PATRONAŽNAOPREMA

SEMINARSKI RAD

Travnik, maj, 2024.

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; IV godina

SMJER: SESTRINSTVO
 PATRONAŽNA OPREMA

SEMINARSKI RAD

Potpis studenta:

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................1
1.1. DEFINIRANJE PROBLEMA ISTRAŽIVANJA.....................................................1
1.2. HIPOTEZA................................................................................................................1
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA......................................................................2
1.4. STRUKTURA RADA................................................................................................2
1.5. ZNANSTVENE METODE........................................................................................3
2. PLANIRANJE I PRIPREMA KUĆNOG POSJETA.......................................................4
2.1. Prikupljanje podataka o bolesniku, obitelji i njihovoj okolini...............................6
2.2. Priprema medicinske sestre / medicinskog tehničara..............................................7
2.3. Priprema i prilagodba prostora, opreme i pribora..................................................8
2.4. Pomoć bolesniku pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba...........................8
3. PATRONAŽNA OPREMA..............................................................................................10
3.1. Sestrinska dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući.........................................12
4. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA.....................................................................................14
5. ZAKLJUČAK...................................................................................................................15
6. LITERATURA..................................................................................................................16
 1. UVOD
Patronažna zdravstvena zaštita je medicinsko-socijalna djelatnost čiji je cilj očuvanja
zdravlja pojedinca, porodice i zajednice tamo gdje oni žive, rade, uče, igraju se.
Patronažna zdravstvena zaštita potiče od latinske riječi patronus, što znači zaštitnica,
zagovornica, advokatica, braniteljica. Nastala je u Engleskoj krajem XIX stoljeća.
Patronažna služba u suradnji sa porodičnim doktorima, socijalnom službom, društvenim
organizacijama, kao i vlastitim prosvjetnim radom, pomaže u rješavanju zdravstvene
problematike bolesnih, nemoćnih i socijalno ugroženih stanovnika i štiti njihove
interese.

Osnovne preventivne mjere u patronažnoj zaštiti su: zaštita trudnica, rodilja,

novorođenčadi, dojenčadi, male djece, hronično bolesne djece, hroničnih bolesnika,
starijih osoba i invalida.

1.1. DEFINIRANJE PROBLEMA ISTRAŽIVANJA

Patronažna sestra je važan saradnik doktora porodične medicine jer osigurava proširenje
njege i u domu bolesnika. Ona je sestra koja je svojim opažanjima važan izvor
informacija za doktora. Saradnja porodičnog doktora i patronažne sestre odvija se
svakodnevno u njezi za bolesne i zdrave članove porodice i zajednice. Osnovno
djelovanje patronažnih medicinskih sestara je zdravstveni odgoj i obrazovanje s ciljem
unapređenja zdravlja te prevencija bolesti posebno u najosjetljivijim razdobljima života
te posebnim stanjima i okolnostima kao što su kronična bolest i palijativna njega,
invaliditet, starost ili loša socijalna situacija.

Porodični doktor koji zbog sklopa okolnosti sve više gubi svoju temeljnu preventivnu
ulogu, jedino u uskoj suradnji s patronažnom sestrom može očuvati taj važan dio svoga
profesionalnog rada. Saradnjom porodičnog doktora i patronažne sestre ostvaruje se
kontinuirani zdravstveni nadzor nad porodicama u njezi, hroničnim, teže pokretnim i
nepokretnim te palijativnim bolesnicima kao pravovremena reakcija na zdravstvene
potrebe pacijenata u njezi.

1.2. HIPOTEZA

 Planiranje i priprema kućnog posjeta provodi se u suradnji s bolesnikom i

njegovom porodicom i/ili osobom koja se brine o bolesniku.
 Bez adekvatne opreme, patronažne sestre ne bi mogle pružiti
visokokvalitetnu zdravstvenu njegu.
 Plan zdravstvene njege treba biti uvijek individualiziran

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha odnosno cilj je definisanje samog pojma konflikta sa posebnim akcentom na

upravljanje konflikta. Bez obzira o kojoj vrsti organizacije se radi prioritet je naći
najbolje rješenje za klijenta, a kod nas u ustanovi u kojoj radim za pacijenta.

Komunikacijski stil vođe uveliko uvjetuje uspješnost vođenja. Vođa kroz vlastite
komunikacijske vještine svojim sljedbenicima pojašnjava informacije o postavljenim
ciljevima, viziji, misiji ili temeljnim vrijednostima organizacije te ih potiče na smisleno i
fokusirano djelovanje ka postizanju određenog cilja. Uspjeh bilo koje tvrtke uvelike
ovisi o kompetencijama, motivaciji, ali i međusobnoj komunikaciji između vođe i
zaposlenika

1.4. STRUKTURA RADA

Struktura rada sastoji se od sljedećih dijelova:

1. Uvod
2. Metodologija

3. Vodstvo- dio u kojem se govori o povijesnom razvoju vodstva te tradicionalnim i

savremenim oblicima vodstva koji se pojavljuju.

4. Organizacija- dio u kojem se govori o strukturi organizacije, formalnoj i

neformalnojorganizaciji, te organizaciji rada.

5. Konflikti u organizaciji- dio u kojem se govori o vrstama konflikata, fazama

konflikata, posljedicama koje uzrokuju, uzrocima nastanka te načinu na koje se vodstvo
nosi sa konfliktima u organizaciji.

6. Upravljanje konfliktima u organizaciji – dio u kojem se govori o strukturi sukoba u

organizaciji, upravljanju konfliktima u organizaciji, njihovom rješavanje, mogućoj
prevenciji i sprečavanju, te na kraju istraživanje o korelaciji vođenja i upravljanja
sukobima.

7. Zaključak

1.5. ZNANSTVENE METODE

Metoda kojom se koristimo za teorijsku analizu jeste desktiptivno-analitička.

Desktipritvna metoda predstavlja jedan od najboljih načina za kvalitetan uvid i prikaz u
datu temu, predstavljanje teme, ali i rezultata sprovedenih istraživanja. Prilikom vršenja
teorijske analize potrebno je prikupljanje i obrada podataka, činjenica, istraživanja pa je
tako prva i osnovna tehnika naše teorijske analize prikupljanje.

Prikupljanje podataka je vršeno iz višebrojnih stručnih literatura, knjiga, naučnih radova

i svih ostalih relevantnih izvora koji su bili od koristi. Nakon prikupljanja slijedi tehnika
klasifikacije. Tehnikom klasifikacije sortirali smo podatke po redoslijedu bitnosti za
samu temu našeg rada na osnovu čega smo neke eliminisali, a neke uvrstili u radu.
Dakle, kada sumiramo ove tehnike, sve rezultira i sve se svodi na samo jednu glavnu i
osnovnu tehniku, a to je tehnika prikupljanja i observacije i filtriranja podataka.
 2. PLANIRANJE I PRIPREMA KUĆNOG POSJETA

Prvi posjet prvostupnika/ce sestrinstva primjena procesa zdravstvene njege u kući.

Postupak provodi prvostupnik/ca sestrinstva. Planiranje i priprema kućnog posjeta

provodi se u suradnji s bolesnikom i njegovom porodicom i/ili osobom koja se brine o
bolesniku.

Potrebno je:

 utvrditi potrebu za zdravstvenom njegom

 odrediti stupanj zahtjevnosti i količinu zdravstvene njege
 izraditi plan zdravstvene njege.

Da bi se postigao željeni cilj, prvostupnik/ca sestrinstva prilikom provođenja postupka

mora znati i moći primijeniti stečene intelektualne, tehničke i interpersonalne sestrinske
vještine.

Prilikom ponovnog posjeta (a koji je predviden planom zdravstvene njege) ili ako dođe
do promjena u zdravstvenom stanju bolesnika, prvostupnik sestrinstva će: evaluirati
provedenu zdravstvenu njegu prema potrebi revidirati plan i stepen zahtjevnosti
zdravstvene njege.

Prvostupnik/ca sestrinstva procjenjuje:

 dosadašnje i sadašnje zdravstveno stanje bolesnika

  reakcije i razumijevanje bolesnika i članova porodice ili osobe koja se brine o
njemu
 novonastalo stanjeuvjete u kući i okolne faktore
 kulturološke utjecaje (duhovna i zdravstvena uvjerenja)
 prisutnost socijalne podrške.

Prilikom procjene stanja bolesnika, prvostupnik/ca sestrinstva koristi se primjerenom

sestrinskom dokumentacijom te pomoćnim alatima (skale za procjenu rizika za pad,
dekubitusa, stanja svijesti, bola...), a koji je sastavni dio sadržaja sestrinske torbe
opremljene u skladu s važećim zakonskim propisima.

Priprema i planiranje medicinske sestre / medicinskog tehničara za kućnu posjetu i

provođenje zdravstvene njege u kući.

Medicinska sestra / medicinski tehničar pripremu za kućnu posjetu započinje u sjedištu

ustanove / privatne prakse čiji je zaposlenik. Kućna posjeta je ključni oblik rada
medicinske sestre / medicinskog tehničara u zdravstvenoj njezi u kući prilikom kojeg se
primjenjuju sve stečene sestrinske vještine prilagođene radu s bolesnicima u njihovim
kućama, a sve s ciljem osiguranja pružanja kvalitetne i za bolesnika sigurne zdravstvene
njege.

Slika 1. Sadržaj torbe za njegu u kućnim posjetama

 Izvor: http://ss-zdravstvena-st.skole.hr/upload/ss-zdravstvena-st/images/static3/1783/
attachment/Sadrzaj__torbe_znj-nastavni_materijali.pdf

2.1. Prikupljanje podataka o bolesniku, porodici i njihovoj okolini

Prvostupnik/ca sestrinstva osigurat će uvjete za razgovor s bolesnikom, članovima

njegove porodice i/ili osobom koja se brine o bolesniku na način da osigura privatnost te
uspostavi odnos povjerenja. Kroz razgovor s bolesnikom ili članovima porodice i/ili
osobom koja se brine o bolesniku, medicinska sestra / medicinski tehničar prikupit će
sve potrebne podatke iz medicinske i sestrinske dokumentacije, uzeti sestrinsku
anamnezu (prikupiti opće i situacijske podatke te podatke o osnovnim ljudskim
potrebama prema obrascima zdravstvenoga funkcioniranja), obaviti fizikalni pregled
promatranjem „od glave do pete", te promatranjem izgleda i funkcija velikih tjelesnih
sistema. Ako je potrebno, napravit će i detaljniju procjenu stanja pomoću alata za
mjerenje (skale za procjenu stanja bolesnika).
Kroz razgovor s bolesnikom i članovima porodice i/ili osobom koja se brine o bolesniku
napravit će se dopuna i provjera usklađenosti svih prikupljenih podataka koji će se
nakon toga analizirati i interpretirati. Kroz validaciju prikupljenih podataka važno je
izdvojiti trenutačne i potencijalne probleme iz područja zdravstvene njege. Kroz
razgovor s bolesnikom i članovima porodice i/ili osobom koja se brine o bolesniku
potrebno je zajednički utvrditi važnost saradnje, težinu prisutnog problema,
zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba i medicinskih spoznaja te mogućnost njihova
rješavanja.

Prvostupnik/ca sestrinstva temeljem svih prikupljenih podataka i procjene zdravstvenog

stanja bolesnika te potrebom za zdravstvenom njegom u kući postavlja ciljeve
zdravstvene njege, odabire postupke zdravstvene njege kojima će doći do ostvarenja
ciljeva, izra- đuje plan zdravstvene njege, određuje stepen zahtjevnosti i količinu
potrebne zdravstvene njege, analizira uvjete za ostvarenje plana, trajno prati provođenje
plana, bolesnikovo stanje te potrebu za moguće potrebnim dodatnim priborom,
opremom ili edukacijom medicinskih sestara / medicinskih tehničara koji zdravstvenu
njegu u kući provode.

Nakon evaluacije ciljeva zdravstvene njege prema planu evaluacije te nakon evaluacije
kompletnog plana zdravstvene njege, obvezno je dokumentovati sve provedene faze
procesa zdravstvene njege.

Medicinska sestra / medicinski tehničar prilikom kućnog posjeta bolesniku nakon svih
prikupljenih potrebnih podataka kroz komunikaciju s bolesnikom, članovima porodice
i/ili osobom koja se brine o bolesniku, odreduje ciljeve i svrhu svakog pojedinog kućnog
posjeta. Redoslijed posjeta bolesnicima planira temeljem važnosti i drugih
profesionalnih zahtjeva te u dogovoru s bolesnikom i članovima porodice i/ili osobom
koja se brine o bolesniku (na primjer najčešće se prvo u jutarnjim terminima odlazi
bolesnicima kod kojih je potrebno provesti sestrinske postupke kompletne ili djelomične
zdravstvene njege, a to su nepokretni, inkontinentni bolesnici, palijativni bolesnici, dok
se u kasnijim terminima provode postupci zbrinjavanja kroničnih rana i slično).
 2.2. Priprema medicinske sestre / medicinskog tehničara

Uvjeti za provođenje zdravstvene njege u kući često nisu primjereni za izvođenje svih
potrebnih postupaka. Medicinska sestra / medicinski tehničar koji dolazi u kućnu posjetu
svojim znanjem, umijećem i kreativnošću mora prilagoditi uvjete u kući kako bi
omogućila sigurno i kvalitetno provođenje postupaka zdravstvene njege. Dojam koji
medicinska sestra /medicinski tehničar ostavlja svojim izgledom, ponašanjem,
primjerenom komunikacijom te pomnom pripremom, važan je jednako kao i
profesionalno izvođenje postupaka u kućnim uvjetima.

Prilikom svakog posjeta medicinska sestra / medicinski tehničar treba istaknuti, a i sama
se toga pridržavati, da je ruke potrebno obvezno prati pri svakom dolasku u kuću
bolesnika, prije stavljanja rukavica na ruke, nakon skidanja rukavica, prije i poslije
dodira s bolesnikovim licem, nakon dodira sa sekretima i tjelesnim izlučevinama
bolesnika, prije i poslije dodira s krvlju bolesnika, prije i poslije hranjenja bolesnika.
Ruke je obvezno prati prije i nakon svakoga postupka koji uključuje kontakt s
bolesnikom. Ako sapun i voda nisu dostupni, obvezno se upotrebljava sredstvo za
dezinfekciju ruku.

2.3. Priprema i prilagodba prostora, opreme i pribora

Prije provođenja potrebnih postupaka zdravstvene njege bolesnika potrebno je pripremiti

i prilagoditi uvjete u prostoriji u kojoj se bolesnik nalazi, pripremiti potreban pribor i
opremu. U prostoriji u kojoj se nalazi bolesnik potrebno je zatvoriti prozore i vrata
(osigurati povoljne mikroklimatske uvjete), ako je u prostoriji kućni ljubimac, izvesti ga
van, osigurati dobru osvijetljenost i osigurati privatnost bolesnika. Potrebno je provjeriti
je li dostupan sav potreban materijal i pribor (sestrinska torba pripremljena još u
ustanovi za zdravstvenu njegu), potrebno je zaštititi odabranu površinu na koju će se
stavljati potreban materijal i pribor, pripremiti potreban materijal i pribor i pripremiti
PVC vrećicu za odlaganje nečistoga materijala.
 2.4. Pomoć bolesniku pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

Virginia Henderson temelji zdravstvenu njegu na osnovnim ljudskim potrebama. Svi

ljudi imaju osnovne ljudske potrebe, ali se razlikuju po načinu na koji te potrebe
zadovoljavaju. To zdravstvenu njegu i ulogu medicinske sestre/medicinskog tehničara
čini vrlo zahtjevnom i raznolikom.

Slika 2. Virginia Henderson

Izvor: https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?
q=tbn:ANd9GcTshfvbCUMBeLE75xn8WM5RxmjyHQVuYuMGhn9Swrnogg&s

Da bi osnovne ljudske potrebe kod bolesnika bile zadovoljene na primjeren način,

medicinska sestra / medicinski tehničar treba prikupiti sve potrebne podatke od
bolesnika, članova porodice i/ili osobe koja se brine o bolesniku, izraditi cjelovitu
sestrinsku anamnezu i stvoriti specifičan odnos s bolesnikom.

Ako se zdravstvena njega bolesnika promatra s aspekta zadovoljavanja osnovnih

ljudskih potreba, ona postaje univerzalna. S jedne strane, jednaka je jer svi ljudi imaju
iste osnovne ljudske potrebe, a s druge strane, sasvim je raznolika jer svako tumači i
zadovoljava vlastite potrebe na sebi svojstven način. Osnovna zdravstvena njega
sastavljena je od istih dijelova, no oni moraju biti prilagođeni i zadovoljeni na različite
načine, sukladno zahtjevima bolesnika.
 3. PATRONAŽNA OPREMA

Patronažne sestre, kao mobilni stupovi zdravstvene njege, oslanjaju se na širok spektar
opreme kako bi osigurale adekvatnu i pravovremenu njegu svojim pacijentima na terenu.
Oprema koju koriste nije samo alat, već ključni dio njihove stručnosti i efikasnosti u
pružanju zdravstvene njege. Evo detaljnijeg pregleda ključnih komponenti opreme u
patronaži:

Automobili prilagođeni za patronažu: Automobili su temelj mobilnosti

patronažnih sestara. Ova vozila su često opremljena posebnim uređajima koji
omogućuju lakše prevoženje medicinske opreme i materijala. Posebno su
dizajnirani za udobnu vožnju s visokim stupnjem sigurnosti kako bi patronažna
sestra mogla brzo i sigurno stići do svojih pacijenata, bez obzira na teren ili
vremenske uvjete.
 Garderoba prilagođena terenskom radu: Patronažne sestre moraju biti
pripremljene za sve vremenske uvjete jer ih njihov posao često vodi na različite
lokacije, uključujući i ruralna područja. Stoga je garderoba koju nose obično
nepromočiva, s mogućnošću slojevitog oblačenja radi prilagodbe temperaturnim
promjenama. Osim toga, obuća je udobna i prilagođena dugim hodanjima ili
stajanju.
Patronažna torba: Ovo je srce opreme patronažne sestre. U torbi se nalazi širok
spektar medicinskih uređaja i potrepština potrebnih za pružanje zdravstvene
njege na terenu. To uključuje:

- Rukavice: Zaštita od infekcija i kontaminacije.

- Makaze: Za rezanje zavoja i drugih materijala.

- Špric-aparat: Za primjenu lijekova ili injekcija.

- Toplomjer: Za mjerenje temperature tijela.

- Aparat za mjerenje krvnog tlaka: Za praćenje krvnog tlaka pacijenata.

- Antišok terapiju: Hitna medicinska intervencija u slučaju šoka.

- Tekuća terapija: Potrebna tekućina ili lijekovi za pacijente.

- Špatule: Za primjenu krema ili masti.

- Aparat za mjerenje masnoće u krvi (u novije vrijeme): Za praćenje rizika od bolesti

srca i dijabetesa.

- Sat (ukoliko tehničar nema svoj): Za praćenje vremena i rasporeda posjeta.

- Metar i viljuška: Za mjerenje antropometrijskih parametara kao što su visina i težina.

- Monofilament: Za provjeru osjetljivosti stopala kod dijabetičara.

Ova oprema omogućuje patronažnim sestrama da brzo, efikasno i sigurno pružaju širok
spektar zdravstvenih usluga na terenu, osiguravajući da pacijenti dobiju potrebnu njegu
u udobnosti vlastitog doma ili zajednice. Bez adekvatne opreme, patronažne sestre ne bi
mogle pružiti visokokvalitetnu zdravstvenu njegu koja je neophodna za očuvanje
zdravlja i blagostanja svojih pacijenata.

Slika 1. Torba za patronažu

Izvor https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?
q=tbn:ANd9GcTe8uT4BXPZzK6O2knsU8Uces93Zwiyol360VAlBRlZGg&s

3.1. Sestrinska dokumentacija u zdravstvenoj njezi u kući

Sestrinska dokumentacija podrazumijeva dokumentiranje procesa zdravstvene njege u

svim njegovim fazama, a kako medicinska sestra / medicinski tehničar zdravstvene
njege u kući mora primjenjivati načela procesa zdravstvene njege koja treba biti
usmjerena na bolesnika kojeg mora uvažavati kao subjekta te ga cjelovito / holistički
zbrinjavati, sestrinska dokumentacija obvezan je sastavni dio procesa rada u
zdravstvenoj njezi u kući.

Medicinska sestra / medicinski tehničar mora razumjeti osobine procesa zdravstvene

njege (sistematikask, dinamičnost i fleksibilnost). Sestrinska dokumentacija treba
osigurati cjelovit skup svih podataka o bolesniku, kako bi se na osnovi njih utvrdile
stvarne potrebe bolesnika.
Plan zdravstvene njege treba biti uvijek individualiziran. Kvaliteta zdravstvene njege
procjenjuje se na osnovi stvarno provedenih postupaka kod bolesnika, ali i postignutih
rezultata odnosno ostvarenih ciljeva.

Preporuke medicinskim sestrama / medicinskim tehničarima vezano uz dokumentiranje

provedenih postupaka zdravstvene njege: svaki provedeni postupak dokumentirati
samostalno odmah nakon izvođenja, navesti sve bitne podatke, sve uočene promjene u
zdravstvenom stanju bolesnika, sve provedene aktivnosti/postupke oko bolesnika u
cijelosti (što nije zapisano, nije ni učinjeno), opisati dijelove zdravstvene njege gdje se to
zahtijeva (veličina, izgled kronične rane...), dokumentirati kratko, jasno i
nedvosmisleno, objektivno i činjenično bez nerazumljivih ili ispravljanih ili mijenjanih
riječi, izbjegavati skraćenice, dokumentovati svaku uputu dobivenu od doktora (način:
pisani, usmeni, putem telefona), ne ostavljati prazan prostor i precizno dokumentovati
sve informacije upućene doktoru (vrijeme i način obavještavanja).

Sestrinska je lista sastavljena prema Obrascima zdravstvenog funkcioniranja M. Gordon

(obuhvaćene su osnovne ljudske potrebe) na način da medicinske sestre / medicinski
tehničari mogu napraviti procjenu stanja bolesnika na temelju čega će donijeti određene
zaključke, dijagnosticirati problem i odrediti količinu potrebne sestrinske njege za
određenoga bolesnika i takvim postupanjem će poboljšati kvalitetu zdravstvene njege.

Sestrinska lista sastoji se od vanjskoga dijela na A3 formatu i umetnutih sastavnica.

Prva strana Sestrinske liste sadržava sestrinsku anamnezu (minimalni set podataka u
zdravstvenoj njezi), druga strana sadržava nastavak prethodne (fizikalni pregled od glave
do pete, sestrinske dijagnoze i osobitosti o bolesniku). Treća i četvrta strana odnosi se na
praćenje stanja bolesnika za vrijeme boravka u bolnici.

Plan zdravstvene njege izrađuje prvostupnik/ca sestrinstva sukladno utvrđenim

potrebama za zdravstvenom njegom. Sestrinske dijagnoze definiraju se po PES modelu
(problem, etiologija, simptom) za aktualne dijagnoze, te po PE modelu za visokorizične
dijagnoze.
 4. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na temelju članka 50. stavka 6., članka 76. stavka 6. i članka 152. stavka 5. Zakona o
zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19) te na temelju članka 11.
stavka 4. i članka 12. stavka 4. Zakona o ljekarništvu (»Narodne novine«, br. 121/03,
35/08 i 117/08) uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora te na prijedlog
Hrvatske ljekarničke komore ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK O NORMATIVIMA I STANDARDIMA ZA OBAVLJANJE

ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

ČLANAK 43

(4) Za patronažnu djelatnost mora se osigurati prostorija od najmanje 12 m², a za rad u

maloj grupi prostorija od najmanje 40 m². Prostorija za provođenje rada u maloj grupi
mora sadržavati: okrugli stol, stolce za pacijente najmanje 15 komada (konferencijske),
daktilo stolac, LCD projektor, platno za projekciju, vaga s visinomjerom, garderobni
ormar, garderobne vješalice, pokazna lutka novorođenče, kadica za kupanje, stol za
previjanje djece, strunjače ili spužvaste podloge za pod, tanjur i čaša za dijabetičare
(pokazni), mentalne mape, ploča za pisanje, stol za previjanje dojenčadi, posuda za
medicinski otpad, posuda za komunalni otpad, garderobna vješalica, oglasne ploče,
lavabo sa toplom i hladnom vodom, stalak za sapun, stalak za papir za ruke.

Torba patronažne sestre sadrži: aparat za određivanje glukoze, jednokratne profesionalne

lancete za vađenje GUK, jednokratne profesionalne lancete PQU, test trake za brzo
određivanje promjena u urinu, tlakomjer (manžeta za djecu i odrasle), toplomjer
(digitalni), otoskop/baterijska lampa (npr. pregled prohodnosti nosa, pregled testisa),
pulsni oksimetar stetoskop, antiseptik, dezificijens za ruke, rukavice (jednokratne i
sterilne) maska, zaštitnu pregaču, nazuvke, sterilna kompresa (5x5, 8x5, 10x10), sterilna
gaza ½ m, zavoj (5x5, 10x10), samoljepljiva traka 2,5x9,1 lapis, vata, pinceta
jednokratna škare, izdajalica za izdajanje majčinog mlijeka, centimetar platneni 2x (za
novorođenče, i za odrasle) maramice za dezinfekciju, papirnati ručnik, promotivni
materijal, posuda za medicinski otpad, sestrinska dokumentacija, promotivni materijal,
identifikacijska kartica, rokovnik, olovki.

5. ZAKLJUČAK

Patronažne sestre djeluju kao korisnikovi savjetnici i mogu integrirati sve razine
zdravstvene zaštite zato što se njihov rad kontinuirano provodi u zajednici i u domovima
korisnika. Važan dio aktivnosti patronažne sestre odnosi se na suradnju s drugim
stručnjacima i institucijama. Kao najvažniji oblik suradnje izdvaja se svakodnevna
komunikacija s porodičnim doktorima. Patronažna sestra je aktivni član proširenog tima
porodične medicine. Međusobna komunikacija ima za svrhu razmjenu informacija
potrebnih za procjenu stanja te ocjenu potreba pacijenta i porodice, kako bi se ostvarilo
što kvalitetnije planiranje postupaka prevencije, dijagnostike i liječenja. Ujedno,
razmjena informacija pridonosi lakšem koordiniranju službi uključenih u zbrinjavanje.

Patronažna sestra surađuje i s bolničkim zdravstvenim ustanovama, putem sestrinskog

otpusnog pisma, pomoću kojeg se ostvaruje povezanost sestrinskog djelovanja i
osigurava veća kvaliteta zdravstvene njege. Zanimanje patronažne sestre jedno je od
rijetkih zanimanja u sistemu zdravstvene zaštite koje se bavi procjenom potreba zdravog
ili bolesnog čovjeka te porodice, edukacijom u svrhu očuvanja zdravlja, prevencije
bolesti i komplikacija, postizanjam oporavka ili mirne i dostojanstvene smrti

6. LITERATURA

1. V. Đorđević, M. Braš, L. Brajković: Osnove palijativne medicine, Medicinska naklada

Zagreb 2013.

2. A. Jušić i suradnici: Hospicij i palijativna skrb, Školska knjiga, Hrvatska liga protiv
raka, Zagreb 1995.

3. Z. Mojsović: Sestrinstvo u zajednici, priručnik za studij sestrinstva, Zdravstveno

veleučilište, Zagreb 2007

4. Dugac ž, Horvat K (2013) Službeno, praktično i elegantno: o uniformama sestara

pomočnica –medicinskih sestara od 1920-ih do 1940-ih godina u Hrvatskoj. Acta
medhist Adriat 11, 251-74.

5. Mojsović Z. i sur. (2005) Zdravstvena njega u zajednici. Visoka zdravstvena škola,

Zagreb
6. Županić M (2013) Organizacija, obrazovanje i kompetencije patronažnih medicinskih
sestara. Hczj,

7. Broz LJ, Budisavljević M, Franković S (2005) Zdravstvena njega 3- Njega

inetrnističkih bolesnika. Zagreb. Školska knjiga.