RIMSKO CARSTVO

UVOD - NASTANAK RIMSKOG CARSTVA

U Rimskoj republici u 1.st.pr.Kr. vodio se niz građanskih ratova. Najznačajniji vojni

zapovjednik bio je Gaj Julije Cezar. Cezar je odbio raspustiti vojsku na zahtjev Senata.
Izgovorio je poznatu rečenicu: „Kocka je bačena“ te prešao rijeku Rubikon. Zaputio se prema
Rimu da se suoči s protivnicima. U tom sukobu je pobijedio te se proglasio gospodarom
države. Senat je i dalje postojao.

Njegovi su protivnici pod izgovorom očuvanja republike skovali urotu i ubili ga.

Nakon smrti Gaja Julija Cezara došlo je do novih sukoba. Cezarov nećak Oktavijan je
31.g.pr.Kr. pobijedio Marka Antonija te postao jedini gospodar Rima. Dobio je titulu
„AUGUST“ (uzvišeni).

Rimske institucije su i dalje postojale, ali August ih je kontrolirao.

Vladavinu Oktavijana Augusta smatramo POČETKOM RIMSKOG CARSTVA.

1. Za vrijeme vladavine cara Augusta osvojili su područje do Dunava te područje

između rijeka Rajne i Labe. Zbog germanskog ustanka, legije su se morale povući. Car
je na Dunavu i Rajni uspostavio LIMES - sustav za obranu granice. Nakon toga nije bilo
velikih osvajanja. Ovo razdoblje nazivamo RIMSKI MIR.

Rimski mir potaknuo je razvoj gospodarstva, kulture i umjetnosti.

Nakon Augustove smrti carevi na vlasti bili su samovoljni i skloni neizmjernom luksuzu, poput
Kaligule i Nerona. Kako bi dobili naklonost naroda, znali su nastupati u konjskim utrkama,
gladijatorskim borbama i glazbenim natjecanjima. Njihovi neprijatelji željeli su nahuškati
narod protiv njih. Recimo, Nerona su optužili za podmetanje velikog požara u Rimu kako bi
izgradio novi grad.

Nakon Neronove smrti, vojska je na vlast postavila cara Tita Flavija Vespazija. Za vrijeme
njegove vladavine počela je gradnja velikog rimskog Koloseja.

Posljednja velika rimska osvajanja napravio je car Trajan, prvi rimski car rođen izvan Rima.
Vodio je dva rata u kojima je pobijedio i pokorio pleme Dačana. U spomen tome podigao je
Trajanov stup s prikazom brojnih događaja iz ratova. Osvojio je Armeniju i Mezopotamiju. Za
vrijeme njegove vladavine Rimsko Carstvo imalo je najveći teritorijalni opseg.

Car Hadrijan poznat je po Hadrijanovom zidu na sjeveru Engleske.

Za vrijeme Rimskoga Carstva nastala je nova vjera - kršćanstvo. Prvi ju je širio Isus Krist koji
se nazivao sinom božjim. Ona govori o životu poslije smrti te o ravnopravnosti svih građana.
Židovsko svećenstvo se pobunilo te imenovalo Isusa bogohuliteljem.

Progone kršćana počeo je car Neron i trajali su do vladavine cara Dioklecijana. On ga je

zapravo htio do kraja iskorijeniti ali kada je vidio da mu žena i kćer podržavaju kršćanstvo,
odustao je od progona.

Car Konstantin 313. godine donio je proglas koji govori da je Kršćanstvo vjera ravnopravna
svim drugima. Razlog iz kojeg je donio taj proglas je taj da mu se navodno prije bitke ukazao
križ s natpisom „U ovom ćeš znaku pobijediti“. Dao je staviti križeve na odore vojnika i
pobijedio.

PAD RIMSKOG CARSTVA

Car Marko Aurelije čitavu je vladavinu posvetio obrani od Germana.

Kako bi carstvo riješilo taj problem zaposlilo je neke Germane u vojsku radi obrane granica.
Carstvo su potresli dugotrajni građanski ratovi.

Gospodarstvo je počelo propadati zbog nedostatka robova, što je dovelo do porasta cijene
hrane i osiromašenja te propadanja veleposlanika. Carevi su pokušali provoditi reforme kako
bi spriječili krizu, ali neuspješno.

395.g. car Teodozije podijelio je državu na Istočno i Zapadno Carstvo.

Odvijala se velika seoba naroda izazvana provalom Huna. Rim je dva puta bio osvojen i
opljačkan.

German koji je bio rimski vojnik Odoakar ubio je posljednjeg rimskog cara Romula Augusta,
što označava propast Zapadnog rimskog Carstva i kraj staroga vijeka.

Careva Rimskoga Carstva bilo je svakakvih, i dobrih, i loših. Rimsko Carstvo zanimljivo je za
proučavati, pogotovo postignuća careva.

Sanjin Vlašić 5.a