Pomorski fakultet - Split

BRODSKI ELEKTROENERGETSKI
SUSTAVI I
(akademska godina 2019./2020.)

Maja Krčum
 1. UVOD

Primjena električne energije na brodovima dešavala se

polagano i postupno:

- 1838. godine je Jacobi konstruirao i primijenio prvi

električni motor. Taj motor, napajan iz 128 galvanskih
elemenata ukupne snage od 736 W, pokretao je čamac
na rijeci Nevi s 14 osoba brzinom od 4.2 km/h.

-1867. godine, otkrićem Simensovog dinamoelektričnog

principa – dobivanje veće količine jeftinije električne
energije.
 1. UVOD

- 1879. godine (Edisonovim pronalaskom žarulje) -

rasvjeta se na brodovima znatno poboljšala. Tada su
zamijenjene lojanice te petrolejske i uljne svjetiljke čime
se znatno smanjila opasnost zbog mogućeg izbijanja
požara.

- Devedesetih godina 19.-og stoljeća na brodovima se

pojavljuju i prvi elektromotorni pogoni, pa su se tako prvi
istosmjerni motori koristili za pogon ventilatora,
pomoćnih strojeva i slično. Električna energija se počinje
koristiti za telegraf, telefonske brodske veze, za različite
dojave i signalizaciju.
 1. UVOD

- 1910. godine izrađena je brodska električna centrala s pet

turboagregata ukupne snage 1140 kW (225 raznih
elektromotornih pogona, 450 javljača požara, 15000 žarulja
i 300 telefonskih aparata).

- Početkom 20. – tog stoljeća na kopnu se počeo primjenjivati

izmjenični sustav napona.

- 1955. godina - prvi put primijenjen trofazni sustav i to na

teretnom brodu.
 1. UVOD

Elektroenergetsko postrojenje obuhvaća toplinska i

fluidična postrojenja (to su pomoćni brodski sustavi) i
podmiruje potrebe svih brodskih električnih uređaja.

Elektroenergetski sustav obuhvaća postrojenja za

proizvodnju električne energije, za rasklop i prijenos te
potrošnju el. energije.

ELEKTROENERGETSKA
POSTROJENJA

PROIZVODNJA RASKLOP RASPODJELA POTROŠNJA

 1. UVOD

• Proizvodnja - izvore električne energije i to osnovne i one u

nuždi. Osim generatora raznih vrsta i namjena (glavni,
osovinski, lučki itd.) tu spadaju i svi pripadajući regulacijski,
mjerni i zaštitni uređaji koji su neophodni za ispravan i
siguran rad generatora.

• Rasklop i raspodjela sadrže one elemente koji su

neophodni kako bi se proizvedene električna energija
isporučila električnim trošilima i to za određeni iznos
napona i frekvencije. Za raspodjelu i prijenos koriste se
brodske električne mreže, vodovi i kabeli, sklopne ploče i
razdjelnici sa sklopnim aparatima, mjernim, upravljačkim i
zaštitnim uređajima.
 1. UVOD

• Potrošnja električne energije obuhvaća potrošnju

električne energije u raznim vrstama trošila kao što su
različiti elektromotorni pogoni sa svojim sklopnim
aparatima, upravljačkim i zaštitnim uređajima, različita
toplinska i svjetlosna trošila, razni uređaji za unutrašnje i
vanjske brodske veze, uređaji za navigaciju i signalizaciju
itd.
• Za brodski elektroenergetski sustav je značajno da se
proizvodnja, rasklop, raspodjela i prijenos te potrošnja
dešavaju u istom trenutku.
 2. BROD – ELEKTRIČNI STRUJNI KRUG

( A ) izvor električne energije

( B ) razvod i razdioba (elementi koji spajaju,
uključuju ili isključuju, reguliraju, zaštićuju
i upravljaju trošilima i izvorima)
( C ) električna trošila

Slika 2.1. Pojednostavnjena shema brodskoga električnog strujnog kruga

 2. BROD – ELEKTRIČNI STRUJNI KRUG

Brodski elektrodistribucijski sustav osigurava siguran

prijenos električne energije od izvora do trošila. Danas
se uglavnom u brodskim elektroenergetskim sustavima
koristi izmjenična struja koja u odnosu na istosmjernu
nudi veću raspoloživu snagu, veći omjer proizvodnje,
raspodjele i iskoristivosti el. energije.

Izvori električne energije na brodu (A) dijele se na:

• osnovne izvore i
• izvore u slučaju nužde,
a mogu biti: generatori, akumulatorske baterije, solarne
ćelije, električni pretvarači i priključak na kopno.
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Osnovni izvor električne energije na brodu čine generatori:

- Istosmjerni generatori,
- njih su zamijenili izmjenični generatori,
- odnosno trofazni samouzbudni sinkroni generatori.
- Danas se u brodove najčešće ugrađuju trofazni
samouzbudni kompaundirani beskontaktni generatori,
kojima se postiže zadovoljavajuća brzina regulacije
napona i frekvencije i stabilnost rada neovisno o mogućim
naglim velikim opterećenjima trošila na brodskoj mreži.
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Ovisno o vrsti pogona brodskoga generatora, razlikuju se:

- dizelski, osovinski i turbinski generatori, a sva

proizvodnja električne energije na brodu obavlja se na
jednomu mjestu u električnim centralama ili s pomoću
pojedinačnih agregata.

Budući da mnoga brodska trošila izmjenične struje moraju

raditi pri različitim naponima, odnosno pri naponima koji
su (obično) manji od napona izvora (generatora), to za
takve potrebe služe jednofazni ili trofazni brodski
energetski transformatori.
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Osim njih u brodove se ugrađuju i mjerni transformatori,

kojima je, preko mjernih instrumenata, moguće
neizravno mjeriti jake struje (strujni mjerni
transformatori) ili visoke napone (naponski mjerni
transformatori).
Manja količina energije na brodu dobiva se iz
akumulatorskih baterija (olovni ili kiselinski
akumulatori i čelični ili alkalijski akumulatori).
Oni služe kao:
- izvor istosmjerne električne energije za pričuvu,
- za napajanje pokretača motora s unutarnjim izgaranjem,
- kao izvori u spoju s osovinskim generatorom,
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

- na manjim jedinicama za napajanje brodske mreže za

vrijeme mirovanja u luci,
- za neprekidno napajanje elektroničkih uređaja za
potrebe navigacije, komunikacije, automatike, alarma i
slično.

Istosmjerni napon može se na brodu osigurali i preko

ispravljača (usmjerivača}. To su obično silicijski
ispravljači u jednofaznom ili trofaznom Graetzovu
spoju, odnosno danas najčešće upotrebljavani
tiristorski ispravljači u mosnom spoju.
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Priključak na kopno brodu služi kad se nalazi u

brodogradilištu ili u luci (kad ne rade generatori). Pri tome
dovod s kopna može zadovoljiti samo minimalne potrebe
na brodu (obično polovicu snage pomoćnog, odnosno
lučkoga generatora).
Dimenzioniranje izvora električne energije na brodu određuje
se tzv. bilancom električne energije. Potrebna instalirana
snaga izvora električne energije izračunava se uzimajući
u obzir različita brodska
• pogonska stanja : plovidbu, manevar, uplovljavanje,
isplovljavanje, ukrcaj i iskrcaj tereta, mirovanje u luci i
slično,
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

• zone plovidbe (hladne i tople),

• dnevnu plovidbu (dan i noć),

te uzimajući u obzir tehničke i iskustvene podatke

(priključnu snagu trošila, faktor opterećenja, faktor
istodobnosti, pad napona, odnosno gubitke u mreži i
slično).
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Sustav napajanja u nuždi se koristi kada se isključi glavno

napajanje i tada se opskrba el. energijom vrši za
određenu grupu trošila kao npr. rasvjetu (u nuždi),
glavne komunikacije, vodonepropusna vrata te druga
trošila kojima se osigurava sigurna evakuacija s broda.
 2.1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.2. Napajanje u slučaju nužde

 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Razvod i razdiobu električne energije na brodu (B) omogućuju:

- vodovi i kabeli,
- kabelska mreža s priključnim priborom
- te sklopni uređaji i aparati.
Sva proizvedena električna energija na brodu od izvora do
trošila prenosi se vodovima i kabelima, odnosno
kabelskom mrežom i priključnim priborom. Sustav
razdiobe električne energije može biti za istosmjernu,
jednofaznu i trofaznu struju.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Razdioba za istosmjernu struju:

- dvovodni izolirani (s dva izolirana voda na koje je
priključeno trošilo);
- jednovodni (s uporabom brodskog trupa kao povratnog
vodiča - samo za napon do 50 V);
- dvovodni sustav, kod kojeg se plus i minus vodič polažu
izolirano, dok se minus pol generatora spaja s brodskim
trupom;
- trovodni (koji ima dva izolirana voda (krajnja), a umjesto
trećega (srednjeg) služi brodski trup);
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.3. a) Dvovodni; b) jednovodni sustav;

c) dvovodni sustav – pol generator je spojen na brodski trup
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

U svjetskoj brodogradnji za sve vrste brodova prevladava dvopolni sustav

s izoliranim plus i minus vodičem ( slika 2.3.a). Na tankerima se
dopušta samo takvo polaganje mreže, jer međunarodni propisi
zabranjuju svaku pogonsku vezu između dijelova pod naponom i
trupa broda.

Za putničke brodove zabranjena je primjena jednopolne mreže, tj. ne

smije se upotrebljavati brodski trup kao povratni vod (slika 2.3.b)

Primjenjuje se isključivo samo dvopolni sustav kao na slici 2.4. Naime, za

jednopolni sustav svaki spoj plus vodiča s brodskim trupom predstavlja
direktni spoj , što izaziva djelovanje električne zaštite i isključenje dijela
mreže iz pogona.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Kod jednopolnog sustava postoji poteškoća oko održavanja

dobre izolacije, teže se poništavaju radio smetnje i teža je
kontrola izolacije za vrijeme pogona.

Slika 2.4. a)Trovodni sustav, kod kojega se glavni vodiči i srednji vodič polažu
izolirano; b) Trovodni sustav, kod kojega se glavni vodiči (plus i minus) i srednji vodič
polažu izolirano, dok se srednja točka generatora spaja s trupom broda
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.5. Trovodni sustav, kod kojega se glavni vodiči (plus i minus)
polažu izolirano, dok brodski trup služi kao srednji vodič.

Tropolni sustavi istosmjerne brodske mreže danas se rijetko upotrebljavaju

zbog opasnosti povećanja napona u slučaju prekida srednjeg vodiča.
Tropolni sustavi danas se još upotrebljavaju samo pri propulziji, gdje
sustav kao na slici ima prednosti.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Razdioba za jednofaznu izmjeničnu struju:

• jednovodni (s uporabom brodskog trupa kao povratnog vodiča - samo
za napon do 50 V);
• dvovodni izolirani (s dva izolirana voda na koje je priključeno trošilo);

Razdioba za trofaznu izmjeničnu struju:

• trovodni izolirani (s tri izolirane faze)slika 2.7.;
• trovodni s uzemljenim zvjezdištem (s tri izolirane faze) slika 2.8.;
• trovodni izolirani (s tri izolirane faze i nul-vodom) slika 2.9.;
• trovodni s uzemljenim nul-vodom (s tri izolirane faze i nul-vodom koji je
priključen na zvjezdište izvora)slika 2.10.;
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Na brodovima za opću potrošnju najčešće se primjenjuje trovodni trofazni

sustav napajanja s izoliranom neutralnom točkom, napon sustava je
380V (440V), frekvencije 50Hz (60Hz), dok je napajanje manjih trošila
(snage do 4kW) ograničeno do 250V. Prvi put visoki naponi (iznad
1000V) korišteni su u drugom svjetskom ratu, a iz iskustva s
prenaponima neutralna točka je bila uzemljena preko otpornika.

Trenutno brodovi s električnom propulzijom koriste napone od 10kV

odnosno 15kV frekvencije 50Hz (60Hz). Pri izboru napona mora se
voditi računa o : veličini snage kratkog spoja, veličini generatora i
trošila, dimenzijama strojeva i sklopnih postrojenja, prikladnost opreme
i brodskih sustava, iskustvo
2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.6. Trovodni izolirani sustav

2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.7. Trovodni sustav s uzemljenim zvjezdištem

2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.8. Trovodni sustav s nul-točkom

 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.9. Trovodni sustav s uzemljenom nul-točkom

 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Slika 2.10. Četverovodni sustav gdje brodski trup služi kao nul - vod
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Korištenje napona od 380V prikladno je stoga jer nisu potrebne posebne

mjere predostrožnosti za zaštitu od visokog napona, kod mreže s
uzemljenom neutralnom točkom moguće je postići bez transformacije
napona za napajanje malih trošila i rasvjete, nije potreban
transformator za priključak s kopna.
U slučaju da se ovaj napon primjeni u mrežama čija snaga prelazi 8 MVA
javit će se velike struje i padovi napona što traži prevelike presjeke
kablova.
Ako ovaj napon ne zadovoljava ili je ekonomski neopravdan, prijelaz na
napon od 660V prikladan je stoga jer se motori napona 380V
frekvencije 50Hz mogu koristiti u spoju zvijezda.
Primjenjuju se standardni kabeli, nisu potrebne mjere predostrožnosti zbog
visokog napona, struja kratkog spoja smanjuje se za tri puta,
naprezanje među sabirnicama glavne sklopne ploče u kratkom spoju
smanjuje se tri puta.

.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Pri analiziranju sustava raspodjele mora se imati u vidu

način uzemljenja neutralne točke. Izolirani / neuzemljeni
sustav je potpuno izoliran od zemlje tj. trupa broda.
Uzemljeni sustav ima neutralnu točku napajanja
spojenu prema zemlji.
Prednosti neuzemljenog sustava su :
- mali rizik od požara, uz dobro izvedenu izolaciju;
- minimalni rizik od bljeska luka;
- minimalna cijena zaštite od zemnog spoja;
- mogućnost kontinuiteta pogona, uz postojanje zemnog
spoja jedne faze.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE
a) Neuzemljeni sustav – izolirani sustav

SPOJ S
G1 G2 KOPNOM G3 G4
GLAVNA
SKLOPNA
PLO^ A
380V 380V

EG
M M

MOTORNI MOTORNI
380V
KONTROLNI KONTROLNI
SKLOPNA PLO^ A
CENTRI CENTRI
ZA NU@NOST

TRO[ ILA =

SKLOPNA
PLO^ A ZA GLAVNA
220V NU@NOST SKLOPNA
PLO^ A
220V 220V
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Nedostaci neuzemljenih sustava su :

- struja je mala da bi mogli osigurači proraditi ili prekidači, pa
se mjesto kvara mora ručno tražiti;
- brza lokacija kvara je vrlo važna zbog integriteta cijelog
sustava;
- neophodni su transformatori i dvopolni osigurači za napajanje
dvožilnih krugova;
- veoma je važno brzo otklanjanje zemnog spoja, jer zemni
spoj iduće faze predstavlja međufazni kratki spoj;
- potrebni su transformatori za stupanj niži napon (380 / 220V);
- neophodni su osigurači u obje žile kod jednofaznog napona.

Neuzemljeni sustav prikladan je za prostore visokog rizika kada se traži

neprekidnost napajanja nedupliciranih važnih trošila iako se
primjenjuje u svim prostorima.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Uzemljeni sustavi (primjenjuju se na kopnu) imaju prednost nad ostalim

sustavima stoga jer se oprema rađena za kopno može bez ikakvih
problema ugraditi na brod ako zadovoljava opće zahtjeve na
brodsku instalaciju.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

b) Uzemljeni sustav
G1 G2 G3 G4

690V

TRO[ ILA TRO[ ILA

690V 690V

400/230V 400/230V 400/230V 400/230V

P O T R A [ I
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Prednosti ovog sustava su

 automatski rad prekostrujne zaštite u slučaju kratkog spoja,
 trenutačna lokacija i izolacija kvara,
 nema potrebe za ugradnjom posebnih releja zemnog spoja,
 nisu potrebni dvopolni osigurači u jednofaznom sustavu,
 nisu potrebni transformatori za stupanj niži napon (380/220V),
 nije potrebna posebna oprema i dodatna zaštita od zemnog spoja jer
osigurač redovito izolira kvar u slučaju zemnog spoja
Mane:
 povećan rizik od požara,
 povećan rizik od luka,
 mogući problemi sa uzemljenjem generatora,
 u slučaju kvara prisilni rad je nemoguć,
 u petlji uzemljenja impendancija mora biti pravilno ispitana,
 ako se samo osigurači primjene kao zaštita velikih trošila postoji
opasnost od požara
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

c) Uzemljenje preko impendancije i ohmskog otpora

Uzemljenje neutralne točke preko impendancije ima prednosti:

releji zemnog spoja mogu osigurati automatsku izolaciju
mjesta kratkog spoja, struja kratkog spoja je još uvijek
dovoljno mala da neće napraviti velike štete, rizik od luka
još uvijek nije značajan.

Mane ovakvog sustava:

- oprema za zaštitu od zemnog spoja je skupa,
- postoji opasnost od požara u slučaju kvara opreme za zaštitu
od zemnog spoja,
- u slučaju zemnog spoja nije moguć prisilan rad.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Primjena ovakvog sustava na tankerima ima ograničenje jer

struja zemnog spoja mora biti u određenim granicama.
Neutralna točka koja je uzemljena preko visokoohmskog otpora,
mora imati otpor koji je jednak ili je nešto manji od 1/3
kapacitivne reaktancije između faze i zemlje.
Kod niskoohmskih sustava, bira se otpor koji ograničava struju
zemnog spoja na vrijednost između 20% i 100% nominalne
struje generatora.
Ukoliko je značajan kriterij nalaženje kvara tada se koristi ovakav
sustav, dok kruti sustav uzemljenja zbog nedostataka koji
su navedeni nije prihvatljiv.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Za razvod električne energije na tankerima mogu se primijeniti

samo sustavi:

- dvovodni izolirani za istosmjernu struju,

- dvovodni izolirani za jednofaznu izmjeničnu struju,
- trovodni izolirani za trofaznu izmjeničnu struju.

Brodske električne mreže obzirom na opskrbu električnom

energijom trošila mogu se podijeliti kako slijedi:
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Zrakasta ili radijalna brodska mreža

• Zrakasta ili radijalna mreža najčešće se primjenjuje, međutim ona
ne može osigurati veći kontinuitet napajanja. Eventualni kvar na
glavnoj razvodnoj ploči izbacuje dio postrojenja iz pogona. Ako
glavna razvodna ploča nije izvedena s podijeljenim jednostrukim
sabirnicama, kvar može izbaciti iz pogona čitavo postrojenje.
Zamkasta zatvorena brodska mreža
• Svi brodski generatori napajaju električnom energijom osnovnu
zatvorenu mrežnu zamku na kojoj se nalaze na obje strane
broda, te na pramčanoj i krmenoj strani primarni razdjelnici s
kojih se odvode strujni krugovi na sekundarne razdjelnike, odatle
na potrošače.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Osnovna mrežna zamka može biti razdijeljena sekcijskim

prekidačima na sekcije (dijelove) koje napajaju pojedini
generatori, čime se postiže elastičnija podjela električne
energije.
Pošto zrakaste mreže ne mogu osigurati veći kontinuitet
napajanja u slučaju potrebe mogu se povezati i zamkasto.
Dobre strane zamkaste zatvorene mreže su :
- lakša montaža,
- ušteda materijala i
- mogućnost napajanja potrošača sa dvije strane.
Nedostatak je u otežanom centralnom upravljanju napajanja
pojedinačnih ili grupnih potrošača.
2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Kod radijalne šeme napajanja potrošači se

napajaju samo sa jedne strane

• Prednosti:
 Jednostavnost
Zrakasta ili radijalna brodska mreža  Preglednost
Kod radijalne šeme potrošači se napajaju
samo sa jedne strane • Mane:
 Nema sigurnost napajanja
 Kvar na bilo kojem elementu
izaziva prekid napajanja
potrošača.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Zamkasta zatvorena mreža

Kod prstenaste šeme napajanja, potrošač ili razvodni ormar se

napajaju sa dvije strane
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

• Prednosti ove šeme napajanja su u pogledu povećanja sigurnosti

napajanja.
• Mane su:
o povećani broj kabela i vodiča , kao i
o složenija realizacija zaštite od kvarova i preopterećenja.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Zrakasta mreža s međuvezama primarnih razdjelnika

• Ovakve mreže predstavljaju optimalno rješenje brodske
mreže. Primarni razdjelnici napajaju se direktno s glavne
razvodne ploče, a predviđene su (zbog sigurnosti) veze
između primarnih razdjelnika. Troškovi instalacije su
minimalno povećani, dok je sigurnost pogona ista kao i kod
zamkastih.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

G1 Generator za
nu`du

Sekundarni razdjelnici Sekundarni razdjelnici

Primarni Primarni
razdjelnik ( ( razdjelnik

Glavna razvodna
plo~a

G2 G3 G4 G5
Slika 2.15. Zrakasta mreža s međuvezama primarnih razdjelnika
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Glavni problem kod svih mreža, a pogotovo kod brodskih je

trenutak uključenja asinkronih motora. Poznat je problem
kada se stavlja u pogon, asinkroni motor povuče 7 do 8
puta veću nazivnu struju, te dolazi do velikih padova
napona, a u ekstremnim slučajevima do uništavanja mreže
(upućivanje u pogon više motora odjednom).
Središnje mjesto električnog sustava na brodu jest glavna
sklopna ploča, jer se na nju dovodi električna energija iz
generatora (ili transformatora) i odvodi prema trošilima
izravno ili preko ostalih sklopnih uređaja kao što su:
pomoćne sklopne ploče, uputnici, razdjelnici, upravljački
ormari i pultovi.
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Ti sklopni uređaji osim različitih konstrukcijskih dijelova sadrže

sklopne aparate, tj. sklopke, pokretače, programatore,
osigurače i regulacijske elemente (okidače i releje),
električne mjerne uređaje (mjerne transformatore i
instrumente) te električnu i svjetlosnu -zvučnu signalizaciju.

Glavne sklopne ploče se dijele:

- visokonaponske (3, 3.3, 6, 6.6, 10, 11 , 15 kV )

- niskonaponske (380 ,440, 600, 660 V )
 2.2. RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Postoje elektroenergetski sustavi sa više naponskih nivoa pa

oni imaju više glavnih sklopnih ploča, ali se ne razvijaju
distributivne mreže sa više naponskih nivoa
Da bi se smanjile dimenzije glavne sklopne ploče, dimenzije
priključnih kablova, povećava preglednost i selektivnost
sustava koriste se ostale sklopne ploče koje se priključuju
na glavnu sklopnu ploču: sklopna ploča za napajanje u
nuždi, sklopna ploča grupnih uputnika, sklopna ploča
pojedinačnih uputnika, razdjelnici snage, razdjelnici rasvjete
i pultevi.
 2.3. TROŠILA

Trošila električne energije na brodu (C ) mogu se podijeliti na:

- elektromotorni pogon,
- toplinska trošila,
- električnu rasvjetu i
- navigacijske i komunikacijske uređaje.
Na trgovačkim brodovima srednjih veličina potrošnja elek. energije je:
- 80% potrošnje električne energije otpada na elektromotorne
pogone pomoćnih strojeva (sidrena i pritezna vitla, dizalice,
pumpe, kompresore i slično) i na pogon gospodarskih uređaja;
- 15% za grijanje i hlađenje te toplinska trošila troši ;
- 3 do 4% za rasvjetu (opću ili normalnu, pomoćnu, pojačanu i
dekorativnu rasvjetu i rasvjetu za nuždu) ;
- 1 do 2% za napajanje navigacijskih i komunikacijskih uređaja.
 2.3. TROŠILA

• Na putničkim brodovima računa se prosječno za

elektromotorni pogon oko 75% električne energije, za
grijanje i hlađenje 12%, za rasvjetu 11% i 2% za sva ostala
trošila.
• Na temelju ovako jednostavnog prikaza elemenata
zatvorenoga električnog strujnog kruga može se
pretpostaviti s kojim se problemima valja suočiti pri uporabi
električne energije na brodu.
 2.4. NEKE SPECIFIČNOSTI ZA BRODSKE ELEKTRIČNE
STROJEVE

Brodski električni strojevi, odnosno generatori i motori uglavnom

se u pogledu pogonskih karakteristika ne razlikuju od
strojeva za sličnu primjenu na kopnu. Zbog toga se načelna
teoretska razmatranja električnih strojeva mogu primijeniti i
u ovom slučaju.
Svi brodski električni strojevi priključeni su uglavnom izravno na
strojeve koje pogone ili koji ih pogone. Uporaba remena je
rjeđa, i to samo za osovinske generatore i kompresore.
Manji i srednji agregati na zajedničkom su postolju, a veći
imaju posebne temelje koji su dio brodske konstrukcije.
 2.3. TROŠILA

Kućišta električnih strojeva uglavnom su zavarena, od lijevanog

su željeza i robusne izvedbe, ali su dopušteni i motori s
kućištima od lakih metala otpornih na morsku vodu i
pogodno zaštićeni od korozije, tako da se postiže ušteda na
težini i do 25%. Na najnižim mjestima moraju imati otvore
za istjecanje kondenzata, a protiv rošenja često se ugrađuju
električni grijači koji se automatski uključuju kad strojevi
prestanu raditi.

Ljuljanje, posrtanje broda na valovima i neizbježive vibracije

zahtijevaju posebna mehanička rješenja i učvršćenja. Zbog
brodskih vibracija ležaji stroja koji miruje dodatno su
opterećeni, pa su ponekad posebno mehanički blokirani.
Radi manjeg dodatnog opterećivanja ležaja vodoravni strojevi
moraju se smjestiti paralelno s brodskom uzdužnom osi.
 2.3. TROŠILA

Generatori su obično jednoležajni radi manjih dimenzija čitavog

agregata i manjih torzijskih napona osovine generatora koji
nastaju zbog nejednolikog hoda dizelskog motora.
Elektromotori mogu imati vodoravnu ili okomitu osovinu.
Okomiti elektromotori najčešće se rabe za pogon: pumpa,
kompresora, kormilarskih uređaja, sidrenog vitla itd.
Prostorije u kojima su smješteni električni strojevi moraju se
dobru ventilirati da se u njima ne bi skupljali zapaljivi plinovi,
a sami strojevi moraju biti dovoljno udaljeni od zapaljivih
materijala (u okomitom smjeru 120 cm, a u vodoravnom 30
cm).
 2.3. TROŠILA

Svaki električni stroj također mora imati mehaničku zaštitu od

prodiranja ulja i uljnih para, a dijelovi pod naponom moraju sc
osigurati od slučajnog dodira ako je istosmjerni napon veći od
120 V ili efektivna vrijednost faznog napona veća od 50 V.
Svi strojevi moraju se solidno uzemljiti (spojiti na glavnu brodsku
masu).
Brzina vrtnje električnih strojeva ovisi o njihovoj namjeni. Danas se sve
vise rabe strojevi s većim brzinama vrtnje jer imaju male
dimenzije i malu težinu. Najčešće su u upotrebi oni koji imaju pri
50 Hz sinkrone brzine vrtnje 1000 i 1500 min-1 ili pri 60 Hz 1200 i
1800 min-1.
 2.3. TROŠILA

Svi dijelovi električnih strojeva koji vode struju moraju biti od bakra ili
od mesinga, a svi ostali dijelovi od nehrđajućeg materijala ili
prevučeni zaštitom od korozije (galvanskim metalnim slojem ili
lakom). Radi uklanjanja radio-smetnja moraju se strojevi koji iskre
blokirati na odgovarajući način.
Radi povećanja sigurnosti broda i zaštite života posade i putnika
doneseni su posebni propisi za gradnju i izvedbu električnih
strojeva .
U skladu s Međunarodnom konvencijom o sigurnosti života na moru i
Hrvatska je donijela svoje propise (HRB -Hrvatski registar
brodova) kojima se propisuje kako električni strojevi mogu i u
najtežim uvjetima plovidbe pouzdano raditi.
 REZERVA
REZERVA
4x1,5 CRPKA ZA PRETAKANJJE NAFTE
2x1,5
4x1,5
REZERVNA CRPKA ZA PODMAZIVANJE
4x1,5
CRPKA SLATKE VODE
4x1,5 CRPKA MORSKE VODE
4x1,5
RZERVNA CRPKA HIDROFORA
4x1,5
REZERVNA CRPKA ZA HLA\ENJE G.M.
4x2,5
CRPKA OP]E SLU@BE
SEPARATOR ULJA
2.3. TROŠILA

2x1,5
4x1,5
ZAGRIJA^ SEPARATORA ULJA
2x1,5
SEPARATOR NAFTE
2x1,5
ZAGRIJA^ SEPARATORA NAFTE
18 kVA

Slika 2.16. Glavna sklopna ploča

3x16 RAZDJELNIK GRIJA^A
380/220V 50Hz
REZERVA
REZERVA
EL. KOMPRESOR
SIDRENO VITLO
EL. [TEDNJAK
RAZDJELNIK VENTILACIJE