Gordana Paić

Željko Bošnjak
Boris Čulina
Niko Grgić

MATEMATIČKI IZAZOVI 7
Udžbenik sa zadatcima za vježbanje iz matematike za sedmi razred osnovne škole
DRUGI DIO

SVEZAK 3/5

1. izdanje
Nakladnik Lektura i korektura
ALFA d. d. Zagreb Kristina Ferenčina
Nova Ves 23a
Likovno i grafičko oblikovanje
Za nakladnika Rajna Hranuelli
Miro Petric
Ilustracije
Direktorica nakladništva Antun Smajić
mr. sc. Daniela Novoselić
Naslovnica
Urednica Igor Bojan Vilagoš
Marija Draganjac
Digitalno izdanje
Recenzija Alfa d. d.
dr. sc. Željko Hanjš Mozaik Education Ltd.
Mira Šobot
Tehnička priprema
Tatjana Brešćanski
Rajna Hranuelli Alfa d. d.
Gabrijela Šitum
Doris Marčelja Tisak
Tiskara Zrinski

Proizvedeno u Republici Hrvatskoj, EU

Udžbenik je uvršten u Katalog odobrenih udžbenika rješenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja

Republike Hrvatske:
KLASA: UP/I-602-09/20-03/00007, URBROJ: 533-06-20-0002, od 30. travnja 2020. godine.
CIP zapis dostupan je u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod
brojem 001063635.
OPSEG MASA PAPIRNATOG KNJIŽNI FORMAT CIJENA
196 str.
PAPIRNATOG 408 g
IZDANJA 265 mm (v) x 210 mm(š) 66,00 kn
IZDANJA (š)
Digitalno izdanje dostupno je na digitalnoj platformi mozaLearn na internetskoj adresi
www.mozaweb.com/hr pod identifikacijskim brojem HR-ALFA-MAT7-2048.
©Alfa
Ova knjiga, ni bilo koji njezin dio, ne smije se umnožavati ni na bilo koji način reproducirati
bez nakladnikova pismenog dopuštenja.
Mozaik Education Ltd. zadržava intelektualno vlasništvo i sva autorska prava za komercijalne
nazive mozaBook, mozaWeb i mozaLearn, digitalne proizvode, sadržaje i usluge proizvedene
neovisno o nakladniku Alfa d. d.
 Gordana Paić
Željko Bošnjak
Boris Čulina
Niko Grgić

MATEMATIČKI IZAZOVI 7
Udžbenik sa zadatcima za vježbanje iz matematike za sedmi razred osnovne škole
DRUGI DIO

SVEZAK 3/5
 Crtanje i konstrukcija pravilnih mnogokuta

Crtanje i konstrukcija pravilnoga mnogokuta ISHOD UČENJA:

svode se na crtanje i konstrukciju njegova
karakterističnog trokuta. Podsjeti se, pri
konstrukciji možeš koristiti samo ravnalo i šestar,
pri čemu ravnalo koristimo samo za povlačenje
ravne crte, ali ne i za mjerenje duljine.
C. 7. 1.
- moći ćeš crtati i konstruirati pravilne mnogokute
- moći ćeš stvarati složenije geometrijske motive i uzorke
koristeći se konstrukcijama pravilnih mnogokuta

PRIMJER 1.

Zadan je polumjer opisane kružnice pravilnom mnogokutu čija je duljina 2 cm. Konstruirajmo:

a) pravilni šesterokut upisan kružnici

A
Rješenje: A 4
5 Središnji mu je kut mjere 60° pa su mu i svi kutovi
karakterističnog trokuta mjere 60°. Dakle, to je
jednakostranični trokut. To znači i da mu je polumjer
A opisane kružnice duljine 2 cm. Zato je konstrukcija
6 S
A jednostavna. Konstruiramo kružnicu sa zadanim
3 polumjerom duljine 2 cm i taj isti otvor šestara
prenesemo 6 puta po kružnici i tako odredimo
vrhove šesterokuta.
A A
2
1
b) jednakostranični trokut upisan kružnici
Rješenje: A3
Postupak je isti kao kod pravilnog šesterokuta,
samo što ćemo ovdje spojiti svaku drugu djelišnu
točku.
S
A2

A1
A9
A8
c) pravilni dvanaesterokut A
10 Konstruirajmo pravilni šesterokut,
upisan kružnici
A7
A11 a potom konstruirajmo simetrale
Rješenje: središnjih kutova koji odgovaraju
S A njegovim stranicama. Simetrale
6
A12 dijele odgovarajuće kružne
A5 lukove u točkama koje zajedno s
A1 vrhovima šesterokuta određuju
A4 vrhove dvanaesterokuta.
A
2 A3
103
d) kvadrat upisan kružnici
Rješenje:
A
4

S Konstruirajmo kružnicu i dva međusobno

A1
A okomita promjera. Krajnje točke nacrtanih
3
promjera vrhovi su kvadrata.

A2

e) pravilni osmerokut upisan kružnici.

Rješenje: A
7
A Konstruirajmo kružnicu i dva međusobno
8
A okomita promjera, kao u d) primjeru.
6
Potom konstruirajmo simetrale središnjih
kutova koji odgovaraju stranicama
A S
1 A kvadrata. Simetrale dijele odgovarajuće
5
a kružne lukove u točkama koje zajedno s
vrhovima kvadrata određuju vrhove
A
2
A
osmerokuta.
4
A
3

PRIMJER 2.

Odredimo i nacrtajmo središnji kut pravilnoga peterokuta, a potom konstruirajmo pravilni

peterokut ako je zadan polumjer opisane kružnice duljine R = 2.5 cm.
A Središnji kut pravilnoga peterokuta mjere je
Rješenje: 4
α5 = 360° : 5 = 72°. Konstruiramo kružnicu
A zadanoga polumjera duljine 2.5 cm. U središtu
5 kružnice, pomoću kutomjera, nacrtamo kut
A
3 mjere 72°. Njegovi kraci sijeku kružnicu u
S dvjema točkama A1 i A2 kojima je određena
72° stranica peterokuta. Uzmemo u šestar duljinu
2. 5
cm

te stranice i iz npr. točke A2 prenosimo po

cm
2. 5

kružnici. Spojimo dužinama točke A2 i A3, A3 i

A4, A4 i A5 te A5 i A1.
A a A
1 2 Tako smo dobili pravilni peterokut.
104
 PRIMJER 3.

Konstruirajmo pravilni mnogokut kojemu je zadana duljina polumjera upisane kružnice (r).
Rješenje:
Najprije ćemo izračunati mjeru središnjega kuta
(360° podijelimo brojem stranica pravilnog
mnogokuta). Na kružnici k(S, r) nacrtajmo
središnji kut ASB. U sjecištu simetrale kuta
S ASB i luka AB konstruirajmo pravac t koji
dodiruje kružnicu i okomit je na njezin polumjer.
U sjecištu produljenih krakova kuta i pravca t
A
označimo točke A1 i B1.
B
Dužina SA1 jest polumjer opisane kružnice
A B t pravilnoga mnogokuta. Tako smo zadatak doveli
1 1 do slučaja ako nam je zadana duljina polumjera
opisane kružnice.

PRIMJER 4.

Konstruirajmo pravilni mnogokut kojemu je zadana duljina stranice (a).

a) jednakostranični trokut
Rješenje: 1. Nacrtajmo zadanu stranicu. 2. Šestarom iz točke A nacrtajmo
kružni luk radijusa a.

A a B A a B
3. Potom šestarom iz točke B 4. Spojimo točke.
nacrtajmo kružni luk radijusa a.
C

A a B A B
105
b) kvadrat
Rješenje: 1. 2. U točkama A i B konstruirajmo
Nacrtajmo zadanu stranicu.
okomice na stranicu a.

A a B A a B

3. Šestarom (s radijusom a) na 4. Spojimo točke.

okomicama nanesemo duljine
stranica.

D C

A a B A B
c) pravilni mnogokut kojemu smo najprije odredili i nacrtali središnji kut.
Rješenje:
U rubnim točkama stranice AB (duljine a)
nacrtamo kut 180°– α , gdje je α mjera
2
središnjega kuta pravilnog mnogokuta. (α = 360°)
n
S U sjecištu krakova toga kuta označimo središte
opisane kružnice. Krak trokuta jest polumjer
opisane kružnice. Tako smo zadatak doveli do
slučaja kada nam je zadana duljina polumjera
opisane kružnice pravilnom mnogokutu.

180°–α 180°– α
2 2
A a B

106
 POKUS

1. Pripremi papirnatu traku oblika

pravokutnika.

2. Napravi čvor prema slici,

pa čvor splosni.

3. Nastat će pravilni peterokut.

Geometrijske zgode
Šestar je dobio ime upravo po tome što ga šest puta možemo nanijeti po
kružnici nacrtanoj tim šestarom. To njegovo svojstvo nekad su koristili
bačvari kako bi odredili radijus kružnoga poklopca već napravljene bačve.
Bačvar bi podešavao otvor šestara tako da ga može nanijeti točno šest
puta po rubu bačve. S tako dobivenim otvorom na drvenoj ploči nacrtao
bi kružnicu po kojoj bi izrezao poklopac.

107
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Konstruiraj pravilni šesterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 5 cm. C. 7.

1. R1
2. Konstruiraj pravilni šesterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 4 cm.

3. Konstruiraj jednakostranični trokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 4 cm.

4. Konstruiraj jednakostranični trokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 35 mm.

5. Konstruiraj kvadrat upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 35 mm.

6. Konstruiraj kvadrat upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 45 mm.

7. Konstruiraj pravilni dvanaesterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 45 mm.

C. 7.
8. Konstruiraj pravilni dvanaesterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 5 cm. 1. R2

9. Konstruiraj pravilni osmerokut upisan u kružnicu zadanoga promjera duljine 8 cm.

10. Konstruiraj pravilni osmerokut upisan u kružnicu zadanoga promjera duljine 10 cm.

11. Odredi i nacrtaj središnji kut pravilnoga peterokuta, a potom konstruiraj pravilni peterokut
upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 5 cm.

12. Odredi i nacrtaj središnji kut pravilnoga peterokuta, a potom konstruiraj pravilni peterokut
upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 45 mm.

13. Odredi i nacrtaj središnji kut pravilnoga deseterokuta, a potom konstruiraj pravilni
deseterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 45 mm.

14. Odredi i nacrtaj središnji kut pravilnoga deseterokuta, a potom konstruiraj pravilni
deseterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 0.5 dm.

15. Konstruiraj jednakostranični trokut sa zadanom stranicom duljine 32 mm.

C. 7. 1. R3
16. Konstruiraj kvadrat sa zadanom stranicom duljine 4 cm.

17. Konstruiraj pravilni šesterokut sa zadanom stranicom duljine 2 cm.

18. Dječje igralište ima oblik pravilnoga osmerokuta koji je upisan u kružnicu polumjera
duljine 12 m. Nacrtaj sliku tog igrališta u mjerilu 1 : 200.
108
19. Kućica za pse ima pod oblika pravilnoga šesterokuta sa stranicom
duljine 1 m. Nacrtaj sliku tog poda u mjerilu 1 : 25.

20. Opseg jednakostraničnoga trokuta iznosi 9 cm. Nacrtaj stranicu toga

trokuta i konstruiraj trokut nad tom stranicom.

21. Opseg kvadrata iznosi 120 mm. Nacrtaj stranicu toga kvadrata i konstruiraj kvadrat nad tom
stranicom.

22. Konstruiraj pravilni šesterokut sa zadanom stranicom duljine 35 mm.

a) Oboji karakteristični trokut toga šesterokuta.
b) Konstruiraj opisanu kružnicu toga šesterokuta.

23. Odredi i nacrtaj središnji kut pravilnoga peterokuta, a potom konstruiraj pravilni peterokut
sa zadanom stranicom duljine 3 cm.

24. Osmisli i nacrtaj po jedan uzorak za popločivanje ravnine jednakostraničnim

trokutima, kvadratima i pravilnim šesterokutima. C. 7. 1. R4

25. Nacrtaj dvije koncentrične kružnice. U veću kružnicu upiši pravilni osmerokut, a u manju
upiši kvadrat.

26. Gospođa Mnogokutić treba osmisliti plakat s nekoliko modela zidnih pločica za kupaonicu
i pritom treba upotrijebiti svaki zadani oblik najmanje jedanput: jednakostranični trokut,
kvadrat, pravilni šesterokut, pravilni osmerokut i pravilni dvanaesterokut. Pomozi joj
napraviti plakat te oboji pločice.

1. U pravokutnom koordinatnom sustavu nacrtaj ∆ABC ako vrhovi trokuta

Računko
imaju koordinate: A(−2, 1), B(−4, −2), C(3, −1).

2. Izračunaj: a) 8% od 2 000 kn, b) 12% od 300 kg.

3. Sljedeća tablica povezuje novčane iznose izražene u britanskim funtama i kunama.

Popuni vrijednosti koje nedostaju.

Britanska funta (GBP) 1 200

Kuna (HRK) 8.96 5 376

4. Gospođa Kunić kupila je tijekom 2016. godine 5 bitcoina. Vrijednost jednoga bitcoina tada
je bila 325.50 eura. Nakon tri godine vrijednost bitcoina povećala se 32 puta i tada je
gospođa Kunić prodala svojih 5 bitcoina. Koliko je eura gospođa Kunić pritom zaradila?

109
 Mjerenje duljine dužine – ponovimo

ISHOD UČENJA:
D. 7. 5.
- moći ćeš preračunavati mjerne jedinice za duljinu i primjenjivati ih pri rješavanju problema

Šalabahter kilometar metar decimetar centimetar milimetar

km m dm cm mm

= 1 000 = 10 = 10 = 10

1. Preračunaj:
a) 2 m = _____ dm, b) 25 m = _____ dm, c) 40 dm = _____ m,
d) 3 dm = _____ cm, e) 90 cm = _____ dm, f) 5 cm 5 mm = _____ mm,
g) 13 cm = dm cm, h) 16 dm = m dm, i) 7 dm 7 cm = _____ mm.

2. Dopuni:
a) 400 m + _____ m = 1 km, b) _____ m + 800 m = 1 km,
c) 100 m + _____ m = 1 km, d) _____ m + 50 m = 3 km,
e) 300 m + _____ m = 2 km, f) _____ m + 2 500 m = 4 km.

3. Izrazi u metrima: a) 4 m 7 mm, b) 26 m 9 cm, c) 5 km 47 m 26 mm.

4. Napiši u decimalnom zapisu u mjernoj jedinici zadanoj u zagradi:

a) opseg nogometne lopte jest 72 cm [m]
b) duljina maratonske staze jest 42 195 m [km].

5. Preračunaj:
a) 3.6 m = _____ dm, b) 3.9 m = _____ cm, c) 46.7 dm = _____ cm, d) 23.1 cm = _____ mm.

6. Izrazi u metrima: a) 2 dm, b) 93 dm, c) 6 cm, d) 12 cm, e) 3 mm, f) 39 mm.

7. Nadopuni:
a) 777 mm = ____ cm = ____ dm = ____ m, b) 11.3 cm = ____ dm = ____ m = ______ km.

8. Dopuni jednakosti:
a) 25.3 dm = _____ m, b) 0.9 km = _____ m, c) 0.047 m = _____ mm,
d) 35.8 mm = _____ cm, e) 0.56 m = _____ cm, f) 589.6 cm = _____ dm.

9. Dopuni jednakosti:
a) 23 cm = ______ m, b) 46.8 mm =______ m, c) 3.55 m = ______ mm, d) 674 m = ______ km.
110
 Opseg mnogokuta

Pauk plete svoju mrežu tako da

najprije od niti napravi zrake koje
KLJUČNI POJAM: ISHOD UČENJA:
kreću s raznih predmeta D. 7. 3.
(grančice, zida...) i sastaju se u
jednoj točki. Ta je točka centar - moći ćeš opisivati
mnoštva mnogokuta koje će pauk - opseg mnogokuta i računati opseg
isplesti. Za pletenje jednog nepravilnih i
mnogokuta potroši onoliko niti pravilnih mnogokuta
koliki je ukupan zbroj duljina
stranica tog mnogokuta.

Ranije smo naučili računati opseg trokuta i četverokuta, a sada ćemo naučiti računati opseg mnogokuta.

PRIMJER 1.
Mjerenjem odredimo duljine stranica ovoga
c mnogokuta i odredimo mu opseg.
d
Rješenje:
a = 1 cm, b = 2 cm, c = 3 cm, d = 4 cm, e = 4 cm
e
b
o =a+b+c+d+e
a o = 14 cm

UPAMTI

Opseg mnogokuta jest zbroj duljina svih njegovih stranica.

PRIMJER 2.

Odredimo opseg pravilnoga 1 000-terokuta kojem je stranica duljine 10 m.

Rješenje: Uh, sreća je da je pravilan pa su mu sve stranice duge 10 m.
Kako je tisuću takvih stranica, opseg mu je 1 000 ∙ 10 m = 10 000 metara.

UPAMTI
o o
Opseg pravilnoga n-terokuta stranica duljine a jest = n ∙ a.
Dakle, opseg pravilnoga mnogokuta jednak je umnošku broja stranica i duljine stranice.

PRIMJER 3.

Opseg pravilnoga osmerokuta iznosi 28 cm. Kolika je duljina njegove stranice?

Rješenje:
o
Budući da se opseg pravilnoga mnogokuta računa prema formuli = n ∙ a, zaključujemo da
vrijedi 8a = 28, odakle je a = 28 : 8 = 3.5. Duljina stranice tog osmerokuta iznosi 3.5 cm.
111
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Izmjeri opseg: a) učionice, b) školskoga hodnika, c) školskoga dvorišta. D. 7. 3.

R

2. Izračunaj opseg pravilnoga peterokuta sa stranicom duljine:

a) 3 cm, b) 4.5 cm, c) 2.9 dm, d) 37 mm.

3. Izračunaj opseg pravilnoga osmerokuta sa stranicom duljine:

a) 4 cm, b) 15.4 dm, c) 12.4 mm, d) 0.35 m. opseg pravilnoga
mnogokuta
4. Izračunaj opseg pravilnoga n-terokuta stranice duljine 4.5 cm ako je: o=n∙a
a) n = 10, b) n = 17, c) n = 25, d) n = 30.

5. Ako je a duljina stranice, a o opseg pravilnoga n-terokuta, dopuni tablicu.

n 3 6 9 12 15
a 3.5 5 1.8 2.9 0.6
o

6. Kolika je duljina stranice pravilnoga šesterokuta ako mu je opseg:

a) 21 cm, b) 40.5 cm, c) 1.5 m, d) 468 mm? D. 7. 3. R2

7. Izračunaj duljinu stranice pravilnoga deveterokuta čiji je opseg:

a) 24.3 dm, b) 58.5 cm, c) 2.25 m, d) 787.5 m.

8. Koji pravilni mnogokut čija je duljina stranice 2.8 cm ima opseg:

a) 14 cm, b) 224 mm, c) 3.64 dm, d) 44.8 cm?

9. Zbroj mjera svih unutarnjih kutova pravilnoga mnogokuta iznosi 1 800°, a duljina
jedne njegove stranice jest 3 cm. Izračunaj opseg tog mnogokuta. D. 7. 3. R3

10. Mjera jednog unutarnjeg kuta pravilnoga mnogokuta iznosi 156°, a duljina jedne njegove
stranice jest 7.4 cm. Izračunaj opseg tog mnogokuta.

11. Mjera jednoga vanjskog kuta pravilnoga mnogokuta iznosi 36°, a njegov je opseg
56.8 cm. Kolika je duljina jedne njegove stranice?

12. Iz jednoga vrha pravilnoga mnogokuta nacrtano je 9 dijagonala, a duljina njegove stranice
jest 4.8 cm. Izračunaj opseg tog mnogokuta.

13. Uz rub cvjetnjaka gospođe Ane oblika pravilnoga osmerokuta treba zasaditi sadnice ruža.
Ako je stranica pravilnog osmerokuta duga 3 m, a svaku sadnicu ruže treba zasaditi na
razmaku od 60 cm, koliko sadnica ruža treba kupiti?
112
 Mjerenje površine – ponovimo

ISHOD UČENJA:
D. 7. 5.
- moći ćeš preračunavati mjerne jedinice za površinu i primjenjivati ih pri rješavanju problema

Šalabahter

km2 m2 dm2 cm2 mm2

= 1 000 000 = 100 = 100 = 100

1. Promotri sliku i odgovori.

a) Koje je boje lik koji ima površinu veću od crvenoga lika?

b) Koje je boje lik koji ima površinu manju od crvenoga lika?

2. Preračunaj:
a) 3 m2 = ________ cm2, b) 20 dm2 = _______ mm2, c) 7 m2 = ________ dm2.

3. Preračunaj:
a) 5 m2 =_______ dm2, b) 3 m2 =__________ cm2, c) 12 m2 =__________ cm2,
d) 600 cm2 =_______ dm2, e) 2 km2 =__________ m2, f) 7 dm2 =________ cm2.

4. Preračunaj:
a) 2 500 dm2 =______ m2, b) 50 000 cm2 =______ dm2, c) ______ cm2 = 4 dm2,
d) ________ dm2 = 12 m2, e) 2 dm2 =__________ mm2, f) 8 m2 =__________ mm2.
5. Pod kupaonice treba popločiti pravokutnim pločicama duljine 12 cm i širine 10 cm. Koliko je
pločica potrebno ako je duljina kupaonice 3 m, a širina 2 m?
113
 Površina mnogokuta

KLJUČNI POJAM: ISHOD UČENJA:

Mnoge su površine oblika D. 7. 3.
mnogokuta. Da bismo - moći ćeš opisivati i računati površinu
im izračunali površinu, ako nepravilnih i pravilnih mnogokuta
mnogokut nije pravilan, možemo ga - površina mnogokuta - moći ćeš otkrivati, obrazlagati i
rastaviti na trokute kojima znamo primjenjivati formulu za površinu
pravilnoga mnogokuta koristeći se
izračunati površinu. površinom karakterističnoga trokuta

PRIMJER 1.

Gospodin Pero odlučio je sagraditi kuću na svom zemljištu. No građevinska pravila za to

područje nalažu da se kuća može graditi samo na zemljištu većem od 400 m2. Pred sobom ima
nacrt zemljišta u mjerilu 1 : 500, ali je zaboravio kako mu odrediti površinu. Pomozimo mu.
Rješenje:
Rastavit ćemo dijagonalama iz jednoga
1. 5cm

P vrha mnogokut na trokute kojima ćemo

1 izmjeriti po jednu stranicu i pripadajuću
7.5 cm joj visinu.
7c P
2.5 cm

m 2
Sada možemo izračunati površinu:
m

7.5 ⋅ 1.5 7.5 ⋅ 2.5 7 ⋅ 2

2 c

P P = P1 + P2 + P3 = + +
3 2 2 2
P = 22 cm2.
površina trokuta
a ⋅ va b ⋅ v b c ⋅ v c
Zbog mjerila od 1 : 500 jedan centimetar na papiru odgovara 5 m u P= = =
2 2 2
stvarnosti, tako 1 cm2 na papiru odgovara 5 ∙ 5 = 25 m2 u stvarnosti pa
je stvarna površina zemljišta 22 ∙ 25 m2 = 550 m2.
Hura! Gospodin Pero ipak smije graditi kuću.

Geometrijske zgode Pčelinje saće sastoji se od niza pravilnih šesterokuta. Kako

pčele znaju praviti pravilne šesterokute? To se može razumjeti
promatranjem nastanka ćelija. Pčele se pravilno rasporede tako da
je svaka jednako udaljena od svojih susjeda.
Tri susjedne pčele tvore jednakostranični trokut, a svaka ima 6
susjeda. Svaka pčela ispušta vosak i širi ćeliju. Širenje je u početku
kružno pa kad se kružnice počinju dodirivati, one se pljošte na
mjestu dodira te se konačno oblikuju pravilni šesterokuti.

114
 PRIMJER 2.

Izračunajmo površinu poda oblika pravilnoga šesterokuta.

Rješenje:
Osnovica karakterističnoga trokuta jest stranica pravilnoga
šesterokuta duljine a, a v je duljina visine karakterističnoga
trokuta.

a⋅v S
= n ⋅ P∆ =
Površina karakterističnoga trokutaPiznosi .
2
v
a

S obzirom na to da se pravilni šesterokut sastoji od šest takvih

trokuta, površina je pravilnog šesterokuta P = 6 · P∆.

UPAMTI

Površinu pravilnoga n-terokuta računamo tako da površinu

karakterističnog trokuta pomnožimo s brojem stranica.

a⋅v v=r
P = n ⋅ P∆ = n ⋅
2 a

1. Riješi jednadžbe: a) 2x + 1 − (x − 3) + 1 = −3x − (13 − 6x), b) 2(x + 5) = 8(x + 2), Računko

x +1 x+3 a−3 25 2−a 2a + 1
c) x − − = 2, d) − = − 1.5a + .
2 4 2 4 6 4
2. Riješi jednadžbe:
a) 3x + 1 – [5x – (4x – 10)] = x – 6
b) 4x – [x + 3 – (x – 1)] = (3x + 1) + x – 5
c) 8 – [4x – (5x + 13) – (5 – 2x)] = 2x – [7 – (5x + 9)]
d) 2x – {x – [–1 – (5 – x)]} = 3.

3. Ivana ima 13, a njezin otac 38 godina. Za koliko će godina otac biti dva puta stariji od kćeri?

4. Drveni je stup šestinom svoje duljine u zemlji, a trećinom svoje duljine u vodi, s tim da se
21 cm toga stupa nalazi iznad vode. Odredi duljinu stupa u centimetrima.

115
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Izračunaj površinu pravokutnika čije su stranice duljine 4 m i 1 m 4 dm. D

2. Izračunaj površinu kvadrata čiji je opseg 30 cm.

3. Izračunaj površinu paralelograma kojemu je zadana duljina stranice i duljina

pripadajuće visine:
a) a = 5.2 cm, va = 45 mm, b) b = 3.6 dm, vb = 24 cm.

4. Izračunaj površinu romba kojemu je duljina stranice 6 cm, a duljina pripadajuće visine
32 mm.

5. Izračunaj površinu pravokutnoga trokuta ako su duljine kateta:

a) a = 6.3 cm, b = 28 mm, b) a = 0.35 dm, b = 48 mm.

6. Izračunaj površinu trapeza ako su:

a) duljine osnovica 6 cm i 3.4 cm, a duljina visine 4.5 cm
b) duljine osnovica 58 mm i 26 mm, a duljina visine 0.35 dm.

7. Izračunaj površinu pravilnoga sedmerokuta ako je duljina njegove stranice 4 cm, a

duljina polumjera upisane mu kružnice 4.15 cm. D. 7.

8. Kolika je površina pravilnoga dvanaesterokuta ako je duljina njegove stranice 3.4 cm,
a duljina visine njegova karakteristična trokuta 63 mm?

9. Površina karakterističnog trokuta pravilnog osmerokuta iznosi 62.5 cm2. Kolika je

površina tog mnogokuta?

10. Izračunaj površinu likova sa slike. 3 cm

D. 7.

a) 2 cm b)

1 cm
2 cm

3 cm 5 cm
2 cm
3 cm
5 cm

2 cm 5 cm

116
11. U parku je cvjetna gredica oblika kao na slici.
U jesen će vrtlari na nju zasaditi tulipane.
1m
Koliko će im sadnica tulipana trebati ako na
2.5 m 1m
1 m2 planiraju zasaditi 60 tulipana?

1m

12. Gospođa Jurić želi prodati gradilište oblika nepravilnih mnogokuta. Koliko će zaraditi ako
je cijena kvadratnog metra zemljišta 35 eura (u kunskoj protuvrijednosti)?

36 m

m 30 m
70

63.2 m 55 m

13. Zemljište je oblika kao na slici. Da bi se 27 m

zasijalo 1 m2 zemljišta, potrebno je 25 g
sjemena trave. Koliko je kilograma
sjemena potrebno za cijelo zemljište? 28 m
12 m

56 m

14. Koji je odgovor ispravan?

1. Površina obojenoga lika iznosi: 2

1 cm
a) 16.5 cm2
b) 18 cm2
c) 17.5 cm2.

2. Opseg obojenoga lika:

a) veći je od 19 cm
b) jednak je 19 cm
c) manji je od 19 cm.

117
15. Na gradilištu pravokutnoga oblika duljine 60 m i širine 16 m obitelj Ćorić želi
sagraditi kuću pravokutnoga oblika duljine 12 m i širine 10 m te bazen oblika D. 7. 3. R4
pravilnoga osmerokuta stranice duljine 2 m i visine njegova karakteristična trokuta
duljine 2.4 m. Preostali dio gradilišta želi zasijati travom. Koliko je m2 zasijano travom?

16. Izračunaj površinu mnogokuta sa slike.

a) b) D c)
F D E
E C
E
A D

A C F B B
C
B A 1 cm

17. 4m 2m 4m
KUPAONICA

3m KUHINJA

SPAVAĆA SOBA

2m HODNIK

a) Kolika je površina stana obitelji Mihaljević?

b) Obitelj želi na pod kupaonice staviti pločice. U trgovačkom centru Lipica gospodin
Mihaljević kupio je plave pločice pravokutnoga oblika duljine 25 cm i širine 20 cm.
Koliko im je pločica potrebno za pod kupaonice?
c) Ako se pločice prodaju po 80 kuna za 1 m2, koliko im je novca potrebno za pločice?
d) U istoj trgovini kupili su i pločice za hodnik. Pločice su kvadratnoga oblika stranice
duljine 20 cm. Koliko ih treba za popločavanje hodnika?
e) Pločice za hodnik prodaju se po 70 kuna za 1 m2. Koliko će obitelj Mihaljević
morati platiti pločice?
f) U trgovačkom centru Lipica daju popust od 10% za gotovinsko plaćanje. Koliko je
obitelj Mihaljević platila sve pločice ako ih je platila gotovinom?

118 ZADATCI ZA VJEŽBU

 MNOGOKUTI – zadatci za ponavljanje

1. Nacrtaj i označi vrhove, duljine stranica i mjere kutova:

a) trokuta, b) peterokuta, c) sedmerokuta.

2. Koji je mnogokut na slici?

a) b)

3. Izaberi riječi iz oblačića i dopuni rečenice.

E
F
D
sedam, nesusjedne,
susjedne, dva, četiri,
G sedmerokut
C

A B

Stranice EF i FG su ________________ stranice.

Stranice AB i DE su ________________ stranice.
Mnogokut ABCDEFG ima ________ vrhova i zovemo ga ___________________.
Vrh C ima _______ nesusjedna vrha.
Vrh E ima _______ susjedna vrha.

4. Za koji mnogokut vrijedi?

a) Mnogokut nema nesusjednih vrhova.
b) Odabrani vrh mnogokuta ima 7 nesusjednih vrhova.

5. Nacrtaj neki peterokut i sve dijagonale iz jednog njegova vrha. Koliko ima takvih dijagonala?

6. Dopuni tablicu.

n 4 6 11 18 21 28 36
dn

7. Dopuni tablicu.

n
dn 4 6 11 18 21 28 36
119
8. Izračunaj ukupan broj dijagonala:
a) u peterokutu, b) u šesterokutu, c) u sedmerokutu, d) u osmerokutu.
Svaki put nacrtaj mnogokut i sve dijagonale u njemu pa na taj način provjeri svoj račun.

9. Dopuni tablicu.
n 7 10 12 14 15 17 22
Dn

10. Koliko stranica ima mnogokut kojemu ukupno možemo nacrtati:

a) 9 dijagonala, b) 20 dijagonala, c) 90 dijagonala?

11. Koliki je zbroj mjera unutarnjih kutova mnogokuta ako je mnogokut:

a) sedmerokut, b) deseterokut, c) trinaesterokut, d) osamnaesterokut?

12. Koliko vrhova ima mnogokut kojemu je zbroj mjera unutarnjih kutova jednak:
a) 1 080°, b) 1 620°, c) 1 800°, d) 2 160°, e) 3 960°, f) 4 500°?

13. Dopuni tablicu.

n 6 9 15
dn 5 9
Kn 540° 2 880°

14. Koliko se dijagonala može nacrtati iz jednog vrha mnogokuta kojemu je zbroj mjera svih
unutarnjih kutova jednak 4 320°?

15. Koliko ukupno dijagonala ima mnogokut čiji je zbroj mjera unutarnjih kutova jednak 3 060°?

16. Postoji li šesterokut čije su mjere unutarnjih kutova 110°, 130°, 120°, 100°, 112° i 158°?

17. Koliko vrhova ima mnogokut kojemu je zbroj mjera svih unutarnjih i vanjskih kutova jednak
2 520°?

18. Koliko vrhova ima mnogokut kojemu je zbroj mjera svih vanjskih kutova 9 puta manji od zbroja
mjera svih unutarnjih kutova?

19. Izračunaj mjeru unutarnjeg kuta pravilnog:

a) peterokuta, b) osmerokuta, c) deveterokuta, d) šesnaesterokuta.

20. Izračunaj mjeru vanjskog kuta pravilnog:

a) šesterokuta, b) deseterokuta, c) dvanaesterokuta, d) petnaesterokuta.

21. Koliko vrhova ima pravilni mnogokut čiji je unutarnji kut mjere:
a) 108°, b) 120°, c) 144°, d) 156°?

120
22. Koliko stranica ima pravilni mnogokut čiji je vanjski kut mjere:
a) 10°, b) 24°, c) 36°, d) 72°?

23. Koliko stupnjeva ima kut između krakova karakterističnog trokuta pravilnog:
a) osmerokuta, b) deveterokuta, c) deseterokuta?

24. Izračunaj mjeru središnjeg kuta pravilnog mnogokuta ako je:

a) n = 4, b) n = 5, c) n = 6, d) n = 15.

25. Koliko stranica ima pravilni mnogokut kojemu je mjera središnjega kuta:
a) 10°, b) 12°, c) 15°, d) 18°, e) 45°, f) 90°?

26. Koji pravilni mnogokut ima:

a) mjeru središnjega kuta 36°, b) 6 dijagonala koje su povučene iz jednog njegova vrha,
c) mjeru vanjskog kuta 24°, d) zbroj mjera unutarnjih kutova jednak 2 880°?

27. Dopuni tablicu.

Pravilni
5 6 8 9 10
n-terokut
dn
Dn
Kn
βn
βn’
αn

28. Riješi brojevnu križaljku.

VODORAVNO
1. Koliko vrhova ima mnogokut kojemu se iz jednoga vrha
mogu nacrtati 22 dijagonale?
4. Zbroj mjera unutarnjih kutova dvadesetpeterokuta
1 2 3 (u stupnjevima).
6. Ukupan broj dijagonala mnogokuta koji ima 23 vrha.
4 5 7. Broj za 16° manji od dvostrukog zbroja mjera vanjskih
kutova bilo kojeg mnogokuta (u stupnjevima).
6
USPRAVNO
7 1. Mjera vanjskoga kuta pravilnog petnaesterokuta
(u stupnjevima).
2. 10% od 51 200.
3. Zbroj mjera unutarnjih kutova (u stupnjevima) sedmerokuta.
5. Ukupan broj dijagonala mnogokuta koji ima 31 kut.

12112
 29. Konstruiraj pravilni šesterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 45 mm.

30. Konstruiraj pravilni dvanaesterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 4 cm.

31. Konstruiraj jednakostranični trokut sa zadanom stranicom duljine 36 mm.

32. Konstruiraj kvadrat sa zadanom stranicom duljine 45 mm.

33. Konstruiraj pravilni šesterokut sa zadanom stranicom duljine 3 cm.

34. Nacrtaj pravilni peterokut sa zadanom stranicom duljine 25 mm.

35. Izračunaj opseg pravilnog deveterokuta sa stranicom duljine:

a) 3 cm, b) 12.7 dm, c) 25.6 mm, d) 0.27 m.

36. Kolika je duljina stranice pravilnog dvanaesterokuta ako mu je opseg:

a) 33.6 cm, b) 54 dm, c) 2.4 m, d) 540 mm?

37. Koji pravilni mnogokut čija je duljina stranice 3.5 cm ima opseg:
a) 28 cm, b) 385 mm, c) 5.6 dm, d) 665 mm?

38. Zbroj mjera svih unutarnjih kutova pravilnog mnogokuta iznosi 2 520°, a duljina jedne njegove
stranice jest 2.8 cm. Izračunaj opseg tog mnogokuta.

39. Koji trokuti imaju jednaku površinu?

1 cm

22 122
 Priprema za ispit znanja – MNOGOKUTI

1. Koji su od nacrtanih likova mnogokuti?

A B D

2. Izračunaj broj svih dijagonala dvanaesterokuta.

3. Izračunaj zbroj mjera svih unutarnjih kutova petnaesterokuta.

4. Konstruiraj pravilni šesterokut opsega 180 mm.

5. Konstruiraj pravilni osmerokut upisan u kružnicu zadanoga promjera duljine 9 cm.

6. Nacrtaj pravilni peterokut upisan u kružnicu zadanoga polumjera duljine 4 cm.

7. Opseg pravilnog trinaesterokuta jest 31.2 cm. Izračunaj duljinu jedne njegove stranice.

8. Zbroj mjera unutarnjih kutova nekog mnogokuta jest 2 700°. Koji je to mnogokut?

9. Izračunaj mjeru unutarnjeg kuta pravilnog dvanaesterokuta.

10. Koliko dijagonala ima pravilni mnogokut čiji je vanjski kut mjere 24°?

11. Iz jednog vrha pravilnog mnogokuta nacrtano je 12 dijagonala, a duljina njegove stranice
iznosi 3.7 cm. Izračunaj opseg tog mnogokuta.

12. Izračunaj zbroj mjera unutarnjih kutova mnogokuta kojemu se iz jednoga vrha može
nacrtati 15 dijagonala.

13. Površina karakterističnog trokuta pravilnog deseterokuta iznosi 42.5 cm2. Kolika je
površina tog mnogokuta?

14. Izračunaj opseg i površinu pravokutnog trokuta kojemu su duljine kateta 4 cm i 3 cm, a
duljina visine na hipotenuzu 24 mm.

15. U nekom pravilnom mnogokutu moguće je iz jednoga vrha povući 14 dužina tako da
im krajevi budu vrhovi mnogokuta. Duljina jedne stranice tog mnogokuta jest 35 mm.
Izračunaj opseg tog mnogokuta.
16. Zbroj mjera unutarnjih kutova pravilnog mnogokuta iznosi 2 520°, a njegov je opseg
44.8 cm. Kolika je duljina jedne njegove stranice?
123
17. Dopuni tablicu.

Broj vrhova mnogokuta 8

Broj nesusjednih vrhova
10
odabranog vrha
Ukupan broj dijagonala 27

Zbroj mjera unutarnjih kutova 2 520°

Zbroj mjera vanjskih kutova

18. Koliko vrhova ima mnogokut kojemu je zbroj mjera svih unutarnjih i vanjskih kutova jednak 1 980°?

19. Najprije procijeni, a potom izračunaj opseg i površinu sljedećih pravokutnika na slici.

1 cm

20. Trgovački lanci sagrađeni su na zemljištima različitog oblika. Čije zemljište ima veću
površinu i za koliko?

37 m 37 m

13 m 17 m

30 m
13 m

19 m 13 m

trgovački lanac Lipica trgovački lanac Kunica

124
21. Zemljište obitelji Pavičić oblika je kao na slici. Pavičići žele zemljište zasijati travom. Da
bi zasijali 1 m2 zemljišta, potrebno im je 20 g sjemena trave. Koliko je kilograma
sjemena potrebno za cijelo zemljište obitelji Pavičić? Dobiveni broj zaokruži na cijelo.

36 m

39 m

20 m

75 m

22. Riješi brojevnu križaljku.

1 2 3
Ogledni primjer
4 5 ispita znanja

6 Zadatci: 2., 3., 4., 5.,

7., 8., 10., 11., 12., 13.,
7 16. i 21.

VODORAVNO USPRAVNO
1. Mjera središnjeg kuta pravilnog 1. Zbroj mjera svih unutarnjih kutova
petnaesterokuta (u stupnjevima). petnaesterokuta (u stupnjevima).
3. Broj dijagonala koje možeš nacrtati iz 2. Opseg pravilnog sedmerokuta (u cm) sa
jednoga vrha jedanaesterokuta. stranicom duljine 0.6 dm.
4. Površina pravilnog osmerokuta (u cm2) 3. Ukupan broj dijagonala mnogokuta koji
stranice duljine 2 cm i visinom njegova ima 43 vrha.
karakteristična trokuta duljine 4 cm. 6. Koliko vrhova ima mnogokut čiji je zbroj
5. Opseg pravilnog mnogokuta jest mjera unutarnjih kutova jednak 5 940°?
11.4 dm. Kolika je duljina jedne stranice (u
cm) ako je zbroj mjera unutarnjih kutova
toga mnogokuta 3 060°?
6. Koliko vrhova ima pravilni mnogokut čiji je
jedan unutarnji kut mjere 168°?
7. Površina paralelograma (u cm2) kojemu je
duljina stranice 8 cm, a duljina
pripadajuće visine 31.25 mm.
125
 OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA
Učiti kako učiti Zdravlje
A domena: PRIMJENA STRATEGIJA UČENJA I A domena: TJELESNO ZDRAVLJE
UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA A.3.1.A Učenik pravilno organizira vrijeme za rad i
uku A.3.1. Upravljanje informacijama: Učenik odmor tijekom dana.
samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, B domena: MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE
transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje B.3.1.B Učenik razlikuje i vrednuje različite načine
pri rješavanju problema. komunikacije i ponašanja.
uku A.3.2. Primjena strategija učenja i rješavanje B.3.2.B Učenik prepoznaje stres kao važan čimbenik u
problema: Učenik se koristi različitim strategijama narušavanju mentalnoga zdravlja.
učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva učenja i C domena: POMOĆ I SAMOPOMOĆ
rješavanju problema u svim područjima učenja uz C.3.1.A Učenik kao sudionik prometa poštuje
povremeno praćenje učitelja. prometna pravila i propise kako bi izbjegao
uku A.3.3. Kreativno mišljenje: Učenik samostalno opasnosti.
oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju C.3.2.D Učenik razumije važnost pronalaženja
problema. vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju.
B domena: UPRAVLJANJE SVOJIM UČENJEM uku B.3.1. Održivi razvoj
Planiranje: Uz povremenu podršku učenik A domena: POVEZANOST
samostalno određuje ciljeve učenja, odabire odr A.3.3. Učenik razmatra uzroke ugroženosti
strategije učenja i planira učenje. prirode. odr A.3.4. Učenik objašnjava povezanost
uku B.3.2. Praćenje: Uz povremeni poticaj i ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i
samostalno učenik prati učinkovitost učenja i svoje društvu.
napredovanje tijekom učenja. B domena: DJELOVANJE
uku B.3.4. Samovrednovanje/samoprocjena: Učenik odr B.3.1. Učenik prosuđuje kako različiti oblici
djelovanja utječu na održivi razvoj.
samovrednuje proces učenja i svoje rezultate,
odr B.3.2. Učenik sudjeluje u aktivnostima koje
procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga promiču održivi razvoj u školi, lokalnoj zajednici i
planira buduće učenje. šire.
C domena: UPRAVLJANJE EMOCIJAMA I MOTIVACIJOM U C domena: DOBROBIT
UČENJU odr C.3.4. Učenik procjenjuje važnost pravednosti u
uku C.3.1. Vrijednost učenja: Učenik može objasniti društvu.
vrijednost učenja za svoj život. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
uku C.3.3. Interes: Učenik iskazuje interes za različita A domena: FUNKCIONALNA I ODGOVORNA UPORABA
područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i IKT-a ikt A.3.1. Učenik samostalno odabire
ustraje u učenju. odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
D domena: STVARANJE OKRUŽJA ZA UČENJE uku D.3.1. C domena: ISTRAŽIVANJE I KRITIČKO VREDNOVANJE U
Fizičko okružje učenja: Učenik stvara prikladno fi DIGITALNOME OKRUŽJU
zičko okružje za učenje s ciljem poboljšanja ikt C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć
koncentracije i motivacije. učitelja procjenjuje i odabire potrebne među
pronađenim informacijama.
Poduzetništvo D domena: STVARALAŠTVO I INOVATIVNOST U
A domena: PROMIŠLJAJ PODUZETNIČKI pod A.3.1. DIGITALNOME OKRUŽJU
Učenik primjenjuje inovativna i kreativna rješenja. ikt D.3.1. Učenik se izražava kreativno služeći se
B domena: DJELUJ PODUZETNIČKI primjerenom tehnologijom za stvaranje ideja i
pod B.3.2. Učenik planira i upravlja aktivnostima. C razvijanje planova te primjenjuje različite načine
domena: EKONOMSKA I FINANCIJSKA PISMENOST pod poticanja kreativnosti.
C.3.3. Učenik upravlja osobnim fi nancijama i ikt D.3.2. Učenik rješava složenije probleme služeći se
prepoznaje tijek novca. digitalnom tehnologijom.
ikt D.3.3. Učenik stvara nove uratke i ideje složenije
Osobni i socijalni razvoj strukture.
B domena: JA I DRUGI
osr B.3.2. Učenik razvija komunikacijske Građanski odgoj i obrazovanje A domena: LJUDSKA
kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima. PRAVA goo A.3.3. Učenik promiče ljudska prava. goo
osr B.3.4. Učenik suradnički uči i radi u timu. A.3.4. Učenik promiče pravo na obrazovanje i pravo
C domena: JA I DRUŠTVO na rad.
osr C.3.4. Učenik razvija nacionalni i kulturni C domena: DRUŠTVENA ZAJEDNICA goo C.3.2. Učenik
doprinosi društvenoj solidarnosti.
identitet.
126
 KRUŽNICA I KRUG

PRIJE POČETKA TREBALO BI ZNATI:

– krug i kružnica
– središte, promjer i polumjer kružnice
– luk kružnice
– opseg mnogokuta
– površina mnogokuta.

U OVOM ĆEŠ POGLAVLJU SAZNATI:

– što je opseg kruga

– kakva je veza opsega i radijusa i zašto je važan broj π ≈ 3.14
– što je duljina kružnoga luka i kako je izračunati
– što je površina kruga i kako je izračunati
– što je kružni isječak i kako izračunati površinu kružnoga isječka
– što je kružni vijenac i kako izračunati površinu kružnoga vijenca
– kako prikazivati podatke stupčastim dijagramom relativnih frekvencija
– kako prikazivati prikupljene podatke kružnim dijagramom relativnih frekvencija.

127
 Osnovno o krugu i kružnici – ponovimo

Kad kaplja padne na ISHOD UČENJA:

mirnu površinu vode,
poremećaj se širi na C. 5. 2.
sve strane jednako. - moći ćeš precizno i uredno crtati kružnicu i krug
Dobiveni likovi, - moći ćeš definirati kružnicu i krug te opisivati njihove
kružnice, u sebi nose elemente (polumjer, promjer, kružni luk)
- moći ćeš opisivati i crtati tetivu kružnice
tu pravilnost
- moći ćeš opisivati i crtati dijelove kruga (kružni
nastanka. odsječak, polukrug, kružni isječak, kružni vijenac)

Ranije smo upoznali kružnicu i krug kao skupove točaka u ravnini. U ovoj ćemo cjelini proširiti
svoje znanje o kružnici i krugu.

UPAMTI

Kružnica je skup svih točaka ravnine jednako udaljenih od jedne točke. Tu točku zovemo
središtem kružnice. Dužinu koja spaja središte kružnice i bilo koju točku na kružnici zovemo
polumjerom kružnice. Svi polumjeri imaju istu duljinu i obično je bilježimo r, kao radijus.
Kružnica je posve određena svojim središtem S i duljinom polumjera r, pa je ponekad
označavamo kao k(S, r).
K(S, r)
Krug je dio ravnine omeđen kružnicom,
k(S, r) r r
uključujući točke koje pripadaju kružnici.
Krug je posve određen svojim središtem S
S
S i duljinom polumjera r pa ga ponekad
označavamo K(S, r).

PRIMJER 1.
Rješenje:
Konstruirajmo šestarom kružnicu sa središtem
u točki S zadanoga polumjera duljine 2 cm.
Odaberimo tri točke A, B i C takve da točka A C 2
pripada kružnici, točka B pripada krugu i ne S
pripada kružnici, točka C ne pripada krugu. B
A

PRIMJER 2.

r
Nacrtajmo na kružnici jednu tetivu koja nije promjer i Rješenje:
r
dvije tetive koje su promjeri. r
r

128
 UPAMTI

Dužinu koja spaja dvije točke na kružnici nazivamo tetivom A

kružnice. Tetivu koja sadrži središte kružnice zovemo promjerom B
kružnice. Promjeri su najdulje tetive i svi su jednako dugi, d = 2r. S
C BC = 2r
Duljinu promjera nazivamo još i dijametrom, pa je zato oznaka d.

PRIMJER 3.

Na koliko načina možemo doći iz točke A u točku B hodajući po kružnici?

B B B
Rješenje:
Na dva načina.
S S S

A A A

UPAMTI

Kružni luk dio je kružnice omeđen dvjema njezinim točkama A i B.

A
B Dvije točke na kružnici dijele kružnicu na dva kružna
luka. Da bismo utvrdili na koji luk mislimo, dodatno
kružni luk AB
S ćemo ih odrediti kao manji i veći kružni luk AB. Ako
napišemo samo AB, podrazumijevamo manji kružni luk.

UPAMTI

Kružni odsječak dio je kruga omeđen tetivom i njoj pripadajućim kružnim lukom.
Tetiva dijeli krug na dva kružna odsječka.

A
129
 PRIMJER 4.

Nacrtajmo po volji krug i jednu njegovu tetivu koja nije promjer. Obojimo dobiveni
kružni odsječak.
Rješenje:

Slika 1. M KRUŽNI ODSJEČAK Slika 2. M

Primijetimo da smo ga
mogli i ovako obojiti:
S S
N N

Međutim, kad se od nas traži da označimo kružni odsječak, najčešće se misli na onaj manji
(slika 1).

PRIMJER 5.

Nacrtajmo po volji krug i jedan njegov promjer. Obojimo jedan od dvaju dobivenih kružnih
odsječaka.

Rješenje:
S ili
M N M N
S

UPAMTI

A
Polukrug je dio kruga omeđen promjerom i njemu
pripadajućim kružnim lukom.
S
B

UPAMTI
A
Kružni isječak dio je kruga omeđen dvama polumjerima
i jednim pripadajućim kružnim lukom.
Dva polumjera dijele krug na dva kružna isječka. S
B

130
 PRIMJER 6.

Po volji nacrtajmo krug i dva njegova polumjera. Obojimo kružni isječak.

Rješenje:
Slika 1. A Slika 2. A

B B
S Uoči da smo ga mogli i S
drukčije obojiti:

Kružnim ćemo isječkom smatrati onaj manji, kao na slici 1, osim ako nas zadatak ne
upućuje upravo na onaj veći.

UPAMTI

Kružni vijenac dio je kruga između

dviju kružnica koje imaju isto središte, a
S
različite duljine polumjera.

PRIMJER 7.
A
Nacrtajmo po volji dvije kružnice koje imaju isto Rješenje:
središte, a različite duljine polumjera. Obojimo
S
kružni vijenac. B
SB<SA

1 4
1. Školska učionica dugačka je 6 metra, a široka 4 metra. Kolika je Računko
površina poda te učionice? 4 5

2. Telefonski račun jedne obitelji iznosi 225 kn bez PDV-a. Koliki je njihov telefonski račun s
PDV-om?

3. Izračunaj: a) 42 – 16 : 2 – 3 · 11, b) –6 – 36 : 3 + 2 · (–5),

c) 14 – 14 : (–7) – (–2) · (–8), d) 20 + 20 : (–5) – 3 · (–6).

x x x x x x 1 3
4. Riješi jednadžbe: a) + + = 24 , b) + + =1 , c) x + 11 = x −14 ,
2 3 6 3 4 5 2 4

x 3x 5x 5 1 2 1 2a 3a
d) + + = , e) y− y=− , f) −5 = .
2 4 6 4 12 15 3 5 20

131
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Nacrtaj kružnicu polumjera duljine 16 mm.

2. Nacrtaj kružnicu k(S, 2.8 cm). Nacrtaj neke tri točke A, B i C koje pripadaju toj kružnici i neke
dvije točke E i F koje joj ne pripadaju.

3. Nacrtaj dvije kružnice s istim središtem S i radijusima od 4 cm i 32 mm.

4. Konstruiraj kružnicu zadanoga promjera duljine 5 cm.

5. Konstruiraj kružnicu zadanoga promjera duljine 61 mm.

6. Nacrtaj dužinu AB duljine 55 mm, a potom konstruiraj kružnicu kojoj je dužina AB promjer.
Oboji jedan od dvaju polukrugova koje određuje taj promjer.

7. U školskome dvorištu nacrtaj kružnicu polumjera duljine 2.5 m.

8. Nacrtaj kružnicu k(S, 3.4 cm). Nacrtaj dvije tetive te kružnice.

9. Nacrtaj kružnicu polumjera duljine 3 cm pa povuci nekoliko međusobno usporednih tetiva.

10. U kružnici polumjera duljine 25 mm povuci tetivu dugu 3 cm. Koliko kružnih lukova određuje
ta tetiva?

11. Nacrtaj kružnicu polumjera duljine 3.2 cm i jednu njezinu tetivu. Oboji jedan od dvaju
kružnih odsječaka koje određuje ta tetiva.

12. Bojom istakni: A B

a) tetivu AB
b) veći kružni odsječak nad tetivom AB
c) jedan od kružnih lukova AB S
d) kružni isječak koji pripada manjem kružnom luku AB.

13. Riješi križaljku. Obojeni pravokutnici dat će ti ime jednoga starogrčkog matematičara.

1 1. Dužina koja spaja bilo koje dvije točke

kružnice.
2 2. Skup svih točaka ravnine koje su od zadane
3 točke S udaljene za zadani pozitivni broj r.
3. Dužina koja spaja središte kružnice s bilo
4 kojom točkom na kružnici.
4. Najdulja tetiva kružnice.
5 5. Duljina polumjera kružnice.

132
 Opseg kruga

Udar meteora u atmosferom KLJUČNI ISHOD UČENJA:

nezaštićenu i jednoliku
Mjesečevu površinu izaziva POJMOVI: D. 7. 4.
jednak učinak na sve strane –
kratere kružnoga oblika. Ovisno - moći ćeš istražiti,
o silini udara, krateri su veći ili – opseg računati i primjenjivati
manji. Veći krateri imaju veći kruga opseg kruga
opseg i veću površinu. Ali što – broj π - moći ćeš objašnjavati
je opseg kruga? Upišimo i opišimo kružnici mnogokut. Manje
treba ići po rubu upisanoga mnogokuta nego po kružnici, a više ulogu i svojstva broja π
po rubu opisanoga mnogokuta.

UPAMTI

Opseg kruga (duljina kružnice koja omeđuje krug) jest broj manji od opsega svakoga
mnogokuta opisanoga kružnici, a veći od opsega svakoga mnogokuta upisanoga toj kružnici.

PRIMJER 1.

Izračunajmo opseg novčića od 5 kn.

Rješenje:

Ne bi baš bilo praktično da mu opisujemo i upisujemo mnogokute. Praktično je opasati ga

koncem, ispraviti konac i izmjeriti mu duljinu ravnalom.

No još bi bolje bilo imati formulu po kojoj ćemo izračunati opseg.

Kružnica se po vodi širi, ali zadržava oblik. Svakoj točki manje kružnice
možemo pridružiti točku veće kružnice u koju se ona preslikala ovim
širenjem. Pri tome su dužine proporcionalno veće. To znači da su omjeri
dužina u svim kružnicama isti. Tako je i omjer opsega kruga (duljine
kružnice) i duljine promjera stalan broj.

UPAMTI

o
U svakoj je kružnici omjer opsega i duljine promjera 2r isti broj. Taj broj bilježimo π
(od prvoga slova grčke riječi περıφέρεıα = periferija, rub). On je približno π ≈ 3.14.
Znajući π, možemo izračunati opseg. o
= 2rπ 133
Broj π
Podijelimo li opseg i duljinu promjera bilo kojega kruga, dobit ćemo broj π. Danas je poznato da
je broj π beskonačan neperiodični decimalni broj. Zato ga zaokružujemo na određeni broj
decimala. Ludolf van Ceulen (16. st.), nizozemski matematičar, izračunao je broj π na 35 decimala.
Njemu u čast broj π naziva se Ludolfov broj. Decimale broja π ugravirane su na njegov nadgrobni
spomenik: 3.14159265358979323846264338327950288... Primijeti da nema ponavljanja grupe
znamenaka. Prilikom računanja, π obično zaokružujemo na dvije decimale π ≈ 3.14.

PRIMJER 2.

U čast Nikoli Koperniku nazvan je jedan od najvećih kratera na Mjesecu,

koji se može vidjeti i sa Zemlje (malo boljim dalekozorom). On je
približno kružnog oblika promjera duljine 93 km. Koliki mu je opseg?
Rješenje:
Znajući promjer 2r = 93 km, lako ćemo izračunati opseg.
o
= 2r π
o
≈ 93 ∙ 3.14
o
≈ 292.02 km

Geometrijske zgode
Kružni zupčanici često se koriste u tehnici za prijenos gibanja.
Primjerice, na biciklu se lancem prenosi gibanje s većega
zupčanika koji pokrećemo nogom na manji zupčanik koji
pokreće kotač. Rubovi zupčanika pri prijenosu prelaze isti put,
ali se manji mora brže okretati. Na taj način sporo kretanje
nogu daje brzo kretanje bicikla.

1. Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora. Računko

1. U kojem kvadrantu leži točka A(−3, −3)?
a) u I. kvadrantu b) u IV. kvadrantu c) u II. kvadrantu d) u III. kvadrantu
2. Koliko je 15% od 2 800?
a) 1 400 b) 420 c) 42 d) 2 380
3. Izračunaj aritmetičku sredinu brojeva 8, 16 i 33.
a) 57 b) 28.5 c) 19 d) ne može se izračunati

2. Riješi jednadžbe:
a) 3 – (x + 1) = 2x – (–2x + 6), b) 3x + (x – 11) = 12x – (5x + 31) – 25,
c) 52 – (1 – 2x) – 11x = x – (5 – 4x), d) 1 – (6x – 2) – (x – 3) + (4x – 1) = 0.

5 4  1 3  3 1 
3. Izračunaj: a)  ⋅ 0.3 − 2 : + 2 , b)  − +  :  −  .
6 3  2 4  8 4

134
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Duljina promjera kovanice od 5 kn jest 25 mm. Kolika je duljina polumjera te 7

kovanice?

2. Duljina polumjera kovanice od 2 kn jest 11.5 mm. Kolika je duljina promjera te

kovanice?

3. U tablici su dana tri predmeta okrugloga oblika. Izračunaj količnik u četvrtome stupcu.
Pri izračunavanju možeš rabiti džepno računalo, a rezultat zaokruži na tri decimale.

Duljina
Predmet
promjera 2r Opseg o Količnik o : 2r
Konzerva 7 cm 22 cm

Okrugla kutija 10.5 cm 33 cm

Tanjur 16.8 cm 52.8 cm

4. Kod kuće pronađi tri predmeta okrugloga oblika. Pomoću ravnala izmjeri promjer
kruga na tim predmetima i koncem ili krojačkim metrom izmjeri opseg istih krugova.
Izmjerene podatke zapiši u tablicu i izračunaj količnik opsega i duljine promjera kruga.
Pri izračunavanju možeš rabiti džepno računalo, a rezultat zaokruži na tri decimale.

Duljina promjera Opseg kruga Količnik

Predmet
2r o o: 2r

5. Nauči napamet sljedeći stih: Čuj, i broj π možeš zapamtiti.

Ispod svake riječi ovoga stiha napiši koliko ima slova i dobit ćeš broj π na 5 decimala.

6. Izračunaj duljinu kružnice ako je duljina polumjera:

a) 1 dm, b) 6 cm, c) 2.5 cm, d) 0.5 dm, e) 4.83 mm, f) 1.8 km.
opseg kruga
7. Izračunaj opseg kruga promjera duljine: o= 2r π
a) 7 cm, b) 11 cm, c) 1.5 dm, d) 0.08 m, e) 1.6 km, f) 12.64 mm.

135
8. U tablici se nalaze podatci o duljini promjera ili duljini polumjera raznih obruča.
Procijeni i izračunaj opseg svakoga obruča. D. 7. 4. R2

Obruč A B C D E

Duljina polumjera obruča 12 cm 0.7 m 20 dm

Duljina promjera obruča 1 dm 2.8 m

Procjena opsega

Opseg obruča

9. Izračunaj duljinu polumjera kruga čiji je opseg:

a) 157 cm, b) 50.24 dm, c) 376.8 m, d) 8π cm, e) 6π dm, f) 31.4 cm.

10. Izračunaj duljinu promjera kruga čiji je opseg:

a) 43.96 cm, b) 12.56 dm, c) 9.42 m, d) 30π cm, e) 0.4082 m, f) 81.64 km.

11. Izračunaj duljinu ekvatora ako je polumjer Zemlje duljine 6 378 km.

12. Izračunaj opseg polukruga polumjera duljine:

D. 7. 4. R3
a) 1 cm, b) 4.5 dm, c) 5.3 m, d) 8.3 dm, e) 5.9 mm, f) 2.14 m.

13. Opseg kruga jest 75.36 cm. Koliki je opseg kruga koji ima 5 cm manju duljinu polumjera?

14. Izračunaj opseg kruga opisanoga pravokutniku čija je dijagonala duljine 12 cm.

15. Izračunaj opseg kruga upisanoga kvadratu stranice duljine 4 cm.

16. Opseg košarkaške lopte jest 76 cm. Može li ta lopta proći kroz obruč unutarnjega promjera
duljine 23 cm?

17. Metalnu žicu duljine 3 m i 14 cm treba saviti u kružni obruč. Kolika je duljina promjera toga
obruča?

18. Kotač lokomotive ima promjer duljine 1.6 m. Koliko metara prijeđe lokomotiva kad se kotač
okrene 1 000 puta?

19. Promjer kotača bicikla duljine je 60 cm. Koliko se puta on okrene na putu
od 18.84 km?

136
20. Duljina polumjera kotača automobila gospođe Ane iznosi 30 cm.
D. 7. 4
a) Kolika je duljina promjera kotača?
b) Procijeni duljinu puta koju prijeđe automobil ako se kotač okrene 10 puta.
c) Izračunaj duljinu puta koju prijeđe automobil ako se kotač okrene 1 000 puta.
d) Koliko se puta okrene kotač ako automobil prijeđe 1.256 km?

21. Koliko je metara čipke kupila gospođa Pletikosa ako je njome obrubila tri jednaka
okrugla stolnjaka promjera duljine 150 cm?

22. Koliko treba posaditi sadnica tulipana oko kružnoga cvjetnjaka promjera duljine 5.73 m
ako razmak među tulipanima mora biti 12 cm?

23. Stolar Letvić treba napraviti okrugli stol za 12 osoba. Kolika je duljina promjera stola ako
svaka osoba zauzme najmanje 0.8 m njegova opsega? Zaokruži na dvije decimale.

24. U parku su na okrugloj gredici zasađene ruže. Viktor je stopalima izmjerio opseg gredice.
Njegovo je stopalo dugo 28 cm, a načinio je 20 koraka. Izračunaj duljinu polumjera
gredice.

25. Trkaći konj Neron trči po kružnoj stazi polumjera duljine

250 m. U 15 minuta konj tri puta pretrči stazu. Koliko
metara pretrči konj Neron u četiri minute?

26. Promjer kotača po kojem trči hrčak duljine je 25 cm.

a) Koliki put pretrči hrčak ako se kotač okrene jedanput?
b) Koliko metara pretrči hrčak ako se kotač okrene 200 puta?
c) Koliko se puta okrene kotač ako hrčak pretrči 78.5 m?

27. Prvi krug ima polumjer duljine 5 cm, a drugi dvostruko dulji polumjer. Zaokruži točan
odgovor. Opsezi tih krugova razlikuju se:
a) za 3.14 cm, b) za 6.28 cm, c) za 628 cm, d) za 3.14 dm, e) za 314 cm.

28. Zadana su dva kruga s polumjerima duljina 5 cm i 3 cm. Izračunaj duljinu polumjera
kruga čiji je opseg jednak razlici opsega zadanih krugova.

29. Oko pravilnoga šesterokuta sa stranicom duljine 5 cm opisan je krug. Za koliko je opseg
kruga veći od opsega toga šesterokuta?

137
 Duljina kružnoga luka

KLJUČNI ISHOD
POJAM: UČENJA:
l l
D. 7. 4.
– duljina
kružnoga - moći ćeš istražiti,
računati i
Koliko je duga dûga?
luka
Koliko je dug luk kružnice?
Dvostruko većem središnjem kutu pripada dvostruko αα primjenjivati duljinu
kružnoga luka
veći luk.

UPAMTI
l
Duljina kružnoga luka l proporcionalna je duljini polumjera kružnice i mjeri
pripadajućega središnjeg kuta α. Kako punom kutu odgovara cijela kružnica,
l 2r π 2r π r πα
tako je = ili l = ⋅α = .
α 360 ° 360 ° 180 ° α

PRIMJER 1.

Izračunajmo duljinu luka kružnice radijusa 3 cm kojem je središnji kut mjere 60°.
Rješenje: Kako je to šest puta manji kut od punoga kuta, tako je i duljina luka šest puta manja od
2r π 2r π
opsega. Ili po formuli: l 60 duljina kružnoga luka
360 ° 6 r πα
2 ⋅3 ⋅ π l=
l= = π =≈ 3.14
3.14 cm 180 °
6

PRIMJER 2.

Izračunajmo mjeru središnjega kuta kružnice polumjera duljine 6 cm pod kojim se vidi njezin
luk duljine 6.28 cm.
r πα
Rješenje: Uvrstimo li zadane podatke u formulu l = , dobit ćemo jednadžbu s
nepoznanicom α: 180 °
1 6 ⋅ 3.14 ⋅ α
6.28 = · 30˚
180 °30˚
3.14α = 188.4 / : 3.14
α = 60˚
Geometrijske zgode
Kružni zupčani oblici služe za prijenos
brzine i smjera kružnoga gibanja.

138
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Kolika je duljina kružnoga luka kružnice polumjera duljine 4 cm kojemu pripada 7. 4. R

središnji kut mjere 120°?

2. Kolika je duljina kružnoga luka kružnice polumjera duljine 6 cm kojemu odgovara središnji
kut mjere:
a) 30°, b) 60°, c) 70°, d) 108°, e) 216°.

3. Izračunaj duljine kružnih lukova AB, CD, MN sa slike.

a) b) c) M
3 cm
D
A
60° 2.5 cm 330°
cm l N
4
l l
40°
C
B

4. Izračunaj duljine kružnih lukova koji pripadaju šestini i osmini kruga polumjera
duljine 8 cm. D. 7. 4. R2

5. Kolika je duljina promjera kruga ako kružnom luku duljine 16 cm odgovara središnji kut
mjere 45°?

6. Luk kojemu pripada središnji kut mjere 108° dugačak je 18.84 cm. Kolika je duljina
polumjera kružnice kojoj pripada taj luk?

7. Izračunaj duljinu polumjera kružnice ako središnjem kutu mjere 36° na toj kružnici pripada
kružni luk duljine: a) 1.884 cm, b) 2.826 dm, c) 6.28 dm, d) 10.362 mm.

8. Opseg kruga jest 31.4 m. Kolika je duljina kružnoga luka koji odgovara središnjem
kutu mjere: a) 45°, b) 120°, c) 270°? D. 7. 4. R3

9. Zagreb ima geografsku širinu približno 46°. Koliko je kilometara Zagreb udaljen od
ekvatora ako je duljina polumjera Zemlje 6 378 km?

10. Kolika je mjera središnjega kuta kojemu na kružnici polumjera duljine 12 cm pripada
kružni luk duljine 15.072 cm?

11. Izračunaj mjeru središnjega kuta kojemu na kružnici polumjera duljine 4.5 cm pripada
kružni luk duljine: a) 3.14 cm, b) 5.652 cm, c) 22.608 cm, d) 0.8478 dm.
139
12. Kolika je duljina kružnoga luka kružnice duljine 75.36 cm i sa središnjim kutom mjere 30°?

13. U kružnicu polumjera duljine 6 cm upisan je pravilni dvanaesterokut. Kolika je duljina

kružnoga luka nad jednom njegovom stranicom?

14. Kolika je duljina kružnoga luka nad jednom stranicom pravilnoga:

a) četverokuta, b) peterokuta, c) osmerokuta,
d) deseterokuta, e) petnaesterokuta, f) osamnaesterokuta
upisanog u kružnicu promjera duljine 6 cm?

15. U kružnicu polumjera duljine 6 cm upisan je pravilni mnogokut. Duljina kružnoga

luka nad jednom njegovom stranicom jest 3.14 cm. O kojem je mnogokutu riječ? D. 7. 4. R4

16. U kružnicu je upisan pravilni peterokut. Duljina kružnoga luka nad njegovom stranicom
iznosi 9.42 cm. Kolika je duljina promjera te kružnice?

17. U kružnicu promjera duljine 4 dm upisan je neki pravilni mnogokut. Duljina kružnoga luka
nad jednom njegovom stranicom jest 12.56 cm. Kolika je mjera pripadajućega središnjeg
kuta? O kojem je mnogokutu riječ?

18. Pravokutnik KLMN upisan je u kružnicu. Duljina njegove dijagonale iznosi 8 cm, a mjera
većega kuta među dijagonalama iznosi 150°. Izračunaj duljinu kružnih lukova nad
stranicama KL i LM.

19. Izračunaj opseg crveno obojenih 20. Izračunaj opseg obojenoga lika na slici
dijelova kvadrata ako je duljina ako je duljina stranice kvadrata 8 cm.
stranice kvadrata 4 cm.

140 ZADATCI ZA VJEŽBU

 Površina kruga

KLJUČNI POJAM: ISHOD

UČENJA:
D. 7. 4.
– površina kruga - moći ćeš istražiti,
računati i primjenjivati
površinu kruga

Koji središnji krug na slici ima veću površinu? Rekli bismo desni. No to je iluzija jer ga uspoređujemo s
manjim krugovima pa nam se doima većim. Mjerenjem lako možemo utvrditi da oba kruga imaju
jednako velike promjere pa su im i površine jednake. Ali što je to površina kruga? Upišimo mu i
opišimo mnogokut. Površina kruga mora biti veća od površine upisanoga mnogokuta, a manja od
površine opisanoga mnogokuta.

UPAMTI

Površina kruga jest broj veći od površine bilo kojeg upisanoga mnogokuta
i manji od površine bilo kojeg opisanoga mnogokuta tom krugu.

Ta površina jedino ovisi o polumjeru duljine r i najjednostavnije bi bilo znati kako ovisi o r. Tad
bismo je po toj formuli mogli izračunati. Pogledajmo dva kruga radijusa 1 i radijusa r.

2r
2
1 2r r
2 2 2r

2
2r
Opišimo oko svakoga kruga kvadrat. Stranica manjega kvadrata duga je 2 jedinice pa mu je
površina 2 • 2 = 4 kvadratne jedinice. Stranica većega kvadrata duga je 2r pa mu je površina 2r • 2r
= 4r 2. Dakle, površina većega kvadrata jest r 2 puta veća od površine manjega kvadrata. Isto je
tako površina većega kruga (radijusa r) r 2 puta veća od površine manjega kruga jediničnoga
radijusa.
Već su stari Grci, upisujući i opisujući pravilne mnogokute, izračunali da je površina jediničnoga
kruga baš π. Tako imamo traženu formulu.

UPAMTI

Površina P kruga radijusa r iznosi P = r 2 ∙ π. r r2 = r ∙ r

čitaj: er na kvadrat

141
 PRIMJER 1.

Izračunajmo površinu kruga polumjera duljine r = 2 cm.

Rješenje: Uvrštavanjem u formulu dobit ćemo:

2
P =r ∙ π
P = 22 ∙ π 22 = 2 ∙ 2 = 4
P=4∙π 2
P ≈ 12.56 cm

PRIMJER 2.

Izračunajmo duljinu promjera kruga površine P = 314 cm2.

Rješenje:
Opet ćemo koristiti formulu. Najprije izračunajmo r 2 pomoću P.

1. način:
r2=
P
P = r2 ∙ π / : π
π
Sad ćemo uvrstiti P.
2 314
r = r 2 = 100
3.14 r ∙ r = 100

Dakle, r mora biti broj koji pomnožen sâm sa sobom daje 100. A takav je broj 10.
r = 10 cm
d = 2r = 2 ∙ 10 = 20 cm

2. način:
Uvrstimo li zadane podatke u formulu P = r2π, dobit ćemo jednadžbu s nepoznanicom r:
P = r2π
314 = 3.14r2
3.14r2 = 314 / : 3.14
r2 = 100
r = 10 cm
d = 20 cm

1. Izračunaj: a) 5 – 3 : (–1) + 2 · (–4) – 1, b) –8 + 2 · 4 – 6 : (–2) – 3, Računko

c) 12 : (–3) – 3 · (–2) + 21 : (–7), d) –30 : 10 – 48 : (–4) – 120 : 8.

2. Izračunaj: a) 10 – 4 : 2 – 6, b) (10 – 4) : 2 – 6, c) 10 – 4 : (2 – 6), d) (10 – 4) : (2 – 8).

142
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Površina jednoga kvadratića u mreži jest 1 cm2.

D. 7.

Pomoću kvadratne mreže procijeni površinu kruga na slici.

2. Izračunaj površinu kruga kojemu je duljina polumjera:

a) r = 3 cm, b) r = 5 m, c) r = 7 dm, d) r = 13 mm, e) r = 10 cm.

3. Izračunaj površinu kruga polumjera duljine:

a) 3.8 dm, b) 0.3 km, c) 5.4 cm, d) 0.43 m, e) 12.6 mm.

4. Procijeni i izračunaj površinu krugova čije su duljine polumjera zadane u tablici.

Duljina polumjera 2 km 7m 4 dm 9 cm 18 mm
Procjena površine kruga
Površina kruga

5. Sa slike očitaj potrebne podatke i izračunaj površinu krugova.

1 cm

A B

6. Izračunaj površinu kruga promjera duljine:

a) 10 m, b) 3.6 dm, c) 8.5 cm, d) 17 mm, e) 24 km.
143
7. Izračunaj duljinu polumjera kruga kojemu je površina:
a) 314 m2, b) 113.04 cm2, c) 28.26 dm2, d) 12.25π cm2. D. 7. 4. R2

8. Kolika je površina kruga čiji je opseg: a) 18.84 cm, b) 21.98 dm, c) 45.216 mm, d) 12π cm?

9. Izračunaj opseg kruga kojemu je površina: a) 12.56 m2, b) 50.24 cm2, c) 78.5 dm2, d) 25π cm2.

10. Duljina promjera kovanice od 5 kn jest 25 mm. Procijeni, a potom izračunaj površinu te
kovanice.

11. Kolika je površina dna kružne bačve polumjera duljine 32 cm?

12. Kolika je površina kružnoga igrališta polumjera duljine 45 m?

13. Izračunaj površinu okruglih predmeta sa slike.

a) b) c)
12

9 3

6
r = 10 cm r = 18.5 cm r = 9 mm

14. Opseg nekoga kruga jest 18.84 cm. Izračunaj površinu kruga čiji je polumjer za
50 mm dulji od polumjera zadanoga kruga. D. 7. 4. R3

15. Opseg nekoga kruga jest 25.12 cm. Izračunaj površinu kruga čiji je polumjer dvostruko dulji
od polumjera zadanoga kruga.

16. Površina polukruga jest 18π cm2. Koliki je opseg toga polukruga?

17. Izračunaj površinu kruga upisanoga kvadratu stranice duljine 10 cm.

18. Izračunaj površinu kruga čijem središnjem kutu mjere 72° pripada kružni luk duljine 3.14 cm.

19. Površina kruga jest 36π cm2. Izračunaj duljinu kružnoga luka koji odgovara središnjem kutu
mjere 108°.

20. Stablo ima opseg 1.884 m. Kolika je površina poprečnoga presjeka toga stabla koji ima oblik kruga?

21. Opseg kružne sportske dvorane jest 50 m 24 cm. Koliko je m2 parketa potrebno za pod te
dvorane?

144
22. Konopcem dugim 3.14 m gospođa Mrvica obilježila je kružnu gredicu u vrtu. Kolika je
površina te gredice?

23. a) Kolika je duljina polumjera polukruga iznad vrata?

b) Izračunaj površinu pravokutnoga dijela vrata.
c) Izračunaj površinu polukruga iznad pravokutnoga dijela.
d) Izračunaj površinu cijelih vrata.
2m

1m

24. Koliko je kilograma sjemena potrebno da bi se zasijalo zemljište kružnoga

oblika promjera duljine 12 m ako za 1 m2 treba 4 dag sjemena? Dobiveni D. 7. 4. R4
broj zaokruži na cijeli broj kilograma.

25. Dominik obiđe okruglo jezero za 2.5 sata prelazeći 4 km na sat. Kolika je površina toga jezera?

26. U sredini kružnoga travnjaka promjera duljine 130 m nalazi se betonsko igralište
pravokutnoga oblika duljine 120 m i širine 50 m.
a) Kolika je površina prekrivena travom?
b) Koliko travnjaka u % zauzima igralište?

27. Šest valjkastih limenki promjera dna duljine 12 cm složeno je u kutiju dimenzija dna
36 cm x 24 cm. Koliko je cm2 dna kutije ostalo nepokriveno limenkama?

28. Ploča kuhinjskoga stola oblika je kruga promjera duljine 3 m. Izrađena je od drvenoga i
staklenoga dijela. Duljina polumjera staklenoga dijela stola jest 1 m.
a) Izračunaj površinu stola.
b) Izračunaj površinu staklenoga dijela stola.
c) Izračunaj površinu drvenoga dijela stola.

29. Promotri sliku.

a) Kolika je površina okrugle gredice u
parku kvadratnoga oblika?

b) Koliko % parka zauzima okrugla

gredica?
24 m

48 m

145
 Površina kružnoga isječka

KLJUČNI POJAM: ISHOD UČENJA:

Što ti se čini bolje? Uzeti
komad iz ove torte ili komad D. 7. 4.
s dvostruko većim kutom iz
- moći ćeš istražiti,
torte iste visine s dvostruko – kružni isječak računati i primjenjivati
manjim polumjerom? površinu kružnoga
isječka

UPAMTI

Dio kruga omeđen dvama polumjerima i kružnim lukom
zove se kružni isječak.

Kružni isječak s dvostruko većim kutom ima dvostruko veću površinu. P P' = 2P
Omjeri površina tih kružnih isječaka jednaki su omjerima mjera kutova.
No jedan takav omjer već znamo. To je omjer cijele površine α αα
P = r2 ∙ π i punog kuta 360°. Dakle: Pisječka : r2 π = α : 360°.

UPAMTI

P r 2π
Omjer površine P kružnoga isječka i njegova kuta α jest . =
α 360 °
r 2π r 2 πα
Na taj način dobivamo da je formula za površinu kružnoga isječka P = ⋅ α . ili P =
360° 360 °

PRIMJER 1.

Riješimo problem torte opisan u uvodu.

Rješenje:
P=
π ⋅ r2 α
Neka je P površina komada torte radijusa r kojem pripada kut α.
360 °
Površina komada iz torte dvostruko većega kuta i dvostruko manjega polumjera jest:
2
π π 2
α α Dakle, bolje je izabrati veću tortu.

Površina kružnoga isječka:

r πα
2 2 Budući da je duljina kružnoga luka  = ,
r π r πα 180 °
P= ⋅ α ili P =
360° 360 ° dobit ćemo još jednu formulu za površinu
r – duljina polumjera kruga
r ⋅
α – mjera središnjega kuta kružnoga isječka kružnoga isječka P = .
2
146
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Spoji svaku sliku s jednim odgovarajućim pojmom. D. 7. 4. R

1

S S S S S S S

kružni luk promjer središnji kut kružnica kružni isječak tetiva kružni odsječak

2. Procijeni površine kružnih isječaka sa slike. Potom izmjeri potrebne podatke i svoju
procjenu provjeri računski. D. 7. 4. R2
a) b)

3. Izračunaj površinu kružnoga isječka kojemu u krugu polumjera duljine 3 cm pripada

središnji kut mjere 30°.

4. Izračunaj površinu kružnoga isječka kojemu je duljina pripadnoga luka 6.28 dm, a
duljina polumjera 10 cm. D. 7. 4. R3

5. Izračunaj površinu kružnoga isječka ako je duljina odgovarajuće kružnice 12π cm, a
središnji kut mjere 120°.

6. Izračunaj površinu kružnoga isječka kojemu u krugu opsega 75.36 cm odgovara kružni luk
duljine 9.42 cm.

7. Izračunaj opseg i površinu kružnoga isječka koji omeđuje kružni luk duljine 9.42 cm i
odgovara mu središnji kut mjere 108°.

8. Ako je površina kružnoga isječka 37.68 cm2, a središnji kut mjere 120°, kolika
je duljina kružnoga luka? D. 7. 4. R4

9. Površina kruga jest 25π cm2. Kolika je površina njegova isječka koji odgovara središnjem
kutu mjere 36°?

147
 Površina kružnoga vijenca

Stablo nejednoliko raste tijekom godine tako da se

jednogodišnji porast (gôd) lako može vidjeti na ISHOD UČENJA:
prerezanom deblu. Prebrojavanjem godova možemo
utvrditi starost stabla. No možemo mu iščitati i D. 7. 4.
životopis. U početku su godovi nepravilni i opisuju
borbu za opstanak tek stasaloga stabla. Zatim slijedi
jednoliki porast godova. Kad stablo počne razvijati - moći ćeš istražiti, računati i
grane, sva mu snaga ide u taj razvoj pa se deblo primjenjivati površinu kružnoga
slabije razvija, godovi postaju tanji. Godu odgovara vijenca
kružni vijenac, a rastu debla površina toga vijenca.
Nju je lako izračunati.

UPAMTI

Koncentrične kružnice one su kružnice

koncentrične kružnice
koje imaju zajedničko središte. Dio
ravnine između takvih kružnica zovemo kružni vijenac
kružnim vijencem.

Površinu kružnoga vijenca dobit ćemo tako da od površine

većega kruga oduzmemo površinu manjega kruga. r
Površina P kružnoga vijenca između koncentričnih kružnica S R
polumjera duljine R i r iznosi P = R2 π – r2 π.

PRIMJER 1.

Polumjer debla duljine r = 20 cm povećao se u godini dana za 1 cm, a u sljedećoj godini opet
za 1 cm. Koliko su mu se povećale površine?
Rješenje:
U prvoj godini U drugoj godini
P = 212π – 202π = 41π cm2 P2 = 222π – 212π = 43π cm2
1
Porast od 1 cm kod debljega debla daje veći porast površine nego kod tanjega debla.

Geometrijske zgode
Od 1715. godine, u čast pobjede nad Turcima, junaci Sinjske
krajine nadmeću se u skidanju alke. Alka je viteško natjecanje
alkara u kojemu alkari, jašući na konjima, kopljem gađaju alku.
Alkarski je kolut napravljen od dvaju obruča sa zajedničkim
središtem. Mjereći njihovu unutarnju stranu, veći obruč ima promjer duljine 131.7 mm, a
manji 35.1 mm. Alka je postavljena na visinu od 332 cm, ako mjerimo udaljenost od središta
alkarskog koluta do tla, a nalazi se posred alkarske staze na udaljenosti 160 m od početka
trkališta. Alku čine dva koncentrična željezna obruča trostruko povezana. Pogodak u sridu
nosi 3 punta (boda), gornje polje nosi 2 punta (boda), a dva donja polja po 1 punat (bod). 148
148
 ZADATCI ZA VJEŽBU

1. Nacrtaj dvije koncentrične kružnice. D. 7. 4. R1

2. Nacrtaj kružni vijenac čije kružnice imaju polumjere duljina 4 cm i 3 cm.

3. Kolika je površina kružnoga vijenca što ga određuju koncentrične kružnice s

polumjerima duljine R = 6 cm i r = 3 cm?
D. 7. 4. R2

4. Izračunaj površinu kružnoga vijenca kojemu je duljina polumjera R = 3.5 cm, a duljina
polumjera r = 24 mm.

5. Opsezi dvaju koncentričnih krugova jesu 9π cm i 7π cm. Izračunaj površinu kružnoga vijenca
omeđenoga zadanim krugovima.

6. Opseg unutarnjega ruba kružnoga vijenca jest 25.12 cm, a njegova je širina 2.5 cm.
Izračunaj površinu kružnoga vijenca. D. 7. 4. R3

7. Izračunaj opseg kruga koji ima jednaku površinu kao kružni vijenac određen koncentričnim
kružnicama polumjera duljine 5.8 cm i 42 mm.

8. Izračunaj površinu kružnoga vijenca ako je površina većega kruga 200.96 cm2, a širina
vijenca 0.3 dm.

9. Vodovodna cijev ima vanjski promjer duljine 14 mm, a unutarnji 12 mm. Kolika je
debljina zida cijevi i kolika je površina poprečnoga presjeka te cijevi? D. 7. 4. R4

10. Oko kružnoga cvjetnjaka promjera duljine 25 m vodi put širok 1.5 m. Kolika je površina toga puta?

11. Dva trkača trče po vanjskom i unutarnjem rubu kružne staze široke 25 m. Za koliko se
razlikuju njihovi putovi ako je opseg vanjskoga ruba staze 785 m?

12. Duljina promjera alke (veći krug) iznosi 13.17 cm, a duljina polumjera sride (manji krug)
iznosi 17.55 mm.
a) Izračunaj površinu koju gađa alkar kopljanik želeći postići pogodak u sridu.
b) Kolika je površina koju gađa alkar kopljanik da bi postigao 1 ili 2 punta (boda)?

Izračunaj: a) –5 – 2 · (–3 – 3) + (2 – 7) : 5, b) –(–3 + 2 · 5) + (–9 : 3 – 1), Računko

c) –30 – (–20 : 4 + 8 · 5) + (5 – 6 · 8), d) 6 – (–2 + (30 – 4 · 3) – (–8 : 4 – 6)).

149