ARHITEKTONSKI FAKULTET U PODGORICI

SEMINARSKI RAD

Predmet: Urbana Sociologija

Tema:
Urbana regeneracija kroz napustene industrijske prostore

Profesor: Student:
Doc. dr Vladimir Bojovic Emma Redzovic 14/21
 Sadržaj:

1. Uvod…………………………………………………………………………………………………………………………1
1.1 Povod za istraživanje: Identifikacija potrebe za urbanom regeneracijom u
Rožajama …………………………………………………………………………………………………………………….2
1.2 Povod za istraživanje: Identifikacija potrebe za urbanom regeneracijom u
Rožajama………………………………………………………………………………………………………………………2
1.3 Metodologija………………………………………………………………………………………………………3
2. Istorija industrije u Rožajama…………………………………………………………………………………….4
2.1 Evolucija industrije………………………………………………………………………………………………4
2.2 Gornji Ibar kao industrijski čvor…………………………………………………………………………..5
3. Sadašnje stanje napuštenih industrijskih prostora…………………………………………………......5
3.1 Analiza gornjeg Ibra…………………………………………………………………………………………….5
3.2 Prisutnos prerijetke infrastructure……………………………………………………………………….6
4. Potencijali i izazovi regeneracije…………………………………………………………………………………6
4.1 Potencijali regeneracije: raznolike namjene Gornjeg Ibra……………………………………6
4.2 Izazovi i ograničenja…………………………………………………………………………………………….8
4.2.1 Pravni i administrativni izazovi………………………………………………………………………9
4.2.2 Financijski izazovi…………………………………………………………………………………………..9
4.2.3 Tehnički izazovi……………………………………………………………………………………………...9
4.2.4 Društveni izazovi…………………………………………………………………………………………..10
4.2.5 Održivost I okolišni faktori…………………………………………………………………………….10
4.2.6 Kultura i povijesna baština…………………………………………………………………………….10
4.2.7 Socijalna pravednost……………………………………………………………………………………..11
4.2.8 Strateško prevazilaženje ograničenja……………………………………………………………11
5. Prednosti transformacije u zeleni park………………………………………………………………………..11
5.1. Ekološki aspekti…………………………………………………………………………………………………..11
5.2. Društvene prednosti……………………………………………………………………………………………12
6. Analiza primjera uspješnih transformacija…………………………………………………………………..12
6.1 Međunarodne studije slučaja……………………………………………………………………………...12
6.2 Primjeri regeneracije u sudsjedstvu…………………………………………………………………….13
7. Planiranje i implementacija…………………………………………………………………………………………13
7.1 Uloga lokalne samouprave………………………………………………………………………………….13
7.2 Uključivanje građana: ključ za uspješnu regeneraciju…………………………………………14
8. Finansiranje i održivost projekta…………………………………………………………………………………15
8.1 Finansijski modeli: ključ za održivost regeneracije……………………………………………..15
8.2 Dugoročno upravljanje………………………………………………………………………………………15
9. Značaj transformacije u zeleni park za Rožaje……………………………………………………………16
9.1 Socijalna dimenzija……………………………………………………………………………………………..16
9.2 Mjesta za rekreaciju i držanje aktivnosti……………………………………………………………..17
9.3 Podsticanje druženja i zajedništva………………………………………………………………………18
9.4 Poboljšanje kvaliteta života…………………………………………………………………………………19
10. Zaključak…………………………………………………………………………………………………………………...19
11. Literatura…………………………………………………………………………………………………………………20
 1. Uvod

Urbana regeneracija predstavlja ključan proces transformacije urbanih prostora s ciljem

poboljšanja kvalitete života, revitalizacije zajednica i održivog urbanog razvoja. Jedan od
značajnih aspekata ovog fenomena jeste revitalizacija napuštenih industrijskih prostora,
koji su često ostaci prošlih industrijskih epoha. Ovaj seminarski rad istražuje različite
strategije i pristupe regeneraciji gradskih područja kroz transformaciju napuštenih
industrijskih prostora, naglašavajući važnost ovog procesa za suvremene urbane pejzaže.
U Crnoj Gori postoji puno objekata koji su dio industrijskog nasljeđa iz perioda prije
raspada stare Jugoslavije ili su žrtve neuspjele privatizacije, a koji su u međuvremenu
izgubili prvobitnu namjenu. Hale, cijele fabrike i pogoni koji zjape prazni idealna su
mjesta za umjetnike koji bi, ukoliko društvo i država to zaista žele, mogli da im udahnu
neki novi život.

Slika 1.1 Napuštena fabrika “Radoje Dakić”

1.1 Povod za istraživanje: Identifikacija potrebe za urbanom regeneracijom u
Rožajama

Povijesni kontekst napuštenih industrijskih prostora

Razvoj industrije u Rožajama ostavio je dubok trag na urbani pejzaž grada. U prošlosti,
mnogi industrijski kompleksi bili su ključni delovi ekonomije, pružajući radna mesta i
podstičući ekonomski rast. Međutim, promene u globalnoj ekonomiji, tehnologiji i
urbanizaciji dovele su do napuštanja mnogih industrijskih postrojenja, ostavljajući iza
sebe napuštene i zapuštene prostore.

Problemi povezani s napuštenim industrijskim prostorima

Napušteni industrijski prostori predstavljaju izazove za lokalnu zajednicu i urban razvoj
Rožaja. Ovi prostori često postaju izvori zagađenja, sigurnosnih problema i socio-
ekonomske degradacije. Ruševine i zapuštena infrastruktura stvaraju neugledne pejzaže,
dok zagađenje tla i vode može predstavljati ozbiljnu pretnju za okolinu i zdravlje ljudi.

Potreba za održivim urbanim razvojem

U kontekstu potrebe za održivim urbanim razvojem, revitalizacija napuštenih
industrijskih prostora postaje imperativ. Postojeći prostori imaju potencijal za
pretvaranje u atraktivna, funkcionalna i održiva urbana središta koja podržavaju
ekonomski rast, socijalnu uključenost i zaštitu okoline. Razumevanje potrebe za
urbanom regeneracijom u Rožajama postavlja temelje za daljnje istraživanje i planiranje
intervencija koje će doprineti revitalizaciji grada.

1.2 Ciljevi istraživanja: Definisanje ključnih aspekata za uspješnu regeneraciju

Identifikacija prioriteta za urbani razvoj

Cilj istraživanja je definisanje ključnih ciljeva i prioriteta koji će voditi proces urbanog
razvoja i regeneracije u Rožajama. Analiza postojećeg stanja i potreba zajednice pomoći
će u identifikaciji glavnih oblasti za intervenciju i uspostavljanju smjernica za planiranje i
implementaciju projekata regeneracije.

Analiza potencijala i resursa

Važan cilj istraživanja je procjena potencijala i resursa dostupnih za regeneraciju
napuštenih industrijskih prostora u Rožajama. To uključuje identifikaciju dostupnih
prostora, infrastrukture, finansijskih izvora, kao i socio-ekonomskih i ekoloških
karakteristika koje mogu utjecati na proces regeneracije.

Definisanje strategija i smjernica

Kroz istraživanje, cilj je razviti strategije i smjernice koje će omogućiti efikasnu i održivu
regeneraciju industrijskih prostora. To uključuje identifikaciju najboljih praksi iz drugih
regija, analizu relevantnih zakonskih i političkih okvira, kao i angažovanje relevantnih
aktera u procesu planiranja i implementacije.

Promovisanje održivog urbanog razvoja

Konačni cilj istraživanja je promovisanje održivog urbanog razvoja u Rožajama kroz
regeneraciju napuštenih industrijskih prostora. To podrazumeva stvaranje prostora koji
podržavaju ekonomski rast, socijalnu inkluziju, zaštitu okoline i kvalitet života
stanovnika. Istraživanje će identifikovati konkretne korake i politike koje će doprineti
ostvarivanju ovih ciljeva.

1.3 Metodologija

Detaljna metodologija istraživanja obuhvaća kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih

metoda. Pregled relevantne literature, intervjui s lokalnim stanovništvom, analiza
urbanističkih planova i terensko istraživanje doprinose sveobuhvatnom razumijevanju
trenutačnog stanja i potreba Rožaja, s posebnim naglaskom na Gornji Ibar.

Slika 1.3.1 Proces metodologije istraživanja

2. Istorija industrije u Rožajama

2.1 Evolucija Industrije

U ovom dijelu rada analizira se povijest industrijskog razvoja u Rožajama kako bi se

stvorio kontekst za razumijevanje sadašnjeg stanja Gornjeg Ibra. Prikazuje se kako su
industrijske aktivnosti utjecale na urbani pejzaž kroz različite faze razvoja, od
tradicionalnih obrta do modernih industrijskih kompleksa.

Slika 2.1.1 Opština Rožaje

2.2 Gornji Ibar kao industrijski čvor

Poseban fokus stavljen je na Gornji Ibar kao ključnu tačku industrijskog razvoja.
Istraživanje o istoriji Gornjeg Ibra obuhvata osnivanje prvih industrijskih postrojenja,
razvoj značajnih firmi i utjicaj na lokalnu ekonomiju.

3. Sadašnje stanje napuštenih industrijskih prostora

3.1 Analiza Gornjeg Ibra

Detaljna analiza trenutnog stanja Gornjeg Ibra uključuje procjenu fizičkog stanja
prostora, prepoznavanje preostalih industrijskih struktura te identifikaciju ekonomskih i
društvenih izazova. Ovaj dio istraživanja pruža uvid u kompleksnost problema s kojima
se suočava to napušteno industrijsko područje.
 Slika 3.1.1 Napuštena fabrika “Gornji Ibar”

3.2 Prisutnost prerijetke infrastrukture

Proučavanje infrastrukture Gornjeg Ibra naglašava koliko je važno sagledati ne samo

fizičko stanje infrastrukture, već i pitanja povezana s njenim kapacitetima i dostupnošću.
Nedostatak adekvatne infrastrukture može biti ključni izazov u procesu regeneracije, jer
može značajno ograničiti mogućnosti razvoja i revitalizacije industrijskih prostora.
Infrastrukturni nedostaci, poput nedostatka puteva, vode, kanalizacije ili električne
energije, mogu biti prepreka za privlačenje investitora i realizaciju novih projekata. Osim
toga, zastarela ili nedovoljna infrastruktura može otežati prilagođavanje prostora novim
namjenama, kao što su stambeni, komercijalni ili rekreativni kompleksi. Stoga je važno
pažljivo analizirati postojeću infrastrukturu, identifikovati nedostatke i planirati
adekvatne intervencije kako bi se osigurali potrebni resursi i podrška za uspješnu
regeneraciju Gornjeg Ibra. Ovo podrazumeva ne samo fizičko unapređenje infrastrukture
već i razvoj strategija za njeno održavanje i prilagođavanje budućim potrebama grada
Rožaja.
 Slika 3.2.1 Napuštena fabrika “Gornji Ibar”

4. Potencijali i izazovi regeneracije

4.1 Potencijali regeneracije: raznolike namjene Gornjeg Ibra

Potencijali regeneracije Gornjeg Ibra predstavljaju ključan aspekt u procesu

transformacije ovog napuštenog industrijskog prostora. Analizirajući raznolike namjene,
može se identificirati niz funkcija koje bi Gornji Ibar mogao preuzeti, pridonoseći
urbanom oblikovanju Rožaja.
Industrijski i poslovni prostori
Gornji Ibar može se prilagoditi kako bi pružao prostor za nove industrijske i poslovne
inicijative. Kroz revitalizaciju postojećih zgrada ili izgradnju novih, industrijski kompleks
može postati dom novim poduzetnicima, obrtnicima ili tehnološkim tvrtkama. Ovakva
namjena ne samo da stvara nova radna mjesta već i potiče gospodarski razvoj u regiji.
Kulturna četvrt ili umjetnički centar
Gornji Ibar može postati kulturna oaza, domaćin umjetničkim studijima, galerijama,
kazalištima ili koncertnim dvoranama. Ovaj pristup ne samo da obogaćuje kulturni
identitet Rožaja, već i potiče kulturnu razmjenu i stvaranje umjetničke scene koja
doprinosi cjelokupnoj zajednici.
Slika 4.1.1 Kulturni centar Novog Sada Slika 4.1.2 Kulturni centar Bar

Rekreacijski i sportski kompleks

Transformacija u rekreacijski i sportski kompleks donosi niz mogućnosti, uključujući
sportske terene, fitness centre, biciklističke staze i planirane parkove. Ovaj pristup ne
samo da potiče fizičku aktivnost nego i stvara zajednički prostor za građane svih dobnih
skupina.
Edukativni centar ili tehnološki park
Namjena Gornjeg Ibra kao edukativnog centra ili tehnološkog parka pruža priliku za
razvoj obrazovnih institucija, istraživačkih laboratorija i start-up inkubatora. Ovaj pristup
ne samo da potiče obrazovanje i inovacije već i povezuje Rožaje s tehnološkim
napretkom.

Slika 4.1.3 Naučno tehnološki park Crne Gore

Stambena zajednica ili mješovita namjena

Stvaranje stambenog kompleksa na Gornjem Ibru može pridonijeti urbanom planiranju
Rožaja. Stanovanje u blizini poslovnih prostora, kulturnih institucija ili rekreacijskih
sadržaja stvara dinamično urbano okruženje. Mješovita namjena može kombinirati
stambene, komercijalne i druge funkcije unutar istog prostora, stvarajući održivu i
živopisnu zajednicu.
 Zeleni prostor i parkovi
Transformacija Gornjeg Ibra u zeleni prostor ili park ima svoju jedinstvenu vrijednost.
Stvaranje zelene oaze ne samo da doprinosi očuvanju prirode već i pruža prostor za
rekreaciju, druženje i opuštanje građanima. Ovaj pristup ima potencijal poboljšati
kvalitetu života i estetski izgled urbanog okoliša.

Slika 4.1.4 Jela Natural Resort Rožaje

Ukupni Pristup Integraciji Namjena

Kombinacija različitih namjena, poznata kao mješovita upotreba, može pridonijeti
održivosti i raznolikosti Gornjeg Ibra. Integracija poslovnih, kulturnih, rekreacijskih i
stambenih elemenata stvara uravnotežen prostor koji odražava potrebe zajednice i
doprinosi urbanom razvoju Rožaja. Važno je pažljivo planirati i koordinirati ove namjene
kako bi se postigla sinergija i potaknula sveobuhvatna regeneracija Gornjeg Ibra.

4.2 Izazovi i Ograničenja

Razmatranje izazova i ograničenja ključno je za realistično planiranje i provedbu

regeneracije Gornjeg Ibra. Brojni faktori mogu utjecati na uspješnost procesa, a njihova
analiza pomaže identificirati strategije za prevazilaženje ili ublažavanje negativnih
utjecaja. Među izazovima i ograničenjima koje treba uzeti u obzir uključuju se:

Finansijski Aspekti: Nedostatak sredstava može biti ozbiljna prepreka za realizaciju

projekata regeneracije. Visoki troškovi infrastrukturnih intervencija, obnove zgrada ili
remedijacije zagađenih područja mogu biti izazovni za lokalne vlasti, investitore i ostale
dionike.
Pravni i Administrativni Aspekti: Složena regulativa, nedostatak jasnih propisa ili
administrativni sporovi mogu usporiti proces regeneracije. Potrebno je osigurati
transparentan i efikasan regulatorni okvir kako bi se olakšala implementacija projekata i
smanjio administrativni teret.
Socijalni i Kulturni Faktori: Raspodela dobiti od regeneracije, zaštita kulturnog nasljeđa i
socijalna uključenost ključni su faktori za uspješan proces. Potrebno je pažljivo razmatrati
interese i potrebe lokalne zajednice kako bi se osiguralo da regeneracija donosi koristi svim
stanovnicima.
Ekološki Utjecaji: Napušteni industrijski prostori često su povezani s ekološkim
problemima poput zagađenja tla, vode ili zraka. Remedijacija ovih područja može biti
dugotrajan i skup proces, koji zahtijeva multidisciplinarni pristup i pažljivo upravljanje
rizicima za okoliš.
Tržišni Faktori: Promjenjive tržišne prilike i ekonomska nestabilnost mogu utjecati na
privlačnost investicija i razvojnih projekata. Potrebno je analizirati tržišne trendove i
osigurati privlačne uvjete za ulaganje kako bi se osigurala održivost regeneracije.
Vlasnička Struktura: Složena vlasnička struktura napuštenih industrijskih prostora može
otežati koordinaciju i provedbu projekata regeneracije. Potrebno je uspostaviti mehanizme
za upravljanje vlasničkim odnosima i olakšati pregovore između vlasnika, investitora i
lokalnih vlasti.
Upućenost na Lokalne Potrebe: Potreba za prilagođavanjem regeneracije Gornjeg Ibra
specifičnim potrebama i karakteristikama lokalne zajednice ključna je za uspjeh procesa.
Važno je osigurati participativni pristup planiranju i angažovanje svih relevantnih aktera
kako bi se osiguralo da projekti odgovaraju stvarnim potrebama i aspiracijama stanovnika
Rožaja.

4.2.1 Pravni i administrativni izazovi

Vlasnički Status: Nejasnoća ili sporovi oko vlasništva nad industrijskim prostorima može
značajno otežati proces regeneracije. Razrješavanje ovih pitanja može zahtijevati pravne
postupke i pregovore.
Zakonski propisi: Različiti zakoni i propisi koji reguliraju upotrebu zemljišta, gradnju i
zaštitu okoliša mogu ograničiti određene namjene ili uvjetovati dodatne zahtjeve koji
povećavaju troškove regeneracije.

4.2.2Financijski Izazovi
Financijski Troškovi: Visoki početni troškovi čišćenja, rušenja ili prilagodbe
infrastrukture mogu predstavljati znatan izazov. Pronalaženje izvora financiranja za ove
faze može biti težak zadatak.
Ekonomska održivost: Nejasnost ili nedostatak jasne ekonomske strategije za
regeneraciju može dovesti do nedovoljne isplativosti projekta, posebno ako ciljane
namjene nisu tržišno privlačne.

4.2.3 Tehnički izazovi

Zagađenje i sanacija: Ako je područje Gornjeg Ibra zagađeno industrijskim otpadom,
proces čišćenja i sanacije može biti složen i dugotrajan. Ova faza može iziskivati visoke
tehničke napore i stručnost.

4.2.3.1 Industrijski otpad 4.2.3.1 Grafik količina industrijskog otpada

Infrastrukturni nedostaci: Nedostatak adekvatne infrastrukture (cesta, voda, struja)

može otežati ili čak onemogućiti uspješnu regeneraciju. Povećavanje kapaciteta
infrastrukture može biti nužno, ali i skupo.

4.2.4 Društveni izazovi

Oporavak lokalne ekonomije: Transformacija industrijskog prostora može utjecati na
lokalnu ekonomiju, osobito ako su nekadašnji industrijski sektori bili ključni za
zaposlenje. Važno je osigurati da regeneracija potiče nova radna mjesta i ekonomski
rast.
Otpor lokalne zajednice: Neki članovi lokalne zajednice možda su skeptični prema
promjenama, posebno ako su vezani za tradicionalne industrijske aspekte prostora.
Razumijevanje i uključivanje zajednice ključno je za prevladavanje ovog izazova.

4.2.5 Održivost i okolišni faktori

Održivo planiranje: Integracija održivosti u planiranje regeneracije može biti izazov,
posebno ako se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti, energetska efikasnost ili prilagodba
klimatskim promjenama.
Gubitak bioraznolikosti: Ako se ne provede pažljivo planiranje, regeneracija može
dovesti do gubitka lokalne bioraznolikosti. Očuvanje postojećih ekosustava treba biti
važan dio strategije regeneracije.

4.2.6 Kulturna i povijesna baština

Gubitak kulturne baštine: Ako se ne vodi računa o kulturnoj baštini, regeneracija može
dovesti do gubitka povijesnih i kulturnih elemenata koji čine identitet prostora.
Očuvanje i integracija kulturne baštine trebaju biti prioriteti.
 4.2.6.1 Stećci Žabljak 4.2.6.2 Stećci Žabljak

4.2.7 Socijalna Pravednost

Isključenost dijela zajednice: Postoji opasnost od isključenja određenih dijelova
zajednice iz procesa regeneracije, što može dovesti do nejednakosti. Važno je osigurati
pravednost i inkluzivnost u svim fazama projekta.

4.2.8 Strateško prevazilaženje ograničenja

Strateški pristup prevazilaženju izazova uključuje suradnju sa svim relevantnim
dionicima, od lokalnih vlasti do privatnog sektora i građana. Razvijanje jasnog plana
regeneracije koji uzima u obzir sve ove faktore ključan je korak prema uspješnoj
revitalizaciji Gornjeg Ibra. Ovo uključuje transparentnost u procesu, široku participaciju
zajednice, fleksibilnost u prilagodbama planova te kontinuirano praćenje i evaluaciju
kako bi se osigurala dugoročna održivost regeneracije.

5. Prednosti transformacije u zeleni park

5.1 Ekološki aspekti

Transformacija Gornjeg Ibra u zeleni park donosi niz ekoloških prednosti koje značajno
poboljšavaju kvalitetu okoline u Rožajama. Ovaj paragraf detaljnije razrađuje specifična
poboljšanja koja se mogu očekivati:
Očuvanje Prirodne Bioraznolikosti
Pretvaranje napuštenog industrijskog prostora u zeleni park omogućuje očuvanje
prirodne bioraznolikosti. Postavljanje autohtonih biljnih vrsta, stvaranje vodenih
ekosustava i očuvanje zelenih površina doprinose očuvanju lokalnih ekosustava. To ne
samo da podržava lokalne biljne i životinjske vrste, već i održava ravnotežu ekosustava.
Smanjenje zagađenja vazduha i vode
Zeleni park djeluje kao prirodni filter za zagađenje zraka, apsorbirajući štetne tvari iz
okoline. Biljke u parku, posebno drveće, imaju sposobnost apsorbirati onečišćujuće tvari
i proizvoditi kisik, čime se poboljšava kvaliteta zraka u okolnom prostoru. Osim toga,
stvaranje vodenih površina unutar parka pridonosi pročišćavanju vode i smanjenju rizika
od lokalnog onečišćenja.
Smanjenje urbane toplinske otoke
Zeleni park ima sposobnost smanjivanja urbanih toplinskih otoka. Biljke i travnate
površine apsorbiraju manje sunčeve energije od betona i asfalta, čime se smanjuje
akumulacija topline u urbanim područjima. Ovo smanjenje toplinskih otoka poboljšava
mikroklimu u Rožajama, čineći ih ugodnijim za život i smanjujući potrebu za uporabom
klimatizacijskih uređaja.

Povećanje zelene infrastrukture

ransformacija industrijskog prostora u zeleni park doprinosi povećanju zelene
infrastrukture u gradu. Osim samog parka, planiranje povezanih pješačkih i biciklističkih
staza potiče održive oblike prijevoza. Ovaj integrirani pristup zelenoj infrastrukturi ne
samo da promiče ekološku održivost, već i povećava atraktivnost urbanog okoliša.T

Poboljšanje kvalitete tla

Zeleni parkovi imaju sposobnost poboljšanja kvalitete tla. Korijenje biljaka pomaže u
sprječavanju erozije tla, čime se očuvava plodnost. Dodatno, organski materijali koji se
raspadačavaju unutar parka doprinose stvaranju humusa, poboljšavajući strukturu tla i
povećavajući sposobnost zadržavanja vode.

Promicanje održivog ponašanja i svijesti

Zeleni park može postati centar za edukaciju i podizanje svijesti o očuvanju okoliša.
Organiziranje radionica, predavanja ili događanja o održivosti, ekologiji i pravilnom
korištenju resursa može potaknuti građane na promišljanje o vlastitom ekološkom
utjecaju te potaknuti pozitivne promjene u ponašanju.

5.2 Društvene prednosti

Fokusiranje na društvene aspekte prednosti transformacije naglašava važnost stvaranja

zajedničkih prostora za druženje, rekreaciju i povezivanje građana Rožaja. Transformacija
u zeleni park može postati središte zajedničkih aktivnosti i promicanja zajedništva.

6. Analiza Primjera Uspješnih Transformacija

6.1 Međunarodne studije slučaja

Proučavanje međunarodnih primjera slučaja regeneracije industrijskih prostora sličnih

Gornjem Ibru pomaže identificirati najbolje prakse. Primjeri uspješnih transformacija
mogu pružiti uvide u različite strategije, izazove i rezultate koji se mogu primijeniti u
Rožajama.
6.2 Primjeri regeneracije u susjedstvu

Analiza sličnih regeneracija u susjednim regijama omogućuje razumijevanje lokalnih

specifičnosti i usporedbu s Rožajama. Učenje iz iskustava drugih gradova može pružiti
ključne smjernice za planiranje i implementaciju regeneracije Gornjeg Ibra.

7. Planiranje i implementacija

7.1 Uloga lokalne samouprave: partnerstvo u planiranju i implementaciji

regeneracije
Ističe se ključna uloga lokalnih vlasti u procesu planiranja i implementacije regeneracije
Gornjeg Ibra. Lokalna samouprava predstavlja neposrednog predstavnika građana i
ključnog aktera u ostvarivanju interesa lokalne zajednice. Njena uloga obuhvata niz
ključnih aktivnosti koje su od suštinskog značaja za uspješnost regeneracije:

Partnerstvo s lokalnom zajednicom

Lokalna samouprava ima ključnu ulogu u uspostavljanju partnerstva s lokalnom
zajednicom. Kroz otvoren dijalog, uključivanje građana u proces odlučivanja i redovno
informisanje o planovima i aktivnostima regeneracije, lokalna vlast može osigurati
podršku i angažovanost građana. Ovo partnerstvo omogućava da se projekti
regeneracije usklade s potrebama i prioritetima stanovništva, čime se povećava šanse za
uspjeh.

Pridonošenje planovima održivog razvoja

Lokalna samouprava igra ključnu ulogu u razvoju i implementaciji planova održivog
razvoja koji obuhvataju regeneraciju Gornjeg Ibra. Ovi planovi trebaju predstavljati
integrisani pristup urbanom razvoju, uzimajući u obzir ekonomske, socijalne, ekološke i
kulturne faktore. Lokalna vlast treba aktivno uključiti stručnjake, relevantne institucije i
građane u proces planiranja kako bi se osiguralo da planovi odražavaju stvarne potrebe i
vizije zajednice.

Osiguranje transparentnosti
Transparentnost u procesu planiranja i implementacije regeneracije ključna je za
izgradnju povjerenja građana i osiguranje legitimnosti mjera koje se preduzimaju.
Lokalna samouprava treba osigurati transparentnost u donošenju odluka, pristup
informacijama o projektima regeneracije i mogućnost učešća građana u procesu
odlučivanja. Ovo omogućava da se procesi regeneracije odvijaju otvoreno, odgovorno i
u skladu s interesima zajednice.

Ukratko, lokalna samouprava igra ključnu ulogu kao partner, lider i facilitator u procesu
regeneracije Gornjeg Ibra. Njena uloga uključuje uspostavljanje partnerstva s lokalnom
zajednicom, pridonošenje planovima održivog razvoja i osiguranje transparentnosti u
procesu planiranja i implementacije. Ovo partnerstvo omogućava da se projekti
regeneracije realizuju na način koji najbolje odgovara potrebama i vizijama lokalne
zajednice, čime se doprinosi održivom i prosperitetnom razvoju regije.

Ističe se ključna uloga lokalnih vlasti u procesu planiranja i implementacije regeneracije

Gornjeg Ibra. Suradnja s lokalnom zajednicom, pridonošenje planovima održivog razvoja
i osiguranje transparentnosti postaju ključni aspekti uključivanja lokalne samouprave.

7.2 Uključivanje građana: ključ za uspešnu regeneraciju

Naglašava se važnost aktivnog uključivanja građana u proces donošenja odluka vezanih

za regeneraciju Gornjeg Ibra. Otvoren dijalog i participacija građana ključni su za
stvaranje inkluzivnog i održivog plana razvoja, koji odražava stvarne potrebe i aspiracije
lokalne zajednice.

Radionice i javne rasprave

Organizacija radionica, javnih rasprava i drugih participativnih događaja omogućava
građanima direktno učešće u procesu planiranja. Ovi događaji pružaju platformu za
izražavanje mišljenja, ideja i prijedloga, te omogućavaju razmjenu ideja i iskustava među
različitim članovima zajednice. Kroz ove aktivnosti, građani imaju priliku aktivno
doprineti definisanju ciljeva, prioriteta i smjernica za regeneraciju Gornjeg Ibra.

Razvoj zajedničkog vizionarskog plana

Uključivanje građana doprinosi stvaranju zajedničkog vizionarskog plana za Gornji Ibar.
Ovaj plan predstavlja kolektivnu viziju budućnosti područja, koja je rezultat širokog
konsenzusa među stanovnicima. Integracija različitih perspektiva i ideja osigurava da
regeneracija odražava raznovrsne potrebe i interese zajednice, te da se planirane
aktivnosti usklađuju s stvarnim potrebama stanovnika.

Obezbeđivanje transparentnosti i odgovornosti

Uključivanje građana u proces donošenja odluka osigurava transparentnost i
odgovornost lokalnih vlasti. Otvoren dijalog i javni uvid u procese planiranja povećavaju
povjerenje građana u vlasti i osiguravaju da se njihovi interesi uzimaju u obzir prilikom
donošenja odluka. Ovo doprinosi stvaranju legitimnih i održivih planova regeneracije,
koji su podržani i prihvaćeni od strane lokalne zajednice.

Ukupno gledano, uključivanje građana ključno je za uspešnu regeneraciju Gornjeg Ibra.

Otvoren dijalog, participativni procesi i razvoj zajedničkog vizionarskog plana
osiguravaju da regeneracija odražava stvarne potrebe i interese zajednice, te da se
aktivnosti planiraju i implementiraju na transparentan i odgovoran način.
8. Financiranje i održivost projekta

8.1 Financijski modeli: ključ za održivost regeneracije

Razmatranje različitih financijskih modela ključno je za osiguranje adekvatnih resursa
potrebnih za uspešnu regeneraciju Gornjeg Ibra. Finansiranje regeneracije može biti
izazovno, posebno u situacijama kada javni budžeti nisu dovoljni da pokriju sve
potrebne troškove. Stoga je važno istražiti različite finansijske modele kako bi se
identifikovali izvori finansiranja i osigurala održivost projekata regeneracije.

Javna-privatna partnerstva (JPP)

Javna-privatna partnerstva predstavljaju jedan od mogućih finansijskih modela za
regeneraciju Gornjeg Ibra. Ovaj model podrazumeva saradnju između javnog i privatnog
sektora u finansiranju, izgradnji i upravljanju projektima regeneracije. JPP omogućava
deljenje rizika i resursa između javnog i privatnog sektora, čime se osigurava efikasno
korištenje resursa i povećava kapacitet za realizaciju projekata.

Korišćenje europskih fondova

Europski fondovi predstavljaju značajan izvor finansiranja za projekte regeneracije u
Crnoj Gori, uključujući i regeneraciju napuštenih industrijskih prostora. Različiti programi
i fondovi EU nude mogućnosti za finansiranje infrastrukturnih projekata, revitalizaciju
urbanih područja i podršku ekonomskom razvoju. Iskorišćavanje sredstava iz EU fondova
za regeneraciju Gornjeg Ibra može pružiti dodatne resurse i podršku za realizaciju
projekata.

Saradnja s privatnim sektorom

Suradnja s privatnim sektorom predstavlja još jedan važan element finansijskog modela
za regeneraciju. Privatni sektor može biti zainteresovan za investiranje u projekte
regeneracije kako bi ostvario profit, ali i kako bi doprinio razvoju lokalne zajednice.
Partnerstva s privatnim sektorom mogu obezbediti dodatne resurse, stručnost i
inovativne pristupe koji su ključni za uspeh regeneracije.

Cilj: Osiguranje adekvatnih resursa

Cilj istraživanja finansijskih modela je osigurati adekvatne resurse za provedbu
regeneracije Gornjeg Ibra. Kombinacija različitih finansijskih izvora i modela omogućava
maksimalno iskorišćavanje raspoloživih resursa i osigurava održivost projekata
regeneracije. Važno je pažljivo planirati i upravljati finansijskim sredstvima kako bi se
osiguralo da projekti budu efikasni, transparentni i korisni za lokalnu zajednicu.

Razmatranje različitih financijskih modela uključuje istraživanje izvora financiranja kao

što su javna-privatna partnerstva, europski fondovi, te moguće suradnje s privatnim
sektorom. Cilj je osigurati adekvatne resurse za provedbu regeneracije.

8.2 Dugoročno upravljanje

Planiranje dugoročnih strategija za održavanje i upravljanje zelenim parkom nužno je
kako bi se osigurala njegova dugotrajna funkcionalnost. Aspekti poput očuvanja zelene
infrastrukture, praćenje promjena u urbanom okolišu i prilagodba novim potrebama
zajednice postaju ključni za dugoročni uspjeh projekta.

9. Značaj transformacije u zeleni park za Rožaje

9.1 Socijalna dimenzija

Regeneracija Gornjeg Ibra ne samo da ima fizičke promene u urbanom pejzažu, već ima
i značajan uticaj na socio-ekonomske aspekte zajednice. Dublja analiza socijalno-
ekonomskih implikacija regeneracije omogućava bolje razumevanje kako će promene
uticati na stanovnike Rožaja i njihov kvalitet života.

Socijalna uključenost i integracija

Regeneracija industrijskih prostora može doprineti povećanju socijalne uključenosti i
integracije stanovništva. Stvaranje novih javnih prostora, parkova, trgova i zajedničkih
prostora za okupljanje može podstaknuti socijalnu interakciju među stanovnicima,
stvarajući priliku za druženje, razmenu ideja i izgradnju zajedničkog identiteta.

Ekonomski Razvoj i Stvaranje Radnih Mesta

Jedan od ključnih ciljeva regeneracije Gornjeg Ibra je podsticanje ekonomskog razvoja i
stvaranje novih radnih mesta. Transformacija napuštenih industrijskih prostora u nove
poslovne, trgovinske i rekreativne objekte može doprineti diverzifikaciji lokalne
ekonomije i smanjenju nezaposlenosti. Osim toga, investicije u regeneraciju mogu
privući nove investitore i podstaknuti rast malih i srednjih preduzeća.

Poboljšanje kvaliteta života

Regeneracija Gornjeg Ibra ima potencijal da značajno poboljša kvalitet života stanovnika
Rožaja. Stvaranje novih javnih prostora, zelenih površina i rekreacionih sadržaja pruža
stanovnicima mogućnost za fizičku aktivnost, relaksaciju i rekreaciju. Osim toga,
poboljšanje infrastrukture, javnih usluga i urbanih sadržaja doprinosi stvaranju
prijatnijeg i funkcionalnijeg urbano okruženja.

Doprinos održivom razvoju

Regeneracija Gornjeg Ibra treba da doprinese održivom razvoju Rožaja, uzimajući u
obzir ekološke, ekonomske i socijalne aspekte. Održivi pristup regeneraciji podrazumeva
balansiranje potreba sadašnjih i budućih generacija, čuvanje prirodnih resursa i
kulturnog nasleđa, kao i osiguranje inkluzivnosti i pravednosti u raspodeli dobiti od
regeneracije. Ovo zahteva pažljivo planiranje, monitoring i evaluaciju efekata
regeneracije na socijalno-ekonomske aspekte zajednice.
 9.2 Mjesta za rekreaciju i držanje aktivnosti: unapređenje kvaliteta života kroz
zelene prostore

Stvaranje mesta za rekreaciju i aktivnosti ima ključnu ulogu u regeneraciji Gornjeg Ibra,
pružajući stanovnicima Rožaja mogućnosti za fizičku aktivnost, druženje i relaksaciju u
prijatnom urbano-ekološkom okruženju.

Zeleni parkovi i rekreacione površine

Planiranje zelenih parkova i rekreacionih površina predstavlja osnovni element
regeneracije Gornjeg Ibra. Ovi prostori pružaju stanovnicima pristup prirodi,
omogućavajući im da se opuste i uživaju u zelenilu i svežem vazduhu. Osim toga,
parkovi su idealna mesta za druženje, sportske aktivnosti i organizaciju kulturnih
događaja, doprinoseći socijalnoj interakciji i integraciji zajednice.

Sportski Tereni i Rekreacioni Centri

Izgradnja sportskih terena, igrališta i rekreacionih centara pruža stanovnicima
mogućnosti za bavljenje različitim sportskim aktivnostima i vežbanje. Ovi objekti
promovišu zdrav način života, podstiču fizičku aktivnost i doprinose smanjenju
nezdravih navika i bolesti povezanih sa nedostatkom kretanja. Takođe, sportski tereni i
rekreacioni centri mogu biti centri okupljanja zajednice, podstičući druženje i
međusobnu podršku među stanovnicima.

Biciklističke staze i staze za šetnju

Uvođenje biciklističkih staza i staza za šetnju doprinosi promociji održivih oblika
transporta i aktivnog načina života. Ove staze omogućavaju stanovnicima da se kreću
bez automobila, smanjujući zagađenje vazduha i gužve u saobraćaju. Takođe,
biciklističke staze i staze za šetnju pružaju priliku za istraživanje okoline, uživanje u
prirodi i otkrivanje skrivenih kutaka grada.

9.2.1 Biciklistička staza

Kulturni centri i manifestacije

Pored prostora za fizičku aktivnost, važno je osigurati i kulturne centre i prostorije za
organizovanje različitih kulturnih manifestacija i događaja. Ovi centri promovišu
umetnost, muziku, pozorište i druge oblike kulturnog izražavanja, doprinoseći
kulturnom identitetu i bogatstvu zajednice. Organizacija kulturnih manifestacija takođe
podstiče turizam i ekonomski razvoj, privlačeći posetioce i investitore u region.
Prikazuje se važnost pružanja prostora za različite oblike rekreacije, od šetnji do
sportskih aktivnosti. Zeleni park postaje mjesto gdje ljudi mogu održavati aktivnosti koje
potiču zdrav način života.

9.3 Poticanje druženja i zajedništva

Poticanje druženja i zajedništva predstavlja ključni aspekt regeneracije Gornjeg Ibra,

usmeren na jačanje veza između stanovnika Rožaja i stvaranje inkluzivnog i
podržavajućeg urbano okruženja.

Kulturne manifestacije i događaji

Organizacija kulturnih manifestacija, koncerata, izložbi, pozorišnih predstava i drugih
događaja igra ključnu ulogu u podsticanju druženja i zajedništva. Ovi događaji pružaju
priliku za okupljanje stanovnika različitih uzrasta, interesovanja i kulturnih pozadina,
stvarajući prostor za razmenu ideja, iskustava i prijateljstava.

Zajednički prostori za okupljanje

Izgradnja zajedničkih prostora za okupljanje, poput javnih trgova, parkova ili zajedničkih
dvorišta, doprinosi stvaranju inkluzivnog urbano okruženja. Ovi prostori su mesta gde se
stanovnici mogu spontano susretati, razgovarati i deliti zajednička iskustva. Podsticanje
aktivnog korišćenja javnih prostora promoviše osjećaj pripadnosti zajednici i jača
socijalne veze među stanovnicima.

Programi za društvenu integraciju

Implementacija programa i inicijativa za društvenu integraciju ima za cilj jačanje veza
između različitih socijalnih grupa i osiguranje inkluzivnosti u urbanom okruženju. Ovi
programi uključuju radionice, edukativne programe, volonterske aktivnosti i druge
aktivnosti usmjerene na podsticanje međusobnog razumevanja, tolerancije i saradnje
među stanovnicima.

Multikulturalni i interesni klubovi

Formiranje multikulturalnih i interesnih klubova pruža stanovnicima mogućnost da se
okupe oko zajedničkih interesa, hobija ili kulturnih identiteta. Ovi klubovi mogu
organizovati različite aktivnosti, poput jezičkih razmjena, kulinarskih večeri, umetničkih
radionica ili sportskih takmičenja, doprinoseći integraciji i raznovrsnosti u zajednici.

Cilj: Stvaranje inkluzivnog i podržavajućeg okruženja

Sve ove aktivnosti imaju za cilj stvaranje inkluzivnog i podržavajućeg urbano okruženja,
u kojem se stanovnici osećaju dobrodošlo i povezano sa svojom zajednicom.
Podsticanje druženja i zajedništva ne samo da jača socijalne veze i osjećaj pripadnosti,
već i doprinosi emocionalnoj i mentalnoj dobrobiti stanovnika, čineći Gornji Ibar
prijatnim i inspirativnim mestom za život.
Poticanje druženja i zajedništva predstavlja ključni aspekt regeneracije Gornjeg Ibra,
usmeren na jačanje veza između stanovnika Rožaja i stvaranje inkluzivnog i
podržavajućeg urbano okruženja.

Kulturne manifestacije i događaji

Organizacija kulturnih manifestacija, koncerata, izložbi, pozorišnih predstava i drugih
događaja igra ključnu ulogu u podsticanju druženja i zajedništva. Ovi događaji pružaju
priliku za okupljanje stanovnika različitih uzrasta, interesovanja i kulturnih pozadina,
stvarajući prostor za razmenu ideja, iskustava i prijateljstava.

Zajednički prostori za okupljanje

Izgradnja zajedničkih prostora za okupljanje, poput javnih trgova, parkova ili zajedničkih
dvorišta, doprinosi stvaranju inkluzivnog urbano okruženja. Ovi prostori su mesta gde se
stanovnici mogu spontano susretati, razgovarati i deliti zajednička iskustva. Podsticanje
aktivnog korišćenja javnih prostora promoviše osjećaj pripadnosti zajednici i jača
socijalne veze među stanovnicima.

Programi za društvenu integraciju

Implementacija programa i inicijativa za društvenu integraciju ima za cilj jačanje veza
između različitih socijalnih grupa i osiguranje inkluzivnosti u urbanom okruženju. Ovi
programi uključuju radionice, edukativne programe, volonterske aktivnosti i druge
aktivnosti usmjerene na podsticanje međusobnog razumevanja, tolerancije i saradnje
među stanovnicima.

Multikulturalni i interesni klubovi

Formiranje multikulturalnih i interesnih klubova pruža stanovnicima mogućnost da se
okupe oko zajedničkih interesa, hobija ili kulturnih identiteta. Ovi klubovi mogu
organizovati različite aktivnosti, poput jezičkih razmjena, kulinarskih večeri, umetničkih
radionica ili sportskih takmičenja, doprinoseći integraciji i raznovrsnosti u zajednici.

Cilj: Stvaranje inkluzivnog i podržavajućeg okruženja

Sve ove aktivnosti imaju za cilj stvaranje inkluzivnog i podržavajućeg urbano okruženja,
u kojem se stanovnici osećaju dobrodošlo i povezano sa svojom zajednicom.
Podsticanje druženja i zajedništva ne samo da jača socijalne veze i osjećaj pripadnosti,
već i doprinosi emocionalnoj i mentalnoj dobrobiti stanovnika, čineći Gornji Ibar
prijatnim i inspirativnim mestom za život.
9.4 Poboljšanje kvalitete Života

Poboljšanje kvalitete života u Gornjem Ibru podrazumeva stvaranje kvalitetnog

stambenog prostora i uređenje okoline za veći osećaj udobnosti i sigurnosti, dostupnost
zelenih površina i prirode za mentalno i fizičko blagostanje stanovnika, pružanje
kvalitetnih javnih usluga i infrastrukture za osnovne potrebe zajednice, te povećanje
bezbednosti i sigurnosti kroz mere za smanjenje kriminala i osiguranje javnih prostora.
Cilj je stvoriti održivo i prijatno okruženje koje doprinosi sreći, zdravlju i zadovoljstvu
svih stanovnika.

10. Zaključak

Istraživanje urbanog regeneracijskog potencijala napuštenih industrijskih prostora u

Crnoj Gori, posebno u regiji Rožaja, ukazuje na važnost revitalizacije ovih područja radi
unapređenja ekonomske, socijalne i ekološke održivosti. Analiza geografskih, društvenih
i ekonomskih karakteristika Rožaja naglašava potrebu za adekvatnim planiranjem i
implementacijom projekata regeneracije koji bi iskoristili potencijale napuštenih
industrijskih prostora.

Identifikovani potencijali za transformaciju napuštenih industrijskih prostora u zelene

parkove, rekreacione centre, ili kulturne institucije pružaju mogućnosti za poboljšanje
kvalitete života stanovnika, očuvanje životne sredine i podsticanje ekonomskog razvoja.
Međutim, suočeni smo s brojnim izazovima, uključujući nedostatak finansijskih resursa,
infrastrukturne nedostatke, kao i potrebu za inkluzivnim procesima planiranja koji
uključuju lokalnu zajednicu.

Ključni faktor uspeha u ovom procesu jeste efikasna saradnja između lokalnih vlasti,
građana, privatnog sektora i nevladinih organizacija. Osim toga, neophodno je
uspostaviti održive finansijske modele i implementirati odgovarajuće politike podrške
kako bi se osigurala uspešna realizacija regeneracijskih projekata.

Kroz sve navedene korake, cilj je postići revitalizaciju napuštenih industrijskih prostora
koja će doprineti stvaranju prosperitetnih i održivih urbanih sredina, poboljšati kvalitet
života stanovnika i unaprediti ekonomski razvoj regiona.
Literatura:

 Đurđić, S., & Petronijević, N. (2018). "Transformacija industrijskih zona u

gradovima Balkana: Studija slučaja - Novi Sad." Arhitektura i urbanizam, (48), 49-
59.
 Vasić, D. (2019). "Urbana regeneracija i održivi razvoj u kontekstu napuštenih
industrijskih prostora." Gradjevinar, 71(10), 873-884.
 Joksimović, M., & Arsenović, D. (2017). "Uloga napuštenih industrijskih prostora u
revitalizaciji gradova." Geografija, 34(1), 111-124.
 Jovanović, B. (2016). "Urbana regeneracija industrijskih prostora: primer
Beograda." Zbornik radova Geografskog instituta „Jovan Cvijić“ SANU, 66(1), 97-
110.
 Penezić, Z., Krunić, N., & Popović, N. (2020). "Urbana regeneracija napuštenih
industrijskih prostora - primer Niša." Ecologica, 27(97), 110-114.
 Zakić, N., Lalić, B., & Stefanović, D. (2019). "Urbana regeneracija industrijskih
prostora: Studija slučaja – Pančevo." Ecologica, 26(95), 125-130.