SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

KINEZIOLOŠKI FAKULTET
KOLEGIJ:
Sistematska kineziologija

Filip Misimi

Morfološke karakteristike
(seminarski rad)

Zagreb, prosinac 2017.

Sažetak

Ovaj seminar sastoji se od opširnog uvoda u pojam morfološke karakteristike i

točnog opisa što su one uopće. Prvi dio seminara sastoji se od analize dosadašnjih
istraživanja koje možete naći na stranici Hrčak koja je ujedno i baza podataka.
Navest ću 8 istraživanja među kojima se nalaze radovi profesora Sporiša, Vučetića i
Marelića. Nakon toga obradit ću postupak mjerenja I mjerne instrumente. Nakon
teorijskog dijela prijeći ćemo na studenta Filipa Misimija na kojem ćemo pobliže
zabilježiti rezultate istraživanja. Zatim slijede diskusija I zaključak.
UVOD

Morfološka obilježja (antropometrijske karakteristike) dio su antropoloških

obilježja, definiranih kao osobina odgovorna za dinamiku rasta i razvoja i
karakteristike građe morfoloških obilježja u koje spadaju rast kostiju u dužinu i širinu,
mišićna masa i potkožno masno tkivo.” (Findak, 1995).

„Morfološka antropometrija je metoda koja obuhvaća mjerenje ljudskog tijela te

obradu i proučavanje dobivenih mjera.“ (Mišigoj-Duraković, 2008). Morfološke
karakteristike opisuju građu tijela ispitanika i rezultat su interakcije biološkog nasljeđa
i prilagodbe ispitanikova organizma na utjecaj različitih čimbenika, posebno kretanja i
prehrane

Mjerenje morfoloških karakteristika omogućava objektivno ocjenjivanje općeg razvoja

tijela i kontrolu uhranjenosti djece sportaša i rekreativaca, a isto tako omogućava
procjenjivanje bazalnog metabolizma. Kod mjerenja morfoloških karakteristika mogu
se dogoditi pogreške u mjerenju što je posljedica pogreška mjeritelja ili mjernog
instrumenta. Kako bi se mogućnost iza pogreške uklonila potrebno je morfološka
mjerenja provoditi uvijek u isto doba dana, uvijek istim mjeriteljem, s istim
instrumentima i uvijek istom tehnikom. Ove karakteristike su bitne zbog poznavanja
morfoloških obilježja ispitanika kako bi lakše planirali sam proces vježbanja, dok je

cilj i svrha unaprjeđenje i optimalizacija procesa vježbanja. Mjerni instrumenti kojima

provodimo morfološka mjerenja su: antropometar, pelvimetar, kefalometar, klizni
šestar, centimetarska vrpca i kaliper. (prezentacija SK-P9, 2017).
DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

1. Efekti sprinterskog i pliometrijskog treninga na morfološke karakteristike

tjelesno aktivnih muškaraca

Učinci sprinterskoga i pliometrijskog treninga na morfološke karakteristike

vježbača malo su poznati, stoga je temeljni cilj ovog istraživanja analizirati efekte
sprinterskog i pliometrijskog treninga na morfološke karakteristike mladih i
tjelesno aktivnih muškaraca. U istraživanju je sudjelovao ukupno 151 student prve
godine Kineziološkog fakulteta, te su bili podijeljeni u tri skupine: pliometrijska,
sprinterska i kontrolna skupina. Grupa PG provodila je pliometrijski trening -
skokovi preko prepona i dubinski skokovi, dok je grupa SG provodila sprinterski
trening na dionicama između 10m i 50m. Obje su eksperimentalne skupine na
svakom treningu izvodile vježbe maksimalnim intenzitetom. Između petog i šestog
eksperimentalnog tjedna napravljena je stanka u treningu u trajanju od tjedan
dana radi odmora i oporavka vježbača. Mjereneni su: tjelesna masa, tjelesna
visina, opseg natkoljenice, opseg potkoljenice te kožni nabori natkoljenice,
potkoljenice, prsa, nadlaktice i leđa. Također su izračunati postotak tjelesne masti
, nemasna masa tijela te indeks tjelesne mase. Nije bilo statistički značajnih
razlika između skupina u veličini promjena ni u jednoj morfološkoj varijabli.
Sveukupno gledajući, rezultati ovog istraživanja pokazuju kako i sprinterski i
pliometrijski trening u trajanju od 10 tjedana relativno malo utječu na morfološke
karakteristike tjelesno aktivnih muškaraca. (Marković, Jukić, Milanović, Metikoš,
2005.).

2. Morfološke i somatotipske karakteristike vrhunskih hrvatskih veslača

Cilj rada bio je na uzorku 29 najboljih hrvatskih veslača utvrditi neke morfološke
karakteristike, utvrditi sastav tijela obzirom na odnos masne i nemasne
komponente, odrediti somatotipske karakteristike te analizirati razlike u prostoru
morfoloških karakteristika između seniora A i seniora B. Sastav tijela veslača
određen je metodom mjerenja sedam kožnih nabora po Jacksonu i Pollocku.
Dobivene vrijednosti uvrštene su u jednadžbu za procjenu gustoće tijela, a
vrijednosti gustoće tijela dalje su uvrštene u formulu Sirija za utvrđivanje postotka
tjelesne masti. Za utvrđivanje somatotipskih karakteristika primjenjena je metoda
Heatha i Cartera za određivanje somatotipa sportaša, a koja se temelji na
Sheldonovoj klasifikaciji tipova. Dobiveni rezultati obrađeni su standardnim
statističkim postupcima za utvrđivanje osnovnih deskriptivnih parametara.
Zaključak je taj da vrhunski hrvatski veslači u prostoru osnovnih morfoloških
karakteristika (visina i težina) bilježe znatno veće vrijednosti od normalne
populacije, a podjednake sa ostalim veslačima iz drugih zemalja. Somatotipske
karakteristike ističu mezomorfnu komponentu kao dominantnu karakteristiku, pa
endomorfnu i najslabije ektomorfnu. (Mikulić Vučetić, Matković, Oreb, 2005.).

3. Morfološke prednosti i nedostatci hrvatskih tenisača kategorije U-16 i U-

18

Glavni cilj ovog istraživanja bio je istražiti varijacije u građi tijela hrvatskih tenisača
(dobnih kategorija do 16 Ii do 18 godina), te steći bolji uvid u prednosti i
nedostatke morfoloških karakteristika. Također su bile promatrane morfološke
razlike između dominantne i nedominantne ruke. U istraživanju je sudjelovalo 49
vrhunskih hrvatskih tenisačka dešnjaka,juniora. Uzorak je bio podijeljen u dvije
grupe: igrači do 16 i igrači do 18 godina starosti. Mjerile su se slijedeće
antropometrijske varijable: visina tijela, tjelesna masa, dužina noge, dužina ruke,
širina ramena i kukova, dijametar ručnog zgloba, lakta i koljena, opseg nadlaktice,
opseg podlaktice, opseg grudi, opseg trbuha, te opseg natkoljenice i potkoljenice.
Hrvatski tenisači dobnih skupina do 16 i do 18 godina su pretežno mezo-
ektomorfi i postojanjem takvog somatotipa (izračunati korištenjem Heath-Carter-
ovih jednadžbi) trebali bi stvoriti prednost u igri na mreži, te pored snažnih
udaraca i sposobnost ostvarivanja velikih brzina udaraca. Zaključujemo da u
vrhunskom tenisu građa tijela ne stvara ograničenja pri maksimalnim
dostignućima za većinu testiranih igrača. (Čanaki, Sporiš, Leko, 2006.).

4. Morfološke razlike između igračkih pozicija kod vrhunskih rukometaša

U ovom radu predstavljene su morfološke karakteristike 37 vrhunskih hrvatskih

juniorskih i seniorskih rukometaša, na 9 krilnih igrača, 6 pivota, 5 golmana i 17
vanjskih igrača. Univarijatna analiza varijance (ANOVA) pokazala je statistički
značajne razlike između krila i igrača sa ostalih pozicija u igri u varijablama
tjelesne visine, tjelesne mase, obostrano u mjerama dužine ruke i noge, kožnom
naboru trbuha, opsegu desne ispružene nadlaktice, ospegu desne savijene
nadlaktice, obostrano u mjerama opsega podlaktice i potkoljenice, opsegu desne
natkoljenice i opsegu trbuha. Morfološke karakterisitke mogu utjecati na bolji
odgovor igrača obzirom na zahtjeve pojedine igračke pozicije. (Vrbik, Čižmek,
Gruić, 2011.).

5. Razlike u morfološkim karakteristikama između nogometaša velikog

nogometa i igrača futsala

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi razlike između igrača velikog nogometa i
igrača futsala u morfološkim karakteristikama. Istraživanje je provedeno na
uzorku 42 futsal i 40 igrača velikog nogometa dobi od 19 do 36 godina.
Morfološke karakteristike koje su korištene u ovom istraživanju mjerene su prema
uputama i propisima Međunarodnog biološkog programa. Utvrđena je statistički
značajna razlika između igrača velikog nogometa i igrača futsala u mjerenim
morfološkim karakteristikama, a najveće razlike su utvrđene u visini, masi i
rasponu ruku. Morfološke varijable koje su mjerene za potrebe ovoga istraživanja
izabrane su u skladu s modelom strukture morfološkog statusa. Od ukupnog
broja antropometrijskih parametara uzete su slijedeće varijable: visina tijela, masa
tijela, raspon ruku, dužina noge, dužina ruke, dužina stopala, širina ramena, širina
zdjelice, dijametar koljena, dijametar skočnog zgloba, opseg opružene
(ekstendirane) nadlaktice, opseg podlaktice, opseg natkoljenice, opseg
potkoljenice, kožni nabor nadlaktice, kožni nabor na leđima, kožni nabor na
prsima, kožni nabor natkoljenice i kožni nabor potkoljenice. Na temelju svega
navedenog možemo zaključiti kako se radi o dva različita sporta koji zahtijevaju
različiti pristup selekciji i trenažnom radu. To je ujedno i glavni razlog zašto je
potrebno trening futsala, kao i trening velikog nogometa prilagoditi svojim
specifičnim zahtjevima. No ipak rezultati ovoga istraživanja traže daljnju provjeru,
iz razloga što je očito kako je uzorak ispitanika velikog nogometa u ovom
istraživanju bio znatno homogeniji od futsal igrača, što je posljedica ranije
selekcije i sustavnijeg rada u većini klubova velikog nogometa, iz čega se može
zaključiti, kako futsal kao sport u Hrvatskoj ipak još uvijek nije na razini razvoja i
kvalitete trenažnog procesa u velikom nogometu. (Šamija, Sporiš, Jerković,
Jozak, 2010.).
6. Razlike u morfološkim karakteristikama između vrhunskih hrvatskih
rukometašica obzirom na igračku poziciju

U ovom radu predstavljene su morfološke karakterisitke 37 vrhunskih hrvatskih

rukometašica, 12 krilnih igračica, 6 kružnih igračica (pivota), 6 golmanica i 13
vanjskih igračica. Postotak tjelesne masti i ITM (Indeks tjelesne mase) također su
izračunati. Univarijatna analiza varijance (ANOVA) pokazala je statistički značajne
razlike u varijablama longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, volumenu tijela i
tjelesnoj masti. Post hoc analiza pokazala je najveće statistički značajne razlike u
prethodno navedenim varijablama imeđu golmanica i krilnih igračica. Krilne
igračice opisuju najniže vrijednosti visine i mase tijela, za razliku od golmanica
koje opisuju najviše vrijednosti u visini i masi tijela u usporedbi s ostalim
igračicama i pozicijama u igri. Statistički značajne razlike između krilnih igračica i
vanjskih igračica pronađene su u varijablama longitudinalne dimenzionalnosti
skeleta, bedrenom kožnom naboru, te opsegu natkoljenice i nadlaktice. Između
krilnih igračica i pivota pronađene su statistički značajne razlike u opsegu
nadlaktice. (Čižmek, Ohnjec, Vučetić, Gruić, 2010.).

7. Utjecaj nekih antropoloških obilježja žena na proces stjecanja znanja

jedrenja na dasci

Cilj istraživanja bio je definirati utjecaj određenih morfoloških karakteristika te

odabranih testova za procjenu motoričkih sposobnosti na učinkovitost usvajanja
znanja jedrenja na dasci. U istraživanju je sudjelovala 61 ispitanica, do provedbe
istraživanja bez znanja jedrenja na dasci. Neposredno prije početka istraživanja
ispitanicama su utvrđene četiri morfološke mjere te su testirane pomoću šest
testova za procjenu motoričkih sposobnosti. Vrednovanje usvojenog znanja
jedrenja na dasci učinjeno je pomoću ocjena pet međusobno nezavisnih sudaca
koji su ocjenjivali demonstracije pet odabranih elemenata tehnike jedrenja na
dasci. Regresijskom analizom utvrđen je značajan doprinos testova za procjenu
motoričkih sposobnosti na razinu usvojenog znanja svih pet ocjenjenih elemenata
tehnike jedrenja na dasci: okreta na mjestu za 180°, starta, upravljanje jedriljem,
okreta uz vjetar, te okreta niz vjetar. Testovi za procjenu motoričkih sposobnosti
doprinose razini usvojenog znanja ispitanica i kod izolirane, nove varijable znanja
jedrenja na dasci. S obzirom na dobivene rezultate moguće je zaključiti kako
snaga mišića podlaktice i nadlaktice te koordinacija u ritmu pozitivno doprinose
ženama tijekom usvajanja jedrenja na dasci. Malobrojna dosadašnja istraživanja
na jedriličarima rekreacijske razine također su utvrdila povezanost koordinacije u
ritmu te određenih oblika snage s uspjehom usvajanja znanja jedrenja na dasci.
Osim navedenih motoričkih sposobnosti u istraživanjima izdvojene su ravnoteža i
agilnost kao motoričke sposobnosti koje znatno razlikuju one koji će brže naučiti
jedriti na dasci od onih koji će tehniku jedrenja na dasci naučiti nešto sporije.
(Prlenda, Oreb, Cigrovski, 2012.).

8. Razlike u morfološkim karakteristikama između vrhunskih hrvatskih

nogometašica s obzirom na igračku poziciju

Istraživanja morfoloških karakteristika u nogometu osobito su složena, jer uspjeh

u nogometu ovisi o individualnim karakteristikama igrača i specifičnostima pozicije
na kojoj igraju. Spoznaje o navedenim morfološkim karakteristikama važne su u
kompleksnim sportskim igrama kao što je nogomet. Uzorak ispitanika sačinjen je
od nogometašica Prve hrvatske ženske nogometne lige. Nogometašice su
testirane na kraju natjecateljske sezone 2005/06. Za potrebe ovog istraživanja
izmjereno je 14 morfoloških mjera: visina tijela, tjelesna masa, dužina noge,
dužina ruke, širina ramena i kukova, dijametar lakta i koljena, opseg nadlaktice,
opseg podlaktice, te opseg natkoljenice i potkoljenice. Postotak potkožnog
masnog tkiva i relativna masa potkožnog masnog tkiva kod nogometašica
određene su jednadžbama Sloan-a i Siri-ja. Razlike u morfološkim
karakteristikama s obzirom na igračku poziciju (vratari, obrambeni igrači,
napadači i vezni igrači) analizirani su Multivarijatnom analizom varijance MANOV-
om. U skladu s njihovim građom tijela utvrđeno je da su igračice na golu više i
teže od igračice u polju. Multivarijatna analiza varijance nije pokazala postojanje
statistički značajnih razlika između igračkih pozicija nogometašica. Dobiveni
rezultati nogometašica u skladu su sa rezultatima prosječne populacije
(vrijednosti visine tijela i mase tijela). Rezultati vrhunskih hrvatskih nogometašica
slični su rezultatima koji su dobiveni na uzorcima vrhunskih europskih
nogometašica. Možemo zaključiti da su hrvatske nogometašice u morfološkim
karakteristikama slične vrhunskim europskim nogometašicama. Dobiveni podaci o
morfološkim karakteristikama mogu koristiti trenerima u procesu selekcije igračica
 za određene igračke pozicije, a posebice za igračice na golu. (Sporiš, Čanaki,
Barišić, 2007.).

METODE RADA

Uzorak ispitanika u ovom istraživanju predstavlja 27 redovnih studenata prve godine

Kineziološkog fakulteta u Zagrebu u dobi od 18 do 21 godine. Ispitanicima je
objašnjena svrha i cilj istraživanja te su svi dobrovoljno prihvatili samo mjerenje.
Ispitanicima je detaljno objašnjen protokol mjerenja i način rukovanja pojedinih
mjernih instrumenata. Protokol je sadržavao profesoreve upute gdje je točno
objašnjeno kako, zašto i koja je uistinu svrha mjerenja morfoloških karakteristika.
Studenti su zatim bili podijeljeni u parove te su s mjernim instrumentima međusobno
mjerili karakteristike.

Na papiru, kojeg smo dobili na početku, su se nalazile rubrike određene za svaku

morfološku karakteristiku, ukupno 16. Kada su rezultati bili upisani, studenti su papire
predali odabranom kolegi koji je uz pomoć profesora pohranio podatke u Microsoft
Excel. Nakon što je student pohranio navedene rezultate poslao ih je profesoru.
Profesor je na taj način mogao izračunati aritmetičke sredine morfoloških
karakteristika određene grupe. Pomoću tog izračuna možemo poslije sami sebe
uspoređivati s drugim grupama.

Morfološke karakteristike koje su korištene u ovom istraživanju mjerene su prema

uputama i propisima Međunarodnog biološkog programa. Program se sastoji od 39
mjera koje su opisane u radu Mišigoj-Duraković i suradnici., od kojih će za potrebe
ovoga istraživanja biti korišteno 16 mjera, a one se odnose na 4 mjere longitudinalne
i transverzalne dimenzioniranosti skeleta, volumena i mase tijela te potkožnog
masnog tkiva. Mjerenje je provedeno u sportsko-dijagnostičkom centru Kineziološkog
fakulteta u Zagrebu.
Tablica 1. Popis mjernih varijabli u istraživanju studenata

REDNI VARIJABLA MJERNA JEDINICA

BROJ

1. Visina tijela Cm

2. Masa tijela Kg

3. Dužina noge Cm

4. Dužina ruke Cm

5. Širina ramena Cm

6. Širina zdjelice Cm

7. Dijametar lakta Cm

8. Dijametar koljena Cm

9. Opseg nadlaktice E Cm

10. Opseg nadlaktice F Cm

11. Opseg natkoljenice Cm

12. Opseg trbuha Cm

13. Nabor nadlaktice Mm

14. Nabor trbuh Mm

15. Nabor supriliokristalni Mm

16. Nabor natkoljenice Mm

.
Prije samog početka mjerenja, mjerni instrumenti se moraju pregledati i prilagoditi.
Instrumenti za mjerenje antropoloških obilježja su:

1. Antropometar se koristi za izračunavanje visine tijela, dužinu noge, dužinu

ruke-multifunkcionalan je. Instrument je dva metra dugi metalni štap kružnog oblika,
koji na sebi ima pomični dio sa mogućnosti micanja duž glavne šipke. Taj pokretni
dio, na jednom kraju ima još jednu pregradu koja se postavi upravo na onu
antropometrijsku točku koju želimo izmjeriti.

2. Pelvimetar je instrument kojim izračunavamo transverzalne dimenzije tijela

poput širine zdjelice i širina ramena. Izračunavamo tako da krajeve samog
instrumenta postavimo na vrh akromiona na ramenu (za širinu ramena) ili na
vrhovima zdjelice, kako bi izračunali širinu same zdjelice.

3. Kefalometar je slične građe kao pelvimetar, ali i manji te zbog togai ima
drugačiju ulogu. Njegova uloga je mjerenje dijametra lakta i dijametar koljena.

4. Klizni šestar mjeri male dužine i male širine.

5. Centimetarsku vrpcu koristimo kako bi izmjerili volumen tijela, odnosno

izmjeriti možemo opseg trbuha, opseg nadlaktice i natkoljenice. Kako bi dobili opseg
nadlaktice ili natkoljenice bitno je da se stavi centimetarska vrpca na najvišu točku
tog dijela tijela.

6. Slijedeći mjerni instrument je instrument koji mjeri potkožno masno tkivo kroz
kožne nabore na tijelu – Kaliper. Radi na pricipu da pronalazimo kožne nabore na
tricepsu, trbuhu, suprailiokristalni te na natkoljenici. Kaliper koristimo tako da kada
smo našli kožni nabor na tijelu tri puta prislonimo kaliper na taj kožni nabor te
govorimo sva tri rezultata. Nakon što smo rekli rezultate, traži se srednji rezultat
mjerenja.

7. Vaga je mjerni instrument koji nam govori o našoj masi tijela. Funkcionira tako
da stanemo punim stopalom na navedeni mjerni instrument te nam se očitava naša
masa tijela. Prije samog stajanja na vagu treba provjeriti da li je ona postavljena na 0
i da ju testiramo. (Nepoznat autor, 2015.)
PROSUĐIVANJE MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA

Najpoznatiji primjer za korištenja antropometrijskih mjerenja je Quetletov indeks

poznatiji pod imenom indeks tjelesne mase (ITM). ITM vrijednosti se najčešće unose
u tablice i/ili grafički.

Kako se računa ITM:

ITM =tjelesna masa/tjelesna visina² =68/178x178 = 21

Tablica 2. Grančice pretilnosti:

„Služi za brzu, ali okvirnu procjenu stanja uhranjenosti. Koristi se u kliničkom radu,
javnozdravstvenim studijima te za potrebe evaluacije tjelesnog vježbanja prosječne
populacije, posebno sedentranih osoba (često danas opterećenih prekomjernom
tjelesnom težinom) uključenih u program tjelovježbe.“ (Mišigoj-Duraković i sur.,
1995.)
REZULTATI:

Tablica 3. Morfološke karakteristike studenta Filipa Misimija iz 11: grupne

Br Naziv Šifra Desna Lijeva

.

1. Visina tijela ALVT 179 /

2. Masa tijela AVTT 68 /

3. Dužina noge ALDN 99,2 99,6

4. Dužina ruke ALDR 78,9 80

Šifra Desna Lijeva

1. Širina ramena ATŠR 38 /

2. Širina zdjelice ATŠZ 27 /

3. Dijametar lakta ATDIL 7,5 7,5

4. Dijametar koljena ATDIK 10,5 10,3

Šifra Desna Lijeva

1. Opseg nadlaktice E AVONDE 27,3 27

2. Opseg nadlaktice F AVONDF 29,5 28,5

3. Opseg natkoljenice AVONAT 58,5 57,6

4. Opseg trbuha AVOT 76,5 /

Šifra 1. 2. 3.

1. Nabor nadlaktice ANNAD 11 11,2 11,2

2. Nabor trbuh ANT 11,1 11 11,2

3. Nabor ANSIL 10,8 11 7

suprailijakalni

4. Nabor natkoljenice ANNAT 7,2 6,5 7.2

Tablica 3. Prosjeci morfoloških karakteristika grupe 11

Br. Naziv Šifra Desna Lijeva

1. Visina tijelca ALVT 180,17±7,14 /

2. Masa tijela AVTT 73,12±5,3 /

3. Dužina noge ALDN 102,52±7,2 102,58±6,92

4. Dužina ruke ALDR 78,02±3,27 77,9±3,44

Šifra Desna Lijeva

1. Širina ramena ATŠR 38,89±1,27 /

2. Širina zdjelice ATŠZ 27,4±2,21 /

3. Dijametar lakta ATDIL 7,35±0,76 7,28±0,77

4. Dijametar ATDIK 9,86±1,01 9,92±0,98

koljena

Šifra Desna Lijeva

1. Opseg AVONDE 29,65±1,95 29,34±2,04

nadlaktice E

2. Opseg AVONDF 32,55±1,49 31,82±1,74

nadlaktice F

3. Opseg AVONAT 60,66±10,09 60,52±9,98

natkoljenice

4. Opseg trbuha AVOT 79,92±3,5 /

Šifra 1. 2. 3.

1. Nabor ANNAD 10,91±2,48 10,8±2,5 10,85±2,5

nadlaktice

2. Nabor trbuh 1. ANT 13,89±6,96 20,59±24,22 13,7±6,81

3. Nabor ANSIL 7,58±3,46 7,58±3,67 7,54±3,46

suprailijakalni

4. Nabor ANNAT 11,5±4,08 11,37±4,09 11,42±4,1

natkoljenice
DISKUSIJA

Uspoređujući rezultate grupe 11. i studenta Filipa Misimija vidljivo je da je visina tijela
približno ili skoro ista kao prosječna visina svih studenata iz grupe 11., dok je masa
tijela manja za 5 kg od prosječne mase tih istih studenata. Ako uspoređujemo dužinu
noge i ruke vidljivo je da je približno isto, ali dužina noge je manja za 2-3 cm, dok je
dužina ruke veća za skoro 1 cm od studenata 11. grupe. Širina ramena i zdjelice su
identična u usporedbi sa studentima iste grupe, a isto tako su i dijametar lakta i
koljena skoro identični sa rezultatima studenata. Opseg nadlaktice u ekstenziji i
fleksiji studenta Filipa Misimija je manji za 2-3 cm, a isto tako i opseg natkoljenice i
trbuha. Nabor nadlaktice studenta i studenata iz grupe 11. je gotovo isti, a nabor
trbuha, suprailijakalni i nabor natkoljenice se razlikuju tako da je nabor natkoljenice
manji za 4 cm, dok je nabor suprailijakalni veći za skoro 3 cm, a nabor trbuha manji
za 2 cm. Možemo zaključiti da je student približno visok sa grupom studenata, ali
manje mase. Neke morfološke karakteristike su približno iste ili iste u usporedbi sa
grupom studenata, a neke su različite.

Ako uspoređujemo studenta Filipa Misimija sa ostalim grupama Kineziološkog

fakulteta u Zagrebu vidit ćemo da je visina i masa tijela nešto veća, ali da je dužina
noge i ruke nešto manja. Isto tako širina ramena i širina zdjelice su širi za otprilike 2
cm. Dijametar lakta je veći za otprilike 1 cm, dok je dijametar koljena veći za otprilike
2 cm. Opseg nadlaktice u fleksiji i ekstenziji, te opseg natkoljenice i trbuha su gotovo
identični sa ostalim grupama. Nabor natkoljenice je jako različit za čak 10 mm, a
nabor suprailijakalni skoro isti. Ostala dva nabora, nadlaktice i trbuha su manji za čak
5 mm. Stoga studenta Filipa Misimija bi uvrstio među osobe srednjeg rasta i tijelesne
mase, a prema somatotipu u mezomorfnu osobu.

Iako se student Filip Misimi bavi nogometom usporedili smo ga s radom profesora
Sporiša o morfološkim karakteristikama igrača velikog nogometa i došli do slijedećih
zaključaka. Prosječna visina tijela (ALVT) je 175 cm što je usporedno sa studentom
približno, odnosno student je veći za čak 4 cm. Dok je u AVTT, tjelesnoj težini, razlika
za otprilike 5 kilograma. Ovdje se vidi znatno manja razlika nego uspoređivanja s
grupama prve godine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Prosječni opseg
natkoljenice lijeve noge u igrača velikog nogometa je (AVONAT) 54,85 cm što je
manje od studenta Filipa Misimija koji ima opseg natkoljenice 58,5 cm. Širina ramena
igrača velikog nogometa i studenta je u potpunosti identična, a ona iznosi 38cm.
Kada bi govorili o ANNAD, nabor nadlaktice, govorili bi o velikoj razlici. Naime, u
igrača velikog nogometa prosječni nabor nadlaktice je 8,52 cm, dok je u studenta
Filipa Misimija čak 11cm. Usporedbom možemo zaključiti da student je približan u
visini, masi tijela i širini ramena igrača velikog nogometa.

Ako bi usporedili studenta također radom profesora Sporiša, došli bi do

nekoliko zanimljivih zaključaka. Visina tijela futsal igrača je u prosjeku niža nego
studenta Filipa Misimija za 3 cm. Kao što je i slučaj u masti tijela gdje student
odstupa za 7 kg. Dužina lijeve noge, (ALDNL), futsal igrača je u prosjeku 99 cm, što
je približno isto. Ako bi provjerili dužinu desne ruke futsal igrača sa studentom došli bi
također do razlike u dužinama. Odnosno, prosječna dužina ruke (ALDRD) je 76,84
dok je dužina ruke studenta je 78,9 cm. Kao što smo zaključili u usporedbi s igračima
velikog nogometa da je širina ramena identična sa studentom, isti zaključak ćemo
iznijeti i ovdje. Naime, širina ramena (ATSR) je u potpunosti identična, a ona iznosi
38 cm. Razlika u širini zdjelice (ATSZ) odstupa za 1 cm, odnosno u futsal igrača ona
iznosi 28 cm, a širina zdjelice studenta iznosi 27 cm. Možemo zaključiti kao i u
prijašnjoj usporedbi s igračima velikog nogometa razlika postojana. Naime, futsal
igrači su od studenta manji,ali imaju manju masu tijela. Ono što student ima slično s
futsal igračima je širina ramena. Zaključak je da student ima dosta sličnosti i sa futsal
igračima i igračima velikog nogometa.
ZAKLJUČAK

Ovim seminarskim radom možemo zaključiti da bi što veći broj sportaša,a i ljudi
općenito trebao provjeriti svoje morfološke karakteristike kako bi se još mogli
poboljšati u svom sportu ili zanimanju. Jako je bitno da se morfološke karakteristike
mjere istim instrumentima, da bude isti mjeritelja te da mjeritelj mjeri istom tehnikom i
da se mjerenje provodi u isto doba dana. Nakon što su sve morfološke karakteristike
izračunate i izmjerene one se pohranjuju u tablicu i izračunava se aritmetička sredina
svih varijabli. Nakon toga se sve svrstava u tablice.

Redovitim provjeravanjem morfoloških karakteristika i uspoređivanjem vlastitih

rezultata mogli bi doći do savršenih rezultata potrebnih za jednog sportaša. Ovi
razultati ne trebaju nas obeshrabriti već nas navesti na to da radimo bolje , više i
učinkovitije,a to sve će nas dovesti do zdravog tijela jer – u zdravom tijelu zdrav duh!
LITERATURA

Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija : Biološki aspekti tjelesnog vježbanja.

Kineziološki fakultet Sveučilišta: Zagreb (1995.)

Mišigoj-Duraković M.: Morfološka antropometrija u športu, FFK, Zagreb,

(1995.)

Marković, Jukić, Milanović I Metikoš, Kineziološki fakultet Zagreb, RH, 2005, vol.37
No.1 2005.International journal of fundamental and applied kinesiology,
https://hrcak.srce.hr/

Mikulić,Vučetić, Matković, Oreb, Kineziološki fakultet Zagreb,Hrvatski

športskomedicinaki vjesnik, vol.20, No.1,2005, https://hrcak.srce.hr/

Čanaki, Sporiš, Leko, Kineziološki fakultet Zagreb, Hrvatski Športskomedicinski

vjesnik, vol.21, No.2, 2006 https://hrcak.srce.hr/

Vrbik, Čižmek, Gruić, Hrvatski športskomedicniski vjesnik, vol.26, No.2 , 2011.,

https://hrcak.srce.hr/

Šamija, Sporiš, Jerković, Jozak, Hrvatsko športskomedicinski vjesnik, vol.25, No.1,

2010., https://hrcak.srce.hr/

Čižmek, Ohnjec, Vučetić, Grujić, Kineziološki fakultet Zagreb, Izvorni znanstveni

članak: Hrvatski športskomedicniaki vjesnik, vol.25, No.2, 2010.

Prlenda, Oreb, Cigrovski, Kineziološki fakultet,Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski

športskomedicinski vjesnik, vol.27,No.2, 2012

Sporiš, Čanaki, Barišić, Hrvatski športskomedicinski vjesnik,vol.22, No.2, prosinac

2007.

https://socceroaza.wordpress.com/2015/12/14/morfoloske-karakteristike/?wref=tp

https://socceroaza.wordpress.com/2013/11/21/antropoloske-karakteristike-sportista/