Islamska teologija

Prvi put upisan

Prvi parcijalni ispit iz Uvoda u studij religije

1. Filološki dokaz o stalnosti religije?

Filologija u užem smislu bi predstavljala ljubav prema riječi, dakle to je nauka koja se
bavi jezičkim pojavama (jer kažemo da je jezik živa materija, odatle pojave), gramatikom
I sl.
Nazivi su dodijeljivani na osnovnu vlastitog iskustva, a obzirom da su stari narodi imali
veliko poštovanje I naklonost prema Bogu, govorili su “Onaj gore”, što zna biti slučaj I
sa današnjim ljudima koji upražnjavaju određene vjere. Narodi antike su pojavama davali
imena iz dva korijena: DIV – svjetlo (Zeus, Deus..) I El – snaga, moć (Allah, Baal)
Kasnije su to bila imena kao što su: Tvorac stvari, Blagi, Zaštitnik – nađena u starim
knjigama.
Treba spomenuti da se Bog kao vrhovno nadnaravno biće teško može obuhvatiti ili da
jezički dokučimo Njegovu srž.

2. Objasnite u kojem odnosu stoje religija i vjera?

Religija je u objektivnom smislu skup pravila, normi pomoću kojih čovjek izražava
pripadnost nečemu (nekoj sili). Ne možemo izjednačiti ova dva pojma, jer vjera uključuje
svjetovne ideale, a religija samo svete vrijednosti.
Religija je dakle povezanost sa božanstvom, o onome o Kome je ljudsko biće ovisno. To
je stanje čovjekovog uma, urođena je u čovjeku.
Ljudska vjera – napredak, prijateljstvo, budućnost,…
Božanska vjera – njen izvor je Bog, On kao izvor sigurnosti, mira..
Religiološka definicija vjere jeste “dati srce nekome.”
 3. Nastanak i predmet religiologije?

Prije svega, religiologija predstavlja povijesno I sustavno istraživanje religija, koja se

razlikuje od teologije u samoj srži posmatranja religije, njenog očitovanja i doživljavanja.
Teologija se dakle bavi izučavanjem religije iznutra, dok religiologija tumači I izučava
religiju izvana. Predmet njenog izučavanja jeste dio religioznosti koji se racionalno
manifestuje, ali I empirijski, odnosno sve što obuhvata ljudski život od rođenja do smrti
(religiozna literatura, mitovi, rituali, institucije,…)

Pojam religiologije pojavio se prvi put 1867.g., a spomenuo ju je Maks Miller, koji se bavio
metodologijom. Treba još spomenuti da se religiologija dijeli na povijesnu i sistematsku.

4. Podjela religija prema geografskoj zastupljenosti?

Ovu podjelu religija zastupa D.Sopher, a ona je podijeljena na: univerzalne I etničke
(nacionalne).

Veliki broj istraživača pored zastupljenika inzistira na ovoj podijeli, iako je neki smatraju I
alternativnom. Univerzalne religije su islam I kršćanstvo koje polaze od toga da se sadržaj
poruke I njena srž trebaju proširiti gdje god je to moguće, kako bi bila univerzalna. Postoji I
prozelitizam.

Kada govorimo o broju koji se može dokazati, I najsnažnijim oblicima prozelitizma, nalazimo ih
u historiji crkve.

Etničke religije ne teže raspostranjenosti na šire mase, dakle ostaju pri njima. Kao primjer
možemo navesti plemenske religije Južne Afrike, Amerike, a najutemeljenije religije su:
hinduizam, šintoizam, judaizam, konfučijizam (misionrastvo – ne postoji, ali su se iseljavali I
širili iz drugih razloga,

Protestantizam – prisiljavanje u vjeru)

Zastupana su mišljenja, naprimjer, da niko ne može postati Jevrej ukoliko nije rođen od majke
Jevrejke, I tu se drži do rigoroznosti. Kao I da bića imaju moć.