EVROPSKI UNIVERZITET-SVEUČILIŠTE BRČKO

FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKA

FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA

Seminarski rad
Iz predmeta: Prevencija i rano otkrivanje raka

Tema : Prevencija raka prostate

Mentor: Prof.dr Sanda Pribić

Ime i prezime studenta: Imran Polutak 013/20 FT

Brčko, 2023
Sadržaj:

Uvod.....................................................................................................................3
Karcinom prostate.................................................................................................4
Anatomija prostate.............................................................................................4
Čimbenici rizika................................................................................................5
Klinička slika.....................................................................................................7
Rane dijagnostičke mjere......................................................................................7
Preventivne strategije............................................................................................9
Zaključak............................................................................................................12
Literatura.............................................................................................................13

2
Uvod
Prostata ili predstojna žlijezda organ je koji je funkcionalno neprimjetan u većem
dijelu života muškarca. Nakon 50. godine podložna je bolestima koje su značajne ne samo za
kvalitetu života, već bitno utječu na njegovu duljinu.

Karcinom prostate u samom je vrhu istraživanja svjetske onkologije, a tomu pridonosi

njegov ubrzan porast pojavnosti, ali i stopa smrtnosti. Porastu broja oboljelih pridonosi
provođenje programa za rano otkrivanje raka i produljenje životnog vijeka muškaraca.
Karcinom prostate jedno je od najčešćih dijagnosticiranih sijela karcinoma u muškaraca u
razvijenim zemljama.1

Prema statistikama, od stotinu tisuća ljudi starijih od 65 godina, 25 ih umre od raka

prostate. Po učestalosti je drugi najčešći zloćudni tumor kod muškaraca u Federaciji BiH. U
2015. godini od raka prostate umrla su 234 muškaraca, što čini 9,35% svih smrti muškaraca
od malignih neoplazmi. Dakle, rak prostate je na visokom 6. mjestu svih uzroka smrtnosti od
malignih bolesti u FBiH. Po dobnim razdobljima najveći broj oboljelih od raka prostate su
treće životne dobi, tj. u skupini starijih od 65 godina s najvećom stopom incidencije u
srednjoj starosti između 75. i 84. godine života. Muškarci koji imaju obiteljsku povijest
karcinoma prostate ili povišene vrijednosti PSA imaju visok rizik za razvoj zloćudne
novotvorine prostate. Već od četrdesete godine života obiteljski liječnik ove pacijente treba
uputiti na provođenje testova probira za rak prostate barem jedanput godišnje. Nije
zabilježena pojava raka prostate prije 40. godine života. Nakon 50. godine života incidencija
naglo raste, a pik pojavnosti je u dobi od 70. do 74. godine kad se bilježi preko 400
novodijagnosticiranih slučajeva raka prostate godišnje na 100.000 muškaraca.2

Prema zadnjim procjenama, smrtnost od raka prostate je u ponovnom porastu.

Epidemiološka istraživanja pojavnosti raka prostate pokazuju najveću učestalost pojave
bolesti u crnaca, a najmanju u pripadnika žute rase. U Europi i Americi pripadnici bijele rase
imaju srednji rizik za razvoj bolesti izuzev Skandinavaca među kojima je učestalost ove
bolesti najzastupljenija u Europi. Iako se oko ranog otkrivanja raka prostate u svijetu još
uvijek vode brojne polemike, mnogi stručnjaci u ovom području preporučuju uvođenje i
kontinuirano provođenje probirnog programa za rak prostate (screening) kod svih muškaraca
starijih od 50 godina.

Rak prostate je rasprostranjena bolest koja pogađa mušku populaciju širom svijeta.
Nastaje u prostati, malom organu u obliku oraha koji se nalazi ispod mokraćne bešike. Iako
su uzroci raka prostate i dalje nejasni, identifikovano je nekoliko faktora rizika. Strategije
ranog otkrivanja i prevencije igraju ključnu ulogu u smanjenju tereta ove bolesti. Ovaj esej
ima za cilj istražiti opšte aspekte raka prostate, naglasiti značaj rane dijagnoze i naglasiti
preventivne mjere za smanjenje rizika od razvoja raka prostate.

1
M. Šamija: Suvremeni postupci u sprječavanju i ranom otkrivanju i liječenju raka prostate: Medicus 2005. Vol.
14. No 2, 243-250
2
Zavod za javno zdravstvo FBiH: Mjesec borbe protiv raka prostate: https://www.zzjzfbih.ba/movember-
mjesec-borbe-protiv-raka-prostate/

3
Karcinom prostate
Rak prostate je najčešći nekožni rak među muškarcima. Nastaje kada se abnormalne
ćelije u prostati nekontrolisano razmnožavaju, formirajući tumore. Iako je tačan uzrok
nepoznat, faktori kao što su godine, porodična anamneza, rasa i određene genetske promjene
povećavaju rizik. Simptomi mogu uključivati otežano mokrenje, slab protok mokraće, krv u
sjemenu i nelagodu u području zdjelice. Dijagnoza obično uključuje kombinaciju digitalnih
rektalnih pregleda, testova prostate specifičnog antigena (PSA), slikovnih testova i biopsija.

Procjena pokazuje da 5-10 % karcinoma prostate ima genetsku podlogu. Ostali

čimbenici rizika mogu biti prehrana bogata crvenim mesom, konzumacija prevelike količine
alkohola, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, spolne navike te profesionalna izloženost,
ali sve je to još uvijek u fazi znanstvenog istraživanja i ne pokazuje značajnu korelaciju. 3

Anatomija prostate
Prostata je mala, mišićava žlezda koja se nalazi u muškom reproduktivnom sistemu.
Otprilike je veličine oraha i okružuje mokraćnu cijev, cijev odgovornu za iznošenje urina iz
mokraćnog mjehura van tijela. Žlijezda se nalazi neposredno ispod mokraćne bešike i ispred
rektuma.

Masa normalne prostate u zdravog muškarca

iznosi 20 grama, prosječne dužine 3 cm, širine 4 cm i
dubine 2 cm. U starijih muškaraca masa i veličina
variraju. Prostata je pokrivena troslojnom fascijom
koja je povezuje s okolnim strukturama. Prostatu
okružuje puborektalni dio mišića levator ani.
Rektovezikalna (Denonvillierova) fascija prekriva
stražnju površinu prostate i dijeli je od prednje
površine rektuma. Sprijeda prostatu podupire
puboprostatični ligament, a vrh prostate dolje
podupiru vanjski sfinkter uretre i urogenitalna
dijafragma. Baza prostate vezana je prema gore s Slika br.1: Smještaj prostate u odnosu na okolne
mokraćnim mjehurom i sjemenskim mjehurićima.4 strukture

Prostata se sastoji od nekoliko anatomskih komponenti. Vanjski sloj, nazvan kapsula,

je vlaknasti omotač koji pokriva žlijezdu. Unutar kapsule, prostata je dalje podijeljena na
režnjeve: prednji režanj, centralni režanj i zadnji režanj. Ovi režnjevi nisu jasno odvojeni i
mogu varirati u veličini i obliku među pojedincima.

Prostata se sastoji od žljezdanog tkiva i mišićnih vlakana. Žljezdano tkivo proizvodi

prostatičnu tekućinu, mliječnu supstancu koja, kada se pomiješa sa spermom iz testisa i
tekućinom iz sjemenih mjehurića, formira spermu. Glatka mišićna vlakna u prostati pomažu u
pokretanju sperme tokom ejakulacije. Unutar prostate postoje male strukture nalik cijevima
3
B. Krušlin, D. Tomas, B. Spajić: Patohistološka dijagnostika karcinoma prostate s pomoću biopsije iglom,
Liječnički Vjesnik, vol. 32 br. 5-6, 2010., str. 155-161
4
Krmpotić-Nemanić J (1982) Anatomija čovjeka. 3. izd., Zagreb: Jumena, str. 869-71.

4
koje se nazivaju kanali prostate. Ovi kanali transportuju prostatičnu tečnost do uretre, gde se
meša sa drugim tečnostima da bi formirala spermu. Broj i raspored ovih kanala može varirati
među pojedincima. Dotok krvi u prostatu osigurava nekoliko arterija, uključujući arteriju
prostate, koja se grana od unutrašnje ilijačne arterije. Venska drenaža se odvija kroz mrežu
vena, uključujući venski pleksus prostate.

Prostata je podložna raznim bolestima, uključujući prostatitis (upala prostate),

benignu hiperplaziju prostate (povećanje prostate) i rak prostate. Razumijevanje anatomije
prostate je ključno za dijagnosticiranje i efikasno liječenje ovih stanja. Ukratko, prostata je
mala, mišićava žlezda koja se nalazi u muškom reproduktivnom sistemu. Okružuje mokraćnu
cijev i proizvodi prostatičnu tekućinu, koja je važna za formiranje sjemena. Poznavanje
anatomije prostate pomaže zdravstvenim radnicima da procijene njenu funkciju i identifikuju
sve potencijalne abnormalnosti ili bolesti.

Čimbenici rizika
Dob je najvažniji čimbenik rizika za razvoj karcinoma prostate. Od karcinoma
prostate rijetko boluju muškarci mlađi od 40 godina, a incidencija raste nakon 60. godine s
maksimumom oko 80. godine života. Najveći rizik za obolijevanje imaju Afro-Amerikanci
koji imaju 1.6 puta veću incidenciju karcinoma uz 2.5 puta veći mortalitet nego bijela
populacija u Sjevernoj Americi. Muškarci koji su se preselili iz zone niske incidencije u zonu
visoke stope incidencije imaju istu rizičnost kao i muškarci u mjestu dolaska. Azijati imaju
najmanji rizik za obolijevanje što se nastoji objasniti drugačijom prehranom. 5

Verificirani čimbenici rizika su dob, genetska predispozicija, rasa i etnička pripadnost.

 Dob: rijetko se pojavljuje prije 45. godine života, naglo se povećava nakon 50.
godine, a tri četvrtine bolesnika u dobi je od 65 godina i više. Stopa mortaliteta raste
s godinama.
 Genetska predispozicija: 5-10 % slučajeva karcinoma prostate povezuje se s
čimbenicima nasljeđivanja. Pozitivna anamneza na karcinom prostate oca ili brata 2
do 3 puta povećava sklonost obolijevanju. Obiteljska anamneza raka dojke ili jajnika
isto kod muškaraca pridonosi riziku za pojavu karcinoma prostate. Znanstvene
studije pokazale su 50 % veći rizik kod jednojajčanih blizanaca nego kod
dvojajčanih.
 Rasa i etnička pripadnost: Rizik od karcinoma prostate znatno je veći kod crne rase.
Muškarci afričkog podrijetla imaju dva puta veći rizik obolijevanja. Bijela populacija
ima značajno veći rizik od azijske populacije. Stope incidencije najniže su u istočnoj
Aziji.
 Hormoni: Androgeni mogu biti uzrok karcinoma prostate jer muškarci kastrirani prije
puberteta i eunuhi ne obolijevaju.6

5
Albano JD, Ward E, Jemal A i sur. (2007) Cancer mortality in the United States by education level and race. J
Natl Cancer Inst; 99:1384-94
6
M. Šamija i suradnici: Rak prostate – najvarijabilniji zloćudni tumor: Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

5
 Vezano uz životne navike i stilove života, u našoj zemlji osim dobi, rase, genetske
predispozicije i hormona, alkohol je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika koji pridonose
porastu incidencije raka prostate. U ostale rizične čimbenike za nastanak raka prostate
spadaju hormonski status, profesionalna izloženost, pušenje, tjelesna aktivnost, ostale bolesti,
primjerice prostatitis, spolno ponašanje, kontracepcijska vazektomija te, danas najistraživaniji
rizični čimbenik, prehrana.

 Prehrana: Prema istraživanjima među čimbenike koji pridonose nastanku karcinoma

prostate ubraja se hrana bogata masnoćama, mesom i mesnim prerađevinama. Zaštitni
čimbenik bila bi hrana s više vlakana, žitarica, leguminoza (grah, soja), vitamina A, E i
C. Većina tih namirnica sadrži inhibitome proteaze. U eksperimentima je dokazano da
inhibiraju stvaranje tumora kod životinja. Nekoliko je studija pokazalo da žitarice i neka
povrća imaju slab estrogeni učinak koji je od utjecaja na smanjenje incidencije
karcinoma prostate7
 Vitamin D: Nedavno je stavljena na diskusiju hipoteza da niske razine vitamina D
mogu povisiti rizik za klinički rak prostate. Logičan je temelj za tu hipotezu, da su svi
poznati rizici za klinički rak - starija dob, crna rasa i sjeverne širine - povezani sa
smanjenom sintezom vitamina D. Vitamin D u koži je sintetiziran nakon izlaganja
ultraljubičastom zračenju i u njegov ga aktivan oblik pretvaraju jetra i bubrezi. Prema
tomu, vitamin D zapravo je hormon i danas se priznaje da sprječava proliferaciju te
potiče diferenciranje velikoga broja staničnih tipova koji posjeduju njegov receptor.
Zbog toga se hipoteza o vitaminu D zasniva na tvrdnji da niske koncentracije vitamina
D, uzrokovane ranije navedenim razlozima, mogu povećati rizik za klinički rak prostate
jer vitamin D koji inhibitomo djeluje na tumor sprječava napredovanje subkliničkih
tumora u klinički tumor.8
 Profesionalna izloženost: Kod ispitivanja kancerogenosti u drvnoj industriji došlo se
do spoznaje da je drvena prašina čimbenik rizika za nastanak karcinoma prostate. Isti
rizik zabilježen je kod osoba koje rade u termoelektranama i na održavanju željezničkih
pruga te kod vatrogasaca jer su izloženi djelovanju aromatskih ugljikovodika. Radnici
koji rade s kadmijem izloženi su riziku jer on blokira cink u tkivima i smanjuje ga u
prostati pa je mogući rizik za razvoj karcinoma.
 Rizično spolno ponašanje i spolne bolesti: Rezultati znanstvenih istraživanja
pokazali su da rizično spolno ponašanje utječe na povećan rizik od razvoja karcinoma
prostate. Istraživanje na ovu temu iz 2001. godine pokazuje izravnu povezanost između
broja spolnih partnera tijekom života i povećanog rizika. Rizično spolno ponašanje nosi
sa sobom i rizik od spolnih bolesti. Epidemiološka istraživanja na tu temu donose
zaključak da muškarci koji su preboljeli gonoreju i sifilis imaju povećan rizik. Novija
studija ispitivanjem serologije pokazuje i utjecaj humanog papiloma virusa 16 i 18 na
povećanje rizika od obolijevanja. HPV je onkogeni virus koji je u fazi istraživanja za
karcinogenezu prostate

7
. Ekman P. Genetic and environmental factors in prostate cancer genesis: identifying high- risk cohorts. Eur
Urol. 1999
8
. Peehl D. Vitamin D and prostate cancer risk. Eur Urol. 1999;35:39

6
Klinička slika
Karcinom prostate uglavnom je spororastući i u ranijim je fazama asimptomatski.
Smetnje s mokrenjem kao najčešći simptom nije baš specifičan jer može biti uzrokovan
hiperplazijom prostate ili nekim drugim bolestima. Zadržavanje urina, odnosno retencija,
najčešće može otkriti dobroćudnu hiperplaziju prostate, a kod karcinoma prostate otkrije se
kad bolest počne napredovati od hiperplazije prostate, koja uzrokuje zastojne promjene i urin
koji ostaje, te se daljnjim napredovanjem u prostati razvije i karcinom. Stupanj proširenosti
bolesti dovodi do jasnije kliničke slike.

Kod lokalizirane bolesti pojavljuju se simptomi poput učestale potrebe za mokrenjem,

naprezanje pri mokrenju, noćno mokrenje, isprekidan mlaz mokrenja, slabi mlaz mokraće,
osjećaj nedovoljno ispražnjenog mjehura, bolno mokrenje, osjećaj peckanja prilikom
mokrenja. Bez obzira na to što ovi simptomi nisu specifični jer mogu označavati upalnu
promjenu ili dobroćudno povećanje prostate kod muškaraca koji posjeduju genetsku
predispoziciju ili su stariji od 50. godine života, treba se obratiti pozornost na njih. Daljnjim
napredovanjem bolesti pojavljuju se simptomi inkontinencije, anurije, hematospermije,
tenezmi, perianalne boli.

Kod napredovanja karcinoma izvan kapsule može doći do infiltracije i pritiska na

strukture zdjelice gdje dolazi do ireverzibilnog pogoršanja mokrenja. Kompresija dovodi i do
redukcije protoka na krvnim žilama gdje se omogućuje stvaranje tromba pa svakako kod
starijih muškaraca pri dijagnozi ilijakalnog tromba zdjelice treba obratiti pozornost i na
mogućnost uznapredovalog karcinoma prostate. Metastaze mogu prodrijeti u ostala tkiva i
organe te regionalne limfne čvorove. Najčešće su metastaze na koštani sustav i to kralježnicu,
zdjelicu i metafize dugih kostiju.9 Tada dolazi do mršavljenja, slabosti, umora, bolova u
kostima, prijeloma, hiperkalcemije. Može doći do oteklina donjih udova koji ukazuju na
zastoj u limfnom sustavu. Anemija, uremija, kronični umor i veliki gubitak tjelesne težine
znak su proširene bolesti.

Rane dijagnostičke mjere

Rano otkrivanje je ključno u efikasnom liječenju raka prostate. Redovni pregledi
pomažu u prepoznavanju bolesti u ranim fazama, omogućavajući brzu intervenciju. PSA test
mjeri nivoe PSA, proteina koji proizvodi prostata, u krvi. Povišeni nivoi PSA mogu ukazivati
na prisustvo raka. Međutim, PSA test ima ograničenja, kao što su lažno pozitivni i lažno
negativni. Stoga se često koristi u kombinaciji s drugim dijagnostičkim metodama kao što su
digitalni rektalni pregledi i tehnike snimanja kako bi se dobila preciznija procjena.

Metode rane dijagnostike obuhvaćaju:

 digitorektalni pregled,  transrektalnaultrasonografiju

 mjerenje vrijednosti PSA, (TRUS),
 biopsiju prostate.

9
M. Šamija: Klinički pregled i dijagnostika raka prostate, Medix, br. 60/61, str. 83-85

7
 Digitorektalni pregled prvi je
pri sumnji na karcinom prostate. On
predstavlja jedan od preventivnih
pregleda kod asimptomatske
populacije, jeftin je i jednostavan.
Palpirati se može veličina,
simetričnost i konzistencija prostate.
Nedostatak pregleda je što se može
palipirati samo periferni dio prostate
i suspektne induracije moraju biti
veće od 0,2 cm kao što je prikazano Slika br.2: Digitorektalni pregled i rak prostate
na slici br.2. Kod DRP-a valja
obratiti pozornost na čvrstoću i simetričnost prostate te ograničenost od okolnih
struktura. Tvrda i asimetrična prostata nepravilne površine sa čvorovima pobuđuje
sumnju na maligni proces. Uredan nalaz ne znači nepostojanje bolesti, a suspektan
nalaz na karcinom apsolutna je indikacija za biopsiju prostate i određivanje PSA u
serumu. DRP sam zbog niske osjetljivosti i specifičnosti ima malu pozitivnu
prediktivnu vrijednost za karcinom, ali u kombinaciji s određivanjem PSA ta
vrijednost iznosi do 69%.

Transrektalna ultrasonografija (TRUS) jedina je metoda koja vizualizira strukturu 60

% poslije histološki dokazanih karcinoma prostate. TRUS omogućava mjerenje volumena
prostate te dijagnosticiranje lokalno proširenog karcinoma prostate. TRUS je povezan s
visokim brojem lažno pozitivnih nalaza što ga čini nepraktičnim za probir na karcinom, ali
zato ima važnu ulogu u usmjeravanju ciljanog bioptiranja prostate

Transrektalna ultrasonična biopsija najučestalija je biopsija pomoću koje se uzima

uzorak tkiva za konačnu dijagnozu karcinoma prostate. Daljnjom analizom određuje se
stupanj diferencijacije stanica karcinoma prostate. Opisuje se po Gleasonovoj skali u 5
stupnjeva prema deformaciji žljezdanog tkiva prostate, što. Biopsija se izvodi pomoću igle
kojom se uzima uzorak tkiva. Prije samog izvođenja postupka biopsije potrebno je aplicirati
lokalnu anesteziju.

Dosadašnja istraživanja ne daju dovoljno dokaza da bi se do sada poznatim metodama

probira mogli postići značajni rezultati u smanjivanju smrtnosti od raka prostate jer većina
primjenjivanih testova i dalje imaju nedovoljnu senzitivnost i specifi čnost. Tako se danas
kao metoda probira za rano otkrivanje raka prostate, osim digitorektalnoga pregleda i
transrektalnog ultrazvuka, koristi utvrđivanje razine prostata-specifi čnog antigena (PSA).
Ovo je protein koji je specifi čan za tumorsko, ali i normalno tkivo prostate, tako da mnoge
benigne bolesti poput hiperplazije mogu izazvati promjene u njegovoj koncentraciji. Ipak,
istraživanja su pokazala kako je u bolesnika koji boluju od raka prostate koncentracija PSA u
serumu znatno veća nego u onih koji boluju od benigne hiperplazije prostate. Osim ukupnog
PSA, danas je moguće odrediti i vrijednost slobodnog PSA (fPSA), odnosno omjer
slobodnoga prema ukupnom PSA. No kao standardna metoda danas i dalje ostaje određivanje
razine PSA.

8
Preventivne strategije
Dva su najvažnija čimbenika prevencije i kontrole karcinoma prostate rano otkrivanje
i probir. Rano otkrivanje nastaje kada osoba na pojavu prvih simptoma potraži liječničku
pomoć, prilikom sistematskog pregleda kod asimptomatskih osoba, slučajnim otkrivanjem
prilikom liječenja drugog zdravstvenog razloga ili može biti dio organiziranog probira,
odnosno programa za rano otkrivanje karcinoma.

Nastanak neke bolesti možemo primarno prevenirati ako znamo uzročnike i na njih
možemo utjecati. Identifikacija čimbenika rizika za pojedinca ili populaciju važan su dio
epidemioloških studija koje, vezano uz prevenciju karcinoma prostate, nisu do kraja ispitane.
Čimbenike rizika potrebno je eliminirati, ne samo identificirati, da bi se mogla provesti
primarna prevencija.10

U SAD-u je provedeno istraživanje na 50 000 muškaraca i utvrdila se povezanost

načina prehrane s karcinomom prostate. Većem riziku bili su izloženi oni muškarci koji su
konzumirali alkohol i jeli hranu pretežno s mastima životinjskog podrijetla. Pravilna
prehrana, tjelovježba, pozornost usmjerena na tjelesnu težinu te nepušenje može nam pomoći
u prevenciji svih karcinoma, pa tako i u prevenciji karcinoma prostate. Životne navike teško
je mijenjati, posebice u srednjoj i starijoj životnoj dobi koje su rizik za karcinom prostate, ali
ne smije se podcijeniti značaj primarne prevencije za tu dob. Čimbenici rizika koje smo
naveli u toj dobi igraju ulogu i u većini ostalih kroničnih bolesti poput bolesti srca i
krvožilnog sustava, dijabetes i slično.11

Izgledi za primarnu prevenciju karcinoma prostate su vrlo mali zbog nepoznavanja

točnih činjenica nastanka. Promocija zdravog načina i stila života dio je svakodnevnog rada
fizioterapeuta u primarnoj prevenciji, koji svojim znanjem i konstantnom edukacijom
pridonosi boljitku i očuvanju zdravlja u zajednici. Primarna prevencija nastanka karcinoma
podrazumijeva zdravstveni odgoj pojedinca, skupine ili populacije o čimbenicima rizika koji
mogu dovesti do pojavnosti bolesti, uklanjanja ili smanjenja izloženosti te usvajanja zdravih
navika življenja.

Primarna prevencija raka prostate obuhvaća tri razine djelovanja: fi zičku aktivnost,
prehranu i određene lijekove. Dokazano je kako redovita tjelesna aktivnost, smanjen unos
masti, pojedine tvari iz rajčice i soje te vitamini D, E i selen imaju povoljan prevencijski
učinak.Dok se rak prostate ne može u potpunosti spriječiti, usvajanje određenih modifikacija
načina života može značajno smanjiti rizik. Evo nekoliko preventivnih mjera:

1. Zdrava dijeta:

10
J. Galić: Epidemiologija, čimbenici rizika i rano otkrivanje karcinoma prostate: Med. vjesnik, 2009.
11
M. Strnad: Starija životna dob i rak, Medicus, br. 14, 2005., str. 251 – 256

9
Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nemasnim proteinima, uz
ograničenje crvenog i prerađenog mesa, može doprineti prevenciji raka prostate. Cruciferno
povrće, kao što su brokula i karfiol, sadrži jedinjenja sa potencijalnim antikancerogenim
svojstvima. Uz to, konzumacija adekvatnih količina vitamina D, bilo kroz izlaganje sunčevoj
svjetlosti ili suplementima, može biti korisna. U provedbi su znanstvene studije o utjecaju
spojeva iz hrane na očuvanje i unaprjeđenje zdravlja prostate, a do sada provedene pokazuju
pozitivan utjecaj nekih namirnica poput rajčice, brokule, zelenog čaja, mahunarki, soje, soka
od šipka i ribe.

2. Redovna vježba

Tjelesna aktivnost kao vid primarne prevencije doprinosi sprečavanju raka prostate. Odmor je
jako važan za oporavak od bolesti, no često se uveličava i prenaglašava. Implikacija toga je
da neaktivnost i smanjena tjelesna aktivnost, kako vrijeme odmiče, sve više utječu na gubitak
mišićne snage te kondicije, što onda utječe i na obavljanje jednostavnih dnevnih aktivnosti.
Postoje dokazi koji ukazuju da sama tjelesna aktivnost uvelike utječe na ublažavanje 20
simptoma, kao što je umor, koji nastaju nakon liječenja. Sada postoje i podatci koji potvrđuju
da tjelesna aktivnost nakon dijagnoze karcinoma utječe na poboljšanje preživljavanja i
boljitka života. Američki institut za istraživanje karcinoma napominje da bismo trebali
uvelike smanjiti sjedilačke životne navike poput gledanja televizije, igranja videoigara ili
korištenja mobilnih uređaja te se puno više posvetiti aktivnostima koje su umjerenog
intenziteta kao hodanje, biciklizam, kućanski poslovi, ali i aktivnosti jačeg intenziteta poput
trčanja, timskih sportova, brzog plivanja. Tjelesna aktivnost samim time utječe na smanjenje
masnoće, poboljšanje seksualne funkcije te sprječavanje kroničnih upala. Redovna fizička
aktivnost ima brojne zdravstvene prednosti, uključujući potencijalno smanjenje rizika od
razvoja raka prostate. Vježbanje pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cjelokupno
kardiovaskularno zdravlje i može imati zaštitni učinak protiv raka. Treba ciljati na najmanje
150 minuta vježbe umjerenog intenziteta sedmično.

3. Prestanak pušenja

Pušenje je poznati faktor rizika za razne vrste raka, uključujući rak prostate. Prestanak
pušenja ne samo da smanjuje rizik od razvoja raka, već i poboljšava cjelokupno zdravlje.

4. Ograničiti konzumaciju alkohola

Alkohol i njegova konzumacija potvrđen je čimbenik rizika za mnoge karcinome kao što je
karcinom jednjaka, jetre, debelog crijeva, ali postoji i povezanost uz rak prostate. Sve vrste
alkoholnih pića sadrže etanol, a to je faktor u alkoholu koji uzrokuje rak. Dosta veliki broj
provedenih studija upućuju na to da ne postoji povezanost između raka prostate i
konzumacije alkohola, dok su mnogi drugi pronašli dokaze koji upućuju o minimalnom
povećanju rizika popraćenog većim unosom alkohola u organizamPrekomjerna konzumacija
alkohola povezana je s povećanim rizikom od razvoja raka prostate. Ukoliko već pijemo
alkohol, trebali bi to činiti umjereno. Preporučljivo je ograničiti unos alkohola na najviše dva
pića dnevno.

10
 Dimitrije Jeremić za „savez društava Vojvodine za borbu protiv raka“ navodi 10
preporuka za prevenciju raka prostate:

1. Unosite što manje kaloričnu hranu i pića, i budite fizički aktivni. Neka vaša telesna
težina bude što bliža idealnoj.
2. Pokušajte da smanjite količinu masti iz crvenog mesa i mlečnih proizvoda na
minimum.
3. Jedite što više ribe. Sva ozbiljna istraživanja pokazuju da riblje meso ima protektivan
efekat zbog „dobrih masti“, posebno zbog omega-3 masnih kiselina. Izbegavajte
transmasne kiseline kojih ima u margarinu.
4. Pazite na unošenje kalcijuma u organizam. Nemojte unositi dodatne doze od
preporučenih dnevnih doza. Kalcijum je koristan mineral, ali ne prekoračite dnevnu
dozu od 1500 mg.
5. Koristite što više kuvani paradajz, posebno sa maslinovim uljem. Pojedina povrća
imaju zaštitni efekat, kao što su brokoli i karfiol. Ovu ishranu uvrstite u svoj nedeljni
jelovnik. Soja i zeleni čaj su potencijalno korisni u svakodnevnoj ishrani.
6. Klonite se pušenja iz mnogih zdravstvenih razloga. Pijte alkoholna pića umereno, ako ih već
pijete.
7. Trudite se da lečite stres, povišeni krvni pritisak, povišeni holesterol i depresiju.
Lečenjem ovih stanja poboljšavate ukupno zdravlje i kvaltet življenja.
8. Šta je sa suplementima? – Izbegavajte preteranu suplementaciju sa megavitaminima.
Mnogi vitamini, a posebno folati, su dobro „gorivo za karcinom“. Ako unosite dosta
voća, povrća, zdravo zrnevlje, ribu i zdrava ulja, onda nema potrebe za
multivitaminima.
9. Opustite se i uživajte u životu. Smanjite stres na poslu i u kući, što će poboljšati
produžetak života i učniti ga srećnijim.
10. Na kraju, možete da pojedete sav brokoli ovoga sveta, ali nećete potpuno ukloniti
rizik od karcinoma prostate. Zbog toga, ako imate više od 50 godina, i ako se držite
svih ovih preporuka o zdravom životu, javite se jednom godišnje svom urologu.
Rektalni pregled prostate i PSA test, kao i razgovor sa urologom, razjasniće vam sve
koristi i rizike koji su pred vama.12

12
Jeremić D.:Prevencija karcinoma prostate: Savez društava vojvodine za borbu protiv raka: https://www.vojvodina-
cancer.org.rs/wp-content/uploads/2020/11/PREVENCIJA-KARCINOMA-PROSTATE_finito.pdf

11
Zaključak
Čimbenici rizika karcinoma prostate na koje ne možemo utjecati su genetska
predispozicija, dob, rasa i etnička pripadnost. Ipak, ranom detekcijom ugroženih skupina
možemo utjecati na kvalitetu života i smanjenje stope smrtnosti.

Metode prevencije karcinoma prostate jednostavne su metode dijagnosticiranja kao što su

digitorektalni pregled te analiza seruma prostate specifičnog antigena. Različitost u
znanstvenom i stručnom mišljenju vezano uz te vrste probira kod karcinoma prostate te
određivanja njihovih štetnosti i isplativost probira dovodi do toga da se u Republici BiH još
uvijek ne provodi Nacionalni program za rano otkrivanje raka prostate, nego je još u fazi
razmatranja.

Rak prostate je značajan zdravstveni problem za muškarce, ali se može poduzeti

nekoliko mjera kako bi se smanjio rizik od njegovog razvoja. Rano otkrivanje kroz redovne
preglede je ključno za pravovremenu intervenciju. Usvajanjem zdravog načina života,
uključujući uravnoteženu ishranu, redovnu tjelovježbu i izbjegavanje pušenja i prekomjerne
konzumacije alkohola, pojedinci mogu poduzeti proaktivne korake ka smanjenju šansi za
razvoj raka prostate. Javna svijest, edukacija i pristup zdravstvenim uslugama igraju ključnu
ulogu u promoviranju prevencije i poboljšanju ishoda za pojedince u riziku od raka prostate.

12
Literatura
 Albano JD, Ward E, Jemal A i sur. (2007) Cancer mortality in the United States by
education level and race. J Natl Cancer Inst; 99:1384-94
 B. Krušlin, D. Tomas, B. Spajić: Patohistološka dijagnostika karcinoma prostate s
pomoću biopsije iglom, Liječnički Vjesnik, vol. 32 br. 5-6, 2010., str. 155-161
 Ekman P. Genetic and environmental factors in prostate cancer genesis: identifying
high- risk cohorts. Eur Urol. 1999
 Jeremić D.:Prevencija karcinoma prostate: Savez društava vojvodine za borbu protiv
raka:https://www.vojvodina-cancer.org.rs/wpcontent/uploads/2020/11/PREVENCIJA
- KARCINOMA-PROSTATE_finito.pdf
 J. Galić: Epidemiologija, čimbenici rizika i rano otkrivanje karcinoma prostate: Med.
vjesnik, 2009.
 Krmpotić-Nemanić J. (1982) Anatomija čovjeka. 3. izd., Zagreb: Jumena, str. 869-71.
 M. Strnad: Starija životna dob i rak, Medicus, br. 14, 2005., str. 251 – 256
 M. Šamija: Klinički pregled i dijagnostika raka prostate, Medix, br. 60/61, str. 83-85
 M. Šamija: Suvremeni postupci u sprječavanju i ranom otkrivanju i liječenju raka
prostate: Medicus 2005. Vol. 14. No 2, 243-250
 M. Šamija i suradnici: Rak prostate – najvarijabilniji zloćudni tumor: Medicinska
naklada, Zagreb, 2009.
 Peehl D. Vitamin D and prostate cancer risk. Eur Urol. 1999;35:39
 Zavod za javno zdravstvo FBiH: Mjesec borbe protiv raka prostate:
https://www.zzjzfbih.ba/movember-mjesec-borbe-protiv-raka-prostate/

13