VODE, TLO I

BIORAZNOLIKOST
NA ZEMLJI

Svjetsko more
• oceani + mora = svjetsko more
• svjetsko more prekriva 71 % površine i obuhvaća 96,5 % sve vode na Zemlji
Oceani
• starost  4 mlrd. godina
• oceani kakve danas poznajemo  180 mil. godina
• raspadanjem Pangee koju je okruživao jedinstveni
ocean Panthalass
• ostaci nekadašnjeg oceana Tethys = Sredozemno more,
Kaspijsko i Aralsko jezero
• klimatske promjene utječu na razinu svjetskog mora
• oledbe (npr. razina Jadranskog mora niža za oko 130
m = sjeverni dio bio kopno)
• dno oceana građeno od tanke bazaltne ili oceanske
kore, najveća ekosfera na Zemlji, nepromijenjena
slanost, itd.
• 5 oceana na Zemlji s obzirom na termičke značajke i
odnosu prema kopnu

TIHI OCEAN (PACIFIK)
• površinom najveći, 43 % površine
svjetskog mora, ovalnog oblika
• najvećim dijelom prekriva Pacifičku
litosfernu ploču
• zona subdukcije = dubokomorski jarci =
Marijanski jarak (najdublja točka na
Zemlji, 11 035 m)
• prosječna dubina  4 300 m
• „pacifički vatreni krug” = vulkanska i
seizmička aktivnost
• brojni vulkanski otoci (npr. Havaji)
ATLANTSKI OCEAN
• 21 % površine svjetskog mora, u obliku
slova S
• reljef podmorja = srednjooceanski hrbat
• zona razmicanja litosfernih ploča
• 2 do 10 cm godišnje
• dvostruko veća površina slijeva od
Tihooceanskog i Indijskog zajedno =
prima velike količine sedimenta
INDIJSKI OCEAN
• 19 % površine svjetskog mora
• više od polovice oceana u tropskom
području
JUŽNI (ANTARKTIČKI) OCEAN ARKTIČKI (SJEVERNI) OCEAN
• 5,5 % površine svjetskog mora • 4 % površine svjetskog mora
• nema izraženu reljefnu granicu • obuhvaća relativno zatvoreno sjeverno
• u njegovoj sredini nalazi se kontinent polarno područje
prekriven ledom • sinonim „Sjeverno ledeno more”
• snižava temperaturu okolnog mora i
zraka, smanjuje slanost
• velika topljivost kisika = bogatstvo
biomase
• zona antarktičke konvergencije
 MORA
• manji rubni dijelovi oceana s
vlastitim udubljenjem
• od oceana odijeljeni kopnom,
otocima ili podmorskim hrptovima
• različit hidrološki i klimatski režim
u odnosu na otvoreni ocean
• prema načinu kako su odijeljena,
mora mogu biti:
• rubna
• međuotočna
• sredozemna
• polarna
RUBNA
• nalaze se na rubu oceana
• Beringovo, Japansko more
MEĐUOTOČNA
• nalaze se unutar ili između grupa otoka
• Javansko more

SREDOZEMNA
• zavlače se dublje u kopno
• Sredozemno, Baltičko more
POLARNA
• na rubovima Južnog i Arktičkog oceana sa susjednim kopnom
• najvećim dijelom godine površina im je prekrivena ledom
SREDOZEMNO MORE
• ostatak nekadašnjeg oceana Tethis
• složena povijest nastanka
• kao posljedica podvlačenja Afričke pod
Euroazijsku ploču
• 4 000 km dugo, 800 km široko,
prosječno duboko 1 500 m,
prosječan salinitet 38 ‰
• Balearsko, Egejsko, Jonsko,
Tirensko, itd.
JADRANSKO MORE
• zaljev Sredozemnog mora od kojeg je
odvojen Otrantskim vratima
(sužavanje 0,4 cm godišnje)
• izgrađeno od Jadranske mikroploče
• s obzirom na dubinu  tri dijela
Jadrana
POJMOVNIK
1. ZALJEVI  manji ogranci mora koji su reljefno omeđeni, različitog izgleda, nastanka i veličine
(npr. Meksički zaljev)

2. MORSKI PROLAZI (TJESNACI)  suženja između istaknutih dijelova kopna

1. prirodni (Gibraltarski, Bospor)
2. umjetni (Sueski, Panamski kanal)

3. OCEANSKI BAZENI  nastaju razmicanjem litosfernih ploča, a podvlačenjem jedne pod drugu
ploča površina im se smanjuje

• KONTINENTSKI RUB  20 % površine, pripada kontinentu

1. KONTINENTSKI PRAG (ŠELF)  blago nagnuti dijelovi od 100 do 400 m
dubine
2. KONTINENTSKA PADINA  dublji i strmiji dio, 3 000 do 3 500 m
3. KONTINENTSKA PODNOŽJA  prijelaz prema abisalnim ravnicama

• DUBOKOMORSKO PODRUČJE  80 % površine, u njemu nastaje nova, ali i nestaje

stara oceanska kora
• SREDNJOOCEANSKI HRPTOVI  nastaju u zonama razmicanja, 33 % dna oceanskih
bazena
1. Koliko duboko ide ocean? https://youtu.be/UwVNkfCov1k
2. Panamski kanal https://youtu.be/hoQ7RHyG-EA
3. Ronjenje u Karipskom moru https://youtu.be/7s-rb0iSffY
4. Isušivanje Sredozemnog mora https://youtu.be/BemsLUldVAo
 Svojstva, gibanja i
gospodarska važnost
mora
Vode, tlo i bioraznolikost na Zemlji
1. Navedi karakteristična svojstva morske vode koje poznaješ.
Temperatura i slanoća morske vode
TEMPERATURA
• važnost Sunca
• sporije se zagrijava, ali i sporije
hladi  maritimnost
• ledište morske vode ispod 0°C
• temperatura ledišta smanjuje se ako
raste koncentracija soli
SLANOĆA (SALINITET)
• natrijev klorid (NaCl)  78 %
• prosječna slanoća mora  35 %
• (karta) izohalina  linije koje
povezuju istu površinsku slanoću
mora
• morske solane
• desalinizacija
Prozirnost i boja mora

PROZIRNOST BOJA
• optičko svojstvo mora • ovisi o jačini svjetlosti, dubini,
• ovisi o jačini osvjetljenja, sastavu planktonima, boji obale i neba, itd.
vode, količini raspršene gline i • mora siromašnija planktonima  brže
planktonima mijenjaju boju  utjecaj okoline
• Secchijev disk  mjerni instrument za • Crveno more, Žuto more
mjerenje zamućenja ili prozirnost
vode
• topla mora  manje planktona 
prozirnija od hladnih mora
• Sargaško more  66 m
• hladna mora uz Antarktiku  20 m
• Jadransko more  56 m
Morske struje

• horizontalna gibanja morske vode

• pokretači  stalni vjetrovi, razlike u temperaturi
• imaju smjer tečenja i brzinu, prenose različite količine vode
• važne za život u obalnim područjima  tople i hladne morske struje

2. Navedi dvije tople i dvije hladne morske struje.

Važnost plime i oseke

• morske mijene ili morska doba

• morska vode se u određenom dnevnom ritmu diže (plima) ili se spušta (oseka)  različita jakost
privlačne sile Mjeseca (gravitacija)
• Mjesečev dan (24 sata i 50 minuta)  dva puta dolazi do smjene plime i oseke (6 sati i 12 minuta)
• razlike u intenzitetu morskih mijena
• najveće za vrijeme uštapa i mlađaka  visoka plima
• najmanje tijekom prve i zadnje četvrti Mjeseca  niska plima
• mareograf
• razlike između plime i oseke mogu biti vrlo velike  https://youtu.be/EnDJ6_XpGfo
Valovi

• oscilacija površine morske vode

• more bez valova  bonaca „tišina”
• pokretači valova  vjetrovi, potresi, (podvodne) vulkanske erupcije
• cunami  val izazvan potresom, „lučki val”, vrlo visoki, razorni
• valovi (idealnog) neporemećenog oblika i/ili poremećeni (prisilni) valovi
https://youtu.be/gPy2DHHnlqQ
https://youtu.be/CIXbZPHLv2o?si=--Z4imnmf582V6nO
 • najkompleksniji ekosustav na Zemlji
Raznovrsnost života u • životom najbogatija mora na dodiru toplih i hladnih morskih
struja, na površini i u plićaku
moru • dva velika životna područja u moru: peligijal (u samoj vodi) i
bental (na morskom dnu)
Domaća zadaća

1. Objasnite mogućnosti iskorištavanja mora i moguće posljedice tih ljudskih

aktivnosti.
2. Što je pomorstvo značilo za razvoj čovjeka i drućštva tijekom povijesti?
3. Navedi primjere litoralizacije na području Sredozemnog mora.
Vode na kopnu i u
podzemlju
Vode, tlo i bioraznolikost na Zemlji
 • vodeni planet  71% površine prekriveno morima i oceanima
• dva značenja vode:
1. FIZIOLOŠKO  bez nje ne može živjeti niti jedan
Voda je izvor organizam
2. EKOLOŠKO  mjesto za održavanje života
života populacijom
• dnevna potreba čovjeka  2 do 5 / 20 do 50 litara vode
• https://youtu.be/BCHhwxvQqxg
 • HIDROLOŠKI CIKLUS  jedinstven kružno-transportni
proces; neprekidno kruženje vode u prirodi, slijed prelaženja
vode iz atmosfere na površinu Zemlje i vraćanje u atmosferu
Kruženje • „MALI” HIDROLOŠKI CIKLUS
• „VELIKI” HIDROLOŠKI CIKLUS
vode i
hidrološki • VAŽNOST HIDROLOŠKOG CIKLUSA  trajna opskrba
Zemlje slatkom vodom, primarna biološka reprodukcija,
ciklus zagrijavanje donjeg dijela atmosfere

• Kako čovjek utječe na hidrološki ciklus?

 1. EGZOREIČKA PODRUČJA  voda koja padalinama
dospije na površinu Zemlje najvećim dijelom otječe prema
Kruženje morima i oceanima, 75% Zemljine površine

vode i 2. ENDOREIČKA PODRUČJA  dio vode otječe prema

unutrašnjim depresijama na kontinentima, npr. Kaspijsko
hidrološki jezero u koje utječe rijeka Volga

ciklus 3. AREIČKA PODRUČJA  područja bez ikakva otjecanja

vode, npr. najsušnija pustinjska područja
 • INFILTRACIJA  sustavom šupljina voda koja dospije padalinama
odlazi u podzemlje
Voda u • PROZRAČNA ZONA (VADOZNA)  zona kroz koju voda otječe
u dublje dijelove
podzemlju i • VODA TEMELJNICA  ona u potpunosti ispunjava šupljine u
njezina podzemlju do određenog nivoa
• VODNO LICE  površina vode temeljnice
pojava na • VODOPROPUSNE STIJENE  voda u podzemlju ispunjava te
šupljine; pijesak, šljunak, vapnenac
površini • VODONOSNICI  naslage izgrađene od tih stijena ako
sadrže vodu
• VODONEPROPUSNE STIJENE  sprječavaju ponranje vode i
njezino kretanje u podzemlju
 • mjesta gdje voda na površinu izbija na površinu Zemlje:
Voda u 1. PIŠTALINA  voda izbija difuzno
podzemlju i 2. IZVOR  koncentrirano istjecanje vode
 neki se izvori javljaju povremeno zbog promjene
njezina razine vode temeljnice

pojava na • UKLIJEŠTENA VODA  vodonosnik se nalazi između dva

nepropusna sloja, hidraulički tlak
površini  ARTEŠKA VODA / ARTEŠKI IZVORI
Voda u
podzemlju i • s obzirom na količinu otopljenih tvari:
1. MINERALNA VODA  količina otopljenih tvari
njezina veća od 1 g/l
2. TERMALNA VODA  temperatura viša od 20
pojava na stupnjeva C, ljekovita svojstva

površini
Domaća 1. Opiši područja s podzemnom vodom u
Hrvatskoj. Navedi koja dva prostora
zadaća razlikujemo i po čemu se izdvajaju.
VRSTE I VAŽNOST JEZERA, 1. razred

1. Opiši prostorni raspored jezera na Zemlji?

_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
2. Nadopuni shemu!

3. Nadopuni rečenice.
a) Kotlinska jezera nastala su u _______________________________________
_______________________________________________________________.
b) Reliktna jezera nastaju kao posljedica _______________________________
_______________________________________________________________.
c) Erozijska i akumulacijska jezera nastaju u ___________________________
_______________________________________________________________.
d) Riječna jezera nastala su u ________________________________________
_______________________________________________________________.
e) Krška jezera nastala su u __________________________________________
_______________________________________________________________.
4. Definiraj sedrene barijere.

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
5. Navedi osnovnu razliku između depresije i kriptodepresije. Skiciraj međuodnos
mora, depresije i kriptodepresije.

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

6. Prema trajanju ispunjenosti vodom razlikujemo __________________,

________________ i ________________ jezera.
7. S obzirom na primarnu produkciju hranjivih tvari, jezera se dijele na
_______________, __________________ i _________________.
8. Navedi osnovna obilježja jezera s obzirom na primarnu produkciju hranjivih tvari.

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

9. Navedi tri razloga zbog kojih dolazi do gradnje umjetnih jezera.

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

10. Navedi tri značenja jezera.

________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
VRSTE I VAŽNOST JEZERA, 1. razred

a) Označi zemlju „deset tisuća jezera“ slovom A.

b) Primjer kotlinskog jezera Tanganjiku označi brojkom 1.
c) Najdublje jezero na Zemlji, ali i jezero u kojem se nalazi 20 % slatke vode na Zemlji
je ______________ jezero, a primjer je kotlinskog jezera te najveće kriptodepresije na
Zemlji. Označi ga brojem 2.
d) Površinom najveće jezero na Zemlji je ________________ jezero, a primjer je
reliktnog jezera. Označi ga brojem 3.
e) Brojem 4 označi Aralsko jezero kao primjer reliktnog jezera.
f) Tri četvrtine ledenjačkih jezera nalazi se na području Skandinavije i krajnjem SZ
dijelu Rusije. Označi navedene prostore kosim crtama.
g) Površinom najveće europsko jezero je ______________, a primjer je ledenjačkog
jezera. Označi ga brojem 5.
h) Najveću slatkovodnu površinu, ali i zapremninu na Zemlji predstavljaju ___________
jezera, a primjer su ledenjačkog jezera. Označi ih brojem 6.
i) Najviša jezera na Zemlji nalaze se na prostoru _______________. Označi ga kosim,
isprekidanim crtama.
j) Najpoznatija depresija, uz Kaspijsko jezero, je __________ more. Označi ga na karti
brojem 7.

k) Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj je _________ jezero kod mjesta _________ na

__________. Primjer je i kriptodepresije. Označi ga brojem 1.
l) __________ jezero na otoku __________ pitkom vodom opskrbljuje otok ________ i
___________. Primjer je hidrogeološkog fenomena i kriptodepresije. Jezero označi
brojem 2, a otoke označi slovima A i B.
m) ___________ jezero kod _____________ prirodno je jezero koje se ubraja u
vertikalni speleološki objekt – jamu. Označi ga brojem 3.
n) Umjetna jezera na rijeci Dravi jesu ___________ i ____________ jezero. Označi ih
brojem 4 i 5.
o) Umjetno jezero na rijeci Cetini je ____________ jezero. Označi ga brojem 6.
Ekološka važnost
močvara
Vode, tlo i bioraznolikost na Zemlji
 • dio kopna koji je jako zasićen ili prekriven
vodom tijekom većeg dijela ili cijele godine
• međufaza u prelasku od vodenih prema
Močvare kopnenim ekosustavima
• 2,1 % Zemljine površine; između 50 i 60 s. g.
š., u ravničarskim područjima, umjereno
vlažna klima
 • preduvjeti za nastanak močvara: nepropusna podloga, stalan
višak vlage, zaravnjenost
• glavne značajke močvara: visoka kiselost, niska plodnost tla,
nedostatak kisika u vodi (sprečava raspadanje biljne mase 
treset)
• razlika između močvara i močvarnog tla  debljina tresetnog

Postanak sloja
• manja od 30 cm = močvarno tlo  dio kopna koji je
prezasićen vodom

močvara • u svi klimatskim područjima, pri blagom nagibu

terena, površinsko isparavanje slabo
• porječja Amazone i Konga

• prema mjestu nastajanja: močvare nastale na kopnu, obalne

močvare

• bara  po veličini manje, tresetni sloj vrlo tanak

 • s obzirom na uvjete vodno-mineralne ishrane:
1. nizinske (eutrofne) močvare 

Tipovi dobivaju „svježu vodu” koja donosi

nove mineralne hranjive tvari = rast
vegetacije; travna vegetacija

močvara 2. prijelazne (mezotrofne) močvare 

djelomično smanjeno hranjenje
vegetacije podzemnom vodom;
zakržljala stabla
3. visoke (oligotrofne) močvare  vodom
ih opskrbljuju padaline; mahovine
 • prosječna debljina  4,5 metra
• smanjuje se zbog slabijeg rasta bilja prema
hladnijim subpolarnim područjima / u toplijim
ekvatorijalnim područjima zbog intenzivnog

Treset raspadanja biljne tvari

• niskokalorično gorivo u termoelektranama,

kemijska industrija, kao blato u zdravstvene
svrhe
Značenje močvara
• „crne mrlje” na Zemlji u prošlosti
• brojne močvare isušene i pretvorene u obradive površine
• ekološki destruktivno
• 40 % životinjskih i biljnih vrsta
• smanjenje rizika od poplava  izlijevanje viška vode iz tekućica za vrijeme visokih
vodostaja
• Lonjsko polje, Kopački rit, Crna Mlaka, dolina rijeke Neretve
https://youtu.be/BHG8DjeG6_Y
https://youtu.be/uiJOl5FCeSw
https://youtu.be/K-B2ONtThdY
 Značenje tekućica za
naseljenost i gospodarstvo
Vode, tlo i bioraznolikost na Zemlji
1. Definiraj pojam „tekućica“.
2. Navedi tri preduvjeta za nastanak tekućica.
3. S obzirom na što dijelimo tekućice?
4. Navedi osnovnu razliku između rijeke i potoka.
5. S obzirom na količinu vode koja tijekom godine otječe tekućicama
razlikujemo _____________, ____________ i _____________. Navedi
osnovne razlike.
6. Navedi elemente tekućica.
7. Definiraj sljedeće pojmove: vodostaj tekućice, protok i režim tekućice.
8. Navedi razliku između porječja i slijeva.
9. Navedi razlike između površinske i podzemne razvodnice.
10. S obzirom na način opskrbe koje tekućice razlikujemo?
11. Navedi tri značenja tekućica.
12. Navedi primjer triju rijeka crnomorskog i triju rijeka jadranskog slijeva.
Voda u kršu

Vode, tlo i bioraznolikost na Zemlji

Krška područja i kretanje vode

• zauzimaju oko 50 % površine Hrvatske

• nedostatak vode na površini
• brza infiltracija vode u podzemlje:
1. difuzna  sporo, kroz brojne pukotine
2. koncentrirana  brzo, kroz ponore u koje utječu površinske tekućice

• infiltracija vode nastavlja se do vode temeljnice

• promjena razine vode temeljnice  zašto?  izmjena sušnih i vlažnih
razdoblja
Pojavljivanje podzemne vode na površini u
krškim prostorima

1. vrelo  voda izbija u obliku jakih, izdašnih izvora  Zašto?

2. vrulja  podmorski izvori, voda je dijelom zaslanjena (bočata) zbog upliva mora; izvori
potopljeni za vrijeme postglacijalnog izdizanja mora
3. priobalni izvori
4. estavela povremeni izvor, dvojna uloga  tijekom humidnog razdoblja izvor, a tijekom sušnog
razdoblja ponor

• naglašena sezonska aktivnost izvora u dinarskom krškom području  Zašto?

• neravnomjerna raspodjela padalina tijekom godine  poplave u nižim dijelovima krškog polja
• Vrelo rijeke Cetine
Vrelo rijeke Cetine
Estavela na rubu krškog polja
Površinsko otjecanje
(tekućice)
• vrlo rijetko u krškim područjima
• izviru na kontaktu vodopropusnih
(karbonatnih) sa slabije propusnim
naslagama i/ili izvan krškog prostora
• kada voda naiđe na propusnu
stijenu, gubi vodu procjeđivanjem u
podzemlje  ponornice
• Lika i Gacka
• glavno obilježje – voda se može
i nekoliko puta pojavljivati na
površini
 • nastaju na pregibima u koritu tekućica
Sedrene • Kako i zašto nastaju?

barijere • preduvjeti za nastanak sedrenih barijera:

1. bakteriološka čistoća vode
2. pH veći od 8
3. zasićenost vode otopljenim CaCO3
4. protjecaj vode manji od 3,5 m/s 
zašto?  prozračivanje vode važno za
opstanak mahovina

• sedrene barijere Plitvičkih jezera i rijeke Krke

 • dinarsko (krško) područje
Pronađi na • Velebitski kanal  tu pronalazimo vrulje kao
izvore
karti i nauči • Lika i Gacka  rijeke ponornice

nešto o tome! • HE Senj  primjer iskorištavanja rijeka ponornica

• Velebit  kao prirodna reljefna uzvisina koja ne
sprječava podzemno otjecanje vode prema moru
• Cetina, Una, Kupa, Gacka  imaju vrela kao
izvore
• Gacko, Ličko, Krbavsko, Petrovo, Imotsko, Sinjsko
 krška polja RH
• Plitvička jezera, rijeka Krka  sedrene barijere
Vode, tlo i bioraznolikost na Zemlji
 • problemi vezani za vodoopskrbu ili stanje vode
• potrošnja vode u zadnja tri desetljeća  35 puta
• Zašto?  povećanje broja stanovnika, veće
korištenje u gospodarstvu
• razlike u potrošnji vode
• količina obnovljive vode nije jednaka u svim područjima
Gospodarenje • sezonska kolebanja padalina
vodama • bogatstvo vodom pojedinih država:
1. interni obnovljivi vodni resursi  dugoročni
prosječni godišnji protok tekućica i
prihranjivanja vodonosnika na području
određene države
2. ukupno obnovljivi vodni resursi  zbroj internih
vodnih resursa i vanjskih obnovljivih vodnih
resursa (voda koja dotječe iz susjednih država
 • država najbogatija vodom  Kanada (94 353
m3/stan.)
• kontinent najbogatiji vodom  Južna Amerika (34
960 m3/stan.)
Nejednaka
• Hrvatska  u kategoriji država bogatih vodom
dostupnost vode • Zašto je ova tvrdnja točna, ali i kriva u isto
vrijeme?
• nepovoljan hidrološki režim tekućica Hrvatske
 Zašto?
 1. razvoj industrije
2. pregrađivanje rijeka
3. primjena pesticida i umjetnih gnojiva u
poljoprivredi
Ugroženost vode 4. komunalne otpadne vode
na kopnu
• 80 % svih uzročnika bolesti na Zemlji dolazi iz vode
• pročišćavanje otpadnih voda 
tehnološki/poljoprivredno upotrebljiva voda 
https://youtu.be/QUzbQEZTSlk
Gubici vode u
vodoopskrbnom sustavu
• gubitak vode u vodovodnim
mrežama
• Europska unija 
prihvatljivi gubici manji od
15 do 18 %
• Republika Hrvatska  45 %
• razlozi  stare, loše
održavane instalacije,
oštećene u ratu, krađa vode
• https://youtu.be/HsumrAiK5pY
Vrijednost i geografska
rasprostranjenost tala

Vode, tlo i bioraznolikost na Zemlji

Što je tlo?

• pedologija  znanost o tlu

• tlo  površinski rastresiti sloj Zemljine kore koji se sastoji od mineralnih
čestica, organske tvari, vode, zraka i organizama tla
 osnova za poljodjelstvo, proizvodnju hrane, sirovina za
industrijsku proizvodnju
Pedogenetski čimbenici i
procesi

• pedosfera  nastala na mjestu dodira i

međusobnih djelovanja „sfera” različitim
procesima trošenja i transformacije mineralnih
i organskih tvari = tlo kao vrlo tanki pokrov
• matični supstrat  nastaje raspadom stijena i
predstavlja prvu fazu nastanka tla
• humus  jedan od važnih čimbenika plodnosti
tla, nastaje kada mikroorganizmi razgrađuju
organske ostatke (biljni i životinjski ostaci)
• voda i zrak kao važni elementi tla 
promjenjivi odnosi  Zašto?
Profil tla kao važno
svojstvo tla

• utjecaj pedogenetskih čimbenika 

promjena boje, vlažnosti, strukture i
drugih svojstava  različiti horizontalni
slojevi  genetski horizonti
• Navedi obilježja prikazanih horizonata.
Važnost tla
• uz zrak i vodu, temelj života na Zemlji, neobnovljivo prirodno
bogatstvo, potreba za očuvanjem tla
1. osnova za proizvodnju hrane
2. prirodni filtar koji čuva čistoću podzemnih voda
3. izvor brojnih sirovina
4. stanište za žive organizme
5. podloga za ljudske aktivnosti
Klasifikacija tla
• udžbenik str. 127./128.
• ispuniti dobiveni radni listić
Klasifikacija tala

 odjeli kao najviše jedinice klasifikacije u RH, izdvajaju se na osnovi karaktera

vlaženja tla, odjeli se dijele na klase i tipove tla
 četiri odjela: automorfna, hidromorfna, halomorfna, subakvalna tla

AUTOMORFNA TLA
o OBILJEŽJE:

o NAJZNAČAJNIJI TIPOVI TLA:

HIDROMORFNA TLA

HALOMORFNA TLA

SUBAKVALNA TLA
CRNICA – automorfni tip tla

CRVENICA - automorfni tip tla

POJMOVE KOJE JE POTREBNO USVOJITI IZ LEKCIJE NASLOVA
„BILJNI POKRIVAČ I BIORAZNOLIKOST“
 biogeografija
 Charles Robert Darwin
 areal
 kozmopolit
 endem (i navedi endemske vrste u RH)
 relikt
 populacija
 biocenoza
 ekosustav
 geoelementi
 zonobiomi
 ekoton
 makija
 garig
 zonobiom mediteranskog područja – prostorni obuhvat (navesti i označiti
na karti), tri obilježja
 zonobiom tipično umjerenih klima, uz kratke zimske hladnoće – prostorni
obuhvat (navesti i označiti na karti), tri obilježja
 pet vegetacijskih pojaseva Hrvatske