 Neurološki dijagnostički postupci

Anamneza

 U uzimanju anamneze važno je orjentirati se o stanju svijesti

 Bolesnik može biti budan i potpuno orjentiran ili promijenjene svijesti sa određenim
neurološkim ispadima

Neurološki pregled

 Bolesnik se pregledava sa namjerom da se utvrdi prisutnost ili odsutnost bolesti živčanog

sustava
 Pregledom bolesnika utvrđuje se i potreban rehabilitacijski program
 Neurološki pregled obavlja liječnik
 Neovisno o tome jesu li sestra ili fizio. prisutni tijekom pregleda važno je da se upoznaju sa
posmenim nalazom neurološkog pregleda radi pračenja i stvaranja plana individualne
rehabilitacije
 Ispitivanje moždanih funkcija - ispituje se je li ponašanje bolesnika odgovarajuče, držanje
bolesnika, raspoloženje, izražaj lica, govor, misaoni proces, sadržaj misli, percepcija

Ispitivanje moždanih živaca-

1. Fila olfactoria

 u ispituvanju osjeta njuha koristimo se tzv. čistim mirisnim tvarima koji podražuju receptore u
nossu
 Neosjetljivost na miris naziva se anosmia, a oslabljen osjet njuha hiposmija

2. Fasciculus opticus (2. mž)-u neurološkoj kliničkoj dijagnostici samo se orjentiramo o oštrini vida

 oštrinu vida ispitujemo npr. čitanjem novina, na taj način procjenjujemo normalnu
sposobnost vida ili slabovidnost miopskog ( kratkovidnost ) ili hipermetropnog ( dalekovidnost
) tipa
 Ispitivanje gubomotorike - u njoj sudjeluje 3., 4., 6. mž
 Ovi se živci ispituju zajedno zbog svoje zajedničke funkcije
 Reakcija zjenica na svijetlo ispituje se osvjetljavanjem zjenice nekim izvorim svjetla
 Direktnu reakciju na svijetlo ispitujemo osvjetljavanjem zjenice postrance što uzrokuje
suženje ( miozu ), a odmicanjem izvora svijetla dolazi do ponovnog proširenja zjenice
( midrijaza )
 Pri oštečenju bilo vanjskog očnog mišića ili moždanog živca koji ga inervira osi očnih bulbusa
se više ne ne pomiču paralelno- nastaje škiljenje ili strabizam
 Poslijedica toga je pojava diplopija ili dvoslika
 Kljenut očnih mišića naziva se oftalmoplegija
 Tri grane trigeminusa- n. olfactorius, n. maxillaris, n. mandibularis

N. trigeminus 5 živac- osjetne funkcije ispitujemo na licu u inervacijskom području pojedinih grana
živca

1. Oftalmičke

2. Maxilarne

3. Mandibularne grane
  ispituje se površinski osjet ( dodir, bol i trmp. ) na simetričnim dijelovima lica u svim
inervacijskim područjima
 Na temelju pojedinih ispada može se zaključiti gdje je lokalizirana lezija ( periferno ili
centralno oštečenje )

N. Facijalis (7 mž)

 7 moždani živac miješani je živac sa retežno motoričkom i manje osjetnom funkcijom

 Važan sastavni dio facialisa su i parasimpatička vlakna koja zajedno sa osjetnim vlaknima čine
n. intermedius
 Motorički inervira mimične mišiće

N. Statoaukustikus (8. MŽ)

 sastoji se od 2 dijela: slušnog živca (n. aucusticus) koji donosi slušne informacije iz receptora
organa sluha ( kortijev organ ) i vestibularnog živca koji donosi impulse o položaju glave u
prostoru iz receptora labirinta
 Na disfunkciju živca upozoravaju slabiji sluh , šum u uhu i vrtoglavica
 Vestibularni živac ima najvažniju ulogu u stvaranju kompleksnog osjeta ravnoteže

N. Glodopharingeus (9 MŽ) i N. Vagus (10 MŽ)

 motorički inerviraju ždrijelo

 Funkcija vagusa prekriva se sa funkcijom 9 MŽ no on dodatno inervira i larings

N. Accesorius (11 MŽ)

 inervira sternocleidomastoideus i gornji dio trapeziusa

 sudjeluje u inervaciji ždrijela

N. Hipoglosus (12 MŽ)

 podjezični mž
 Kod oštečenja jedne hemisfere mozga može doći do slabosti inervacije mišića koji ima funkciju
ispružanja jezika ( geniohioideus)