OBIM KRUGA

Primjer 1: Kod izračunavanja obima trougla i

četvorougla koristili smo se jednostavnim
formulama – obim je jednak zbiru stranica, a
stranice možemo izmjeriti lenjirom.

Međutim, problem izračunavanja obima kruga

znatno je složeniji.

Možemo zamisliti da neki predmet koji bi

mogao biti model za krug – točak, otvor na čaši
ili loncu, tanjir – obmotamo trakom, koncem ili
metrom, a zatim izmjerimo dobijenu dužinu.
To nekada neće biti moguće izvesti (zbog
prevelikog kruga ili zbog nemogućnosti
obmotavanja), pa ćemo u ovoj lekciji izračunati
dužinu kružnice matematičkim putem.

obim kružnice = dužina kružnice

Primjer 2: Broj π
Izmjeri obim i prečnik ovih predmeta, pa popuni tablicu:

Predmet Obim O Prečnik R Količnik O : R

kovanica od
2€
CD

limenka

sat

olovka

poklopac

Popunimo tablicu. U četvrtoj koloni tablice,

primjećujemo, bez obzira o kakvom se krugu radi,
količnik obima i prečnika je uvijek broj približno jednak
3. Kada bismo imali savršeno tačne instrumente i kada
bismo mjerili bez greške, u četvrtoj koloni uvijek bismo
dobijali isti rezultat.
To znači da je količnik obima i prečnika uvijek isti broj.
Taj broj označavamo grčkim slovom π (čitamo: pi) i on
približno iznosi 3,14 (zaokružen na dvije decimale).
π ≈ 3,14
Zaključujemo da je O : R = π, pri čemu je O obim , a R
prečnik kruga. Odavde imamo da je O = R ∙ π.
Broj π zaokružen na 500 decimala:
3,1415926535897932384626433832795028
841971693993751058209749445923078164
062862089986280348253421170679821480
865132823066470938446095505822317253
594081284811174502841027019385211055
596446229489549303819644288109756659
33446128475648233786783165271201909
145648566923460348610454326648213393
607260249141273724587006606315588174
881520920962829254091715364367892590
3600113305305488204665213841469519415
11609433057270365759591953092186117381
9326117931051185480744623799627495673
518857527248912279381830119491
Kako je prečnik jednak dvostrukom poluprečniku, umjesto R možemo pisati 2 ∙ r, pa je formula za
obim kruga: O = 2 ∙ r ∙ π.

→ Formula za izračunavanje obima kruga poluprečnika r: O = 2rπ.

Iz istorije matematike:

Broj π se ne može zapisati u obliku razlomka, tj. broj π je beskonačan neperiodični decimalni broj, pa
je broj π iracionalan broj. U računanju uzima se za π približna vrijednost 3,14, a za tačnije računanje
približna vrijednost broja π je 3,14159. Ako se radi o računanju kod kojeg je neophodna izuzetna
tačnost, na primjer kod svemirskih putovanja, uzima se π sa daleko većom tačnošću i sa nekoliko
desetina decimala.

- Stari Vavilonci su prije više od 3 000 godina prije nove ere za broj π upotrebljavali broj 3.
- Egipćani su oko 1 700 godine prije nove ere za broj π uzimali 3,16.
- Veliki grčki matematičar i fizičar Arhimed (287-212. godine prije nove ere) za π je uzimao vrijednost
22
.
7
- Holandski matematičar Ludolf van Ceulen (1538-1610) izračunao je 1596. godine broj π s tačnošću
od 35 decimala.
- Danas se, uz pomoć moćnih računara, može odrediti i do nekoliko miliona decimala broja π.

→ Broj π se često naziva Ludolfov broj ili Arhimedova konstanta.

Simbol π je prvo slovo grčke riječi περίμετρος (perímetron) – περί znači oko, okolo, a μετρος mjera.
Ovaj simbol prvi je uveo 1706. godine matematičar Vilijam Džouns, a postao je standardna oznaka
nakon što ju je uveo Leonard Ojler.

Svake godine, 14. marta obilježava se dan broja π. Proslava i obilježavanje u čast broja π izvodi se na
razne načine: od takmičenja u jedenju i gađanju pitom (engleski pie), pa do organizovanja debata čija
je tema broj π.

Primjer 3: Izračunavanje obima kruga Tačna Približna

Izračunaj obim kruga poluprečnika 3,6 cm. vrijednost vrijednost
O = 2rπ O ≈ 2rπ
Podatak da je r = 3,6 cm uvrstimo u formulu za obim kruga O = 2rπ. O = 7,2 π cm O ≈ 22,61 cm
Imamo: O = 2 ∙ 3,6 ∙ π cm= 7,2π cm.
To je tačna vrijednost traženog obima i izražava se sa brojem π u rezultatu.
Ako želimo vidjeti kolika je približna dužina, zaokružimo π i izračunamo.
Na primjer, ako π zaokružimo na dvije decimale, obim je
O ≈ 7,2 ∙ 3,14 cm = 22,608 cm ≈ 22,61 cm.