OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Fotonaponski (FN) sustavi

Podjela fotonaponskih sustava
 SAMOSTALNI
(AUTONOMNI, OTOČNI)
FN sustavi
 Samostalni FN sustavi

Samostalni (otočni, autonomni) fotonaponski sustavi su

sustavi koji funkcioniraju neovisno od elektroenergetske
mreže.

Takvi sustavi česti su u područjima s visokom vrijednošću

srednje godišnje Sunčeve ozračenosti.
Samostalni FN sustavi
bez pohrane
Samostalni FN sustavi
bez pohrane
 Samostalni
DC FN sustavi
 Samostalni
DC FN sustavi

• 2 USB uređaja i bežični punjač mobitela

• Wifi router - (internet za korisnike, aktivno
mjerenje temperature i kvalitete zraka,
mjerenje broja prolaznika, GPS lociranje,
uvid u stanje solarnog sustava i led
rasvjete, automatsko ažuriranje postavki i
dogradnja programa, sustav alarma putem
internet, DATA promet 500GB mjesečno s
kontrolom potrošnje)
Samostalni
DC FN
sustavi

• bežični punjač mobitela,

• USB punjenje mobitela,
laptopa, tableta,
• kao opciju ima Wi-fi
Samostalni
DC FN
sustavi

• punjenje mobitela i
laptopa preko USB-a i
bežično,
• USB punjač akumulatora
(2 izlaza -1A i 2,1A)
• LED rasvjeta
Samostalni
DC FN
sustavi

• podržava rad 4 računala, 8

mobitela i LED rasvjetu
• Wifi router-(internet za
korisnike, aktivno mjerenje
temperature i kvalitete zraka,
mjerenje broja prolaznika,
GPS lociranje, uvid u stanje
solarnog sustava i led rasvjete,
automatsko ažuriranje postavki
i dogradnja programa, sustav
alarma putem internet, DATA
promet 500GB mjesečno sa
kontrolom potrošnje)
Samostalni
DC FN
sustavi
 Samostalni
DC FN sustavi

• LED rasvjeta
 Samostalni
DC FN sustavi

• bežično punjenje do 16
mobitela
• napaja interaktivne
reklame ili raspored
reda vožnje
• LED rasvjeta
• Nadzor kamerom sa
sirenom i sigurnosno
tipkalo
• Wifi router
 Samostalni
DC FN sustavi
 Samostalni
DC FN sustavi
Samostalni
DC FN sustavi
Samostalni
DC FN sustavi
 Samostalni
DC FN sustavi
 Samostalni
DC FN sustavi
Samostalni DC FN sustavi
 Samostalni
AC FN sustavi
Samostalni AC FN sustavi
Samostalni AC FN sustavi
 Samostalni
hibridni FN sustavi
 Samostalni
hibridni FN sustavi

U područjima koja se po karakteristikama nalaze između vrlo sunčanih i vrlo

vjetrovitih najčešće su u primjeni hibridni sustavi, koji električnu energiju
dobivaju iz kombinacije fotonaponskih panela i malih vjetrogeneratora.
 Samostalni
hibridni FN sustavi

Budući da se pri korištenju energije iz obnovljivih izvora, češće nego u

sustavima spojenim na elektroenergetsku mrežu, može javiti nedostatak
električne energije, hibridni sustavi najčešće imaju dodatni izvor energije, koji
ne koristi nužno neki od obnovljivih izvora (npr. motorni agregat).
 Samostalni FN sustavi
Posebnosti:
• Samostalni sustavi svoju primjenu uglavnom imaju u
područjima u kojima je električna mreža nedostupna
(udaljene lokacije, planinske kuće, otoci i sl.).
• Samostalni sustavi često ne mogu zadovoljiti potrebe objekata
u kojima se stanuje cijele godine.
• Korištenje energije proizvedene na ovaj način obično je
povezano s mjerama štednje i primjenom mjera energetske
učinkovitosti.
UMREŽENI
FN sustavi
 FN sustavi priključeni na
javnu elektroenergetsku mrežu
Kod sustava priključenih na elektroenergetsku mrežu (umreženi
sustavi) postoje dodatni zahtjevi vezani uz izvedbu, a to su:

• potrebne dozvole i dokumentacija za priključak na mrežu

• usklađivanje parametara izmjeničnog napona (iznos
napona, raspon frekvencije, kvaliteta isporučene energije,
itd.) za priključak na mrežu
 FN sustavi izravno priključeni na
javnu elektroenergetsku mrežu

• sustavi s većom snagom (instaliraju se na većim površinama)

• sva proizvedena električna energija predaje se u elektroenergetski
sustav
FN sustavi izravno priključeni na
javnu elektroenergetsku mrežu

SE Bernarda
FN sustavi izravno priključeni na
javnu elektroenergetsku mrežu

SE Eurocable
FN sustavi izravno priključeni na
javnu elektroenergetsku mrežu

SE Berko Belica
FN sustavi izravno priključeni na
javnu elektroenergetsku mrežu

SE Obrovac
FN sustavi izravno priključeni na
javnu elektroenergetsku mrežu

SE Kaštelir II
 FN sustavi priključeni na
javnu mrežu preko kućne instalacije

Kad solarni moduli ne proizvode dovoljno električne energije, napajanje

trošila u kućanstvu nadopunjuje se preuzimanjem energije iz mreže.
 FN sustavi priključeni na
javnu mrežu preko kućne instalacije
1 - FN moduli
2 - priključni ormarić FN
3 - vodovi istosmjerne struje
4 - glavni prekidač
5 - izmjenjivač
6 - vodovi izmjenične struje
7 - brojila i regulacijski sustav
8 - spoj na javnu
elektroenergetsku mrežu
9 - trošila
Prednosti FN sustava priključenih na javnu
elektroenergetsku mrežu:

• proizvodi se ekološki čista električna energija bez

onečišćenja okoliša
• sva se pretvorba energije obavljala u blizini mjesta
potrošnje
• nema gubitaka energije u prijenosu i distribuciji
• pouzdanost i sigurnost opskrbe
• troškovi održavanja postrojenja znatno su niži od
održavanja centraliziranih proizvodnih objekata
• jednostavna i brza instalacija te puštanje u pogon
 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Osnovne komponente
FN sustava
 Osnovne komponente
samostalnog FN sustava
1. Izvor električne energije
(FN moduli,
vjetrogeneratori, …)
2. Priključni ormarić
3. Regulator punjenja
(regler)
4. Akumulatori (solarne
baterije)
5. Izmjenjivač (inverter,
DC/AC pretvarač)
 Osnovne komponente
samostalnog FN sustava
 Osnovne komponente
hibridnog samostalnog FN sustava
 Osnovne komponente
hibridnog samostalnog FN sustava
 1. FN moduli

• Fotonaponski moduli, spojeni u serijske ili serijsko-paralelne nizove, proizvode

određeni istosmjerni napon

• Svi kabeli koji dolaze od nizova fotonaponskih modula uvode se u priključni

ormarić modula
 2. Priključni ormarić
• Priključni ormarić je dio u kojem se vrši međusobno spajanje FN panela s
ostatkom sustava
• Taj ormarić u pravilu sadrži zaštitnu opremu:
automatske osigurače, prekidače istosmjernog (DC) kruga,
te odvodnike prenapona.

Odvodnici prenapona su uređaji koji ograničavaju prenapone na slijednoj opremi.

 3. Regulator punjenja

• Regulatori punjenja su uređaji koji se postavljaju između FN panela i

akumulatora, a služe za:
• kontrolu punjenja akumulatora
• zaštitu akumulatora od prepunjavanja, dubokog i prebrzog pražnjenja,
a time i od štetnih posljedica kao što su skraćivanje vijeka trajanja,
opasnost od eksplozije
• sprečavanje povratka struje iz sustava u FN panel

• Ne preporuča se spajati fotonaponski panel izravno na akumulator

 4. Akumulatori
• Akumulator (solarna baterija) je dio FN sustava koji se preko regulatora
punjenja spaja na FN modul, a služi kao spremnik energije i omogućava:
✓ pohranu viška proizvedene električne energije u vrijeme kada ona
trošilima nije potrebna,
✓ rad trošila kada proizvodnja energije preko FN sustava nije moguća
(npr. po noći, tijekom oblačnog vremena, itd.)
 5. Izmjenjivač
• Izmjenjivač (invertor) je dio FN sustava koji se s jedne strane, preko
regulatora punjenja, spaja na akumulator, a s druge strane na AC trošila

• ima zadaću da pretvara istosmjerni napon akumulatora (12 V ili 24 V) u

izmjenični napon od 230 V / 50 Hz, koji je potreban za rad većine el. uređaja
 5. Izmjenjivač
• U sustavima priključenima na javnu elektroenergetsku mrežu izmjenjivač služi
za isporuku struje u mrežu

• Pri tome vrijednosti frekvencije i napona na izlazu izmjenjivača moraju

odgovarati vrijednostima u javnoj mreži

• Prevelika odstupanja od potrebnih vrijednosti mogu utjecati na stabilnost

sustava
Sheme samostalnih i umreženih
FN sustava
 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Struktura i
princip rada
fotonaponske (FN) ćelije
 Građa atoma Si
Osnovni materijal za izradu FN ćelija je silicij.
 Građa kristala Si
Osnovni materijal za izradu fotonaponskih ćelija je silicij.
Čisti silicij je četverovalentan, tj. ima 4 elektrona u valentnom pojasu.
Svaki atom silicija u kristalnoj rešetki povezan je sa susjednim atomima preko 4
kovalentne veze (svaku vezu čini po jedan par valentnih elektrona).

Atomi silicija u
normalnom stanju
 Građa kristala Si
Zbog vanjskih utjecaja (npr. zagrijavanje, svjetlosni utjecaj, itd.) valentni
elektroni mogu primiti energiju koja im je dovoljna da se odvoje od matičnog
atoma.

Takve elektrone nazivamo slobodnim elektronima.

Na mjestu koje valentni elektron napusti ostaje šupljina.

Atom silicija u
pobuđenom stanju
 Građa kristala Si
Slobodni elektroni (negativno nabijene čestice) i šupljine (pozitivno nabijene
čestice) su nosioci el. struje u poluvodičima.

Iako šupljine zapravo nisu stvarne čestice, nego „prazna“ mjesta gdje postoji
nedostatak elektrona, one se smatraju nosiocima naboja.

Na mjesto šupljina mogu se pomaknuti susjedni slobodni elektroni koji

pritom stvaraju šupljinu negdje drugdje, pa se ovakvi pomaci mogu shvatiti i
kao pomaci šupljina u smjeru suprotnom od pomaka elektrona.
 Dotiranje Si
Budući da broj nosilaca naboja u poluvodičima uslijed normalnih vanjskih
pobuda nije dovoljan za stvaranje struja dovoljnih jakosti, siliciju se dodaju
primjese drugih poluvodičkih materijala.
Broj nosilaca električne struje u siliciju povećava se dodavanjem atoma
trovalentnih (npr. bor) ili peterovalentnih (npr. fosfor) materijala.
 Dotiranje Si
Dodavanjem trovalentnih primjesa dobivamo poluvodič P-tipa (zbog
većeg udjela pozitivnih nosilaca - šupljina), a dodavanjem peterovalentnih
primjesa dobivamo poluvodič N-tipa (zbor većeg udjela negativnih
nosilaca - slobodnih elektrona).
 Dotiranje Si

Budući da u poluvodičima P-tipa i N-tipa u normalnom stanju nosioci

naboja nemaju određeni smjer gibanja (već se gibaju u proizvoljnim
smjerovima), za dobivanje toka nosilaca naboja u točno određenom
smjeru potrebno je međusobno spojiti ta dva tipa poluvodiča.

Iz tog razloga se fotonaponske ćelije izvode kao tzv. PN-spoj.

 Princip rada FN ćelije
Elektroni iz PN-spoja se gibaju prema N-strani, a šupljine prema P-strani.
Zbog skupljanja elektrona i šupljina na odgovarajućim suprotnim stranama
PN-spoja dolazi do pojave napona na krajevima fotonaponske ćelije
(metalnim kontaktima).

Priključivanjem trošila između tih metalnih kontakata, poteći će struja.

 Princip rada FN ćelije

Kada se solarna ćelija, odnosno PN-spoj osvijetli, apsorbirani

fotoni proizvode parove elektron-šupljina.
Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se
rekombinira (tj. ponovno spaja).
Ako apsorpcija nastane unutar ili blizu PN-spoja, unutrašnje
električno polje, koje postoji u tom području, odvaja nastali
elektron i šupljinu i stvara napon.
 Princip rada FN ćelije

1 - razdvajanje naboja
2 - rekombinacija
3 - neiskorištena energija fotona
4 - refleksija i zasjenjenje na prednjim kontaktima
 Princip rada FN ćelije
Da bi se sakupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz
sunčeva zračenja, na prednjoj površini ćelije nalazi se
metalna rešetka koja ne pokriva više od 5 % površine, tako
da gotovo ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja.

Stražnja strana ćelije prekrivena je metalnim kontaktom.

Da bi se povećala djelotvornost ćelije, prednja površina

ćelije može biti prekrivena prozirnim antirefleksnim slojem
koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti.
Presjek FN ćelije

Zašto je N-područje kraće?

 Nadomjesna shema FN ćelije
Ponašanje FN ćelije u strujnom krugu najjednostavnije se može
prikazati pomoću tzv. nadomjesnog sklopa u kojem se ona, kada
je osvijetljena, ponaša kao izvor stalne struje.

Serijski otpor ovisi o materijalu i načinu izrade ćelije, a paralelni

otpor o njezinoj kvaliteti.
 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Vrste fotonaponskih ćelija

Osnovna podjela FN ćelija:

1. ćelije od kristalnog silicija

2. tankoslojne ćelije

3. hibridne ćelije

4. nanostrukturne ćelije
 1. FN ćelije od kristalnog Si
U primjeni su danas najčešće FN ćelije od monokristalnog ili
polikristalnog silicija i na njih otpada više od 98 % udjela na
tržištu.
Za njihovu proizvodnju koristi se silicij visokog stupnja čistoće jer
bilo kakve nečistoće u kristalnoj rešetki negativno utječu na
nastajanje i kretanje slobodnih nosioca naboja (elektrona i
šupljina).

Osnovni oblici monokristalnih FN ćelija (kvadratične, pseudokvadratične, kružne)

 1. FN ćelije od kristalnog Si

Izgled površine nekih polikristalnih FN ćelija:

 1. FN ćelije od kristalnog Si
I monokristalne i
polikristalne silicijske ćelije
nastaju iz istog početnog
materijala, ali je različit
proces proizvodnje
 1. FN ćelije od kristalnog Si

Povezivanje ćelija u serijske nizove

- stringove
 1. FN ćelije od kristalnog Si

Zaštita ćelija od vanjskih utjecaja

 1. FN ćelije od kristalnog Si

Ćelije od polikristalnog
silicija su
rasprostranjenije,
unatoč nešto manjem
stupnju efikasnosti, jer
im je nabavna cijena
nešto niža (zahvaljujući
nešto nižim troškovima
proizvodnje u odnosu na
one od monokristalnog
silicija).

Različite boje FN ćelija (zbog različitih

antirefleksijskih slojeva)
 1. FN ćelije od kristalnog Si

Uobičajene su dimenzije 10 cm × 10 cm, 12.5 cm × 12.5 cm,

15 cm × 15 cm, 21 cm × 21 cm.

Antirefleksijski sloj na gornjoj površini imaju samo

monokristalne i polikristalne FN ćelije.

Za izradu antirefleksijskog sloja najčešće se koriste silicij-nitrid i

titanij-dioksid.
 2. Tankoslojne ćelije (ćelije s tankim filmom)

• proizvode se nanošenjem jednog ili više fotoosjetljivih slojeva

(filmova) poluvodičkog materijala na nosivi sloj (podlogu) koji
može biti stakleni, metalni, polimerni ili od nekog drugog
prikladnog materijala
• slojevi se nanose procesom naparivanja ili uranjanjem u
elektrolit
• debljina fotoosjetljivih slojeva iznosi od nekoliko nanometara
do desetak mikrometara
• takvim se procesima proizvodnje u većini slučajeva dobivaju
već gotovi moduli, odnosno nizovi već povezanih ćelija
 2. Tankoslojne ćelije (ćelije s tankim filmom)

Najčešće vrste tankoslojnih FN ćelija:

• od amorfnog silicija (aSi)

• od bakar-indij-diselenida (CIS)

• od kadmijevog telurida (CdTe)

 2. Tankoslojne ćelije (ćelije s tankim filmom)
Prednosti u odnosu na ćelije od kristalnog silicija su:
• mnogo manja debljina
• mnogo manja potrošnja materijala za njihovu izradu
• mnogo manja potrošnja energije za proizvodnju
• mogu se proizvesti i na savitljivoj podlozi (zbog male debljine)
• neke vrste ćelija s tankim filmom (npr. od amorfnog silicija)
mogu iskorištavati i sunčevo zračenje nižeg intenziteta (npr. u
jutarnjim i popodnevnim satima)
• međusobno povezivanje ćelija izvedeno je interno (proizvode
se gotovi moduli)

Nedostaci u odnosu na ćelije od kristalnog silicija su:

• manji stupanj efikasnosti
• efikasnost se kod nekih vrsta tankoslojnih ćelija smanjuje prvih
6-12 mjeseci rada (zbog degradacije koju uzrokuje svjetlost)
 Za umrežene FN sustave (spojene na javnu elektroenergetsku
mrežu) uglavnom se koriste FN ćelije od monokristalnog i
polikristalnog silicija.

Tankoslojne FN ćelije od amorfnog silicija do sada su se

uglavnom koristile u autonomnim FN sustavima (npr. za
vikendice, itd.), no očekuje se da će se uskoro početi koristiti i u
umreženim sustavima.
Usporedba debljine ćelije i utroška materijala za
polikristalne i ćelije s tankim filmom
Potrebna površina fotonaponskih ćelija za dobivanje
električne snage 1 kWp
Što ste zapamtili?

• Koje su najzastupljenije vrste FN ćelija (panela) na tržištu?

• Koja je razlika između monokristalnih i polikristalnih FN ćelija?
• Što daje karakterističnu boju FN ćelijama?
• Koja je uloga antirefleksijskog sloja?
• Kakve su to tankoslojne FN ćelije?
• Koje su prednosti, a koji nedostaci tankoslojnih FN ćelija?
• Poredajte osnovne vrste FN ćelija prema efikasnosti.
• Poredajte osnovne vrste FN ćelija prema potrebnoj površini za
postizanje jednake izlazne snage.
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Parametri
FN ćelije
Strujno-naponska karakteristika
FN ćelije

Točka maksimalne snage određena je

najvećim umnoškom napona i struje ćelije.
Strujne specifikacije FN ćelije:

1. ISC - struja kratkog spoja (engl. short circuit current)

– struja koja bi tekla u slučaju kratkog spoja priključnica FN ćelije

– maksimalna struja koju FN ćelija može dati

– prema njoj se određuju vrijednosti debljine vodiča i zaštite od

prevelikih struja sustava

2. IMPP - struja u točki maksimalne snage (engl.

maximum power point current)
– predstavlja jakost struje u slučaju kad FN ćelija proizvodi najveću
moguću el. snagu

– prema njoj se projektira cijeli FN sustav

– bitno ovisi o intenzitetu upadnog sunčevog zračenja

 Ovisnost izlazne struje FN ćelije o osvjetljenju ćelije

✓ Jakost struje raste s porastom intenziteta upadnog sunčevog zračenja,

jer se u PN-spoju ćelije stvara veći broj nosilaca naboja.

✓ Izlazni napon FN ćelije ne mijenja se mnogo s promjenom intenziteta

sunčevog zračenja, što olakšava proces projektiranja sustava (npr.
serijsko i paralelno spajanje FN modula).
Naponske specifikacije FN ćelije:
3. UOC - napon praznog hoda (engl. open circuit voltage)
– napon FN ćelije u slučaju otvorenih priključnica (kad ne teče struja)

– prema njemu se određuje maksimalni napon FN sustava prilikom

spajanja više FN modula

4. UMPP - napon u točki maksimalne snage (engl.

maximum power point voltage)
– radni napon FN ćelije u slučaju kad FN ćelija proizvodi najveću moguću
el. snagu
 Ovisnost izlaznog napona FN ćelije o temperaturi ćelije

✓ S porastom temperature izlazni napon FN ćelije opada.

Povećanje temperature utječe na smanjenje zabranjenog pojasa između

valentnog i vodljivog pojasa poluvodiča (silicija). Zbog toga je elektronima
u valentnom pojasu potrebna manja energija da bi prešli u vodljivi pojas,
a to u konačnici utječe na smanjenje izlaznog napona ćelije.
Ovisnost parametara FN ćelije o temperaturi ćelije
Temperaturni koeficijent
Napona praznog hoda -0,2 … -0,6 %/K
Struje kratkog spoja 0,02 … 0,08 %/K
Snage:
Kristalne ćelije -0,35 … -0,55 %/K  Paziti na ventilaciju
Amorfne ćelije -0,10 … -0,35 %/K
 Temperatura FN modula je u praksi u pravilu za oko 30 do 40 °C
viša od okoline.
Planirana radna temperatura modula mora biti najmanje 75 °C.
Svi električni podaci koje određeni proizvođač navodi za svoje FN
module (panele) izmjereni su u standardnim testnim uvjetima
(engl. STC – standard test conditions), a navode se za točku
maksimalne snage (MPP).
U većini slučajeva dobivena izlazna snaga će biti manja od
navedene iz najmanje dva razloga:
• u praksi je teško postići standardne testne uvjete
• postavljeni FN moduli najčešće ne proizvode el. struju u
točki maksimalne snage
5. faktor punjenja (F)
– pokazuje koliko se stvarna FN ćelija približava idealnoj
– na I-U krivulji se prikazuje točkom prijeloma ili točkom najveće
snage (engl. MPP – maximum power point)
– jednak je omjeru najveće snage FN ćelije i umnoška napona
otvorenog kruga i jakosti struje kratkog spoja:

PMPP U MPP  I MPP

F= =
U OK  I KS U OK  I KS
PMPP - maksimalna snaga koju FN ćelija može dati
A W

6 3

4 2

2 1

0 0
0 0,5 V
6. stupanj djelovanja (ƞFNC)
– omjer najveće električne snage koja se može dobiti iz FN ćelije i
snage Sunčevog zračenja na njezinu površinu:

𝑃𝑀𝑃𝑃
𝜂𝐹𝑁𝐶 = ⋅ 100 %
𝐺 ⋅ 𝐴𝐹𝑁𝐶

G - snaga Sunčevog zračenja (izražena u W/m2)

AFNC - površina FN ćelije (izražena u m2)
Tipične vrijednosti osnovnih parametara najčešćih vrsta
FN ćelija

Gustoća struje Stupanj

Napon otvorenog
Vrsta FN ćelije kratkog spoja JKS djelovanja ηFNC
kruga UOK (V)
(A/m2) (%)
od monokristalnog silicija 0.65 300 17
od polikristalnog silicija 0.6 260 15
od kadmijevog telurida 0.7 150 12
od amorfnog silicija 0.85 150 9
Uzroci promjene napona, struje i snage FN ćelija

▪ Zasjenjenje
 Uzrok Lišće, prljavština, padaline, hladovine
 Posljedica Smanjenje struje, snage

▪ Zagrijavanje
 Uzrok Nedovoljna ventilacija pozadine
 Posljedica Smanjenje napona, snage

▪ Hlađenje
 Uzrok Niske zimske temperature
 Posljedica Porast napona u praznom hodu
Kriterij pri izboru invertora / string povezivanje
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

FN moduli (paneli)
Fotonaponska ćelija

1 - razdvajanje naboja
2 - rekombinacija
3 - neiskorištena energija fotona
4 - refleksija i zasjenjenje na prednjim kontaktima
Serijski spoj FN ćelija u panelu

➢ zove se serijski niz ili string

FN ćelija s + i - polom
Serijski spoj FN ćelija u panelu

• nužan zbog ostvarivanja većeg izlaznog napona

Serijski spoj FN ćelija u panelu
Paralelni spoj FN ćelija u panelu
➢ zove se podmodul

• nužan zbog ostvarivanja veće izlazne struje

Paralelni spoj FN ćelija u panelu
Paralelno-serijska kombinacija FN ćelija

podmodul od 3 serijska niza serijski niz od 2 podmodula

Paralelno-serijska kombinacija FN ćelija
Paralelno-serijska kombinacija FN ćelija
Fotonaponski modul (panel)
➢ element FN strujnog kruga koji nastaje međusobnim električnim
povezivanjem više FN ćelija
Fotonaponski modul (panel)

• Simbol u električnim shemama

Serijskim spajanjem postiže se viši izlazni napon.

Strujno-naponska
karakteristika
serijskog niza FN
modula

Nadomjesna shema i formule za Euk i Ruk!

 Paralelnim spajanjem postiže se veća izlazna jakost struje.

Strujno-
naponska
karakteristika
paralelnog FN
podmodula

Paralelni način spajanja sa po jednim modulom u nizu vrlo često se koristi u

autonomnim sustavima.
Nadomjesna shema i formule za Euk i Ruk!
 Kod umreženih
sustava najčešće se
koristi paralelno
povezivanje više
serijskih nizova, od
kojih svaki sadrži
veći broj modula.
Zahtjevi za FN panele:
• mehanička stabilnost
• postojanost prema utjecajima iz neposredne okoline
– vremenski utjecaji (padaline, vlažnost, udari vjetra i sl.)
– mehanička oštećenja, itd.
• stabilnost u području temperatura od -50 do +90 °C
• otpornost na ultraljubičasto zračenje
• sigurnost od strujnog udara i drugih opasnosti vezanih uz
primjenu električne energije
 Međusobno spajanje FN ćelija
1. zadatak
6 jednakih fotonaponskih ćelija napona praznog hoda 1,5V i
unutarnjeg otpora 1Ω priključeno je na trošilo otpora 4Ω.
Odredi izlaznu snagu ćelija ako su FN ćelije spojene:
a) Serijski
b) Paralelno

Rješenje: 3,24W 0,518W;

 Međusobno spajanje FN ćelija

2. zadatak
Trošilo otpora 4Ω spojeno je na FN podmodul od 4 serijska niza
s 8 jednakih FN ćelija napona praznog hoda 1,5V i unutarnjeg
otpora 1Ω. Odredi snagu trošila.

Rješenje: P = 16 W
 Međusobno spajanje FN ćelija

3. zadatak
Na raspolaganju su fotonaponske ćelije čiji je pojedinačni
napon praznog hoda 1,2 V i pojedinačni otpor 0,1 .
Od tih ćelija treba složiti fotonaponski sustav čiji je napon
praznog hoda 24 V.
Takav FN sustav treba davati trošilu napon 22 V i struju
jakosti 4 A. Koliko je ćelija (x) potrebno spojiti serijski? Koliko
takvih serijskih grupa (y) treba spojiti paralelno?

Rješenje: x = 20, y = 4
 Međusobno spajanje FN ćelija

4. zadatak
Na raspolaganju su fotonaponske ćelije čiji je pojedinačni
napon praznog hoda 1,5 V i pojedinačni otpor 0,1 .
Od tih ćelija treba složiti fotonaponski sustav čiji je napon
praznog hoda 30 V.
Takav FN sustav treba davati trošilu napon 28 V i snagu 56 W.
Koliko je ćelija (x) potrebno spojiti serijski? Koliko takvih
serijskih grupa (y) treba spojiti paralelno?

Rješenje: x = 20, y = 2
 Međusobno spajanje FN ćelija

5. zadatak
40 jednakih fotonaponskih ćelija vezano je u serijsko-paralelnu
kombinaciju.
Na tu je kombinaciju priključeno trošilo otpora 3,75 Ω. Svaka
ćelija ima napon praznog hoda 1,5 V i otpor 0,5 Ω. Odredi
koliko ćelija (x) trebati vezati u seriju i koliko tih serijskih
kombinacija (y) vezati paralelno da bi trošilu davale struju 3 A.
Koliki je napon praznog hoda takvog FN modula?

Rješenje: y = 4, x = 10
 Međusobno spajanje FN ćelija

6. zadatak
Odredi napon praznog hoda i struju kratkog spoja FN
podmodula od 4 serijska niza s 10 ćelija u nizu. Napon praznog
hoda ćelije iznosi 22 V, a struja kratkog spoja 440 mA.

Rješenje: UPH = 220 V, IKS = 1,76 A

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Zasjenjenje
FN ćelija
Zasjenjenje FN ćelija

➢ smanjenje struje
fotonaponske ćelije
➢ smanjenje napona
fotonaponske ćelije
Djelomično zasjenjenje FN ćelija
Djelomično zasjenjenje FN ćelija

• zasjenjena ćelija proizvodi nižu struju od ostalih

• takvo lokalno zasjenjenje na jednoj FN ćeliji ograničiti će struju cijelog FN modula

• crtkanom strelicom prikazana je struja koja bi mogla teći da nema sjene na 36. ćeliji,
dok je punom strelicom označena struja koju propušta zasjenjena ćelija

• ograničenje struje znači ograničenje snage, gledano u vremenu to je ograničenje

proizvedene energije
Potpuno zasjenjenje FN ćelija
 Potpuno zasjenjenje FN ćelija
• FN ćelija C36 se zbog zasjenjenja ponaša kao obična dioda
• na anodi ima negativan napon, a na katodi pozitivan napon
• 35 ćelija spojenih u seriju daje uak = 35 x -0,6 = -21 v
• reverzni napon od 21 v na diodi C36 može biti dovoljan da dioda probije
• probijanje fotonaponske ćelije dogodit će se točkasto
• kroz tu točku će prolaziti sva struja modula i ta će se točka sigurno grijati, taliti i širiti
• jednom probijena fotonaponska ćelija više nije u funkciji proizvodnje fotoelektrične
struje već predstavlja nepoželjno mjesto zagrijavanja
• svako potpuno zasjenjenje jedne od u serijski niz spojenih fotonaponskih ćelija
dovodi gotovo sigurno do uništenja iste ako zasjenjenjem stvoren napon pređe prag
proboja diode
• opisani efekt naziva se „hot spot“ efekt
Potpuno zasjenjenje FN ćelija

• Osim što ne proizvodi el. hot spot

struju, zasjenjena FN ćelija
se ponaša kao trošilo
• dolazi do zagrijavanja ćelije
pri prolasku struje kroz nju
• dolazi do pojave „vrućih
točaka“ (engl. hot spot) i
uništenja ćelije
Kako bi se onemogućila ova pojava, pri spajanju FN ćelija u
panele koriste se premosne i granske diode.
Premosne diode u pravilu se ugrađuju u spojne kutije svakog FN
modula.
Potpuno zasjenjenje FN ćelija
 Potpuno zasjenjenje FN ćelija
• Neželjena pojava zagrijavanja i proboja fotonaponskih ćelija zbog zasjenjenja riješena
je korištenjem premosnih (engl. bypass) dioda
• Idealno bi bilo svakoj fotonaponskoj ćeliji spojiti premosnu diodu, ali to se u praksi ne
radi
• Paralelno s 15 do 20 fotonaponskih ćelija spaja se po jedna premosna dioda
• Kroz ćelije 1 do 18 može teći maksimalna struja koje one mogu proizvesti
• Premosna dioda kroz koju teče struja je propusno polarizirana preko napona koji
generira ispravni dio fotonaponskog modula
• Premosnom diodom kroz koju teče struja i koja u stanju vođenja ima na sebi tek oko
0,6 V spriječen je razarajući reverzni napon na zasjenjenoj ćeliji
• Na taj način kroz zasjenjenu ćeliju praktički ne teče struja, ona se ne zagrijava i nema
opasnosti od proboja i oštećenja
• Naravno da je zasjenjenjem došlo do smanjenja proizvodnje energije
Utjecaj premosnih dioda:

➢ S premosnom diodom, pri malim naponima na izlazu FN panela, dobiva se normalna

jakost struje dok se pri većim izlaznim naponima struja znatno smanjuje

➢ Bez premosne diode FN paneli daju malu struju odnosno snagu pri svim naponima!
U usporedbi s FN modulima od kristalnog silicija tankoslojni
moduli imaju puno veću toleranciju na zasjenjenje.
Međusobno zasjenjenje FN panela

SE Bernarda
Međusobno zasjenjenje FN panela

SE Eurocable
Međusobno zasjenjenje FN panela

SE Berko Belica
Međusobno zasjenjenje FN panela

SE Obrovac
Međusobno zasjenjenje FN panela

SE Kaštelir II
Zasjenjenje
FN panela

Najmanji potrebni razmak određuje se prema izrazu:

 sin  
x = l FN   + cos  
 tan  S 
x – međusobni razmak redova FN panela [m]
lFN – duljina FN panela [m]
β – nagib FN panela u odnosu na vodoravnu plohu [°]
αS – visina Sunca [°]