Nataša Šimić

Biološka psihologija

Baza pitanja za studente

16. POGLAVLJE LATERALIZACIJA, JEZIK, KOMISUROTOMIJA (PINEL)

T-N pitanja

1. Apraksije su povezane s oštećenjem lijeve polutke. T

2. Pacijenti koju imaju desnu polutku dominantnu za jezične funkcije, u
testu dihotičkog slušanja daju prednost brojevima koji su im T
prezentirani u lijevo uho.
3. Prema istraživanjima za vrijeme obavljanja verbalnih zadataka
ispitanici pokazuju izraženiju mozgovnu aktivnost u jezičnim N
područjima desne polutke. (lijeve)
4. Kod ljevaka postoji veći varijabilitet jezičnih funkcija. (varijabilitet N
lateralizacije jezičnih funkcija)
5. Govorni poremećaji se češće javljaju kod muškaraca nego kod žena. T
6. Nalazi autorice McGlone o većoj lateralizaciji muških mozgova su
replicirani u drugim istraživanjima. N
7. Razlike u mozgovnoj lateralizaciji muških i ženskih mozgova mogu
biti povezane s različitim strategijama koje se koriste u rješavanju T
problemnih zadataka.
8. Eksperimenti na životinjskim modelima pokazuju da jedna polutka
može naučiti jednostavne zadatke jednako brzo kao i dvije polutke
koje djeluju zajedno. T
9. Presjecanje optičke hijazme rezultira skotomima.
T
10. Ponašanje komisurotomiziranih pacijenata je u svakodnevnom
životu relativno normalno. T
11. Komisurotomizirani pacijenti mogu verbalno imenovati predmet koji
im je prikazan u lijevo vidno polje . N
12. Komisurotomizirani pacijenti mogu verbalno imenovati predmet koji
im je prikazan u desno vidno polje . T
13. Razlike u funkcijama lijeve i desne polutke su tzv. sve ili ništa
razlike. T
14. Kod svih mozgova, lijevi planum temporale je veći od desnog. (65%) N
15. U lijevoj polutci se nalaze dvije Heschlove vijuge. (desnoj) N
16. Neke vrste subhumanih primata pokazuju preferenciju desne ruke. T
17. Simptomi Brokine afazije su prvenstveno receptivni simptomi. N
18. Simptomi Wernickeove afazije su dominantno ekspresivni simptomi. N
 19. Wernicke-Geschwindov model je paralelni model. (serijski) N
20. Studije kirurškog odstranjenja kortikalnog tkiva pokazuju da su
govorne poteškoće nakon operativnih zahvata uzrokovane edemima. T
21. U Brokinom području se bilježi neuralna aktivnost kod gluhi osoba
kada promatraju američki znakovni jezik. T
22. Studije oslikavanja mozga potvrđuju da je gyrus angularis centar za
čitanje. T

Pitanja nadopunjavanja

1. Postupak presjecanja moždanih komisura naziva se _______. (komisurotomija)

2. Poremećaj razumijevanja ili produkcije govora naziva se _________. (afazija)
3. Teškoće u govoru se povezuju s oštećenjima u ________ polutki mozga.
(lijevoj)
4. Područje u donjem prefrontalnom korteksu lijeve polutke poznato je kao ________
područje. (Brokino)
5. Apraksije su ______. (poremećaji kod kojeg pacijenti imaju velikih teškoća pri
izvođenju pokreta kad se to od njih zatraži van konteksta, no mogu ih spremno
spontano izvesti u prirodnoj situaciji)
6. Mozgovna polutka koja preuzima vodeću ulogu u kontroli nekog aspekta ponašanja
naziva se __________hemisferom. (dominantnom)
7. Veličina ______________se procjenjuje na 200 miliona akson. (corpus
callosuma/žuljevito tijelo/velika komisura).
8. __________je uspješan postupak u tretmanu teških, neizlječivih epilepsija.
(komisurotomija)
9. __________je komunikacija između komisurotomijom razdvojenih polutki. (križno
signaliziranje)
10. Test u kojem se koriste slike sastavljene od različitih polovica lica naziva se
_____________. (test himera)
11. Kontaktna leća koja omogućava vidni ulaz samo za jednu polutku mozga
komisurotomiziranog pacijenta naziva se __________. (z leća)
12. Navedite tri dobro dokumentirana područja za koja je desna polutka dominanta
polutka: prostorno snalaženje, izražavanje čuvstava, glazbene sposobnosti.
13. Motoričke poteškoće se češće povezuju s povredama ____________ polutke. (lijeve)
14. Navedite tri područja mozga za koja je dobro dokumentirana njihova asimetrija:
planum temporale, Heschlova vijuga, frontalni operkulum
15. Teorije mozgovne asimetrije su: analitičko-sintetička teorija, motorička teorija,
lingvistička teorija
16. Prema postavkama ____________(analitičko-sintetičke) teorije, lijeva polutka je
zadužena za (analiziranje ulaznih informacija i izdvajanje važnih detalja)
 _______, dok je desna polutka zadužena za ___________( obrađivanje i organiziranje
informacija u terminima gestalta ili cjeline).
17. Prema postavkama _____________ (motoričke) teorije, __________(lijeva) polutka
je specijalizirana za _________ (finu) motoriku.
18. Put koji povezuje Brokino i Wernickeovo područje naziva se
___________. (fasciculus arcuatus)
19. Pacijenti koji ne mogu ponoviti riječ koju su upravo čuli imaju _________ (
20. Dijelovi Wernicke-Geschwindovog modela su: primarno vidno područje, gyrus
angularis, primarno slušno područje, Wernickeovo područe
21. Prema Wernicke-Geschwindovom modelu, _________ prevodi vidni oblik pročitane
riječi u slušni kod. (gyrus angularis)
22. U osnovi globalne afazije su opsežne ozljede __________. ( lijeve hemisfere koje su
zahvaćale i prednje istražnje dijelove moždane kore i znatan dio subkortikalne bijele
tvari).

PITANJA ESEJ TIPA

1. Opišite primjenu testa natrijevim amitalom te navedite u koju svrhu se koristi .

Test natrijevim amitalom je postupak za utvrđivanje lateralizacije jezičnih funkcija,
sastoji se u ubrizgavanju male količine natrijeva amitala u karotidnu arteriju na jednoj
strani vrata, ono anestezira hemisferu na toj strani pa omogučuje procjenu kapaciteta
druge hemisfere. Od pacijenta se traži da navede dobro poznate nizove i da imenuje
slike uobičajnih predmeta, nakon toga se injekcijom anestezira druga strana i test se
ponovi. Uobičajno se koristi kod pacijenata koji očekuju kirurški zahvat.
2. Opišite primjenu testa dihotičkog slušanja te navedite u koju svrhu se koristi
Test dihotičkog slušanja je postupak za utvrđivanje lateralizacije jezičnih funkcija. On
je neinvazivan, može se primjenjivat na zdravim ispitanicima. Ispitanik kroz slušalice
čuje tri para izgovorenih brojeva, brojevi u svakom paru zadaju se istovremeno, po
jedan u svako uho, zatim se od ispitanika traži da navede sve brojeve koje je čuo.
Kimura je utvrdila da većina ljudi navodi više brojeva iz desnog nego iz lijevog uha
što upućuje na dominantnost lijeve hemisfere za jezične funkcije. Nasuprot tome
utvrdila je da svi pacijenti za koje je test natrijevim amitalom pokazao da im je desna
hemisfera dominantna za jezik, imali su bolji rezultat za lijevo nego za desno uho.
3. Navedite i ukratko opišite testove lataralizacije verbalnih funkcija
Testovi lateralizacije verbalnih funkcija su test natrijevim amitalom kod kojeg se
jedna hemisfera anestezira natrijevim amitalom da bi se mogle procijeniti jezične
sposobnosti druge hemisfere, a drugi je test dihotičkog slušanja u kojem se dva niza
od po tri izgovorena broja istovremeno prezentiraju u svako uho, a od ispitanika se
traži da navede sve brojeve koje je čuo. U novije vrimeme se koriste tehnike
funkcijskih slikovnih prikaza mozga, dok je ispitanik uključen u neku s jezikom
povezanu aktivnost mjeri se aktivnost mozga pozitronskom emisijskom tomografijom
(PET) ilifunkcijskom magnetskom rezonancijom (fMR).
4. Ukratko opišite eksperimente ( i glavne rezultate) koje su Myers i Sperry dobili na
komisurotomiziranim mačkama.
 Myers i Sperry proveli su eksperiment na mačkama zbog paradoksa corpus
callosuma. Proizašle su dvije teorijske postavke: 1.jedna od funkcija velike komisure
je da prenosi naučene informacije iz jedne hemisfere u drugu, 2. kad je velika
komisura bila presječena svaka hemisfera je mogla funkcionirat samostalno, činilo se
da svaka komisurotomizirana mačka ima dva mozga. U eksperimentu mačkama su
pokazane dvije ploče, jedna s krugom druga s kvadratom koje su se slučajno mijenjale
od pokušaja do pokušaja, mačke su morale naučiti koji simbol moraju pritisnuti da bi
dobile hranu kao nagradu, u eksperimentalnoj grupi su presjekli optičku hijazmu i
žuljevito tijelo, te stavili povez preko jednog oka. Došli su do saznanja da su mačke u
eksperimentalnoj grupi naučile zadatak jednako brzo kao i mačke bez ozljede
(presjecanje optičke hijazme izazvalo je skotom). Zaključak je da jedna hemisfera
koja djeluje sama može naučiti jednostavne zadatke jednako brzo kao dvije hemisfere
koje djeluju zajedno. Rezultati drugog studija gdje je povez premješten na drugo oko
imalo je golem utjecaj na mačke iz eksp. grupe, ono je uklonilo dotok informacija
hemisferi koja je naučila zadatak te provjeravalo znanje druge hemisfere koja nije
imala pristup informacijama početnog učenja, njihov učinak je pao na temeljnu
razinu, a zatim su mačke ponovno naučile zadatak. Time su zaključili da svaki mačji
mozak ima sposobnost djelovanja kao dva odvojena mozga i da je funkcija žuljevitog
tijela da prenosi informacije među njima.
5. Opišite postupak koji su Sperry i Gazzaniga koristili u eksperimentima na
komisurotomiziranim pacijentima.
Sperry i Gazzaniga su razvili postupak u kojem su od pacijenata tražili da fiksiraju
središte ekrana, zatim su vidni podražaji prikazivani na desnu ili lijevu stranu ekrana
(0.1 s - dovoljno dugo za percipiranje podražaja, dovoljno kratko za isključivanje
utjecaja pokreta očiju). Ispitanici su obavljali dodirne i motoričke zadatke ispod
zaslona tako da ona hemisfera koja ne obavlja zadatak nebi mogla preko vidnog
sustava pratiti što se događa. Rezultati testova su polovično potvrdila istraživanja na
laboratorijskim životinjama, komisurotonizirani pacijenti kao i životinje imaju dva
neovisna mozga, no mozgovi komis. Pacijenata nisu bili jednaki po sposobosti
obavljanja zadataka, najuočljivija razlika je bila da je lijeva hemisfera većine
pacijenata mogla govoriti, dok desna nije.
6. Navedite rezultate istraživanja Sperry-ja i Gazzanige koji potvrđuju da polutke
komisurotomiziranih pacijenata funkcioniraju neovisno.
Napisano u 5. pitanju.
7. Ukratko opišite ekspeirment(e) koji potvrđuju križno signaliziranje.
Križno signaliziranje je komunikacija između komisurotomijom razdvojenih
hemisfera, čija osnova nije neuralna. Eksperiment je proveden tako da su lijevo vidno
polje ispitanika zadavani zeleni ili crveni podražaji, a on je morao odgovoriti koju
boju je vidio. U početku, uspješnost rješavanja zadatka bila je jednaka slučajnom, no
nakon nekog vremena se učinak poboljšava. Dešavalo se to da bi čovjek rekao
crveno, a da je bilo zeleno svjetlo gdje je desna hemisfera vidjela crveno svjetlo i čula
kako lijeva hemisfera kaže zeleno, znajući da je odgovor pogrešan desna bi izazvala
mrštenje koje bi lijevoj bio signal da je odgovor kriv.
8. Navedite osnovne postavke različitih teorija mozgovne asimetrije
 Teorije mozgovne asimetrije su analitičko-sintetička teorija koja smatra da postoje
dva temeljna načina mišljenja, analitički i sintetički, koji su se tijekom evolucije
razdvojili u lijevu i desnu hemisferu. Lijeva hemisfera djeluje na logičan i analitičan
način, a desna sintetizira podatke, zanima je ukupna konfiguracija podražaja i
informacije ugrađuje u terminima gestalta ili cjeline. Druga je motorička teorija
prema kojoj je lijeva hemisfera specijalizirana za kontrolu fine motorike koje je
potvrdilo da ozljede koje izazivaju afaziju dovode i do drugih motoričkih deficita.
Treća teorija je lingvistička teorija koja smatra da je jezik primarna uloga lijeve
hemisfere i u velikoj mjeri se temelji na proučavalju gluhih osoba koje rabe američki
znakovni govor i pretrpe mozgovno oštećenje.
9. Navedite barem dva rezultata istraživanja koja su u skladu s motoričkom teorijom
mozgovne asimetrije.
Kimura je našla korelaciju između poremećaja govornih sposobnosti zbog ozljeda i
poremećaja voljnih neverbalnih pokreta usta.
Kimura i Watson su utvrdili da lijeve frontalne ozljede izazivaju deficit nesposobnosti
proizvođenjem pojedinačnih govornih zvukova i sposobnosti izvođenja pojedinačnih
pokreta lica, dok su lijeve temporalne i parijentalne ozljede izazivale defitice
sposobnosti proizvođenja niza govornih zvukova i nizova pokreta lica.
Wolff i sur. su ustanovili da ispitanici s poremećajima čitanja imaju teškoća u
izvođenju tapping testa.
10. Navedite barem dva rezultata istraživanja koja su u skladu s lingvističkom teorijom
mozgovne asimetrije
Corina i sur., slučaj W.L. U tom slučaju, nakon moždanog udara u lijevoj hemisferi
koji je oštetio djelove frontalnog parijentalnog i temporalnog režnja doživio je
specifičan gubitak sposobnosti korištenja i razumijevanju američkog znakovnog
jezika, mogao je izvesti i razumijeti složene pokrete pantomime što je dovelo do
zaključka da njegova afazija za znakovni jezik nije posljedica osjetnih ili motoričkih
deficita. Takvi podaci idu u prilog da je jezik temeljna specijalizacija lijeve hemistere.
11. Navedite kortikalna područja zadužena za jezične funkcije i objasnite njihovu ulogu u
jezičnim funkcijama
Wernickeovo-područje lijevog temporalnog korteksa koje je smatrano centrom za
razumijevanje jezika.
Brokino područje-područje u donjem dijelu lijevog prefrontalnog korteksa koji se
smatra centrom za produkciju govora.
Fasciculus arcualus-glavni put između brokina i wernickeova područja.
Gyrus angularis-vijuga u stražnjem dijelu korteksa na granici između temporalnog i
parijentalnog režnja. Za gyrus angularis u lijevoj hemisferi pretpostavlja se da je
odgovoran za razumijevanje vidnog jezičnog ulaza.
12. Na primjeru razgovora između dvoje ljudi objasnite Wernicke-Geschwindov model
Kad s nekim razgovarate, slušni singali izazvani govorom druge osobe stižu primarno
slušno područje, a zatim u wernickeovo područje, gdje dolazi do razumijevanja. Ako
je potrebno odgovoriti, Wernickeovo proizvodi neuralnu reprezentaciju misli koja je u
osnovi vašeg odgovora, koju zatim lijevi fasciculus arcuatus prenosi u Brockino
područje U Brokinu području ovaj signal pokreće odgovarajući program artikulacije
 koji pokreće odgovarajuće neurone primarnog motoričkog područja i na kraju mišiće
govornog aparata.
13. Na primjeru glasnog čitanja objasnite Wernicke-Geschwindov model
Kad glasno čitate signal koji je primilo primarno vidno područje prenosi se u lijevi
gyrus angularis, koji prevodi vidni oblik riječi u njezin slušni kod kojeg prenosi u
Wernickeovo područje u kojem dolazi do razumijevanja. Wernickeovo područje tada
pokreće odgovarajuće odgovore u fasciculus arcuatusu, zatim Brokinu području, te
motoričkom području da bi izazvalo odgovarajuće glasove.
14. Iznesite svoje mišljenje o Wernicke-Geschwindovom modelu.
Mislim da je Wernicke-Geschwindov model u određenoj mjeri točan, što se tiče
Wernickeova područja, no samo ako uključimo i okolne dijelove kore. Kad su u
pitanju Brokino područje i fasciculus arcuatus, istraživanja pokazuju da je W-G
model potpuno pogrešan. Gyrus angularis i njegova funkcija još su pod znakom
pitanja.

15. Navedite barem tri rezultata različitih istraživanja koja nisu u skladu s postavkama
Wernicke-Geschwindovog modela.

1. Wernicke-Geschwindow model u početku se temeljio na studijama slučajeva

afazičnih pacijenata s moždanim udarima, tumorima i otvorenim ozljedama glave.
Oštećenja su tada gotovo uvijek difuzna i zahvaćaju i subkortikalna vlakna koja
prolaze kroz ozljeđena područja prema drugim djelovima mozga.
2. Brockina i Wernickeova afazija vjerojatno ne postoji u svojim čistim oblicima
kako su ih definirali Wernick i Geschwind. Afazija gotovo uvijek uključuje i
ekspresivne i receptivne simptome, prema tome, nazivi Brokina afazija i
Wernickeova afazija obično se rabe da bi opisali afazične poremećaje koji su
pretežno ekspresivni ili pretežno receptivni.
3. Brokina i Wernickeova afazija nisu nužno posljedica ozljede Brokina i
Wernickova područja, to je predviđanje modela, a ne opis utvrđenih podataka.
16. Navedite neuralne specifičnosti kod disleksije
Utvrđene su brojne razlike uzmeđu mozgova disleksičara i normalnih čitača koje
uključuju slijedeće: nepostojanje uobičajene asimetrije u veličini planum temporale
(lijevi je obično veći od desnog), smanjeni magnocelularni neuroni lateralnog
koljenastog tijela i lijevog medijalnog koljenastog tijela. Vjeruje se da nedostatak
iskustva čitanja ozazova različit razvoj mozda disleksičara.
17. Navedite rezultate istraživanja jezičnih funkcija koji proizilaze iz funkcijskih
oslikavanja mozga .
U nekoliko istraživanja funkcijskim slikovnim prikazima mozga pokazalo se da je
Brokino područje aktivno za vrijemetihog promatranja riječi, također je aktivno kad
gluhi ispitanici promatraju američki znakovni jezik te je otkriven podatak da se
prilikom rješavanja verbalnih zadataka često opaža i aktivnost u korespondentnom
dijelu desne hemisfere, dakle očito je da je Brokino područje važno za jezik, no ne
čini se da je produkcija govora njegova specifična funkcija.
Slušanje govora tipično izaziva aktivnost u velikom području lijevog gornjeg
temporalnog korteksa, što uključuje Wernickeovo područje, kao i u isotm području
 desne hemisfere, W-G model predviđa da će i napisane riječi aktivirati Wernickeovo
područje,a ta se aktivacija ne opaža uvijek.
Prema W-G modelu lijevi fasciculus arcuatus igra važnu ulogu u jezičnim
funkcijama, smatralo se da on posreduje sposobnost ponavljanja riječi koje smo čuli.
Međutim, prilikom izvršavanja takvih zadataka obično se u njemu nije opažena
pojačana aktivnost.
Gyrus angularis smatra se centrom za čitanje, no u istraživanjima rijetko kad je
opažena aktivnost u angularnoj vijuzi, teškoća bi mogla biti što se većina istraživanja
uglavnom bavila čitanjem pojedinih riječi . Bavelier i sur. su utvrdili aktivnost
angularnevijuge kod ispitanika koji su čitali rečenice.

1. Moždane komisure su putovi koji povezuju lijevu i desnu moždanu

hemisferu. TOČNO
2. Lateralizacija funkcija je jednaka zastupljenost pojedinih psiholoških funkcija
u lijevoj i desnoj hemisferi. NETOČNO
3. Od svih kognitivnih funkcija najviše su lateralizirane jezične funkcije. TOČNO
110. Za razliku od testa dihotičkog slušanja, test natrijevim amitalom je
neinvazivan. NETOČNO
111. Brokino područje je centar za razumijevanje jezika. NETOČNO (Wernickeovo)
112. Wernickeovo područje sadrži programe za artikulaciju. NETOČNO (Brokino)
113. Serijski model je model koji uljučuje dva ili više istovremenih putova aktivnosti.
NETOČNO
114. Split-brain pacijenti su pacijenti na kojima je izvršena komisurotomija.
TOČNO
115. Test dihotičkog slušanja je postupak za utvrđivanje lateralizacije jezičnih
funkcija kod kojeg se jedna hemisfera anestezira da bi se mogle procijeniti jezične
sposobnosti druge hemisfere. NETOČNO (Test natrijevim amitalom)
116. Corpus callosum je najmanja moždana komisura. NETOČNO (najveća)
117. Heschlova vijuga je vijuga u stražnjem dijelu korteksa, na granici između
temporalnog i parijetalnog režnja. NETOČNO (gyrus angularis)
118. Za gyrus angularis u lijevoj hemisferi pretpostavlja se da sudjeluje u čitanju.
TOČNO
18. Opišite test natrijevim amitalom.
- Test koji se često rabi za utvrđivanje lateralizacije jezičnih funkcija kod pacijenata
koji očekuju neurokirurški zahvat. Neurokirurg koristi rezultate testa za planiranje
zahvata jer se ulažu veliki napori da se izbjegne oštećenje dijelova korteksa koji su
uključeni u jezične funkcije. Test natrijevim amitalom sastoji se u ubrizgavanju male
količine natrijeva amitala u karotidnu arterijeu na jednoj strani vrata. Injekcija na
nekoliko minuta anestezira hemisferu na toj strani, što omogućuje procjenu kapaciteta
druge hemisfere. Tijeko testa se od pacijenta traži da navede dobro poznate nizove i da
imenuje slike uobičajenih predmeta. Nakon toga se injekcijom anestezira druga strana i
 test se ponovi. Kad je anestezirana hemisfera koja je dominantna za govor, obično lijeva,
pacijent je minutu dvije posve nijem, a kad mu se vrati sposobnost govora, čini pogreške
u imenovanju i nizanju. Nasuprot tome, kad je anestezirana subdominantna hemisfera
govor, obično desna, najčešće uopće ne dolazi do nemogućnosti govora, a pogrešaka je
malo.

19. Brokino i Wernickeovo područje.

- Brokino područje je tradicionalno smatrano centrom produkcije govora, i uobičajen
je nalaz njegove aktivnosti za vrijeme govora. Međutim u nekoliko istraživanja
funkcijskim slikovnim prikazima mozga, pokazalo se da je to područje aktivno za vrijeme
tihog promatranja riječi. Štoviše, Brokino područje područje je također aktivno kad gluhi
ispitanici promatraju američki znakovni jezik. Očito da je Brokino područje važno za
jezik, no ne čini se da je produkcija govora njegova specifična funkcija.
- Wernickeovo poručje je uglavnom smatrano centrom za primanje i tumačenje
govora. Zaista, slušanje govora tipično izaziva aktivnost u velikom području lijevog
gornjeg
temporalnog korteksa, što uključuje Wernickeovo područje, kao i u istom području
desne hemisfere.

20. Statističke ili sve – ili – ništa hemisferne razlike

- Jezične sposobnosti pružaju naročito dobru ilustraciju činjenice da je lateralizacija
funkcija statistička, a ne potpuna. Od svih kognitivnih funkcija, jezik je najviše
lateraliziran. No čak ni u tom ekstremnom slučaju lateralizacija je nepotpuna.
a) U testu dihotičkog slušanja desno uho ispitanika čija je lijeva hemisfera
dominantna za govor prepoznaje više brojeva lijevog uha, no ta prednost desnog
uha nije velika.
b) U istraživanjima slikovnim prikazima mozga verbalne aktivnosti izazivaju
veću ukupnu aktivaciju u lijevoj hemisferi nego u desnoj, no aktivacija u desnoj je
dosta izražena,
c) Istraživanja na komisurotomiziranim osobama Z leće pokazala su da desna
hemisfera može razumijeti mnoge izgovorene riječi, a može razumijeti i jednostavne
rečenice. Iako među tim pacijentima postoji značajan varijabilitet u sposobnosti
njihovih desnih hemisfera da rješavaju testove verbalnog razumijevanja, jezične
sposobnosti većine desnih hemisfera mogu se usporediti s jezičnim sposobnostima
predškolskog djeteta.

10. Afazija – poremećaj razumijevanja ili produkcije govora

Apraksija – poremećaj kod kojeg pacijenti imaju velikih teškoća pri izvođenju pokreta kad se
to od njih traži izvan konteksta
Disleksija – specifična patološka teškoća čitanja
Aleksija – specifična nemogućnost čitanja
Agrafija – specifična nemogućnost pisanja

11. Brokino područje – područje donjeg prefrontalnog korteksa lijeve hemisfere (centar
produkcije govora)
Skotom – područje sljepoće izazvano oštećenjem ili prekidom dijela vidnog sustava
Planum temporale – područje temporalnog režnja koje u lijevoj hemisferi otprilike odgovara
Wernickeovu području
Wernickeovo područje – područje lijevog temporalnog korteksa (centar za razumijevanje
jezika)

12. Corpus callosum – najveća moždana komisura

Heschlova vijuga – nalazi se u temporalnom režnju, sadržava primarno slušno područje
Fasciculus arcuatus – glavni put između Brokina i Wernickeova područja
Gyrus angularis – vijuga u stražnjem dijelu korteksa, na granici između temporalnog i
parijetalnog režnja.

13. Globalna afazja – gotovo potpun gubitak svih jezičnih sposobnosti

Brokina afazija – poremećaj izražavanja govorom uz koji se ne vežu deficiti u razumijevanju
govora
Provodna afazija – smatra se da nastaje zbog oštećenja živčanih putova između Brokina i
Wenickeaova područja
Wernickeaova afazija – poremećaj razumijevanja jezika uz koji se ne vežu deficiti u
govornom izražavanju

32. Gyrus _____________ prevodi vidni oblik pročitane riječi u slušni kod. (angularis)
33. ___________________ područje kontrolira mišiće govornog aparata. (primarno
motoričko)
34. ___________________ područje percipira napisanu riječ. (primarno vidno)
35. Lijevi ___________________ prenosi signale iz Wernickeova u Brokino područje.
(fasciculus arcuatus)