Organizacija rada biblioteka, muzeja i arhiva i njihova potencijalno

korisna uloga u razvoju lokalne zajednice – Poseban osvrt na rad Muzeja

Na samom početku važno je predstaviti I definisati svaku od navedenih institucija, biblioteku,

arhiv i muzej. Kroz historiju mijenjan je oblik I pojimanje svake od navedenih institucija. U
starom vijeku, kraljevske riznice bile su kombinacije biblioteka, arhiva i muzeja. Upravo je
ovo dokaz kroz kakve su promjene sve tri institucije prolazile te kako su se razvijale.
Povezivalo ih je to što su sve tri služile istoj svrsi: bile supohrana različitih zbirki. Vremenom
su se ove institucije razdvojile. U 19. stoljeću biblioteke, arhivi i muzeji se razilaze
(divergencija).

Međutim, jedna od najvažijih stvari koja povezuje sve tri institucije jeste kulturna baština.
Upravo je kulturna baština sredstvo povezivanje I glavni predmet aktivnosti. U pogledu
lokalne zajednice koja u svom institucionalnom smislu ima svaku od navedenih institucija,
kao samostalnu jedinicu, možemo govoriti upravo I o izuzetno važnoj ulozi očuvanja iste. U
pogledu ovog rada, glavni focus će biti baziran upravo na rad muzeja kao čuvara I promotora
kulturne baštine određene lokalne zajednice.

Tri definicije - tri ustanove

Najjednostavnija definicija muzeja jeste da oni čuvaju, tumače i promovišu aspekte prirodnog
i kulturnog nasljeđa.1 Arhivi se definišu kao javne ustanove koje vrše zaštitu I uslovljeni
smještaj arhivske građe, obavljaju stalni nadzor nad registraturskim materijalom I obezbjeđuju
korištenje i publikovanje arhivske građe.2 Biblioteka se definiše kao kulturna i informacijska
ustanova koja, slijedeći općeprihvaćene ciljeve društva i načela stručnoga rada, odabire,
nabavlja, obrađuje, u fizičkome i obavijesnom smislu sređuje te čuva i daje na korištenje

1
Etiĉki kodeks za muzeje. Sarajevo; Beograd: ICOM BiH – ICOM Srbije, 2007. Str. 1.
2
Popović, P. Jovan. Pravna zaštita kulturnih dobara, sa posebnim osvrtom na arhivsku graĊu koja se nalazi u
muzejima i bibliotekama, njeno korištenje i normativno razgraniĉenje nadleţnosti muzeja, arhiva i biblioteka.
Beograd, 2012. Str. 220.
 POTENCIJALNO KORISNA ULOGA U RAZVOJU LOKALNE ZAJEDNICE NA
PRIMJERU MUZEJA

Etno-arheološka zbirka Muzej – Muzej Brčko distrikta BiH

Osnivanje muzeja - Historijat

Historija Muzeja u Brčko distriktu seže još u 1981. godinu, kada se u okviru Galerije „Rizah
Štetić“ pojavila ideja o formiranju prve arheološke postavke. Ideja je realizovana u decembru
1982. godine, te je otvorena prva izložba „Arheološki nalazi na području Brčkog i okoline“.
Nedugo zatim, u aprilu 1986. godine Centar za kulturu i obrazovanje odaslih RJ Radnički
Univerzitet „Pero Ćuskić“ otvara stalnu postavku pod nazivom „Arheološko-etnografska
prošlost Brčkog sa okolinom“. Ovakav tip muzejske djelatnosti je djelovao sve do devedesetih
godina 20. stoljeća.

Nakon osnivanja Brčko distrikta nije postojala tendencija za otvaranjem novih muzejskih
prostorija. Materijal koji je bio sastavni dio postavke iz 80tih i 90tih godina, ostao je
zapečaćen u prostorijama u Vijećnici u Brčkom, a potom u zgradi Šipada. U toku 2017.
godine u okviru Odjeljenja za privredni razvoj sport i kulturu, Pododjeljenja za sport, kulturu i
turizam, osnovana je Etno-arheološka zbirka Muzej.

Etno-arheološka zbirka Muzej se nalazi u zgradi „Šipada“ i trenutno djeluje u okviru

Vladinog pododjeljenja za turizam, kulturu i sport. U toku 2018. godine otvorena je i prva
privremena izložba pod nazivom „Od sjemena do platna“ i zvanično označila početak rada
Muzeja za posjetitelje. U toku godine vršena su rekognosciranja terena, nabavka materijala od
građana, inventarisanje starog i novog materijala kao i konzervatorsko-restauratorski radovi.
U februaru 2019. godine upriličeni su Dani kineske kulture u Muzeju Brčko distrikta, te je
izložba bila otvorena za posjetitelje mjesec dana. U toku ljetnih mjeseci u Muzeju su bili
izloženi eksponati u okviru gostujuće izložbe „Nemanjići-rađanje kraljevine“ koja je privukla
veliki broj zainteresovanih građana. Nedugo zatim, Muzej je pružio priliku za postavljanje
Izložbe „Novi život starog hrasta“ autora Ive Jelušića. Grđani su imali priliku vidjeti replike
keramičkih zdjela kostolačke kulture napravljenih od abonosa.

U toku jula 2021. godine otvorena je i prva prirodnjačka izložba u Muzeju Brčko distikta.
Riječ je bila o prirodnjačkoj postavci vezanoj za fosile i skeletne ostatke izumrlih životinja
koje su živjele u Ledenom dobu. U okviru Noći Muzeja 2022. godine u Muzeju je otvorena
etnološka postavka pod nazivom „Od sjemena do sofre“. Izložba je izazvala veliku
zainteresovansot osnovnih i srednjih škola sa prostora Brčkog. Izložba je i trenutno otvorena u
muzeju, te posjetitelji imaju priliku da je posjete svakim radnim danom.

Pedagoški potencijal Muzeja

Muzej u formi kako je osnovan 2017. Godine djeluje na principu organizovanja privremenih I
gostujućih izložbi. Ovakav način rada javio se kao rješenje, usljed nedostatka prostora za
formiranjem stalne postavke (Arheološke, etnološke, istorijske I prirodnjačke). Pored
aktivnosti koje uključuju organizovanje Izložbih različitih tematika I oblika, kao
upotpunavanje svakodnevnog sadržaja Muzeja bilo je neophodno uključiti interdiciplinarni
pristup modernog muzeja. Konkretno pod ovim želim govoriti o
Muzeju kao odgovjno-obrazovnoj ustanovi. Muzeji kao ustanove predtsvaljaju važan izvor
znanja I vještina. Učenje kroz muzej je prilika za sticanjem cjelovitog rasta i razvoja karaktera
i vještinakod pojedinaca, a koje se mogu lako primijeniti i u svakodnevnom životu. U čitav
proces učenja kroz muzej veoma je ažno staviti naglasak na interakciju I sticanje znanja preko
praktičnih primjera. Konkretne radnje na ovoms segmentu su zapoele još od samog formiranja
muzaja.

Arheološke radionice za djecu

Kada govorimo o prvoj konkretnoj stavci koja je urađena u povodu realizacija aktivcnosti u
pogledu pedagoškog potencijala Muzeja, bila je ostvarivanje sradnje sa Odjeljenjem za
obrazovanje Brčko distrikta BiH. Ovaj vid suradnje se ogleda isključivo u saradnji sa
pojedinim Osnovnim školama u Brčko distriktu. Naime, do konkretnih akrivnosti od strane
samog Odjeljenja nije dolo, ali kao pozitivan vid suradnje može se navesti povezanost u vidu
laškše komunikacije između Muzja I škola.

Rad sa djecom sa Downovim sindromom – Fondacija Laila iz Brčkog

2022. godine je ostvarena sa fondacijom Laila iz Brčkog. Fondacija Laila je nevladina

organizacija koja se zalaže za razvoj I prava djece sa Down sindromom. Bilo je izuzetno
izazovno prilagoditi aktivnosti za djecu sa poteškoćama u razvoju. U planu za posjetu I
radionice na prvom mjestu je bilo osiguravanje ugodnog ambijenta. Da bi se upravo stvorila
ovakva situacija za sve polaznike su bile izrađene kartice sa imenima. Od izuzetne važnosti je
spostaviti na prvi pogled prisan odnos sa djecama koja imaju poteškoće. Glavni fokus u svim
arheološkim radionicama je probuditi na prvom mjestu interes I maštu, a nakon toga I
istraživački duh kod djece.

Noć Muzeja

Vjeroatno najpoznatiji događaj za posjetitelje domaćih I svjeskih Muzeja, upravo je Noć

Muzeja. U zavisnosti od vrste, veličine I tipa muzeja, Muzeji širom svijeta obilježavaju 18.05.
kao događaj posvećen Muzejima. Obično se ovaj tip događaja obilježava bespaltnim ulazom
u muzeje, kao I popratnim aktivnostima. Zbog specifičnosti Muzeja u Brčkom, odluka za
obilježavanje ovakve vrste događaja, obično se svodi na radionice posvećene djeci. Takva
praksa je zadržana I na posljednjem obilježavanju Noći muzeja.

Ljetna škola arheologije

Rad sa mladima

Projekt: Arheologija u službi turizma