Michelangelo Buonarroti

203 jezika
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest
Pomagala



















(Preusmjereno s Michelangelo)
Michelangelo

visoka renesansa
 Rođenje 6. ožujka 1475.
Arezzo, Toskana

Smrt 18. veljače 1564.

Rim, Italija

Vrsta kiparstvo, slikarstvo, crtež, arhitektura, pjesništv

umjetnosti o

Utjecao Rafael, Tintoretto, itd.

Utjecali Domenico Ghirlandaio, Botticelli

Poznata Svod sikstinske kapele

djela David
Pieta
Kupola sv Petra u Rimu

Potpis

Portal o životopisima

»Michelangelo« preusmjerava ovamo. Za druga značenja,

pogledajte Michelangelo (razdvojba).
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6.
ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je
bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik. Jedan je od najvažnijih i najsvestranijih
umjetnika svih vremena i svrstava se u red talijanskih polihistora. Njegov genij i
njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija
umjetnika. Opisuju ga kao genija božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je
podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe.
U trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu
snagu vlastitoga duha. Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti,
slično božanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I
njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snažni egzaltirani grč
oslobađanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. Opsjednut ljudskim
tijelom, stvorio je monumentalnu sliku čovjeka kao Herkula i heroja, centralni lik
Božjeg svemira.

Michelangelova kolosalna skulptura Davida, je jedna od najcjenjenijih djela

renesanse.
Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika
talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom
prethodniku Donatellu.
Životopis[uredi | uredi kôd]

Bogorodica na stubištu (1490.-'92.) iz Buonarottijeve

kuće u Firenci je najranije poznato djelo Michelangela.
Rani život i obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni je rođen 6. ožujka 1475. u uglednoj
firentinskoj obitelji kao drugi sin gradonačelnika Capresea u Toskani, koju napušta
još u djetinjstvu. Odrastao je u Firenci, gdje je veliki utjecaj za njegovo potvrđivanje
kao umjetnika imao atelje braće Ghirlandaio.
Michelangelo je bio sin osiromašenog firentinskog plemića. U trinaestoj godini
započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu snagu vlastitoga
duha. Pošto je završio šegrtovanje u ateljeu slikara Ghirlandaia, stupio je u
školu Lorenca de Medicija kojom je rukovodio Bertoldo, gdje je stvarao djela kojima
se pokušao nadmetati s antičkim ostvarenjima. Njega opisuju kao genija božanskog
nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca
i koja djeluje preko njihove osobe.
Umjetnička karijera[uredi | uredi kôd]

Michelangelova Rimska Pietà (Vatikanska bazilika sv. Petra, Rim) je isklesana 1499.,
kada je imao samo 24 godine.
Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slično božanskom
stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture
vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snažni egzaltirani grč oslobađanja iz nedefinirane
gromade kamena ili mramora. Godine 1496. otišao je u Rim gdje je stvorio svoje prvo
značajnije djelo Oplakivanje (Pietà), koje je predstavljalo novinu jer je sjedinjavalo
dvije mramorne figure u jednu cjelinu.