stupilo je 23,3%
dječaka i 6,1% djevojčica, a na pitanje jesu li pri zadnjem spolnom odnosu koristili
kondom, pozitivno je odgovorilo 60,5% dječaka i 50,0% djevojčica (slika 2).10

Slika 2. Koristili kondom pri zadnjem spolnom odnosu

Spolno i reproduktivno zdravlje u adolescenata ima dalekosežne posljedice stoga

trebaju imati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi koja je osjetljiva na njihove
potrebe. To uključuje mogućnost konzultiranja stručnjaka za spolno i reproduktivno
zdravlje, kao i pristup uslugama testiranja, savjetovanja, liječenja i podrške.

10
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/05/HBSC_2018_HR.pdf (pristup 07.07.2023)

10
2. 3. 2. Mentalno zdravlje
Prema izvješću UNICEF-a o stanju djece u svijetu, najmanje 13% osoba u dobi
između 10 i 19 godina ima dijagnosticirani poremećaj mentalnog zdravlja.
Anksioznost i depresija čine više od 40% svih poremećaja mentalnog zdravlja među
mladima u dobi od 10 do 19 godina. Samoubojstvo je četvrti najčešći uzrok smrti
među adolescentima u svijetu, dok je u istočnoj Europi i središnjoj Aziji vodeći
uzrok smrti mladih u toj dobnoj skupini, a u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi je
drugi po veličini uzrok.

Mentalno zdravlje adolescenata je pod utjecajem različitih čimbenika. Emocionalni

poremećaji su česti među adolescentima, pri čemu su anksiozni poremećaji najčešći i
češći su kod starijih adolescenata. Depresija i anksioznost dijele neke simptome,
poput brzih i neočekivanih promjena raspoloženja, a mogu ozbiljno utjecati na
školski uspjeh i prisutnost u školi. Poremećaji u ponašanju su češći među mlađim
adolescentima i mogu imati negativan utjecaj na obrazovanje adolescenata, često
rezultirajući i problematičnim ponašanjem.

Također postoji rizik od razvoja poremećaja prehrane poput anoreksije nervoze i

bulimije nervoze, koji su često prisutni tijekom adolescencije i mlade odrasle dobi, a
imaju visoku smrtnost u usporedbi s drugim mentalnim poremećajima.

Slika 3. Izvjestaj o mentalnom zdravlju djece i mladih u svijetu

https://www.unicef.org/croatia/mediji/izvjestaj-o-mentalnom-zdravlju-djece-i-
mladih-u-svijetu-0 (preuzeto 07. 07. 2023)

11
Stoga je važno da svi u okolini adolescenata, uključujući roditelje, nastavnike i
medije, pozitivno promiču važnost mentalnog zdravlja, stvarajući društvenu klimu u
kojoj se nikome ne sudi zbog traženja pomoći.11

2. 3. 3. Ovisnosti
Prema Okvirnoj konvenciji Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duhana,
velika je zabrinutost vezana uz pušenje i druge oblike upotrebe duhana među djecom
i adolescentima diljem svijeta, posebno u sve ranijem početku pušenja. Većina ljudi
počinje pušiti u ranoj adolescenciji, nekoliko desetljeća prije nego što se mogu
pojaviti ozbiljne posljedice povezane s pušenjem u odrasloj dobi. Većina pojedinaca
prvi put isproba cigaretu prije završetka srednje škole, dok je rijetko da netko počne
pušiti u odrasloj dobi.

Budući da je pušenje dugo bilo prihvaćeno kao društvena navika, a odrasli (bilo
roditelji ili drugi odrasli u okruženju djece) su često bili tolerantniji prema pušenju u
usporedbi s drugim ovisnostima, postavlja se pitanje je li pušenje zapravo ulazak u
svijet rizičnih i nepoželjnih ponašanja, umjesto bezazlenog eksperimentiranja koje je
dio procesa sazrijevanja.

Danas, u razvijenim zemljama, pušenje se smatra neprihvatljivim ponašanjem iz

perspektive javnog zdravlja. Jedno od relevantnih istraživanja o rizičnim
ponašanjima adolescenata je ESPAD (The European School Survey Project on
Alcohol and Other Drugs) istraživanje, koje se provodi u četrdesetak europskih
zemalja od 1995. godine. Prema najnovijim rezultatima, pušenje među hrvatskim
adolescentima stagnira. Djevojčice su prestigle svoje muške vršnjake u
eksperimentiranju s cigaretama već u dobi od 15 godina. Međutim, one često ostaju
na povremenom pušenju, dok dječaci češće postaju redoviti pušači i puše barem
jednu cigaretu dnevno.12

Prevalencija korištenja opojnih tvari među adolescentima i dalje predstavlja ozbiljan

problem. Prema studiji "Nadziranje rizičnog ponašanja mladih", koju američki CDC
provodi svake godine među srednjoškolcima, u 2015. godini je 21,7% srednjoškolaca
izvijestilo o aktivnom korištenju marihuane (što je ispod najviše stope od 25,3%
zabilježene 1995. godine), dok je oko 39% izjavilo da su barem jednom u životu

11
https://studentski.hr/vijesti/sims/unicef-mentalno-zdravlje-adolescenata (pristup 07.07.2023)
12
https://hrcak.srce.hr/file/86646 ( pristup 07.07.2023)

12
koristili marihuanu. U 2010. godini, stopa aktivnog korištenja marihuane prvi put je
premašila stopu trenutnog korištenja duhana.

Isto istraživanje je pokazalo da srednjoškolci izvješćuju o upotrebi nedopuštenih

tvari barem jednom ili više puta u svom životu. Ponašanja koja bi mogla izazvati
zabrinutost roditelja zbog moguće zloupotrebe opojnih sredstava uključuju:
pronalaženje droge ili pribora za drogiranje, nepredvidljivo ponašanje, depresija ili
promjene raspoloženja, promjena kruga prijatelja,lošiji akademski uspjeh te gubitak
interesa za hobije.

2.3.4. Prehrambene navike i tjelesna aktivnost

Prehrambene navike adolescenata često ne odgovaraju njihovim potrebama za
rastom i razvojem organizma, što može rezultirati različitim zdravstvenim
problemima kao što su prekomjerna tjelesna masa, debljina, osteoporoza, šećerna
bolest tipa 2 i druge bolesti i poremećaji. Neredoviti obroci, prevelike porcije,
nedostatak raznolikosti u prehrani te konzumacija brze hrane koja je često siromašna
hranjivim tvarima doprinose ovim problemima. Neki od tih zdravstvenih problema
mogu se javiti već tijekom puberteta, dok drugi imaju kumulativni učinak tijekom
odrasle dobi.

Poremećaji hranjenja poput anoreksije nervoze, bulimije nervoze i poremećaja s

prejedanjem često se javljaju u ranoj adolescenciji i predstavljaju ozbiljan
zdravstveni problem, posebno među adolescenticama. Iako u manjem opsegu, sve
više se susrećemo i s tim poremećajima kod mladića. Prema podacima Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo, 2016. godine zabilježeno je 777 slučajeva prijema zbog
poremećaja hranjenja u djece i mladih (dobna skupina od 5 do 24 godine), a čak 80%
tih slučajeva odnosilo se na adolescente u dobi između 15 i 19 godina.13

2.4. ZDRAVSTVENA SKRB ADOLESCENATA

Zdravstvena skrb adolescenata je važna i treba biti pristupačna i kvalitetna kako
bi se osiguralo njihovo optimalno zdravlje i dobrobit. Jedan od ključnih čimbenika u
pružanju zdravstvene skrbi adolescenata je uloga školskih timova. Od 01. siječnja
1998. U Republici Hrvatskoj razdvaja se preventivna i kurativna zdravstvena zaštita
školske djece. Tom odlukom poslove provedbe preventivno-odgojnih mjera
zdravstvene zaštite školske djece i mladeži obavljaju doktori medicine – specijalisti

13
https://spolnozdravlje.hr/clanak.php?id=12436 (pristup 08.07.2023)

13
školske medicine pri županijskim Zavodima za javno zdravstvo. Brigu o liječenju
bolesne djece preuzimaju liječnici obiteljske medicine.14

Školski timovi čine multidisciplinarni timovi stručnjaka koji rade u školskom

okruženju kako bi pružili zdravstvenu skrb učenicima. Ti timovi obično uključuju
medicinske sestre, školske psihologe, socijalne radnike, nutricioniste i druge
stručnjake koji su obučeni za rad s adolescentima. Njihova uloga je pružiti podršku
učenicima u vezi sa zdravstvenim pitanjima, kao i promovirati preventivne mjere i
zdrav način života.

Školski timovi igraju važnu ulogu u ranoj identifikaciji zdravstvenih problema

adolescenata, kao što su poremećaji prehrane, mentalno zdravlje, seksualno zdravlje i
ovisnosti. Oni mogu provoditi procjene, pružati savjete i informacije te upućivati
adolescente na daljnju dijagnostiku i liječenje prema potrebi. Također, školski timovi
surađuju s roditeljima i drugim dionicima kako bi osigurali kontinuitet zdravstvene
skrbi za adolescenta.

Osim pružanja zdravstvene skrbi, školski timovi imaju i edukativnu ulogu. Oni
organiziraju edukativne programe i radionice za učenike o različitim aspektima
zdravlja, promičući važnost prevencije i svjesnih odluka za zdrav život.

14
https://www.zzjzdnz.hr/sluzbe/skolska-medicina ( pristup 08.07.2023)

14
3. ZAKLJUČAK
Adolescencija je važno razdoblje u životu pojedinca koje obuhvaća fizičke,
emocionalne, socijalne i kognitivne promjene te ključno vrijeme za istraživanje
vlastitog identiteta, razvijanje samostalnosti i donošenje važnih odluka koje će
oblikovati budućnost.Tijekom adolescencije, mladi ljudi prolaze kroz pubertet i
doživljavaju brzi rast tijela, promjene u spolnim karakteristikama i emocionalne
fluktuacije. Oni se suočavaju s novim izazovima, kao što su vršnjački pritisak,
eksperimentiranje s ovisnostima i donošenje odgovornosti.

Važno je da adolescenti dobiju podršku i smjernice od roditelja, obitelji, nastavnika i

stručnjaka za mlade kako bi prošli kroz ovo razdoblje na zdrav način. Također je
važno osigurati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući mentalno zdravlje,
spolno i reproduktivno zdravlje te zdrave prehrambene navike. Ona može biti
izazovno razdoblje, ali također pruža priliku za osobni rast, razvoj talenata i
izgradnju jakih međuljudskih odnosa. Važno je da adolescencija bude podržana
okruženjem koje promiče sigurnost, razumijevanje i podršku.

… Sad svejedno, stalno zamišljam mnogo male djece kako se igraju u jednom
velikom žitnom polju. Na tisuće male djece, a nikoga u blizini… nikog odraslog,
mislim… osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. Što mi je
dužnost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji, hoću kazati, ako netko
trči ne gledajući kuda ide, ja trebam iskrsnuti odnekud i uloviti ga. To je sve što bih
trebao raditi čitavog dana. Da budem takav neki lovac u žitu. Znam da je to ludo, ali
je to jedino što bih zaista želio biti. Znam da je ludo.”

(J.D. Salinger, Lovac u žitu)

15
4. LITERATURA

Knjige:

1.Bralić I., Kako zdravo odrastati, Medicinska naklada, Zagreb 2012

Ostali izvori:

1. https://hrcak.srce.hr/file/31728%20

2. https://hrcak.srce.hr/file/86646

3. https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=11554

4. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/05/HBSC_2018_HR.pdf

5. https://www.zzjzdnz.hr/sluzbe/skolska-medicina

6. https://www.index.hr/mame/clanak/zasto-djevojcice-sve-ranije-ulaze-u-pubertet/
2434289.aspx

7. https://spolnozdravlje.hr/clanak.php?id=12436

8. https://studentski.hr/vijesti/sims/unicef-mentalno-zdravlje-adolescenata

9. https://www.unicef.org/croatia/mediji/izvjestaj-o-mentalnom-zdravlju-djece-i-
mladih-u-svijetu-0

16