VISOKA ŠKOLA ZA PRIMJENJENE I PRAVNE NAUKE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Tema: STEČAJNI POSTUPAK U PRIVREDNOM

DRUŠTVU

Mentor: Student:
Prof. dr Brana Komljenović

Banja Luka, mart 2023.

 SADRŽAJ

UVOD .............................................................................................................................. 3
ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA.............................................................................. 5
Stečajni sudija................................................................................................................... 5
Stečajni upravnik .............................................................................................................. 7
Skupština povjerilaca........................................................................................................ 9
Odbor povjerilaca.............................................................................................................. 9
Izlučni i razlučni povjerioci...............................................................................................11
Povjerioci stečajne mase................................................................................................... 12
Stečajni povjerioci............................................................................................................. 12
KNJIŽENJE POSLOVNIH PROMJENA U STEČAJNOM POSTUPKU...................... 13
STEČAJNA KVOTA........................................................................................................16
ZAKON O STEČAJU RS.................................................................................................18
LITERATURA..................................................................................................................25

2
 UVOD

Stečaj je jedna vrsta izvršnog postupka, ali ne nad pojedinim dijelovima imovine
nekog dužnika, već nad njegovom cjelokupnom imovinom. Kako unovčavanje imovine i
izmirivanje obaveza prema povjeriocima traje obično duže vrijeme, stečaj nije
jednokratan već obično kontinuiran i dugotrajniji proces.
Za razliku od nekih likvidacija privrednih društava, stečaj nije dobrovoljan, a cilj
stečaja je ravnomjerno namirenje povjerilaca, jer samo otvaranje stečaja znači da nema ili
neće biti dovoljno novca da se svi povjerioci namire u punom iznosu njihovih
potraživanja.
Postupak se pokreće pismenim zahtjevom stečajnog dužnika ili bilo kojeg
povjerioca koji ima pravni interes. Postupak stečaja se može pokrenuti nad svim
privredno-pravnim subjektima sa pravnim subjektivitetom, nad dužnikom pojedincem ili
javnim preduzećem, a ne može se pokrenuti nad društveno političkom organizacijom ili
fondom finansiranim iz budžeta. Razlozi za pokretanje stečajnog postupka
su insolventnost ili očekivana insolventnost. Insolventnost nastaje onda kada subjekt nije
u stanju da izvršava svoje prispjele obaveze u kontinuitetu od 60 dana. Očekivana
insolventnost je procjena da subjekt neće biti u mogućnosti da izvršava svoje obaveze u
narednom periodu i u tom slučaju pravo na zahtjev za pokretanje stečaja ima samo
dužnik. Nadležan sud za stečaj je sud koji je stvarno nadležan u mjestu gdje subjekt ima
sjedište.
Stečajni postupak je hitan.
Okončanjem stečaja prestaje postojati privredno društvo nad kojim je izvršen stečaj.
Zakon o stečajnom postupku Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku
Republike Srpske broj: 16/16
Ovim zakonom uređuju se:
- Uslovi za otvaranje stečajnog postupka,
- Sam stečajni postupak,
- Pravne posljedice otvaranja i provođenja stečaja i
- Reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog
plana.
Stečajni postupak pokreće se pisanim prijedlogom. Pisani prijedlog mogu podnijeti:
Stečajni dužnik, putem osobe ovlaštene za zastupanje. Svaki povjerilac koji ima
pravni interes za provođenje stečajnog postupka, uz uslov da priloži valjanu

3
dokumentaciju kojom dokazuje postojanje i visinu svog potraživanja i platežnu
nesposobnost društva - dužnika. Ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove
postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija može otvoriti postupak ako
zainteresovano lice predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje u obavezu
stečajne mase. Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog
za troškove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam može zahtijevati povrat od
svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka,
a svojom krivicom je propustilo da to učini. Stečajni postupak može se otvoriti direktno,
ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o
izvršenju i ako je to rješenje neizmireno već 60 dana. U tom slučaju stečajni sudija
prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogućnost dužnika da
plaća, dokazana. Osoba ovlaštena za zastupanje (direktor) dužan je bez odlaganja
podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana nastupanja
platežne nesposobnosti.Nakon razmatranja prijedloga i utvrđivanja njegove valjanosti
stečajni sud donosi odluku o visini predujma za finansiranje prethodnog postupka.Vrlo
aktualno pitanje je definisanje platežne nesposobnosti, odnosno šta se može
podrazumijevati pod pojmovima: „prekid plaćanja“, „trajnija nesposobnost plaćanja“ i
sličnim terminima koji se upotrebljavaju u stečajnim zakonima različitih zemalja.
“Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i
potraživane obaveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može
podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca sama po sebi ne znači
da je platežno sposoban.“
Definicija platežne nesposobnosti data je u članu 6. našeg Zakona o stečajnom postupku i
glasi:
Pošto je nedovoljna preciznost ove definicije očigledna, Zakonodavac daje i ovo
pojašnjenje: Dodatno, kao razlog za stečaj navodi se i prijeteća platežna nesposobnost.
Zakon određuje da se smatra da postoji prijeteća platežna nesposobnost, ako stečajni
dužnik, prema predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće
obaveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog
postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.

4
 ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA

U stečajnom postupku učestvuju tzv. organi stečajnog postupka i to:

- Stečajni sudija,
- Stečajni upravnik,
- Skupština povjerilaca,
- Odbor povjerilaca.

Stečajni sudija

Stečajem rukovodi stečajni sudija kao sudija pojedinac. On poduzima zakonom

predviđene aktivnosti i nadzire rad stečajnog upravnika.
Stečajni sudija određen godišnjim, ili nekim drugima rasporedom poslova pri
stečajnom sudu, vodi i upravlja stečajnim postupkom od momenta podnošenja prijedloga
za otvaranje stečajnog postupka pa sve do njegovog okončanja.
Stečajni sudija je jedini državni organ, koji sada učestvuje u sprovođenju stečajnog
postupka izuzev slučajeva rješavanja prigovora na odluke stečajnog sudije, a od strane
drugostepenog suda. On vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom
postupku (ZOS), ali njegova nadležnost nije iscrpljena samo u okviru ovog osnovnog
zakona za materiju stečajnog prava. Bilo je govora da se, u materiji stečajnog prava, radi
o jednoj složenoj pravnoj disciplini koja u sebi uključuje ne samo specifična pravna,
nego i ekonomska znanja. Pored ostalog, u stečajnom postupku, se primjenjuju i pravila
parničnog i izvršnog postupka, osnove obligacionog kao i poslovnog prava. Tu bi,
naravno, spadala i temeljna znanja iz ekonomskih disciplina od materijalno-
finansijskog poslovanja pa do pravila vezanih za različite računovodstvene iskaze bilanse
stanja i uspjeha itd.
Stečajni sudija ostvaruje sljedeće zakonom utvrđene nadležnosti:
- Vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnog postupka pa do završetka stečajnog postupka,
- Imenuje vještake u stečajnom postupku,
- Imenuje privremenog stečajnog upravnika,
- Imenuje članove privremenog odbora povjerilaca,
- Imenuje stečajnog upravnika i

5
 - Vrši pravni nadzor nad radom stečajnog upravnika u skladu sa odredbama

Pored taksativno pobrojanih zakonskih ovlaštenja stečajnog sudije postoje i druga

ovlaštenja koja proizilaze iz odredbi ZOS-a, pa tako stečajni sudija:

- Utvrđuje da li postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka,

- Određuje i ukida mjere obezbjeđenja buduće stečajne mase,
- Određuje upise u odgovarajuće javne registre,
- Donosi odluke o direktnom otvaranju stečajnog postupka bez sprovođenja
prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postup-
ka,
- Imenuje privremeni odbor povjerilaca do imenovanja odbora povjerilaca od
strane skupštine povjerilaca u cilju zaštite interesa povjerilaca,
- Saziva skupštinu povjerilaca,
- Ispituje prijavljena potraživanja na ročištu za ispitivanje potraživanja,
- Daje saglasnost za glavnu diobu i određuje ročište za glavnu diobu,
- Donosi odluku umjesto odbora povjerilaca kada su njegovi glasovi podijeljeni,
- Po okončanju glavne diobe donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka,
- Može, na prijedlog stečajnog upravnika, stečajnih povjerilaca ili po službenoj
dužnosti, da odredi ročište za naknadnu diobu,
- Potvrđuje usvojeni stečajni plan, odnosno plan reorganizacije stečajnog
dužnika,
- Može, iz zakonom utvrđenih razloga, da uskrati potvrdu stečajnog plana,
- Donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka čim rješenje o potvrdi
stečajnog plana postane pravosnažno,
- Donosi rješenje o ukidanju nadzora nad stečajnim dužnikom.

U stečajnom postupku stečajni sudija odluke donosi u obliku rješenja, s tim što je
na ove odluke žalba dopuštena u onim slučajevima kada je to odredio ZOS. Žalbeni rok
iznosi 8 dana i teče od dana objavljivanja ili od dana dostavljanja odluke ako odluka
nije objavljena. Ukoliko stečajni sudija smatra da je žalba osnovana može i sam istoj da
udovolji. Ukoliko stečajni sudija ne udovolji žalbu ista se prosljeđuje drugostepenom
sudu u roku od 15 dana od dana prijema iste, a sam drugostepeni sud po istoj mora da
odluči u daljnjem roku od 15 dana. Pravilo je da žalba odlaže izvršenje rješenja ukoliko

6
 zakonom nije drugačije određeno.

Stečajni upravnik

Stečajnog upravnika imenuje stečajni sudija rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.

Stečajni upravnik je fizičko lice koje je položilo stručni ispit i ima određeno iskustvo.
Lica koja ne mogu obavljati ovu funkciju su lica koja se moraju izuzeti po zakonu,
srodnici stečajnog sudije, lica koja duguju povjeriocima ili su članovi društva pod
stečajem ili njegovi zastupnici, povjerioci, zaposlenici kod stečajnog dužnika.
Mnogobrojna su prava stečajnog upravnika, među kojima su:
- Stupanje u posjed imovine stečajnog dužnika,
- Upravljanje,
- Unovčavanje imovine dužnika,
- Izuzeće pokretnih stvari i dokumentacije dužnika i njihovo čuvanje,
- Popis povjerilaca,
- Vođenje poslovnih knjiga.
Među najvažnijim obavezama stečajnog upravnika je osiguranje imovine
stečajnog dužnika kod odgovarajuće osiguravajuće kuće.
Stečajni upravnik je ovlašten i obavezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja
spada u stečajnu masu, upravljati njom, po mogućnosti nastaviti poslovanje do
izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce i unovčiti je u skladu sa odlukom
skupštine povjerilaca.
Ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i prije
odluke skupštine povjerilaca u tekućem poslovanju, unovčiti pojedine predmete naročito
robu. Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog
postupka, zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika kao i
poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih lica.
U okviru mjera obezbjeđenja stečajni sudija može, između ostalog, da
postavi privremenog stečajnog upravnika. Stečajni sudija je zakonom ovlašten da naredi
privremenom stečajnom upravniku da može preduzimati pravne radnje i pravne poslove

7
potrebne za nastavak poslovanja u ime i za račun stečajnog dužnika uz uslov da to ne
šteti dužniku niti povjeriocima, te da pravne radnje stečajnog dužnika postanu pravno
valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog stečajnog upravnika.

Privremeni stečajni upravnik raspolaže sa sljedećim ovlaštenjima i dužnostima:

- Dužan je da obezbijedi imovinu stečajnog dužnika te da se stara o njoj,

- Dužan je da ispita da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka
i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka,
- Dužan je da podnosi izvještaje stečajnom sudu o svome radu,
- Da izvrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili u
pojedinim dijelovima može nastaviti,
- Podnosi prijedlog stečajnom sudiji za obustavu daljnjeg poslovanja stečajnog
dužnika,
- Dužan je da namiri potraživanja koja zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu
saglasnost,
- Dužan je da namiri potraživanja zaposlenika kao i doprinose po osnovu rada
zaposlenika pod uslovom da su zaposlenici ostali u radnom odnosu,
- Ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije stečajnog dužnika i sprovede
neophodne radnje,
- Dužan je da stečajnom sudiji položi račun o svome radu,
- Nema obavezu da izmiri poreska i druga javna davanja koja nastanu u periodu
privremene uprave
Stečajni upravnik je najvažniji vansudski organ u sprovođenju stečajnog
postupka. Ostvaruje, u stečajnom postupku, dvostruku ulogu. Pored toga što je organ
stečajnog postupka, on je ex lege i zakonski zastupnik stečajnog dužnika. Za stečajnog
upravnika se može imenovati samo fizičko lice koje raspolaže odgovarajućim stručnim
kvalifikacijama i odgovarajućim poslovnim iskustvom. Stečajni upravnik ne može biti
pravno lice.
Pojedine pravne i druge radnje na čije je preduzimanje ovlašten stečajni upravnik
mogu se preduzimati samo uz saglasnost odbora povjerilaca. Radi se o pravnim
radnjama koje su od posebne važnosti za stečajni postupak, a u slučaju da odbor

8
povjerilaca nije formiran saglasnost daje skupština povjerilaca.
ZOS propisuje i slučajeve kada se može utvrđivati i odgovornost stečajnog
upravnika. Radi se o onim slučajevirna kada stečajni upravnik svojom krivicom
povrijedi obaveze koje je dužan izvršavati po ZOS-u. Šteta se nadoknađuje svim
učesnicima u stečajnom postupku pod uslovom da su istu pretrpili. U pogledu oblika
odgovornosti radi se o subjektivnoj odgovornosti po osnovu krivice koja će se
prosuđivati po klasičnim pravilima obligacionog prava. Od ovog pravila vezano za
nadoknadu štete izuzete su obaveze stečajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz
mase, ako stečajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da
stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.
Služba stečajnog upravnika prestaje po okončanju stečajnog postupka, odnosno
po prestanku nadzora na sprovođenjem stečajnog plana. ZOS je posebno predvidio i
sankcije za stečajnog upravnika ukoliko ne obavlja svoje dužnosti. Tako su zapriječene:
opomena, novčane sankcije te smjenjivanje sa dužnosti stečajnog upravnika i
imenovanje novog stečajnog upravnika.

Skupština povjerilaca

Skupštinu povjerilaca čine svi povjerioci bez obzira na visini potraživanja. Prvu skupštinu
saziva stečajni sudija rješenjem o otvaranju stečajnog postupka. Pravo glasa imaju svi
povjerioci koji su na vrijeme prijavili svoja potraživanja i oni kojima iste nisu osporene
od privremenog stečajnog upravnika. Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo
glasa. Skupština donosi odluke većinom glasova, s tim da ta većina mora sadržavati
glasove povjerilaca čija ukupna potraživanja prelaze 50% ukupnih potraživanja.
Skupštinom rukovodi stečajni sudija. Skupština, po otvaranju stečaja, može izabrati novog
stečajnog upravnika i time zamijeniti privremenog upravnika i sudija mora imenovati lice
kojeg je skupština izabrala.

Odbor povjerilaca

Odbor povjerilaca se bira iz kruga povjerilaca i bira ga skupština. U odboru moraju biti
zastupljeni sve strukture povjerilaca i to kako povjerioci sa velikim potraživanjima tako i
povjerioci sa malim potraživanjima, predstavnici zaposlenih i razlučni povjerioci.
Pored povjerilaca u odboru mogu biti i stručna lica.

9
Odbor je sastavljen od neparnog broja članova kojih ne smije biti više od 7.
Na prvoj sjednici se bira predsjednik. Stečajni sudija i upravnik mogu prisustvovati
sjednicama odbora ali bez prava glasa. Odluke se donose većinom glasova.
Zadaci odbora su:
- Vršenje kontrole rada nad stečajnim upravnikom,
- Traženje izvještaja o radu od istog,
- Davanje saglasnosti za važnije pravne radnje istom.
Ovaj organ nije obavezan.
Radi zaštite interesa povjerilaca, stečajni sudija može do izbora odbora povjerilaca
ukoliko je potrebno, odrediti privremeni odbor povjerilaca.
Prema stavu 3. člana 29. Zakona o stečajnom postupku, u odboru povjerilaca moraju
biti zastupljene sljedeće grupe povjerilaca:
- Stečajni povjerioci sa najvišim potraživanjima,
- Stečajni povjerioci sa malim potraživanjima,
- Predstavnici zaposlenika stečajnog dužnika,
- Razlučni povjerioci,
- Osobe koje nisu povjerioci ako bi svojim stručnim znanjem mogli doprinijeti
radu odbora.
Odbor povjerilaca dužan je podržavati i nadzirati stečajnog upravnika u njegovom
poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od stečajnog upravnika podnošenje izvještaja i
polaganje računa, kao i pravo da vrši neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca
donose se prostom većinom glasova prisutnih članova. Ukoliko je postavljen odbor
povjerilaca, stečajni upravnik od njega traži saglasnost za sve svoje značajne pravne
poslove, kao što su, npr:
- Preuzimanje obaveza,
- Otuđenje i sticanje nekretnina preduzeća u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova,
- Pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama,
- Izrada nacrta stečajnog plana prije njegovog podnošenja sudu ili povjeriocima,
- Te prijedloge za prekidanje poslovanja dužnika, koji imaju znatan uticaj na obim
imovine kojom se upravlja.
Ukoliko nije postavljen odbor povjerilaca, saglasnost za ove pravne poslove stečajni
upravnik traži od skupštine povjerilaca, pri čemu treba znati da pravo glasa u skupštini

10
povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio
stečajni upravnik ili neko od povjerilaca s pravom glasa.
Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlučnih
povjerilaca je ograničeno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao stečajni povjerioci.
Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne zakazane
sjednice skupštine ne donese odluka o davanju saglasnosti, takvu saglasnost može dati
stečajni sudija.

11
Povjerioci u stečajnom postupku razvrstavaju se u slijedeće grupe:
- Povjerioci sa pravom izdvajanja svoje imovine iz stečajne mase (izlučni)
- Povjerioci sa pravom izuzimanja svoje imovine iz stečajne mase (razlučni)
Opšti povjerioci stečajne mase:
- stečajni povjerioci višeg isplatnog reda,
- stečajni povjerioci općeg isplatnog reda,
- stečajni povjerioci nižeg isplatnog reda.

Izlučni i razlučni povjerioci

Izlučni i razlučni povjerioci su povjerioci u stečajnom postupku ali nisu stečajni

povjerioci. Izlučni povjerioci su ona vrsta povjerilaca koja ima izlučno pravo nad
pojedinim dijelovima imovine dužnika. Naime, ti dijelovi imovine stečajnog dužnika
njemu u stvari ne pripadaju, ali se po nekom osnovu nalaze kod dužnika na korištenju.
Novac ne spada u ovu kategoriju već samo oni predmeti koji su u sklopu stvarnog prava.
U ovu vrstu stvari spadaju pokretne ili nepokretne stvari koje nisu vlasništvo dužnika već
trećih lica koja su izlučni povjerioci i mogu tražiti njihovo vraćanje. Stvar koja je predmet
izlučnog namirenja se ne može tražiti u prethodnom postupku već najranije poslije
izvještajnog ročišta, a ako je stvar neophodna za nastavak poslovanja dužnika, upravnik
može tražiti odgodu izlučnog namirenja za 90 dana, a po odobrenju stečajnog sudije za još
90 dana.
Razlučni povjerioci su oni povjerioci koji imaju prioritetno pravo namirenja svojih
potraživanja i to odvojenog namirenja iz predmeta razlučnog prava. Naime, ako su neka
potraživanja povjerilaca, prije otvaranja stečaja bila obezbjeđena zalogom ili pravom
zadržavanja, ta se potraživanja mogu namiriti nezavisno od stečaja iz zaloga ili prava
zadržavanja. Uslov je da su ova prava blagovremeno stečena što znači minimum 60 dana
prije otvaranja stečaja. Ovo u cilju sprječavanja iskorištavanja lošeg poslovanja subjekta.
U ove povjerioce spadaju:
- Hipotekarni povjerioci,
- Povjerioci zemljišnog duga,
- Založni povjerioci,
- Povjerioci sa prenesenim pravom od strane dužnika radi obezbjeđenja i
- Povjerioci kojima pripada pravo zadržavanja.

12
Povjerioci stečajne mase

Iz stečajne mase se najprije namiruju troškovi stečajnog postupka i obaveze nastale iz

stečajnog postupka, a koje nisu u grupi troškova stečajnog postupka.

Troškovi stečajnog postupka su:

- Sudski troškovi stečajnog postupka,

- Nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravnika, stečajnog upravnika i članova
privremenog odbora i odbora povjerilaca,
- Drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati
kao troškovi stečajnog postupka.

Stečajni povjerioci

Stečajni povjerioci podnose prijavu svojih potraživanja sa dokazima o valjanosti tih

potraživanja u dva primjerka. Ove prijave predstavljaju osnov za sačinjavanje tabele,
odnosno liste potraživanja koja se ispituju na ispitnom ročištu, a nakon ispitnog ročišta
sačinjava se konačan spisak, odnosno, diobni popis potraživanja stečajnih povjerioca koji
sadrži samo valjana i na ispitnom ročištu odobrena potraživanja te se, na osnovu tog
diobnog popisa, kasnije provodi dioba.

13
KNJIŽENJE POSLOVNIH PROMJENA U STEČAJNOM POSTUPKU

Za knjiženja poslovnih promjena u stečajnom postupku biće potrebno otvoriti :

- Konto otvaranja stečaja,

- Konto likvidacije stečaja.

Početna stanja unijeće se u knjige uz korištenje konta otvaranje stečaja

Dalja knjiženja obavljaće se putem konta likvidacije (dovršenja) stečaja.

Primjer 1.

Povjerioci, koji imaju izlučno pravo za robu u vrijednosti 60.000 KM, koju su dali
stečajnom dužniku u komision, zatražili su ispunjenje svog potraživanja.
U početnom stečajnom bilansu, nakon prevrednovanja, ova roba se vodi po
vrijednosti od 50.000 KM, a obaveze prema povjeriocu su u istom iznosu za plaćanje,
kako su svojedobno knjižene po fakturi. Povjerilac (dobavljač) se složio sa ovakvim
postupkom.

Primjer 2.

Banka, koja ima hipoteku na poslovni objekat, zatražila je povrat hipotekarnog

kredita u iznosu od 100.000 KM, u svojstvu povjerioca sa izlučnim pravom. Procijenjena
vrijednost objekta je 140.000 KM ali banka prihvata objekat po cijeni od 130.000 s tim da
razliku od 30.000 KM uplaćuje stečajnom dužniku.

14
 Primjer 3.

Prodana je imovina stečajnog dužnika, koja je bila raspoloživa za prodaju (bez

ograničenja posebnim pravima povjerilaca) u vrijednosti od 3.000.000 KM. Ostvaren je
utrošak od 3.100.000 KM.

Primjer 4.

Obaveze prema stečajnim povjeriocima za troškove stečaja (stečajni upravnik,

vještaci, revizor, oglasi i sl.) bili su u početnom bilansu predviđeni u visini od 22.000
KM. Prema računima dobavljača oni, međutim, iznose 25.000 KM, a do trenutka diobe
plaćeno je 20.000 KM.

15
 Nakon dovršene prodaje i unovčavanja imovine stečajnog dužnika na kontima
aktive preostaće još samo konto novčanih sredstava sa konačnim stanjem i konto gubitka,
prema početnom bilansu.
Dovršavanje knjiženja u aktivi napraviće se prenosom konačnog salda konta
likvidacije na konto gubitka. Konto likvidacije, odnosno dovršetka stečaja ovim se
knjiženjem zatvara, čime se potvrđuje da je ovaj konto ustvari prolazni konto, koji se ne
pojavljuje u završnom bilansu stečaja.
Istovremeno, u pasivi završnog bilansa naći će se neizmirene obaveze prema
povjeriocima, raščlanjene prema vrsti povjerilaca.
Izračun konačne stečajne kvote i raspodjela stečajne mase napraviće se, također, uz
poštivanje strukture povjerilaca.
Prema Zakonu o stečaju, povjerioci slobodne stečajne mase, koja je raspoloživa za
namirenje obaveza preostalih nakon izlučivanja i razlučivanja pojedinih dijelova imovine
i obaveza, dijele se u tri grupe:
- Povjerioci višeg isplatnog reda,
- Povjerioci općeg isplatnog reda,
- Povjerioci nižeg isplatnog reda.
Povjerioci višeg isplatnog reda imaju pravo namirenja svojih potraživanja u
cijelosti. Dakle, iz slobodne stečajne mase najprije će se namiriti obaveze prema
povjeriocima za troškove nastale u toku prethodnog postupka, a zatim obaveze prema
zaposlenim iz radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog
postupka, a u visini najniže plate za svaki mjesec obračunate prema Opštem kolektivnom
ugovoru Republike Srpske u skladu sa zakonom. Isto vrijedi i za plaćanje naknada štete za

16
povrede na radu koje se isplaćuju u punom iznosu. Tek nakon što su ove obaveze
namirene u punom iznosu, pristupa se namirenju obaveza prema povjeriocima iz opšteeg
isplatnog reda, srazmjerno stečajnoj kvoti.

Primjer. 5
Dovršena je prodaja imovine stečajnog dužnika i na žiroračunu ima 2.000.000 KM.
Gubitak prema početnom bilansu stečaja iznosio je 50.000 KM, a nakon okončane
prodaje utvrđen je saldo na kontu okončanje – likvidacije stečaja u visini od 100.000
KM . Zatvoren je konto okončanje stečaja i njegov saldo prenesen na konto gubitka koji
sad iznosi 150.000 KM.
Nakon dovršetka postupka neisplaćene obaveze iznose :
- Povjerioci prvog isplatnog reda - povjerioci stečaja (stečajni upravnik, vještaci i
sl. 50.000 KM,
- Povjerioci prvog isplatnog reda - zaposlenici 600.000 KM,
- Povjerioci općeg isplatnog reda 1.500.000 KM

Iz strukture bilansa vidljivo je da stečajni postupak nije donio dovoljno novaca za

izmirenje svih obaveza prema povjeriocima. Zbog toga će se izvršiti namirenje
povjerilaca, u zavisnosti od prioriteta, odnosno prema isplatnim redovima i stečajnoj
kvoti.

STEČAJNA KVOTA

Stečajna masa (žiro-račun) 2.000.000 KM

17
1. Obaveze prema povjeriocima stečajne mase - 50.000 KM
2. Obaveze prema zaposlenicima za osam plata - 600.000 KM

__________________________________________________________________

4. Slobodna stečajna masa (1) – (2) – (3) 1.350.000 KM

Za namirenje stečajnih povjerilaca opšteg isplatnog reda preostalo je 1.350.000 KM, a

njihova potraživanja iznose ukupno 1.500.000 KM pa je očigledno da se njihovo
namirenje neće izvršiti u cjelosti već ravnomjerno, prema kvoti.

odnosno, povjerioci općeg isplatnog reda biće namireni sa 90 % iznosa njihovih

potraživanja, što predstavlja 1.350.000 KM, a 10 % od ukupnog iznosa svojih
potraživanja, nominalno 150.000 KM, povjerioci će izgubiti.

Ovo je zaključni bilans stečaja nakon kojeg stečajni dužnik biva ugašen i brisan iz
sudskog registra.

18
19
 ZAKON O STEČAJU
("Sl. glasnik RS", br. 16/2016)

Razlozi za otvaranje stečajnog postupka

Član 5
(1) Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.
(2) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju da izvršava svoje
dospjele i potraživane obaveze plaćanja.
(3) Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično
potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.
(4) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ako:
1) 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili
2) je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno.
(5) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti koja će
nastupiti u narednih 12 mjeseci.
(6) Zbog prijeteće platežne nesposobnosti samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog
za otvaranje stečajnog postupka.
(7) Razlog za otvaranje stečajnog postupka je i nepostupanje po usvojenom planu
reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili na nezakonit način.
(8) Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada stečajni dužnik ne
postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na način kojim
se bitno ugrožava sprovođenje plana reorganizacije.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

Član 53
(1) Stečajni postupak pokreće se pismenim prijedlogom.
(2) Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ovlašćeni su stečajni dužnik
i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka.
(3) Povjerilac je dužan da u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, prilaganjem
odgovarajuće dokumentacije, učini vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu
nesposobnost stečajnog dužnika.
(4) Stečajni dužnik je dužan da uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavi svoje
registarske podatke, kao i izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju, koji sadrži:

20
1) finansijske izvještaje u skladu sa računovodstvenim propisima koji nisu stariji od 90
dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka sa uporednim
podacima u finansijskim izvještajima iskazanim u posljednjem godišnjem finansijskom
izvještaju,
2) potvrdu banke o stanju računa dužnika,
3) drugu dokumentaciju iz koje proizlazi da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka
dopušten i da postoji stečajni razlog da se iz imovine dužnika mogu namiriti troškovi
stečajnog postupka.
(5) Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice, organ ovlašćen za zastupanje dužan je da u
slučaju nastupanja platežne nesposobnosti bez odgađanja podnese prijedlog za otvaranje
stečajnog postupka.
(6) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora se podnijeti u roku od 60 dana od dana
nastupanja platežne nesposobnosti.
(7) Organ ovlašćen za zastupanje dužan je da pravnom licu dužnika i drugim fizičkim i
pravnim licima nadoknadi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim
radnjama preduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je
pravna radnja preduzeta sa pažnjom dobrog privrednika.
(8) Sud je obavezan da prijedlog za otvaranje stečajnog postupka razmotri u roku od osam
dana od dana prijema.
(9) Neuredan prijedlog, kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije Sud vraća predlagaču
i nalaže mu da prijedlog za otvaranje stečajnog postupka uredi i nedostatke otkloni u roku
od osam dana.
(10) Ako predlagač vrati sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka koji nije uređen
po uputstvu suda, Sud prijedlog rješenjem odbacuje.
(11) Ako predlagač ne vrati ispravljen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku iz
stava 9. ovog člana, smatra se da je prijedlog povukao.
(12) U slučaju iz stava 11. ovog člana troškove postupka snosi predlagač.
(13) U roku od osam dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga za otvaranje
stečajnog postupka stečajni sudija je obavezan da donese odluku o iznosu predujma koji
je potreban za finansiranje prethodnog postupka.
(14) Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje stečajnog postupka istog
dužnika, Sud za sve prijedloge koji su podneseni sudu do donošenja rješenja o pokretanju
prethodnog postupka, odnosno donošenju rješenja o direktnom otvaranju stečajnog
postupka, sprovodi jedinstveni postupak i donosi zajedničku odluku.
21
(15) Ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašćen za zastupanje stečajnog dužnika ne
podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja
platežne nesposobnosti kazniće se novčanom kaznom za prekršaj.
(16) Ovlašćeni organ za pokretanje prekršajnog postupka za utvrđeni prekršaj iz stava 15.
ovog člana je APIF.
(17) Prekršajni postupak iz stava 16. ovog člana APIF pokreće izdavanjem prekršajnog
naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim
sudom.
Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravnika
Član 58
(1) Privremeni stečajni upravnik dužan je da obezbijedi imovinu stečajnog dužnika i brine
se o njoj.
(2) Privremeni stečajni upravnik dužan je da ispita da li će imovina stečajnog dužnika
pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te
podnese izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja.
(3) Privremeni stečajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u
cjelini ili u pojedinim dijelovima može nastaviti.
(4) Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu stečajnu
masu, privremeni stečajni upravnik mora podnijeti prijedlog stečajnom sudiji za
privremenu obustavu poslovanja.
(5) Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu može uložiti dužnik, kao i
privremeni stečajni upravnik.
(6) Privremeni stečajni upravnik dužan je da namiri potraživanja koja zasnuje on ili
stečajni dužnik uz njegovu saglasnost, osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim
zakonom.
(7) Privremeni stečajni upravnik dužan je da dostavi izvještaj stečajnom sudiji:
1) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, da li je
stečajni dužnik, odnosno organ ovlašćen za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog
za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne
nesposobnosti ili
2) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka povjerilac, da li je
povjerilac podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60
dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni
dužnik, odnosno organ ovlašćen za zastupanje stečajnog dužnika.
22
(8) Privremeni stečajni upravnik dužan je da obezbijedi da se pravo povjerioca iz stava 6.
ovog zakona zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka.
(9) Privremeni stečajni upravnik nije dužan da namiri poreska i druga javna davanja
nastala u ovom periodu.
(10) Potraživanja iz stava 9. ovog člana predstavljaju stečajna potraživanja u skladu sa
članom 86. ovog zakona.
(11) Privremeni stečajni upravnik ima ovlašćenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i
sprovede neophodne radnje.
(12) Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika, ako je dužnik pravno lice, obavezni
su da dozvole privremenom stečajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu
dokumentaciju dužnika.
(13) Privremeni stečajni upravnik dužan je da stečajnom sudiji položi račun i podnese
izvještaj o svom radu za period privremene uprave.
(14) Privremeni stečajni upravnik ima pravo na naknadu koja se određuje u skladu sa
tarifom.
Organi stečajnog postupka
Član 64
Organi stečajnog postupka su: stečajni sudija, stečajni upravnik, skupština povjerilaca i
odbor povjerilaca.
Direktno otvaranje stečajnog postupka
Član 98
(1) Stečajni sudija može da odluči da otvori stečajni postupak bez sprovođenja
prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka ako je
prijedlog za otvaranje podnio likvidacioni upravnik.
(2) Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka
podnio povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i ako je rješenje neizmireno
90 dana.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana stečajni sudija prihvata kao pretpostavku da je
postojanje obaveze dužnika i nemogućnost dužnika da plaća dokazana.
(4) Ako je otvoren postupak restrukturiranja koji je završen bez uspjeha, rješenje o
otvaranju stečajnog postupka bez sprovođenja prethodnog postupka Sud donosi
istovremeno sa rješenjem o obustavi postupka restrukturiranja, osim ako se postupak
restrukturiranja obustavlja zato što je dužnik ispunio sve obaveze prema povjeriocima.

23
(5) Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje
stečajnog postupka dostavio dokumentaciju propisanu članom 53. stav 4. ovog zakona.
Rješenje o otvaranju postupka
Preuzimanje stečajne mase
Član 142
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravnik je dužan da uđe u posjed
cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njom da upravlja.
(2) Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka,
zahtijevati od suda da naredi stečajnom dužniku predaju stvari i odredi izvršenje radnje
kojima će se naredba prisilno ostvariti.
(3) Uz nalog za predaju, Sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv
zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika - pravno lice ili dužnika pojedinca iz člana
116. ovog zakona.
Unovčavanje stečajne mase
Član 155
(1) Stečajni upravnik je nakon izvještajnog ročišta dužan da, bez odgađanja, unovči
imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skupštine
povjerilaca.
(2) Stečajni upravnik je prilikom unovčavanja imovine stečajne mase dužan da se
pridržava odluke skupštine ili odbora povjerilaca o uslovima i načinu prodaje.
(3) Stečajni upravnik je dužan, bez odgađanja, preduzeti sve potrebne radnje radi
rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i upisa prava vlasništva i drugih prava na
nepokretnostima u javnim evidencijama.
(4) Stečajni upravnik je radi razrješenja pitanja iz stava 3. ovog člana dužan da pokrene i
vodi sudske i upravne postupke.
(5) Stečajni upravnik je radi pokretanja postupaka iz stava 4. ovog člana dužan da pribavi
prethodnu saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skupštine povjerilaca ako odbor
povjerilaca nije osnovan.
(6) Stečajni upravnik će pokrenuti postupke iz stava 4. ovog člana i naknadno pribaviti
saglasnost organa iz stava 5. ovog člana radi sprečavanja nastupanja zastare potraživanja.
(7) Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa st. 1. do 6. ovog člana, čini težu povredu
dužnosti stečajnog upravnika.

24
 8. Namirenje povjerilaca , prijava potraživanja
Član 169
(1) Povjerilac pisanim putem prijavljuje svoja potraživanja stečajnom sudu i u prijavi
navodi sljedeće podatke:
1) firmu i sjedište, odnosno ime i prezime, prebivalište ili boravište povjerioca sa
adresom,
2) pravni osnov i iznos potraživanja,
3) broj transakcionog poslovnog računa ili nekog drugog računa povjerioca,
4) jedinstveni identifikacioni broj,
5) matični broj pravnog lica,
6) jedinstveni matični broj fizičkog lica.
(2) Povjerioci koji imaju potraživanja izražena u stranoj valuti dužni su da ih konvertuju i
prijave u domaćoj valuti.
(3) Stečajni upravnik sačinjava popis svih potraživanja radnika i bivših radnika stečajnog
dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka i dostavlja na potpis prijavu njihovih
potraživanja u dva primjerka.
(4) Radnici i bivši radnici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da
popisom stečajnog upravnika iz stava 3. ovog člana njihova potraživanja nisu u cijelosti
obuhvaćena.
(5) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u toku sudski ili drugi postupak, u prijavi
se navodi organ pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.
(6) Razlučni povjerioci označavaju u prijavi dio imovine stečajnog dužnika na koji se
odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraživanja po predviđanju neće biti
namirena tim razlučnim pravom.
(7) Izlučni povjerioci označavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev
odnosi.
(8) Potraživanja nižerangiranih povjerilaca prijavljuju se samo ukoliko stečajni sudija
posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja.
(9) U prijavi potraživanja iz stava 8. ovog člana naznačava se da je riječ o potraživanju
nižeg isplatnog reda, kao i rang na koji povjerilac ima pravo.
(10) Ako povjerilac nižeg isplatnog reda nije u prijavi naznačio da je riječ o
nižerangiranom potraživanju, prijava se ne uzima u obzir prilikom diobe.
(11) Stečajni povjerioci podnose prijavu svojih potraživanja u dva primjerka, sa dokazima
o osnovanosti potraživanja.
25
 Rješenje o zaključenju stečajnog postupka
Član 185
(1) Stečajni sudija nakon okončanja završne diobe donosi rješenje o zaključenju stečajnog
postupka.
(2) Stečajni sudija će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka nakon što stečajni
upravnik stečajnom sudu podnese izvještaj o završnoj diobi, dokaz o izvršenoj završnoj
diobi, a revizor izvještaj o ocjeni završnog računa u stečajnom postupku, ako je
imenovan.
(3) Stečajni sudija može, ako postoji potreba, prije donošenja rješenja o zaključenju
stečajnog postupka zakazati ročište na koje će pozvati stečajnog upravnika, a po potrebi i
druga lica.
(4) Na ročištu iz stava 3. ovog člana Sud razmatra izvještaj stečajnog upravnika o
završnim radnjama u postupku i izvještaj o troškovima, te nakon toga odlučuje o
zaključenju stečajnog postupka.
(5) Ako je unovčena sva imovina stečajnog dužnika, a postoje parnice koje su u toku,
stečajni sudija na prijedlog stečajnog upravnika može donijeti rješenje o zaključenju
stečajnog postupka.
(6) U slučaju stava 5. ovog člana, stečajni upravnik se imenuje za zastupnika stečajne
mase stečajnog dužnika koju čine sredstva izdvojena po osnovu osporenih potraživanja i
sredstva koja se ostvare okončanjem parnica u korist stečajnog dužnika.
(7) Stečajna masa se registruje u registru poslovnih subjekata na osnovu rješenja o
zaključenju stečajnog postupka u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija
poslovnih subjekata, a zastupa je stečajni upravnik.
(8) U slučaju da se parnica okonča u korist povjerioca osporenog potraživanja, stečajni
upravnik će po pravosnažnosti sudske odluke izvršiti isplatu osporenog potraživanja
povjeriocu u skladu sa rješenjem o glavnoj diobi.
(9) U slučaju da se parnica okonča u korist stečajne mase, stečajni upravnik će postupiti u
skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje sprovođenje naknadne diobe.
(10) Rješenje i razlozi za zaključenje stečajnog postupka objavljuju se na oglasnoj tabli
suda, elektronskoj tabli suda i u “Službenom glasniku Republike Srpske".
(11) Ako se stečajni postupak vodi nad privrednim društvom organizovanim u formi
akcionarskog društva, rješenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se berzi na kojoj se trguje
akcijama privrednog društva (emitenta) u pisanoj ili elektronskoj formi.

26
 LITERATURA

http://www.paragraf.ba/propisi-republike-srpske/zakon_o_stecaju.html

27