Professional Documents
Culture Documents
BANKARSTVO2
BANKARSTVO2
Kreditiranje pocinje kreditnim zahtjevom koji banci podnosi fizicko ili pravno lice tj. njen
komitent.
U bankarskim procedurama vrsi se analiza kreditnih zahtjeva i posebna paznja je
usmjerena na sagledavanje mogucih kreditnih rizika. Za to se koriste 2 pristupa:
1. Analiza finansijskih tokova
2. Analiza trazioca kredita
Izvor informacija koji utjece na kreditnu ocjenu se zasnivaju na sljedecim informacijama:
- ko je trazilac kredita
- kakva je baza podataka kojom raspolaze banka
- koje su osnovne spoljne informacije koje banka prikuplja
BANKARSKI POSLOVI
Podjela bankarskih poslova moze se izvrsiti prema sljedecim kriterijima:
1. Podjela prema bilansnoanalitickom obiljezju
2. Podjela prema nacelu funkcionalnlsti bankatskih poslova
3. Podjela prema rocnosti
Specijalni bankarski poslovi su takvi poslovi koje banke ne obavljaju redovno vec takve
poslove obavljaju samo neke banke i potreba za njima pojavljuje se s vremena na
vrijeme.
U ovu vrstu poslova spadaju emisioni poslovi i to:
1. Emisija novca
2. Emisija obveznica
3. Emisija blagajnickih zapisa
Eskont je pasivni bankarski posao pomocu kojeg manja banka prodaje mjenice vecoj
banci. Na poslove eskonta se nadovezuje posao reeskonta.
Reeskont je kupovina mjenica koje nisu dospjele uz odbitak kamate do dana dospijeca
mjenice, a obicno i ekontne provizije. Reeskontni posao se obavlja:
1. Zbog ostvarenja potrebnih likvidnosti
2. Zbog ostvarenja zarade na razlici kamatne stope
3. Zbog prijenosa mjenice na drugu banku koja ce mjenicu o dospijecu naplatiti
Razvojom robne proizvodnje kredit dobija sve veci znacaj kao jedan od faktora
ekonomskog razvoja.
Uloga kredita sve vise raste, time savremenoj privredi daje pecat kreditne privrede sto je
u skladu sa njegovom ulogom kao sredstvom prometa i placanja.
POJAM KREDITA
Rijec kredit pocinje od latinske rijeci CREDERE - vjerovati. Pod pojmom kredit
podrazumijeva se imovinsko pravni odnos izmedju povjerioca i duznika u kojem
povjerilac ustupa pravo raspolaganja novcem duznika na izvjesno vrijeme i uz odredjene
uslove.
Osnovna funkcija kredita je da omoguci jednostavniji i brzi robni i novcani promet.
Glavni izvori iz kojih se obezbjedjuju kreditna sredstva:
1. Privremeno neangazovana sredstva
2. Sredstva poslovnog fonda
3. Neangazovana sredstva budzeta i fondova
4. Slobodna novcana sredstva gradjana
5. Sredstva koja poticu od inostranih zajmova
6. Sredstva banaka
VRSTE KREDITA
S obzirom da je kredit postojao i razvijao se u razlicitim drustveno ekonomskim
formacijama nastale su razlicite vrste kredita:
1. Prema predmetu na koji glasi:
a) Robni kredit
b) Novcani kredit
4. Prema porijeklu:
a) Domaci
b) Inostrani
BANKARSKE GARANCIJE
Bankarske garancije nisu sredstvo placanja vec su sredstvo obezbjedjenja. One
predstavljaju garanciju banke izdatu za slucaj nastajanja odredjenih rizika, tj. ako se
posao ne bude odvijao u skladu sa odredbama zakljucenog ugovora.
Za banku davanje garancije predstavlja kreditni posao jer banka preuzima obavezu.
Osnovna svojstva bankarskih garancija jesu neopozivost i bezuslovnost. U poslovanju
sa garancijama javljaju se tri ucesnika:
1. Nalogodavac po garanciji
2. Banka garant
3. Korisnik agencije/ povjerilac
Ukoliko banka prima garanciju u korist svog klijenta to nam daje LORO garanciju.
Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu i za racun klijenta to nam daje NOSTRO
garanciju.
KRATKOROCNI KREDITI
Najcesci povod za trazenje krtkorocnih kredita od banke jeste dopuna tekucih sredstava.
Obicno je to u slucaju kad je potrebno nabaviti sirovine za dalju proizvodnju, te isplate
kratkorocnih obaveza.
ESKONTNI KREDIT
To je takav bankarski posao u kojem banka eskonter kupuje mjenicu ili neki drugi
vrijednosni papir te daje na eskont prije njenog dospijeca.
LOMBARDNI KREDIT
Dobio je naziv po talijanskoj pokrajini Lombardiji gdje su mjenjaci novca prvi poceli da
odobravaju kredit, a kao pokrice trazili su zalog pokretnih dobara.
AKCEPTNI KREDIT
To je vrsta kredita kada banka svom komitentu odobri isti, ali novac ne isplacuje. Banka
se obavezuje da ce kao glavni duznik isplatiti iznos naznacen u mjenici.
AVALNI KREDIT
To je vrsta kredita gdje se banka pojavljuje u ulozi garanta tj. jamstva. Time banka
preuzima na sebe obavezu tj. garantuje da ce duznik iznos naveden u mjenici isplatiti.
PLATNI PROMET
Placanja ostvarena izmedju pravnih i fizickih lica sa svrhom podmirenja njihovih
novcanih dugovanja odnosno naplate njihovih potrazivanja naziva se platni promet.
Platni promet sa inostranstvom obuhvata sve naplate i placanja pravnih i fizickih lica u
jednoj zemlji sa pravnim i fizickim licima drugih zemalja.
To placanje redovno ide preko banaka koje su povlastene za tu vrstu polsova.
Platni promet zemlje sa inostranstvom obuhvata sva primanja i sva izdavanja
inostranstva u toku jedne godine i ona se evidentiraju u platnom bilansu i deviznom
bilansu zemlje.
Devizni bilans se razlikuje od platnog u tome sto se u njemu evidentiraju efektivno
izvrsene naplate i placanja u tom periodu bez obzira kada su stvorene obaveze ili
izvrsena potrazivanja za njima.
U obavljanju devizno valutnih poslova i platnog prometa sa inostranstvom cesto se
susrecemo sa pojmovima devizni kurs i devizno trziste.
Kurs je cijena strane valute izrazena domacom valutom.
Poslovanje na deviznom trzistu obavljaju centralne i poslovne banke u svoje ime i za
svoj racun ili za racun svojih komitenata. devalvacija znaci smanjenje vrijednosti
nacionalne valute prema drugim valutama, a revalvacija je obrnuto.
Imamo tri ucesnika u kompenzacionom poslu koji formira tzv. prosirenu kompenzaciju. S
jedne strane imamo ucesnika koji je ujedno i izvoznik i uvoznik, a s druge strane nalaze
se dva ucesnika od kojih je jedan uvoznik, a drugi izvoznik.
Trezor je francuska rijec koja znaci blago, a predstavlja specijalno izradjene podzemne
prostorije u zgradi banke.
Osnovno pravilo u rukovanju vrijednostima u trezoru i u kasama jeste sto moraju
postojati dvije razlicite brave i dva razlicita kljuca.
Kljucem rukuje posebno lice koje sezove sukljucar.
U trezoru se cuvaju novcanice u sveznjevima, kovani novac u vrecicama, zlatni i
srebreni novac, trezorske knjige, pecat, osteceni papirni novac itd.
Potrazivanja po osnovu faktoringa imaju rocnost najvise godinu dana. Za svoje usluge
faktoring organizacije naplacuju proviziju. Visina provizije zavisi od vrste posla koji
faktoring pokriva, roka dospijeca, potrazivanja, kao i procjene rizika.
Faktoring organizacije mogu obavljati i neke druge vrste uglavnom servisnih poslova i
to:
1. Vodjenje poslovnih knjiga
2. Kontrola i revizija poslovnih izvjestaja
3. Kompjuterske usluge itd.