 klimatske promjene: dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli ili intenzitetu klimatskih

elemenata koje traju više od nekoliko desetljeća

 klimatski sustav: atmosfera + hidrosfera + kriosfera (led) + litosfera + biosfera
 -prirodni čimbenici koji uzrokuju na promjenu klime: promjene u globalnom kruženju
morskih struja i vjetrova; promjene u koncentraciji stakleničkih plinova; globalna tektonika
ploča, odnosno pomicanje velikih kontinentalnih masa; promjene Zemljine orbite; promjene
u Sunčevom zračenju
 Sunčev ciklus: ciklička promjena intenziteta Sunčeva zračenja koje stiže do Zemlje (11ak
godina)
 promjene u Zemljinoj orbiti: utječu na mijenjanje intenziteta dolaznog Sunčevog zračenja
 Milankovićev ciklus (teorija glacijalnih perioda): klima se mijenja kad ekscentričnost Zemljine
orbite, promjena nagiba Zemljine osi i promjena kuta precesije dosegnu maksimalnu
vrijednost (svakih 500 000 godina)
 gibanje tektonskih ploča: uvjetuje promjenu rasporeda kontinenata i oceana
 vulkanske erupcije: u atmosferu izbacuju velike količine aerosola koji smanjuje intenzitet
Sunčevog zračenja i uvjetuje zahladnjenje
 supervulkan Toba: jedna od najsnažnijih erupcija; prije otprilike 70 000 godina; Sumatra
 izgaranje fosilnih goriva: najvažniji antropogeni čimbenik na klimu
 ostali antropogeni čimbenici: krčenje šuma, krčenje ostalih šuma, izmjena podloge (npr.
urbanizacijom), intenzivno stočarstvo i poljoprivreda
 svi ti čimbenici utječu na povećanje koncentracije stakleničkih plinova i promjene kemijskog
sastava atmosfere
 efekt staklenika: povećavaju ga staklenički plinovi i utječe na globalno zatopljenje
 Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC): pod pokroviteljstvom UN-a
 Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC): najvažniji međunarodni sporazum o
klimatskoj politici
 ledeno doba: najpoznatiji primjer klimatskih promjena u Zemljinoj prošlosti
 tijekom posljednjeg ledenog doba pojavio se i moderni čovjek
 -tri ledena doba u fanerozoiku, dva velika u proterozoitskom eonu, posljednje u paleogenu
 glacijali i interglacijali: ledena razdoblja i razdoblja zatopljenja; izmjenjuju se u pleistocenu
 Würm: posljednji glacijal u Alpama, potpuno završio prije 11700 godina.
 pluvijal: iznimno vlažna razdoblja; nastala u područjima koja nisu pod ledenim utjecajem
 morena: glacijalni sediment
 ledenjačke doline: glacijalni reljefni oblik
 štit: Kanadski štit, Baltički štit; središnji dijelovi udubina prekriveni morem
 naslage tilita: morenski materijal različite kompaktnosti
 malo ledeno doba: 15.-19.st
 -dokazi ledenih doba: paleontološki, geološki, kemijski
 freoni: novi staklenički plinovi, ne postoje u prirodi nego isključivo rezultat ljudskog
djelovanja (CFC)
 -čimbenici koji utječu na stupanj stakleničkih plinova u atmosferi: koncentracija plina u
atmosferi, trajnost plina (koliko je dugo u atmosferi), mogućnost zagrijavanja plina
 globalno zatopljenje: prekomjeran porast prosječne temperature na Zemlji
 najzastupljeniji staklenički plinovi:
o vodena para: ulazi u atmosferu prirodno
o ozon: u višim slojevima, odbija Sunčevo zračenje
o ugljikov dioksid: najzastupljeniji antropogeno uvjetovani staklenički plin (63%
zatopljenja)
o metan (19% zatopljenja), dušikov (IV) monoksid (6% zatopljenja)
 fluorirani plinovi: proizvod mnogih industrijskih djelatnosti
 -Tuvalu: predviđa se da će biti pod vodom za 50-100g
 zatopljenje je globalno, ali nije jednoliko na cijeloj Zemlji
 umjerene procjene predviđaju porast morske razine između 26 i 82cm do kraja 21.st
 izbjeljivanje koralja: izumiru zooksantele, razlog velikih gubitaka na morskom dnu
 Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta
 -Konferencija UN-a o klimi, Greta Thunberg
 Međuvladina konferencija o racionalnoj upotrebi biosfere i njezinoj zaštiti: 1968.
 Dan planeta Zemlje: 22.4.
 Svjetska klimatska konferencija: prvi veliki međunarodni sastanak o klimatskim promjenama,
1979., Ženeva; pokretanje Svjetskog klimatskog programa
 Kyotski protokol: 1997., smanjenje emisije stakleničkih plinova
 izmjene iz Dohe: postignute na sastanku Svjetske trgovačke organizacije u Kataru 2001.;
smanjenje emisije za 18%
 Kopenhaški dogovor: sve razvijene države do 2050. moraju smanjiti emisiju za 80%
 Sporazum u Parizu: 2015.; ograničavanje globalnog zatopljenja, smanjenje emisije plinova
 Konferencija UN-a o klimi: New York, 2019., klimatski aktivisti
 svaki porast veći od 1.5°C imao bi nesagledive posljedice

 paleomagnetizam: dokaz starosti i stvaranja morskog dna

 cjeline morskog dna: kontinentalni rub, dubokomorski ili oceanski bazeni, oceanski lanci
 kontinentalni plićak: najplići i većinom zatravnjeniji dio svjetskog mora; većina morskog
svijeta živi ovdje
 šelf: plitki kontinentalni rub
 kontinentalna padina ili slaz: strma padina u morskom dnu koja se prostire od 200 do 3000m
 kontinentalno podnožje: nastavak kontinentalne padine; do 5000m
 kontinentalni rubovi mogu biti aktivni ili pasivni
 dubokomorske brazde ili jarci (rovovi): najdublji dijelovi podmorja nastali na granicama
povlačenja litosfernih ploča
 oceanski bazeni ili abisalne ravnice: najprostraniji dijelovi podmorskog reljefa
 srednjooceanski hrptovi: najviši reljefni dijelovi u morskom podmorju
 Off-shore proizvodnja: postupak vađenja nafte i plina iz oceana, nekad jezera (Kaspijsko)
 otoci se dijele na prirodne i umjetne
 kontinentalni otoci: dijelovi geološke strukture susjednog kopna i s njim su nekad činile
jedinstvenu cjelinu
 oceanski otoci: izdižu se iznad oceanskog dna i izdvojeni su; vulkanski i koraljni
 sekundarne obale: obale nastale djelovanjem koralja, mangrovih šuma ili čovjeka koji na
njima gradi luke, lukobrane i umjetne otoke
 koraljne obale: oblici organogenih zoogenih obala koji nastaju rastom koraljnih kolonija u
toplim, plitkim i čistim morima
 mangrove obale: fitogeni oblici obala koji nastaju rastom bujne hidrofilne vegetacije i
najčešće se pojavljuju na ušćima rijeka tropskog i suptropskog područja gdje su izraženi
procesi plime i oseke
 zaštita mangrovih obala: međunarodna, nacionalna i razina administrativnih jedinica i
lokalnih zajednica
 međunarodna razina: uključuje zaštitu mangrova u sklopu programa zaštite međunarodnih
organizacija
 nacionalna razina: vladine agencije koje se bave šumarstvom, ribarstvom i agrikulturom
 administrativne jedinice i lokalne zajednice: podizanje svijesti poslovnih ulagača te običnih
ljudi o važnosti zaštite mangrovih šuma
 Pacifički vatreni prsten: područje gdje su najsnažniji sudari litosfernih ploča
 cunami: potresni valovi koji se šire brzinom većom od 700km/h
 El Nino: prirodna meteorološka pojava povezana s klimatskim promjenama u tropima
 La Nina: hladno anomalno klimatsko stanje ekvatorijalnog dijela Tihog oceana
 ribarstvo: gospodarska djelatnost primarnog sektora koja se bazira na ulovu morskih plodova
 akvakultura: dio ribarstva koji se bavi uzgojem vodenih organizama u morima ili kopnenim
vodama
 marikultura: umjetni uzgoj u morima
 morske alge: raznolika skupina organizama koje u današnjem svijetu imaju široku primjenu
 morska sol: jestiva sol koja se dobiva kroz isparavanje morske vode