10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

POLITICKA FILOZOFIJA

POLITIČKA FILOZOFIJA:
Politička filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s
čovjekovim životom u društvenoj i političkoj zajednici. Za razliku
od politologije ili sociologije koje tim pitanjima pristupaju s empirijskog
stajališta (pokušavajući utvrditi kako stvari u društvu jesu) pristup političke
filozofije temelji se na normativnom stajalištu (traži se odgovor na pitanje
kako stvari trebaju biti). ! tome pogledu bliska je etici. Politička filozofija
tako"er analizira pojmove koji su vezani uz politiku kao što
su država vlast moć sloboda jednakost prava itd.

JOHN RAWS - TEORIJA PRAVDE

#a$lsova knjiga Teorija pravednosti (%&'%) predstavlja najznačajnije djelo
političke filozofije dvadesetog stoljeća. astavljajući se na filozofsku misao
teoretičara društvenog ugovara ockea #ousseaua i *anta #a$ls smatra da
su načela pravednosti pomoću koji+ se trebaju urediti temeljne društvene
institucije ona oko koji+ bi se suglasili racionalni djelatnici u pravičnim
okolnostima. ,zvorni položaj je +ipotetska situacija u kojoj su pravične
okolnosti ostvarene na taj način što se pretpostavlja da se racionalni
djelatnici koji u njega ulaze nalaze iza vela neznanja koji im skriva nji+ov
spol rasu nacionalnost društveni i imovinski status. #a$ls smatra da bi
djelatnici pod tim okolnostima izabrali sljedeća dva načela pravednosti.
%. ačelo jednaki+ sloboda- vaka osoba treba imati jednako pravo na
najširi ukupni sustav jednaki+ temeljni+ sloboda kompatibilan sa sličnim
sustavom sloboda za sve.
/. 0ruštvene i ekonomske nejednakosti treba urediti tako da su ujedno
a) na najveću korist oni+ najugroženiji+ u skladu s načelom pravedne
štednje i
b) povezane s položajima i pozicijama otvorenim za sve pod uvjetima
pravične jednakosti mogućnosti.

https://documents-downloader.pages.dev/document 1/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

JOHN STUARD MILL - O SLOBODI

1o+n tuart 2ill britanski filozof jedan od najutjecajni+
zagovornika utilitarističke teorije u filozofiji i ekonomiji. ,ako je napisao
iznimno značajne radove s drugi+ područja filozofije kao što
je logika (Sistem logike %345. u kojemu izlaže načela induktivnog
zaključivanja) 2ill je najtrajniji utjecaj ostavio svojim radovima iz političke
filozofije i etike. jegovo djelo O slobodi smatra se jednim od temeljni+
tekstova suvremenog liberalizma. ! njemu 2ill zagovara 6jednostavno6
načelo prema kojemu se ljudsku slobodu može ograničiti samo ako šteti
drugima. ačelo štete kako se to načelo često naziva u svojoj primjeni na
ure"enje društveni+ odnosa isključuje sve despotske i autoritativne
oblike vlasti koji guše slobodu pojedinaca i nji+ovu individualnost. 7d
posebne važnosti za sreću pojedinca i društva u cjelini jest sloboda
govora koju se ničim ne smije ograničavati.

DVA KONCEPTA SLOBODE:

Prema 8riedric+u 9a:eku istaknutom predstavniku austrijske škole
ekonomije sloboda je stanje u kome jedan čovjek nije podvrgnut
samovoljnoj prinudi drugog ili drugi+. 7va definicija daje negativnu
odrednicu slobode u smislu da se sloboda pojedinca definiše kao odsustvo
vanjske sile koja ugrožava tu slobodu. egativna sloboda se veže za autore
klasičnog liberalizma i teoretičare individualizma. a druge strane pozitivna
sloboda podrazumijeva posjedovanje moći i resurse potrebni+ da bi
pojedinac ispunio vlastiti potencijal. 7vaj vid slobode implicira participaciju
tj. učestvovanje. ,saia+ ;erlin opisuje osnovnu razliku izme"u negativne i
pozitivne slobode kroz dvije izjave- 6isam rob čovjeku6 i 61a sam svoj
gospodar6. Prva izjava se odnosi na negativnu slobodu gdje se ističe sloboda
od uticaja od drugi+ dok se druga izjava veže za pozitivnu slobodu koja
posmatra slobodu kao mogućnost vlastitog ostvarivanja u životu. 0akle
konačnu razliku izme"u dva vi"enja slobode dao je filozof ,saia+ ;erlin.
egativna sloboda je odre"ena vanjskim silama dok se pozitivna često veže
za unutrašnje uticaje pojedinca.

UTILITARIZAM:

https://documents-downloader.pages.dev/document 2/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

Utilitaria! (lat. utilis koristan) je pravac u etici koji polazi od

pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava
ukupnu sreću u svijetu tj. promiše opće dobro. Pojam je u filozofiju %'3%.
godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma 1erem: ;ent+am i
;ritanski filozof 1o+n tuart 2ill drugi je veliki zastupnik utilitarizma.
!tilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku
i psi+ološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vr+unsku vrijednost ističe
vladavinu načela korisnosti. *orist treba biti osnovno načelo i kriterij
čovjekova djelovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija odluke se donose
isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Pokušava se
postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi).

LIBERALIZAM:
iberalizam svjetonazor je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugi+
politički+ institucija nad individualnom slobodom pojedinca. <o je politička
doktrina koja zagovara demokratske oblike vlasti političku toleranciju i
postupne reforme politički+ i društveni+ institucija. ! ekonomiji zagovara
načelo koje omogučava nesputano djelovanje slobodnog tržišta i tržišni+
zakonitosti te smanjenje prerogativa socijalističke države. iberalizam je
borba gra"anske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta.
<ako"er liberalizam je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje ljudski+
prava i liberalni+ stečevina čovječanstva. *ao sustavna politička misao i
praksa razvija se iz prosvjetiteljstva u %'. i stoljeću osobito kroz
djela 2ontes=uieua i #ousseauaa politički je uobličen u ustavnim aktima kao
što su američka 0eklaracija o neovisnosti (%''>.) i francuska 0eklaracija o
pravima čovjeka i gra"anina (%'3&.) 0akle liberali su polazili od ideje osobne
slobode pojedinca koju bi u idealnim uvjetima trebala jamčiti državna vlast.
Zato su tražili da se ustavom definira kako osobe na vlasti moraju vladati i
što im je u tom vladanju dopušteno a što nije. <ako"er su se zauzimali za
slobodu medija okupljanja i udruživanja tako"er da svi ljudi mogu
ravnopravno birati vlast i biti birani u tijela vlasti kao što su parlament ili
vlada. iberali su me"u prvima tražili ravnopravnost žena. iberalni
mislilac 1o+n tuart 2ill jedan je od osnivača pokreta za žensko pravo glasa
a u tvornicama i tvrtkama za bolje uvjete rada kraće radno vrijeme i
ukidanje dječjeg rada.

https://documents-downloader.pages.dev/document 3/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

LIBERTARIJANIZAM:
ibertarijanizam je politička filozofija koja podržava osobne slobode osobito
slobodu izražaja i akcije. ibertarijanci generalno odre"uju slobodu kao
mogućnost ili slobodu da činite što god želite sve do točke kad vaše
ponašanje počinje ometati ili ugrožavati drugu osobu ili njenu imovinu.
ibertarijanci uglavnom vide ograničenja koja država nameće pojedincima i
nji+ovoj imovini preko potrebe da se kazni povreda prava jednog od nas od
strane drugog kao povredu slobode. ?nar+isti se zalažu za odsustvo bilo
kakvi+ vladini+ ograničenja zasnovano na pretpostavci da su vladari i zakoni
nepotrebni jer će u odsustvu vlade pojedinci spontano stvoriti društvene
veze i pravila. asuprot ovome pravi libertarijanci smatraju vladu
neop+odnom s jedinom svr+om zaštite prava ljudi. 7vo uključuje zaštitu
ljudi i nji+ove imovine od kriminalni+ djela drugi+ kao i osiguranje
nacionalne odbrane. ibertarijanci generalno brane ideal slobode sa stajališta
toga koliko je malo svatko ograničen autoritetima odnosno koliko je
svakome dozvoljeno da čini što se opisuje kao negativna sloboda. 7vaj ideal
se razlikuje od vi"enja slobode usmjerenog na to koliko svatko može činiti
što se naziva pozitivnom slobodom. #azliku izme"u ovi+ pojmova prvi je
zapazio 1o+n tuart 2ill.

KOMUNITARIZAM:
*omunitarizam je teorijska struja u suvremenoj sociologiji i politologiji koja
zagovara uspostavu demokratske politike zajedničkoga dobra i ublažavanje i
nadilaženje prevladavajuće liberalne politike individualni+ prava. <a je
struja kako u političkom tako i u akademskom životu do osobitog izražaja
došla %&3@Ai+. 7čitovala se kao oživljavanje ideje zajednice i to u različitim
oblicima od tradicionalnoAkonzervativnoga do socijaldemokratskog i
radikalno postmodernističkoga. *ritiziraju liberalnu demokraciju utemeljenu
na individualnim pravima i zauzimaju se za snažnije oblike demokratske
politike utemeljene na zajedničkom dogovaranju o općem dobru. ji+ova
kritika liberalnog individualizma ima tri dimenzije- političku moralnu i
filozofsku. ! političkom smislu oni smatraju da liberalni individualizam
rastvara gra"ansku zajednicu i potkopava gra"ansku vrlinu da ne može
osigurati primjereno utemeljenje istinske demokratske zajednice jednaki+
gra"ana. ! moralnom smislu oni drže da je prevladavajući liberalni način

https://documents-downloader.pages.dev/document 4/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

života moralno osiromašujući te da je liberalnoAindividualistički zagovor

privatnosti sam po sebi varljiv. Privatni načini života obilježeni su ne samo
o+olim prakticiranjem slobode nego i neumoljivom fragmentacijom
bezobzirnim samozadovoljstvom i bezdu+ovnim konformizmom. 2oralno
značenje vlastiti+ načina života može se dostići samo obnovom moralnog
autoriteta zajednice. ! filozofskom smislu komunitaristi ocjenjuju
pogrješnim liberalno uvjerenje o univerzalnim i objektivnim načelima
politički+ prava prema kojima se odmjerava pravednost načela i prakse
svake posebne zajednice. Baljana s+vaćanja o dobru ne mogu se izvesti ni iz
apstraktnog rasu"ivanja ni iz individualni+ preferencija ili emocionalni+
stajališta već ponajprije iz načina života konkretni+ zajednica. iberalna je
filozofija prema nji+ovu mišljenju nesposobna oblikovati zajednicu. Za
razliku od liberala ističu da su ljudska bića oblikovana posebnim povijestima
i da se ta kontingentnost dakle zajednica ne može izbjeći.

DEMOKRATIJA:
Pojam demokratija označava oblik vlasti u kojem sve odluke neke države
donosi direktno ili indirektno većina njeni+ gra"ana kroz poštene izbore. *ad
su ti uvjeti ispunjeni vlast se može opisati kao demokratska. <o vrijedi za
razne sisteme upravljanja jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim
vrstama vlasti. eki ukratko definiraju demokratiju kao "vladavina većine uz
prava manjine."

LIBERALNA DEMOKRATIJA:
*ako se obično koristi riječ demokratija često znači isto što i liberalna
demokratija. 0ok je sama demokratija sistem vladavine koji definiraju i
legitimiraju izbori liberalna demokratija može uključivati ustavni liberalizam
gdje se odre"ena kulturno subjektivna prava pojedinaca štite od pukog glasa
većineC s druge strane u neliberalnim demokratijama takva ograničenja ne
postoje. 7vo su neke osobine mnogi+ liberalni+ demokratija-
 !stav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga gra"anska prava
 7pće pravo glasa koje svim gra"anima garantira pravo glasa bez
obzira na rasu spol ili imovinsko stanje

https://documents-downloader.pages.dev/document 5/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

 loboda govora
 loboda medija i pristup nedržavnim izvorima informacija
 loboda okupljanja
 1ednakost pred zakonom i pravo na su"enje prema zakonu
 Pravo na privatno vlasništvo i privatnost
 7brazovanje koje gra"ane upućuje u nji+ova prava i gra"anske
obaveze
 Diroko i duboko utemeljeno gra"ansko društvo
 ezavisno sudstvo
 istem me"usobnog nadzora me"u granama vlasti
7va definicija obično ima neke ograde. 7dluke koje se donose putem izbora
ne donose svi gra"ani nego samo oni koji žele učestvovati glasanjem. 7sim
toga pravo glasa obično nemaju svi gra"ani. Bećina demokratski+ zemalja
daje pravo glasa onima koji su stariji od odre"ene dobi obično iznad %3.
godine. eke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasati (npr.
zatvorenici ili bivši zatvorenici). Ponekad je sistem vlasti liberalna
demokratija ali formalno se zove drugačije- naprimjer *anada je
kraljevstvo ali zapravo zemljom vlada demokratski izabran parlament.

TIRANIJA VE"INE:
Pojam tiranija većine je prvi put upotrebio američki političar i državnik 0žon
?dams %'33. godine. 7vaj pojam je dobio na značaju u delu 0emokratija u
?merici francuskog političkog teoretičara i istoričara ?leksisa de <okvila čiji
je prvi deo objavljen %35E. godine. ! B,, glavi ovog dela on razmatra
problem tiranije većine. Pri tome se posebno ističe da narod vlada političkim
svetom u demokratiji isto onako kao što ;og upravlja svetom ali kada je
većina svemoćna to izaziva brojne r"ave učinke me"u njima nestabilnost
zakonodavnog tela samovoljno vladanje zvaničnika konformizam u
mišljenju nestašicu ljudi vredni+ poštovanja u političkoj oblasti ugroženost
manjine itd. Fngleski filozof 0žon tjuart 2il je dodatno popularizovao pojam
tiranija većine.

https://documents-downloader.pages.dev/document 6/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

ANARHIJA:
A#ar$ia! je politička filozofija ili skupina učenja i stavova usmjereni+ na
odbacivanje bilo kakvog oblika prisilne vlasti (misli se 6države6) i
podržavanje njenog ukinuća. <ermin 6anar+izam6 je izveden iz grčke riječi
GHGIJKG (6bez vladara6). toga je 6anar+izam6 u svom najširem značenju
vjerovanje da su svi oblici vladavine (i prisilnog rada) nepoželjni i da bi
trebali biti ukinuti (uključujući državni represivni aparat- vojska sudstvo
policija tajne službe itd.) te predstavlja vanparlamentarnu antistranačku i
anacionalnu opcijuLorganizaciju. Postojanje društveni+ pravila i ugovora nije
a priori isključeno u anar+iji bitno je samo da je ta pravila i te ugovore
slobodno odredila i pri+vatila zajednica koje se ona i tiču i da nisu nametnuta
odozgo kao što se doga"a tamo gdje jedni ljudi imaju veću moć od drugi+.
o to je svakako obzirom na realnosti ljudskog razvoja tek ideal.
?nar+ično društvo je bazirano na slobodnom dogovoru na solidarnosti na
slobodnim udruženjima na federacijama na poštivanju pojedinca koji ne
želi sudjelovati u svemu tome držeći se principa prema kojem odluke
vrijede samo za one koji na nji+ pristaju.

KAPITALIZAM:
*apitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital zemlja i
sredstva za proizvodnju privatno vlasništvoC rad dobra i resursi trguju se
na tržištimaC i zarada nakon oporezivanja podijeljena je vlasnicima ili
uložena u te+nologiju i industriju. 0akle *apitalizam je društvenoA
ekonomsko ure"enje u kome su sredstva za proizvodnju u privatnom
vlasništvu i kome privatne osobe obavljaju ekonomsku djelatnost na
slobodnom tržištu najčešće u svr+u dobijanja profita. *apitalizam kao
društveno ure"enje je logička posljedica ideologije klasičnog liberalizma.
7snovni princip klasičnog liberalizma su vlasništvo pojedinca nad samim
sobom te plodovima svoga rada.

https://documents-downloader.pages.dev/document 7/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

KOMUNIZAM:
*omunizam je teorija revolucionarne promjene uz političku i društvenoA
ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima
za proizvodnju za razliku od privatnog vlasništva. *omunizam ili marksizam
se zalaže za ekonomsku pravdu smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno
rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po
svojim korijenima marksizam je ateistički i materijalistički. ! svojim
temeljima teorija *arla 2arksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu.
2arksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva. *ao glavna
pokretačka sila u svjetskoj politici od početka /@. vijeka 2oderni
komunizam je uglavnom povezan s teorijama *arla 2arMa i 8riedric+a
Fngelsa.

SOCIJALIZAM:
ocijalizam je društvenoAekonomski sistem karakteriziran društvenim
vlasništvom nad sredstvima za proizvodnju i kooperativnim upravljanjem
ekonomije tako"er se koristi kao ime za političku teoriju i pokret čiji je cilj
uspostava takvog sistema. 2oderni socijalizam razvio se u %3. stoljeću i
potječe iz intelektualnog i radničkog političkog poreta koji je kritizirao utjecaj
industrijalizacije i privatnog vlasništva na društvo. ;u"enje republikanizma u
američkoj revoluciji %''>. i egalitarizma u francuskoj revoluciji %'3&.
doprinose usponu socijalizma kao posebnog političkog pokreta na prijelazu
stoljaća. ! početku se 6socijalizam6 odnosio na brigu za društvene probleme
kapitalizma bez obzira na rješenje ti+ problema. 2e"utim krajem %&.
stoljeća nakon vala revolucionarni+ pokreta 6socijalizam6 se počeo
značajno protiviti kapitalizmu i zagovarati postkapitalistički sistem zasnovan
na nekom obliku društvenog vlasništva. <ijekom tog ključnog razdoblja
njemački filozof *arl 2arM i njegov suradnik 8riedric+ Fngels izdali su
temeljna djela socijalističke teorije u kojima kritiziraju utopijski aspekt
dotadašnjee socijalističke misli i primjenjuju materijalističko s+vaćanje
socijalizma.

https://documents-downloader.pages.dev/document 8/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

OBLICI VLADAVINE:
Postoje tri oblika vladavine- #epublika 2onar+ija i 0iktatura.
R%&'(li)a: ! republici cijeli narod ili jedan njegov dio ostvaruje suverenitet
direktno ili preko svoji+ izabrani+ predstavnika. Prema tome republike mogu
biti demokratske i aristokratske. a čelu je republike predsjednik izabran na
odre"eno vrijeme (u pravilu se bira na 4 E ili ' godina)  u iznimnim
slučajevima doživotno ali bez prava na nasljedstvo. Pojedine republikanske
norme nastale su u #imu a prva demokratska republika (politeja) bila
je ?tena. akon pada #imske #epublike monar+ija je dominantno državno
ure"enje sve do %3. stoljeća kad republike postaju ?0 i 8rancuska.

M*#ar$i+a: je državno ure"enje u kome državni poglavar

odnosno monar+ na svoju funkciju dolazi po nasljednom pravu.0anas se
najčešće razlikuju tri vrste monar+ije-
a&,*l't#a !*#ar$i+a u kojoj monar+ u svojim rukama drži neograničenu
vlast
',ta#a !*#ar$i+a u kojoj je vlast monar+a ograničena
odredbama ustava
&arla!%#tar#a !*#ar$i+a u kojoj monar+ ima samo dio vlasti
najčešće izvršnu dok je zakonodavna vlast u rukama parlamenta.
Bećina država u današnjem svijetu su republike a preostali broj monar+ija
su parlamentarne monar+ije.

Di)at'rta: je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba

(diktator) ili skupina ljudi (npr. komunistička partija vojska ili obitelj) može
vladati neograničenom moću. eistomišljenici se u diktaturama uglavnom
proglašavaju državnim neprijateljima

KONZERVATIVIZAM:

https://documents-downloader.pages.dev/document 9/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

*onzervativizam je odre"eno stanje du+a način mišljenja o čovjeku i

društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog društvenog i
gospodarskog poretka. <o je stajalište pojedinca i skupina koje se protive
promjenama postojećeg stanja. 0anas se izraz koristi u različitim
značenjima pa se govori o političkom kulturnom vjerskom i jezičnom
konzervativizmu. *ao ideologija konzervativizam se oblikuje u %&. stoljeću
u sukobu s liberalizmom i socijalizmom. Za njegovo nastajanje presudna
je 8rancuska revolucija. jezin prvi i najveći kritičar Fdmund ;urke smatra
se ocem modernog konzervativizma.

E.ALITARIZAM:
Fgalitarizam je politička ideologija ili etička teorija prema kojem svi ljudi
trebaju biti tretirani kao jednaki. aglašava jednakost svi+ ljudski+ bića.
*oncept političke ekonomske znanstvene i kulturne elite je suprotnost
konstrukcije egalitarnog društva. Pojam egalitarizam koristi se i pogrdno u
smislu uništavanja bilo kakvi+ razlika. Prema zagovornicima ove ideologije
pojedinci bez obzira na nji+ov spol rasu religiju socijalni status i druge
razlike trebaju biti tretirani jednako. Ponekad se pojam odnosi na
egalitarnog čovjeka koji želi ukloniti (ekonomske socijalne ...) razlike me"u
ljudima. Fgalitarizam se tako"er ponekad s+vaća kao ideja o ravnopravnosti.

FEMINIZAM:
8eminizam je naziv za skupinu ideologija dakle radi se o feminizmima i
politički+ pokreta kojima je cilj bio poboljšanje položaja žene u društvu
odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca. 8eminizam je
pokret koji je nastao u zapadnim zemljama u N,N. stoljeću kao jedna od
posljedica industrijske revolucije. 8eministički pokret se ispočetka ispoljavao
u dva oblika A kao pokret za ravnopravnost u plaćama odnosno kao pokret
za davanje prava glasa ženama. *ako je politička a i ekonomska
ravnopravnost žena postignuta u institucionalnom smislu tako je i
feminizam postepeno evoluirao u novu formu tzv. radikalnog
feminizma kome je cilj bio promijeniti tradicionalnu ulogu žene u društvu
putem napada na brak i materinstvo kao tradicionalne institucije odnosno
na muškarce koji su po prirodi represivni prema ženama. ,ako je relativno
mal, broj žena pri+vatio taj ekstremni stav danas se feminizam najčešće
povezuje s njim. 8eminizam se u posljednje vrijeme javlja i kao svojevrsna
obrambena reakcija na porast neoAkonzervativizma i vjerskog

https://documents-downloader.pages.dev/document 10/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

fundamentalizma kojima je cilj vratiti tradicionalne institucije kao i

tradicionalni položaj žene u društvu.

MARKSIZAM:
2arksizam je teorija i politička djelatnost tj. praMis dobivena iz radova *arla
2arMa i 8riedric+a Fngelsa. vaka politička praksa koja je temeljena na
radovima 2arMa i Fngelsa može se zvati marksizamC u to spadaju različiti
oblici politika i misli kao oni+ od komunistički+ stranaka i komunistički+
država kao i akademsko istraživanje unutar mnogi+ polja.

HE.ELIZAM:
9egelizam ili +egelijanstvo filozofski pravac koji se nastavlja na 9egelovu
filozofiju. #azlikuju se staro+egelovci ili desnica koji tumače njegovu
političku misao a filozofiju religije prikazuju kao teizamC mlado+egelovci ili
ljevica te srednji ili Opravovjerni +egelovci. . *ierkegaard preobraća
prvobitni +egelizam u egzistencijalizam.

BIOPOLITIKA:
;iopolitička teorija kao svojevrstan filozofijski novum što ga uvodi 2ic+el
8oucault a u svojim ga djelima sustavno razlaže Qiorgio ?gamben nudi
osloba"ajući prostor za neku novu politiku koju najvećim dijelom tek treba
iznaći. a neki se način ova nova politička filozofija vraća aristotelovskom
jedinstvu etike i politike. Ftika i politika dva su pojma koja se danas često
smatraju odvojenima iako su povijesno povezani i pripadaju istome
misaonom sklopu.! delu Rođenje biopolitike odgovarajući na pitanje RDta je
biopolitikaSO 2išel 8uko kaže- R;iopolitika je neoliberalizamO. ! njegovim
delima francuski filozof me"utim ne upotrebljava dalje pojam
RneoliberalizamO nego pojam RbiopolitikaO delimično zato jer baš kroz
genealošku analizu biopolitike +oće da govori o prirodi neoliberalizma a

https://documents-downloader.pages.dev/document 11/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

delimično i jer nam implicitno stavlja do znanja da biopolitika kao strategija

politizacije i instrumentalizacije života (a politizacija života uvek znači
depolitizaciju politike) može u sebe da uključi još ponešto. avremeni svet
sa kraja /@. i početka /%. veka potvrdio je ono što je 8uko zapisao još
krajem sedamdeseti+- R0anas čitava jedna nacija može da bude izložena
smrti kako bi se nekoj drugoj naciji obezbedio opstanak. Princip moći ubiti
radi života postao je sada vladajući princip me"unarodne strategije a
opstanak sada nije legalni opstanak suvereniteta već biološki opstanak
odre"enog stanovništva.O

MINIMALNA DR/AVA:
2inimalna država je ideal klasični+ liberala čiji je cilj da obezbije"uje
najveću moguću slobdu za pojedince. 7vo gledište potiče iz teorije
društvenog ugovora ali je ipak razvilo u suštini negativno s+vatanje države.
Prema njemu vrijednost države je u njenoj sposobnosti da ograniči ljudsko
ponašanje i tako sprijeći pojedince da narušavaju prava i slobode drugi+.
0ržava je samo zaštitno tijelo čija je osnovna uloga da obezbijedi okvir mira
i društvenog reda u kome će gra"ani živjeti na načina koji smatraju
najboljim. lužeći se okovom čuvenom izrekom država radi kao noćni
čuvar čije službe djeluju samo kad je ugrožen poredak. Zbog toga
minimalna odnosno država noćni čuvar ima tri osnovne funkcije. Prije
svega postoji radi održavanja unutrašnjeg reda. 0rugo obezbije"uje
poštovanje ugovora odnosno dobrovoljni+ sporazuma koje su sklopili
gra"ani i treće pruža zaštitu od napada spolja. toga je institucijalni aparat
minimalne države ograničen na policijske snage sudstvo i neki oblik vojske.

NEOLIBERALIZAM:
eoliberalizam starogrčki neos RnovoO i lat. liberalis Ro slobodiO.! suštini
to je političkoAekonomska praksa koja tvrdi da će se ljudska dobrobit najviše
razviti ako se dopusti širenje poduzetnički+ sloboda unutar ure"enog okvira
čvrsti+ imovinski+ prava slobodnog tržišta i slobodne trgovine. 0ržava mora
omogućiti taj okvir svojim propisima. 0ržava mora stvoriti i vojnoApolicijske

https://documents-downloader.pages.dev/document 12/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

strukture koje će jamčiti slobodno i pravnoAispravno funkcioniranje tržišta

makar to uključivalo i primjenu sile. eoliberalizam teži da sveukupno
ljudsko djelovanje prevede u oblast tržišta. <ome su podre"ene ne samo
ekonomske i pravne već i političke instance. eoliberalizam traži
prebacivanje kontrole ekonomije od države na privatni sektor s uvjerenjem
da će to dovesti do efikasnije države i poboljšanog ekonomskog zdravlja.
eki od temeljni+ principa koje zastupaju klasični liberali odnosno
neoliberali su sljedeći- %. 2inimalna država. /. 0ržavna fiskalna disciplina
A0ržave ne bi trebale pretjerano zaduživati svoje gra"ane i juriti budžetske
deficite jer oni s vremenom vode u inflaciju i smanjenje produktivnosti.
5. 2ali porezi A eoliberali su pobornici vrlo mali+ simbolični+ poreza koji će
biti dostatni za finansiranje minimalne države. Dto je veća država njena
administracija i njena javna potrošnja time je i potreba za porezima veća.
7sim što su protivnici veliki+ poreza neoliberali se protive i progresivnom
oporezivanju jer smatraju da je od nasilnog uzimanja novca gra"ana još
nemoralnije kažnjavanje uspješniji+ i sposobni+ pojedinaca društva većim
poreznim stopama. 4.Privatizacija državni+ firmi A 7vo je jedan od rijetki+
neoliberalni+ principa koja je zaista i primjenjen u većini država.
E. 0eregulacija A eoliberali se zalažu za potpunu deregulaciju tržišta
vjerujući da je tržište u stanju da se samo regulira i da mu nisu potrebne
nikakve dodatne državne intervencije i regulacije te da su kupci ti koji
trebaju odlučivati šta je kvalitetno za nji+ i koje će proizvode konzumirati.
>. 2ala javna potrošnja. '. emiješanje države u ekonomiju A 1edno od
temeljni+ načela neoliberalizma je nemiješanje države u ekonomske tokove i
procese neoliberali vjeruju da je tržište u stanju da se samo regulira i da
svaki vid državne intervencije dugoročno dovodi samo do slabljenja
ekonomije i smanjenja slobode pojedinca.

SITUACIONISTIČKA INTERNACIONALA:
ituacionistička internacionala (,) bila je mala me"unarodna skupina
politički+ i umjetnički+ agitatora ukorijenjeni+ u marksizmu anar+izmu i
umjetničkoj avangardi s početka /@. stoljeća. 7snovana je %&E'. s ciljem
radikalne društvene promjene. <ijekom %&>@Ai+ se dijeli na nekoliko manji+
skupina. Pripadnici , nazivaju se situacionisti. aziv situacionizam potječe
od riječi situacija budući da su oni smatrali da je najvažnija promjena
revolucija svakodnevnog života a to se postiže svjesnim stvaranjem željeni+

https://documents-downloader.pages.dev/document 13/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

situacija. ituacionističko je polazište bilo da je izvorni pokret radničke klase

bio razbijen od strane buržuja na zapadu i boljševika na istokuC radničke
organizacije kao što su sindikati i ljevičarske političke partije su se prodale
svjetskom kapitalizmuC štoviše kapitalizam bi mogao sada prisvojiti čak i
najradikalnije lijeve ideje i sigurno i+ vratiti u obliku neškodljivi+ ideologija
iskorišteni+ protiv radničke klase koje bi trebalo da one predstavljaju.
0oga"aji u Parizu u svibnju %&>3. bili su pod utjecajem i situacionistički+
ideja. Prema nji+ovom vi"enju to je bilo obnavljanje Pariške komune do
današnji+ dana posljednji pokušaj stvaranja 6slobodnog društva6 u Furopi.
, je prema nekima bila od velikog značaja kako na teoretskom tako i na
praktičnom planu

TOMAS NEJ.EL- MORALNI KONFLIKT I POLITICKI

LE.ITIMITET
#obert 8rast je liberal definisao kao čovjka koji nije kadar da zauzme stav u
argumentaciji. Ftika uvjek mora da se bavi sukobm izme"u pojedinacnog
licnog stanovista , , za+tjeva nepristranosti. icno stanoviste ukljucuje
motive koji proizilaze ne samo iz pojedinacni+ interesa vec , iz njegovi+
privrženosti , obaveza u odnosu na druge ljude projekte , posebne stvari.
;udući da se lični motivi , nepristranost mogu sukobiti etička teorija treba
da kaže kako sukoe treba riješavati- 7na to može učiniti tako što će
prednost u cijelosti dati nepristranosti ili to je samo jedno rješenje. ! cjelini
iberali obično visoko vrednuju individualnu slobodu dok se sa druge strane
ograničenjem uplitanja države koja je zasnovana na višoj nepristranosti
razni+ vrijednosti teži promovisati individualna sloboda prema kojoj liberali
pokazuju pristranost. ejgel navodi brojne argumente u prilog tezi da fine
distinkcije u definicijama i demarkaciji individualni+ prava nisu samo luksuz
koji sebi mogu da priušte razvijena liberalnoAdemokratska društva. aprotiv
uplitanje u lične izbore pojedinca ili ograničavnje njegove individualne
slobode uvek može voditi nekom obliku diskriminacije ili u krajnjoj liniji
narušavanju nekog od osnovni+ ljudski+ prava.

https://documents-downloader.pages.dev/document 14/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

POLITICKA FILOZOFIJA KARLA POPERA

8ilozof *arl #aimund Popper jedan od najveći+ filozofa /@ stoljeća koji će
me"u filozofima ostati poznat kao kritičar pozitivističke i Oretoričke
filozofije a me"u političarima i politolozima kao veliki liberal i kritičar
filozofski+ korijena totalitarizma. 8ilozofija kritičkog racionalizma koju je
zastupao i utemeljio *arl Popper nastala je kao reakcija na osnovne
postavke neoApozitivističke filozofije. e postoji teorija koja može opravdati
i utemeljiti sve činjenice. <eorije koje to pokušavaju su u tom smislu
iracionalne. <o je osnovno polazište PopAperova antifundacionalizma
odnosno njegove kritike teorija utemeljenja. ?li bez apsolutni+ temelja
znanja mi nikada ne možemo biti sigurni u istinitost teorija. Popper upravo
to i tvrdi. 2ogućnost odbacivanja i problematiziranja naši+ ciljeva temelj je
Popperove liberalističke filozofije. ! njenom prvom planu je s+vaćanje da je
temelj djelovanja kritičko procjenjivanje i poboljšavanje naši+ filozofija. <a
je prosudba moguća prije samog djelovanja ona predvi"a posljedice naši+
izabrani+ ciljeva i djelovanja i time sprečava nji+ovo eventualno negativno
ostAvarenje. Poper naglašava 7n naglašava da su pravna država i čuvanje
slobodnoga tržišta pretpostavke od najvećega značenja za tržišno
gospodarstvo i da je za to potrebno povjerenje koje je moguće ostvariti
samo u jednom otvorenome društvu. Popper kritizira marksizam samo kao
jednu od mnogi+ zabluda u borbi za izgradnju jednoga boljeg svijeta. ve
utopijske predodžbe koje pokušavaju ostvariti raj na zemlji veli Popper
svršavaju paklom na zemlji. ! R7tvorenom društvuO Popper drži marksizam
još jednom pri+vatljivom demokratskom varijantom pa ga se u izvjesnom
smislu može smatrati socijaldemokratskim teoretičarom. <ek preko
8riedric+a 9a:eka prema vlastitom priznanju Popper je uvidio da
socijalizam vodi izravno u totalitarizam.

A#ti#*!i+% li(%rali!a:
kicirane su tri fundamentalne antinomije liberalizma /@. stoljeća-
individualizamAkomunitarizam konstruktivizamAantikonstruktivizam
vrijednosni racionalizamAskepticizam. *omentirana su tri druga moguća

https://documents-downloader.pages.dev/document 15/16
10/20/23, 10:00 PM Documents Downloader

objašnjenja antinomične prirode liberalizma- liberalizam kao politička teorija

kompromisaC razum pluralnost i ambivalencijaC liberalna politička teorija
protiv liberalne ideologije. Brlina liberalizma je da može uključiti one čije su
vrijednosti sukobljeneC neki traže individualnost a drugi teže zajednici neki
vjeruju da su vrijednosti objektivne dok drugi tvrde da su subjektivne neki
su egalitaristi dok drugi inzistiraju da sloboda mora doći na prvo mjesto.
Dtoviše barem o nekim spornim političkim pitanjima liberali mogu
zagovarati kompromis od kojeg će imati koristi sve strane. ocijalni svijet ne
može biti istodobno i onakav kakvim ga s+vaćaju individualisti i onakav
kakvim ga s+vaćaju kolektivisti. tvoriti okvir koji će uključivati
suprotstavljene vrijednosti i ciljeve je katoličkiC zastupati teoriju koja
obu+vaća kontradiktorna s+vaćanja pojedinca vrijednosti i društva je
konfuzno. ?utor navodi da to objašnjenje antinomija liberalizma objašnjava i
uspje+ i neuspje+ liberalizma u posljednjem stoljeću. *ao politička ideologija
on je bio izvanredno uspješanC našao je mjesta i za individualizam i za
komunitarizam za planere i zagovornike tržišta za vrijednosne skeptike i
perfekcioniste. ?li taj uspje+ kao ideologije upravo je korijen neuspje+a
liberalizma kao političke teorije da razriješi svoje antinomije

https://documents-downloader.pages.dev/document 16/16