PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 1

PREDAVANJA_3

•Kruženje vode i zagađenja u okolišu.

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 2

PREDAVANJA_3

Promjena sastava vode pri njenom

kruženju u urbanim sredinama

Oborinske vode koje u vodne sustave dospijevaju izravno iz atmosfere, kao i oborinske
vode koje na vrlo dugačkim potezima ulaze u prijamnike nakon ispiranja površine šuma,
livada, izgrađenih područja i drugih površina (ili procjeđivanjem do podzemnih voda),
svrstavaju se u difuzne-nekontrolirane izvore zagađenja (Slika gore).
Međutim, oborinske se vode s urbanih područja mogu djelomično kontrolirati izgradnjom
oborinske kanalizacije i uređaja za pročišćavanje oborinskih voda, te tada spadaju u
kontrolirane izvore zagađenja. Za razliku od njih, oborinske se vode s poljoprivrednih i
drugih otvorenih površina ne mogu lako kontrolirati, stoga se za rješavanje tog problema
primjenjuju aktivne (neizravne) mjere kojima se utječe na nastajanje zagađenja na
slivnim površinama.

Kruženje vode na Zemlji

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 3

PREDAVANJA_3

Ukupne količine otpadnih tvari koje se s površine zemljišta ispiru

oborinskim vodama ovise o nizu činitelja, a naročito o:
• veličini atmosferskog taloga;
• veličini onečišćenja koje se odlaže (odbacuje) na slivne površine;
• vremenu suhog razdoblja između dviju oborina (duže razdoblje – veće
onečišćenje);
• učestalosti čišćenja površine u suhom razdoblju (češće čišćenje - manje
zagađenje);
• obujmu i intenzitetu oborinskih voda koje ispiru zemljišta;
• intenzitetu prometa;
• korištenju zemljišta;
• geografskim i geološkim značajkama područja;
• konfiguraciji sustava odvodnje, itd.

Ključni procesi koji utječu na zagađenja u oborinskim vodama su:

• Ispiranje atmosfere: proces kojim se čestice koje se nalaze u zraku, a porijeklom su
iz brojnih i raznih izvora (uključujući prašinu, aerosol, ispuštene plinove),
• Ispiranje i erozija: javljaju se kao rezultat pada/djelovanja kapljica kiše po otvorenim
površinama (naročito za vrijeme većih kiša), a rezultirajuće vode i tvari u njima
naknadno postaju dio otjecanja kojim bivaju transportirane.
• Odnošenje: proces kojim oborinske vode odnose (transportiraju) sve isprano,
erodirano i nakupljeno zagađenje u prijamnik, odnosno površinske i podzemne
vode.
• Zadržavanje: sediment i zagađenje erodirano sa slivnih površina;
• Transport i transformacija: procesi odnošenja i zadržavanja zagađenja su vezani uz
proces distribucije i promjene zagađenja u vodnom sustavu.
• Čišćenje slivnih površina: na sastav i količinu zagađenja koje se ispire s urbanih
slivnih površina utječe i čišćenje tih površina kojim se onečišćenje sakuplja i odvozi
na gradske deponije smeća.

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 4

PREDAVANJA_3

Osnovni urbani hidrološki procesi i

procesi onečišćenja oborinskih voda

Izvori zagađenja urbanih oborinskih voda, njihov utjecaj na okoliš i čovjeka,

te neki postupci upravljanja tim vodama

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 5

PREDAVANJA_3

Važno je napomenuti da u zoni korijenja na proces zadržavanja i smanjenja zagađenja snažno utječe
biosfera koja biološki obrađuje vodu i u njoj sadržane tvari transformira kroz biljke, kako u kršu tako i u
drugim područjima, a sve u skladu sa značajkama tla, površinskog sloja zemlje i bogatstva biljnog svijeta
u slivnom području.

Transport vode i
zagađenja kroz
krško područje

Utjecaj na prijamnik
Oborinskim vodama se u vodne resurse i obalno more unose razne tvari od kojih
su neke štetne za biosferu i čovjeka. Različite tvari na okoliš utječu na različite
načine:
• olovo se biološki akumulira na dnu i trajnije utječe na razvoj riba i procese
fotosinteze;
• cink i bakar su u određenim koncentracijama toksični za ribe i vodne
mikroorganizme;
• kadmij i krom mogu imati mutogeno i kancerogeno djelovanje;
• biološki razgradive organske tvari razgradnjom dovode do smanjenja kisika u
vodi i time ugrožavanja vodnih organizama;
• nutrijenti kao što su dušik i fosfor mogu dovesti do procesa eutrofikacije,
odnosno do smanjenja kisika;
• ulja i masnoće osim estetskog utjecaja toksični su za vodni živi svijet i utječu na
razvoj riba;
• suspendirane tvari osim estetskog utjecaja imaju negativne posljedice i na
razvoj riba u vodi te procese fotosinteze, a taloženjem na dno i na bentos.

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 6

PREDAVANJA_3

Veličina i značenje utjecaja ovise prije svega o:

• količini zagađenja koje dolazi u prijamnik;
• vrsti zagađenja koja se ispuštaju;
• trajanju dotjecanja zagađenja;
• trajanju utjecaja zagađenja na prijamnik (vrijeme zadržavanja);
• intenzitetu utjecaja.
Najgore posljedice na stanje prijamnika imaju kratkotrajni utjecaji
koji se događaju u razdobljima velikih kiša neposredno poslije dužih
sušnih razdoblja kada se velike količine zagađenja ispuštaju u
prijamnike, što rezultira velikim koncentracijama pojedinih tvari u
prijamniku.

• Pritisci i promjene kakvoće vode

• Pokretači zagađenja - točkasti i raspršeni i njihove
značajke.

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 7

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 8

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 9

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 10

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 11

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 12

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 13

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 14

PREDAVANJA_3

FGAG SVEUČILIŠTA U MOSTARU 15