Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

ŽIVČANI SUSTAV

 Uvod u živčani sustav

 Živčani sustav se sastoji od: mozga, leđne moždine, osjetilnih organa i živaca koji se
nalaze u cijelom tijelu
 Središnji živčani sustav, CNS, čine mozak i leđna moždina, te se tu obrađuju informacije i
donose odluke
 Osjetilni organi i živci čine periferni živčani sustav, PNS i oni su zaduženi za primanje
informacija iz tijela i okoline te ih šalju u CNS, a nakon obrade informacija, odgovor se
šalje do određenog dijela tijela
 Uloga živčanog sustava je kontrola tijela i komunikaciju između svih dijelova tijela

 Stanice središnjeg živčanog sustava

 Neuroni i glija stanice
 Neuroni su se dugo smatrali jedinim živčanim stanicama koje imaju ulogu u prijenosu
informacija ali su novija istraživanja pokazala su da i glija stanice također imaju ulogu u
prijenosu informacija uz potpornu funkciju (osiguravaju okvir tkiva)

 Presječne ravnine mozga

 Horizontal plane: Ovi presjeci su paralelni s horizontom i korisni su za proučavanje
struktura mozga poput korteksa, hipotalamusa, talamusa i moždanog debla

 Sagittal plane: Ovi presjeci su vertikalni i dijele mozak na desnu i lijevu polovicu, korisni
su za proučavanje simetrije i asimetrije struktura mozga

 Coronal plane: Ovi presjeci su vertikalni i dijele mozak na prednji i zadnji dio, korisni su
za proučavanje struktura poput prednjeg korteksa, bazalnih ganglija i moždanog korteksa

 Središnji i periferni živčani sustav

 Siva tvar: stanična tijela

 Bijela tvar: aksoni (izolirani supstancom bogatom lipidima: mijelin)
 Mozak se sastoji od jezgara (nucleus): lokalizirane nakupine staničnih tijela neurona u
središnjem živčanom sustavu
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 U perifernom živčanom sustavu iste nakupine se nazivaju gangliji

 Živčana vlakna organizirana su u snopove

 Osnovne funkcije živčanog sustava

SENZACIJA: primanje informacija (iz okoline ili iz tijela)

 prisutnost promjene homeostaze ili određenog događaja u okolini, poznatog kao

podražaj
 osjetila: okus, miris, dodir, vid i sluh
 podražaji iz okoline: kemijske molekula (okus i miris), fizički ili mehanički (dodir i
sluh)
 podražaji iz tijela: rastezanje ili kontrakcija stijenke određenih organa, rastezanje
mišića, tetiva

INTEGRACIJA

 obrađivanje informacija koje senzorne strukture prenose se u živčani sustav

 podražaji se uspoređuju ili integriraju s drugim podražajima, sjećanjima na prethodne
podražaje ili stanjem osobe u određenom trenutku
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 generiranje specifičnog odgovora

ODGOVOR

 živčani sustav proizvodi odgovor na temelju podražaja koje percipiraju senzorne

strukture (pokret mišića, poput povlačenja ruke s vruće peći, kontrakcija svih vrsta
mišića, kontrola žlijezda u tijelu, npr. znojnica)
 svjesni ili voljni: kontrakcija skeletnih mišića: upravlja somatski živčani sustav
 nesvjesni ili nevoljni: kontrakcija glatkih mišića, regulacija srčanog mišića, aktivacija
žlijezda: upravlja autonomni živčani sustav

 Funkcija živčanog sustava

 receptor koji se nalazi na završetcima senzoričkog neurona zaprima stimulus - stimulus se

pretvara u električni signal - informacije u obliku električnog signala putuju perifernim
osjetnim živcima do kralježničke moždine i kroz nju sve do mozga - mozak integrira
informacije (informacije o senzoričkim informacijama, želje, pamćenje, motivacija,
stečeno ponašanje)
 Funkcijska podjela središnjeg živčanog sustava

 Živčani sustav se može podijeliti na dva dijela uglavnom na temelju funkcionalne razlike
u odgovorima
 Somatski živčani sustav odgovoran je za svjesnu percepciju i voljne motoričke reakcije.
Voljni motorički odgovor znači kontrakciju skeletnih mišića, ali te kontrakcije nisu uvijek
voljne u smislu da ih morate željeti izvesti. Neki somatski motorički odgovori su refleksi i
često se događaju bez svjesne odluke da ih se izvede. Ostali motorički odgovori postaju
automatski (drugim riječima, nesvjesni) kako osoba uči motoričke vještine (što se naziva
"učenje navika" ili "proceduralna memorija")
 Autonomni živčani sustav odgovoran je za nevoljnu kontrolu tijela, obično radi
homeostaze (regulacije unutarnjeg okoliša). Senzorski unos za autonomne funkcije može
biti iz senzornih struktura podešenih na vanjske ili unutarnje okolišne podražaje. Motorni
učinak se proteže na glatki i srčani mišić, kao i na žljezdano tkivo. Uloga autonomnog
sustava je regulacija organskih sustava u tijelu, što obično znači kontrola homeostaze. Na
primjer, žlijezde znojnice kontrolira autonomni sustav. Kada nam je vruće, znojenje
pomaže u hlađenju vašeg tijela. To je homeostatski mehanizam. Ali kad smo nervozni,
počinjemo se znojiti i to nije homeostatski, to je fiziološki odgovor na emocionalno stanje
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Postoji još jedna podjela živčanog sustava koja opisuje funkcionalne reakcije. Enterički
živčani sustav (ENS) odgovoran je za kontrolu glatkih mišića i žljezdanog tkiva u vašem
probavnom sustavu

OSJETNA OS ŽIVČANOG SUSTAVA

 osjetni receptori: u koži, u mišićima, zglobovima, kostima

 obrada informacija na razini:
1) kralježničke moždine
2) retikularne tvari produžene moždine ponsa i mezencephalona (srednjeg mozga-midbrain)
3) malog mozga
4) tlamusa
5) senzorička područja cerebralne kore

MOTORIČKA OS ŽIVČANOG SUSTAVA:

 motorički odgovori u efektorskim tkivima:

o kontrakcija skeletnih mišića
o usporedno s motoričkom osi djeluje i autonomni živčani sustav koji kontrolira rad
unutarnjih organa i žlijezda
o kontrakcija glatkih mišića u unutarnjim organima
o lučenje žliijezda
 obrada informacija na razini:
1) kralježničke moždine
2) retikularne tvari produžene moždine ponsa i mezencefalona (srednjeg mozga-midbrain)
3) malog mozga
4) talamusa
5) senzorička područja cerebralne kore

RAZINA KRALJEŽNIČKE MOŽDINE

 Leđna moždina smještena je u kralježnici. Ona je centralni put kojim svi podražaji iz periferije
dolaze do mozga i kasnije iz mozga do željenog dijela tijela

 najosnovnija integracijska razina, nema samo prijenosnu funkciju

 ukoliko presiječemo kralježničku moždinu, funkcije ostaju očuvane

Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 refleksi (uklanjane tijela od predmeta boli, koračanje, podupiranje tijela protiv gravitacije,
mokrenje, probavni sustav, nadzor krvnih žila)

RAZINA NIŽIH DIJELOVA MOZGA, SUBKORTIKALNA RAZINA

 podsvjesna razina: produžena moždina, pons, srednji mozak (mezencefalon), hipotalamus,

talamus, mali mozak, i bazalni ganglij

 disanje, arterijski tlak, ravnoteža, salivacija, emocije

 nakon razaranja kore velikog mozga još uvijek mogu nastati ljutnja, osjećaj užitka, uzbuđenje
FUNKCIJA KORE VELIKOG MOZGA

 pamćenje

 povezana sa nižim dijelovima

 funkcije nižih razina preciznije uz prisutnost kore

 razmišljanje

 Neuroni
 živčane stanice koje komuniciraju prijenosom elektrokemijskih signala. Neuroni su građeni od
some ili staničnog tijela i procesa
 U somi je smješteno većina staničnih organela
 Procese dijelimo u dvije skupine: dendrite i aksone
 Dendriti su kraći procesi koji primaju signale sa susjednih živčanih stanica. Akson je najduži
proces, a njegova uloga je prijenos signala
 Aksoni su omotani mijelinskom ovojnicom, građenom od mijelina
 Mijelin služi kao izolacija aksona te na taj način olakšava i ubrzava prijenos signala kroz
akson
 Ovojnica nije kontinuirana, nego ima prekide duž aksona, a ti prekidi nazivaju se Ranvierova
suženja

 Podjela neurona
 Postoje tri glavne vrste neurona: senzorički, relejni i motorički neuroni
 Senzorički neuroni ili aferentni neuroni prenose signale od periferije tijela do CNS-a
 Relejni neuroni se nalaze u CNS-u i prikupljaju i obrađuju informacije koje dolaze iz tijela te
odgovor šalju putem motoričkih neurona
 Motorički neuroni ili eferentni neuroni prenose signale iz CNS-a do periferije tijela kao
odgovor na određeni podražaj
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Glija stanice
 Glija stanice su druga vrsta stanica živčanog sustava
 Njihove uloge su: potpora neuronima, pomaganje u prijenosu signala, održavanje okvira tkiva
te održavanje homeostaze živčanog sustava
 Neke od najvažnijih glija stanica su: astrociti, oligodendrociti, mikroglija i Schwannove
stanice
 Oligodendrociti: vrsta glijalne stanice koja izolira aksone u središnjem živčanom sustavu
 Mikroglija: manja od većine drugih glija stanica, immunosne stanice živčanoga sustava,
pomažu u rješavanju infekcije, fagocitoza itd.
 Schwannove stanice: insuliraju aksone na periferiji, jedna stanica insulira jedan neuron

 Sinapsa

 Sinapse su prostori između aksonskih krajeva jednog neurona i dendritskih krajeva drugog
neurona, postoje kemijske i električne sinapse

 Akcijski potencijal
 Neuroni komuniciraju prijenosom elektrokemijskog potencijala, tj. akcijskog potencijala
 Stvara se kretanjem iona kalija i natrija preko stanične membrane neurona
 U stanju mirovanja, neuroni održavaju visoku koncentraciju kalija u stanicama i visoku
koncentraciju natrija izvan stanice
 Koncentracija se održava pomoću natrijevih i kalijevih kanala te putem natrij/kalij crpke
 Potencijal stanice u stanju mirovanja iznosi oko -90mV
 Kada dođe do nekog podražaja dolazi do izmjene u potencijalu stanice te dolazi do
depolarizacije stanice
 Akcijski potencijal izmjenom iona doseže vrijednost od +35mV te stanica postaje
pozitivno nabijena, a takva izmjena potencijala prenosi se kao živčani signal duž aksona
 Nakon depolarizacije stanica se repolarizacijom vraća u stanje mirovanja
 Cijeli proces traje nekoliko deset tisućinki sekunde
 Hiperpolarizacija: vrijeme kada membranski potencijal/stanica postaje više negativan
nego u fazi mirovanja, razlog tome je da su neki K+ kanali još uvijek otvoreni
 Čimbenici koji potiču otvaranje Na+ kanala i izazivaju akcijski potencijal: mehanički,
kemijski, električni
 Učinak EPSP-a i IPSP-a se zbraja - vremenski (jedan pre sinaptički neuron šalje u
kratkom vremenskom intervalu više EPSP-a koji su individualno nedovoljni za
pobuđivanje akcijskog potencijala), prostorno (dva različita pre sinaptička neurona u isto
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

vrijeme stvaraju dva EPSP-a čiji učinci se zbrajaju i dovoljno Na+ kanala se otvara kako
bi se pobudio akcijski potencijal
 Sinapsa: mjesto na kojem se signal prenosi s jednog na drugi neuron (kemijska i
električna)
 Efekt neurotransmitera je potpuno ovisan o recepotru za koji se veže te o staničnim
mehanizmima
 Tipovi receptora: ionotropni, metabotropni
 Ionotropni: ionski kanali upravljani ligandom (npr. nikotinski receptor za acetilkolin ili
glicinski receptor), vezanje neurotransmitera otvara ionski kanal, direktna aktivacija i brzi
odgovor
 Metabotropni receptori uključuju kompleks proteina koji rezultiraju metaboličkim
promjenama unutar stanice: (transmembranski receptorski protein, G protein i efektorski
protein), neurotransmiter se veže za receptor te potiče aktivnost G proteina koji aktivira
sistem drugog glasnika (cAMP): poticanje enzima koji stvaraju signalizirajuće molekule
koje potom utječu na otvaranje/zatvaranje ionskog kanala, sistemi drugih glasnika mogu
utjecati na metabolizam stanice, aktivacija gena u jezgi, sinteza proteina (proces
pamćenja, učenja)
 Neurotransmiterski sustavi: aminokiseline, kolinergični, biogeni amini, neuropeptidi
 Ekscitoksičnost: ozljeda i smrt neurona koja proizlazi iz produljene izloženosti glutamatu i
povezanog prekomjernog priljeva iona u stanicu

 Cirkulacija središnjeg živčanog sustava

 Prednja cirkulacija: unutarnja karotidna arterija
 Stražnja cirkulacija: vertebralna arterija
 Glavna arterija koja odvodi nedavno oksigeniranu krv od srca je aorta. Prvi ogranci aorte
opskrbljuju srce hranjivim tvarima i kisikom. Sljedeće grane pokreću zajedničke karotidne
arterije, koje se dalje granaju u unutarnje karotidne arterije. Vanjske karotidne arterije
opskrbljuju krvlju tkiva na površini lubanje. Baze zajedničke karotide sadrže receptore
istezanja koji odmah reagiraju na pad krvnog tlaka nakon stajanja. Ortostatski refleks je
reakcija na ovu promjenu položaja tijela, tako da se krvni tlak održava protiv rastućeg
učinka gravitacije. Broj otkucaja srca se povećava - refleks simpatičkog odjela
autonomnog živčanog sustava - a to povisuje krvni tlak

 Unutarnja karotidna arterija ulazi u lubanju kroz karotidni kanal u temporalnoj kosti.
Drugi niz krvnih žila koje opskrbljuju središnji živčani sustav su vertebralne arterije, koje
su zaštićene dok prolaze kroz područje vrata poprečnim otvorima vratnih kralježaka.
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

Vertebralne arterije ulaze u lubanju kroz foramen

magnum okcipitalne kosti. Ogranci lijeve i desne
vertebralne arterije spajaju se u prednju spinalnu
arteriju koja opskrbljuje prednji dio leđne
moždine, a nalazi se duž prednje srednje
pukotine. Dvije vertebralne arterije zatim se
spajaju u bazilarnu arteriju, koja daje grane za
moždano deblo i cerebelum. Lijeva i desna
unutarnja karotidna arterija i grane bazilarne
arterije postaju Willisov krug, stjecište arterija
koje mogu održavati perfuziju mozga čak i ako
suženje ili blokada ograniče protok kroz jedan
dio

 Vraćanje krvi u cirkulaciju: duralni sinusi i vene

(svi sinusi slijevaju se u jugularne vene koje
odvode krv prema srcu kako bi se u plućima reoksigenirala

 Moždane opne su vezivno tkivo koje štiti mozak; dua mater (najdeblji vlaknasti sloj),
arahnoidna mater, pia mater
 Cerebrospinalna tekućina cirkulira kako bi se uklonio metabolički otpad te fizički štiti
mozak od udaranja o lubanju, sadrži vodu, elektrolite, male molekule
 4 moždana ventrikula- duboko unutar velikog mozga, oblažu ih ependidimalne stanice čija
je funkcija filtracija krvi radi stvaranja CST-a i njegova reapsorpcija
 Krvno- moždana barijera: selektivna, polupropusna, fiziološka barijera koja sprječava
tvarima koje cirkuliraju u ostatku tijela da uđu u središnji živčani sustav
 Dijelovi mozga koji su izvan te barijere su cirkumventrikularni organi (CVO)

 CNS i PNS
 Mozak je građen od lijeve i desne polutke ili hemisfere i karakterističan je po vijugama i
brazdama koje omogućuju mozgu da ima izrazito veliko površinu, a da se njegova
veličina ne poveća
 Mozak obavlja različite funkcije kao npr.: razmišljanje, osobnost, pamćenje, donošenje
odluka i sl.
 Cerebrum ili veliki mozak: građen od četiri režnja: čeonog, tjemenog, zatiljnog i
sljepoočnog režnja
 Režnjevi su odvojeni brazdama i svaki ima svoju funkciju
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Čeoni režanj zaslužan je za osobnost, donošenje odluka i razmišljanje (primarni motorički

kortkes koji pomaže u kontroli skeletnih mišića)
 Tjemeni režanj građen je od primarnog i sekundarnog somatozenzoričkog korteksa u
kojima se obrađuju podražaji uzokovani osjetom dodira
 Zatiljni režanj: obrada informacija uzrokovanih vidnim podražajima, percepcija vida
 U sljepoočnom režnju obrađuju se slušne informacije, razumijevanje govora,
razumijevanje pročitanog sadržaja, pamćenje
 Cerebralni korteks sastoji se od 6 slojeva
 Brodmannova područja (52): broca područje – motorički dio govora, Wernickeovo
područje – obrada jezičnih informacija
 Međumozak: građen od nekoliko dijelova: talamusa, hipotalamusa, stražnjeg dijela
hipofize i epifize
 Talamus je glavno mjesto u kojem se raspoređuju osjetni putevi
 U hipotalamusu dolazi do interakcije živčanog i endokrinog sustava
 Stražnji režanj hipofize izlučuje hormone oksitocin i vazopresin
 Epifiza luči melatonin i zaslužna je za regulaciju cirkradijalnog ritma
 Limbički sustav: hipokampus, amigdala, talamus, hipotalamus
 Moždano deblo: srednji mozak, pons ili most i produžena moždina (uloga - kontrola
autonomnih funkcija: disanje, rad srca, krvni tlak, gutanje, probava…)
 Mali mozak prima informacije o položaju tijela i koordinira pokrete, zaslužan za
ravnotežu i orijentaciju u prostoru
 Živci su snopovi aksona u perifernom živčanom sustavu; anatomija živca: živčano tkivo,
vezivno tkivo i krvne žile (spinalni živci - osjetni aksoni, kranijalni živci - osjet mirisa i
vida, pokreti očiju, kožni osjeti lica, doprinos homeostatskoj kontroli organa prsne i
trbušne šupljine)
 Najduži autononi živac koji nosi senzorička vlakna iz unutarnjih organa te motorička
parasimpatička vlakna za inervaciju svih unutarnjih organa osim nadbubrežne žlijezde i
nosi simpatička vlakna iz perifernih kemoreceptora je vagus

 Somatski živčani sustav

 dio perifernog živčanog sustava, upravlja svjesnim opažanjem i voljnim mišićnim
odgovorima
 Važno je razlikovati funkcionalne (somatske) i anatomskih (perifernih) podjela
 Senzorni neuroni u periferiji detektiraju podražaje, ali motorne reakcije potječu iz
središnjeg živčanog sustava (osnovni refleks, poput povlačenja ruke s vruće štednjaka,
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

ilustrira taj proces: senzorni ulaz pokreće refleksni luk uključujući procesiranje u leđnoj
moždini i kontrakciju mišića)
 Složenije funkcije, poput čitanja, uključuju složenu senzornu obradu u korteksu i
koordinirano kretanje mišića
 Živčani završetak povezan s mišićnim vlaknom naziva se neuromuskularni spoj
 Uslijed akcijskog potencijala na živčanom završetku kanali kalcija su regulirani naponom
se otvore i kalcij difundira iz sinaptičkog prostora u unutrašnjost živčanog završetka i
mjehurići s acetilkolinom se prazne
 Acetilkolin se veže za receptor na kanalima reguliranim acetilkolinom, a kanal se otvara
puštajući kroz njega pozitivno nabijene ione (Na, K, Ca)
 Potencijal završne ploče: ioni nose pozitivan naboj i na strani mišićnog vlakna nastane
lokalna pozitivna promjena potencijala

FIZIOLOŠKA GRAĐA SKELETNOG MIŠIĆA:

 Sarkolema: membrana koja obavija mišićna vlakna
 Poprečne cjevčice: pprodužetci sarkoleme koji omogućavaju širenje akcijskog potencijala
na sve miofibrile
 Sarkoplazmatska mrežica: slična endoplazmatskoj mrežici, veliko spremište kalcijevih
iona koji pomaže mišićnoj kontrakciji (skladišti, oslobađa i ponovno unosi Ca)
 Sarkoplazma: unutarstanična tekućina između miofibrila, sadrži izuzetno velik broj
mitohondrija

AKCIJSKI POTENCIJAL MIŠIĆA

Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Kada do poprečnih cjevčice dođe akcijski potencijal, kalcijevi ioni se ispuštaju iz

sarkoplazmatske mrežice putem dihidropiridinskih receptora koji zamijete promjenu u
naponu
 Ti su receptori povezani sa rijanodinskim receptorskim kanalima koji oslobađaju kalcij iz
završnih cisterna sarkoplazmatske mrežice
 Ca+ crpka koja se nalazi u stijenkama sarkoplazmatske mrežice je uvijek aktivna i
prebacuje Ca+ ione natrag u sarkoplazmatsku mrežicu gdje se nalazi kalsekvestrin koji
pohranjuje Ca

KONTRAKCIJA MIŠIĆNIH TKIVA:

 akcijski potencijal putuje uzduž motoričkog živca do završetaka na mišićnim vlaknima

 luči neurotransmiter: acetilkolin
 acetilkolin otvara kationske kanale regulirane acetilkolinom koji se nalaze u membrani na
mišićnom vlaknu
 Na ulazi u unutrašnjost membrane i stvara lokalnu depolarizaciju koja otvara natrijske
kanale regulirane naponom i stvara se akcijski potencijal
 Akcijski potencijal putuje uzduž membrane mišićnog vlakna
 Akcijski potencijal depolarizira mišićnu membranu i električna struja prolazi kroz
mišićno vlakno
 time se iz sarkoplazmatske mrežice oslobađa Ca, Ca ioni potiču privlačne sile aktina i
miozina i stvara klizanje kontraktilnih niti
 Poslije djelića sekunde membranska Ca crpka vraća Ca u sarkoplazmatsku mrežicu-
mišićna kontrakcija je završena

 ATP kao izvor energije za kontrakciju: fennov učinak

MEHANIZAM KLIZANJA NITI:

 Troponin-tropomiozin kompleks prekriva aktivna mjesta na aktinu te ne dolazi do vezanja

aktina i miozina
 Povećana količina kalcijevih iona veže se za troponin, troponin-topomiozin kompleks se
izdvoji od aktivnog mjesta
 Aktivna mjesta se time otkrivaju te privlače glavice poprečnih mostova
 Time se mijenjaju molekularne sile te se glavica nagne prema ručici te povuče aktin
 Glavica se odvaja te vraća u ispruženi položaj te se veže na novo aktivno mjesto
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Autonomni živčani sustav

 Nadzire visceralne funkcije u tijelu (unutarnji organi i žlijezde): arterijski tlak, rad srca,
punjenje i pražnjenje mokraćnog mjehura, kretanje i lučenje probavnog sustava,
temperature
 Nije pod utjecajem naše volje
 Periferni dijelovi simpatičkog živčanog sustava: paravertebralni simpatički lanac ganglija
i prevertebralni gangliji
 Dva neurona: preganglijski i postganglijski
 Neuronski krug: stvaraju sinapsu s postganglijskim neuronima , penju se ili spuštaju
lancem i tvore sinapsu u nekom drugom gangliju u lancu, tvore sinapsu u jednom od
perifernih ganglija, inerviraju krvne žile unutarnjih organa i žlijezda
 Visceralni refleksi
 Kontrola limbičke kore: tijekom alarmantne situacije/nakon moždanog udara/sindrom
iritabilnog crijeva
 Parasimpatički živčani sustav: sadrži preganglijske (duga vlakna) i postagnglijske (kratka
vlakna) neurone
 Simpatički i parasimpatički sustav su neprestano aktivni, odnosno tonički

OSNOVNA OBILJEŽJA SIMPATIČKIH I PARASIMPATIČKIH FUNKCIJA

 Preganglijska vlakna: kolinergična (acetilkolin)
 Postganglijska parasimpatička vlakna: kolinergična
 Postganglijska simpatička vlakna: adrenergična (noradrenalin)
 Ostali simpatički neurotransmiteri: dopamin, ATP, NPY

SIMPATIČKI ŽIVČANI ZAVRŠETCI U SRŽI NADBUBREŽNIH ŽLIJEZDA:

 nadbubrežna žlijezda je modificirani ganglij

 preganglijska vlakna putuju od intermediolateralnog roga kralježničke moždine do srži
(moždine, lat. medulla) nadbubrežne žlijezde
 kromafinske stanice: embriološki potječu od živčanog tkiva, postganglijski neuroni, luče
adrenalin (epinefrin) i noradrenalin (norepinefrin), glavni izvor adrenalina u tijelu

 Acetilkolinski receptori i adrenergični receptori su različiti tipovi receptora na staničnoj

membrani koji reagiraju na različite neurotransmitere i medijiraju različite fiziološke
učinke
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Acetilkolinski receptori: aktiviraju ih acetilkolin, neurotransmiter koji se oslobađa iz

neurona u živčanom sustavu, podijeljeni su u dva glavna tipa: muskarinske receptore i
nikotinske receptore, muskarinski receptori su G-protein spregnuti receptori koji djeluju
na različite metaboličke procese unutar stanice, a nikotinski receptori su ionotropni
receptori koji se otvaraju za natrij i kalij, što izaziva brzi postsinaptički potencijal akcije

 Adrenergični receptori: aktiviraju ih neurotransmiteri poput adrenalina (epinefrina) i

noradrenalina (norepinefrina). podijeljeni su u alfa-adrenergične receptore i beta-
adrenergične receptore., alfa-adrenergični receptori mogu biti alfa-1 i alfa-2, a beta-
adrenergični receptori mogu biti beta-1, beta-2 i beta-3 i različiti tipovi adrenergičnih
receptora djeluju na različite metaboličke procese i fiziološke odgovore, uključujući
regulaciju krvnog tlaka, bronhodilataciju, dilataciju krvnih žila i mobilizaciju energije

 Fight or flight response: aktivacija limbičke kore i hipotalamusa uslijed fizičkog ili
psihičkog stresa, svrha je povećanje opskrbe energijom
 Poremećaji autonomnog živčanog sustava: primarni (takotsubo kardiomiopatija) i
sekundarni

FARMAKOLOGIJA AUTONOMNOG ŽIVČANOG SUSTAVA:

 Simpatomimetički lijekovi: noradrenalin: simpatomimetički ili adrenergični lijek

 Simpatomimetičke tvari su i adrenalin, metoksamin i razlikuju se po afinitetu prema
različitim adrenergičkim receptorima i trajanjem
 Lijekovi koji stimuliraju različite adrenergične receptore: fenilefrin (stimulira α-
receptore), izoproterenol (stimulira β-receptore), albuterol (stimulira β2-receptore)
 Lijekovi koji stimuliraju otpuštanje noradrenalina iz živčanih završetaka: efedrin,
tiramin, amfetamin
 Lijekovi koji koče adrenergičnu aktivnost:sprečavanje sinteze i pohranjivanje
noradrenalina, sprečavanje oslobađanja noradrenalina , blokiranje simpatičkih α-
receptora
 Parasimpatomimetički lijekovi (kolinergični lijekovi): intravenska primjena
acetilkolina obično nema iste učinke u tijelu kao parasimpatičko podraživanje,
kolinesteraza razori većinu acetilkolina, sintetički lijekovi koji imaju
parasimpatomimetičke učinke su: pilokarpin (muskarinski agonist), metakolin
(muskarinski i nikotinksi agonist)
 Antikolinesterazni lijekovi: inhibiraju acetilkolinestrazu i pojačavaju učinak prirodno
ispuštenog acetilkolina: neostigmin, piridostigmin i ambenonij
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

MEHANIZMI LUČENJA I UKLANJANJA PRIJENOSNIKA NA POSTGANGLIJSKIM

ZAVRŠETCIMA

 Postganglijski završetci slični onima u neuromuskularnoj spojnici

 Autonomna postgnaglijska vlakna dodiruju efektorske stanice
 Varikoziteti: mjehurasta proširenja na dodirnim mjestima, tu se stvaraju i pohranjuju
mjehurići koji sadrže acetilkolin ili noradrenalin, velika količina mitohondrija pa
nastaje atp koji je izvor energije za sintezu neurotransmitora

 Acetilkolinski receptori: muskarinski (agonist muskarin) i nikotinski (agonist nikotin)

SINTEZA, LUČENJE I RAZGRADNJA NORADRENALINA:

 Ponovnim ulaskom u adrenergične živčane završetke, uklanja 50 do 80% izlučenog

noradrenalina
 Udaljavanjem; difuzijom u okolne tjelesne tekućine, većina ostatka izlučenog
noradrenalina
 Razgradnjom male količine noradrenalina tkivnim enzimima (monoamino-oksidaza,
koja se nalazi u živčanim završetcima, katekol-o-metil- transferaza, u svim tkivima)

SINTEZA, LUČENJE I RAZGRADNJA ACETILKOLINA:

 Acetilkolin se sintetizira i pohranjuje u koncentriranom obliku u varikozitetima

kolinergičnih vlakana
 Nekoliko sekundi nakon ispuštanja, acetilkolinestraza koja se izluči iz lokalnog tkiva
razgrađuje acetilkolin
 Kolin se vraća u živčane završetke

 Autonomni refleksi: baroreceptorski refleks, gastrointestinalni refleksi

 Masovno odašiljanje: svi dijelovi simpatičkog živč. Sustava odašilju impulske
istodobno

 Fiziologija boli
 Somatska osjetila prikupljaju informacije iz tijela
 Prema podražajima se dijele na mehanoreceptivna, termoreceptivna i osjetilo za bol
 Prema lokaciji: eksteroreceptivni osjeti, visceralni osjeti, duboki osjeti
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Receptori za opip: slobodni živčani završetci (bol i temperatura, mehanička deformacija, u

koži, na jeziku te u zglobovima), Meissnerovo tjelešce (lagani dodir, vibracije niskih
frekvencija, u koži osobito usne i vršci prstiju, fino razlučivanje), Merkelove ploče (opipni
receptor sa proširenim vrškom, vibracije umjerene jakosti, u koži i sluznicama na vršcima
prstiju, u početku prenose jak signal a potom trajan slabiji signal, omogućuje zamjećivanje
trajnog dodira na koži), dlake (lagano pomicanje dlake na tijelu, oko korijena dlake),
Ruffinijev završni organ (istezanje zgloba, u koži i zglobovima sporo se prilagođuju tako
da izvješćuju o trajnoj deformaciji), Pacinijevo tjelešce (duboki tlak, vibracije visokih
frekvencija, u koži te u dubokim tkivima, brzo se adaptiraju, podražuju se naglim
pritiskanjem)
 Prostorna sumacija: uslijed sve većega podražaja, signal se širi na sve veći broj susjednih
vlakana
 Vremenska sumacija: povećanje frekvencije živčanih impulse u jednom vlaknu
 Osjetni putevi za prijenos somatskih signala u središnji živčani sustav:dorzalna kolumna
medijalni lemnisk sustav i anterolateralni sustav
 Bol nije isto što i nocicepcija! Bol je subjektivno iskustvo vezano uz nocicepciju, a
nocicepcija je proces prijenosa štetnog podražaja električnim impulsima
 Nociceptor je receptor koji zamjećuje nociceptive (potencijalno štetne) podražaje, npr.
TRPV1 nociceptor
 Vlakna koja prenose bol su: A delta vlakna i C vlakna
 Prema tipu vlakna razlikujemo brzu i sporu bol
 Put za brzu oštru bol, neospinotalamični put:
 A δ vlakna
 lamina I stražnjih rogova
 anterolateralnim kolumnama prema mozgu
 ventrobazalni talamusu i retikularna formacija
 somatosenzorička kora
 lokalizacija dobra ako su i taktilni receptori podraženi (dorzalna kolumna
medijalni lemnisk)
 Put za sporu trajnu bol/paleospinotalamični put
 stariji sustav
 prenosi informacije C, Aδ vlakana
 lamina II i III stražnjih rogova
 kratki interneuroni do lamine V
 anterolateralnim putem do mozga
 Neurotransmiteri u kralježničkoj moždini:brza bol: glutamat, spora bol: glutamat i tvar P
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj

 Tvar P (spora, trajnija bol): najpoznatiji neurotransmitor i neuromodulator percepcije boli

koji mijenja signalne puteve

ENDOGENI SUSTAV ZA SUZBIJANJE BOLI

 siva tvar oko akvedukta i periventrikularna jezgra

 velika jezgra raphe
 kompleks za inhibiciju boli u kralježničkoj moždini

 Sustav opijata u mozgu:receptori za morfin su receptori za neurotransmiter sličan morfinu

koji se proizvodi u tijelu, tvari slične morfiju uzrokuju analgeziju, morfin mijenja
podražljivost neurona - hiperpolarizacija

 Receptori za toplo: slobodni živcani završetci, nemijelinizirana C vlakna

 Receptori za hladno: završetci koji se višestruko granaju, vezani uz tanka mijelinizirana
Aδ vlakna
 Receptori za bol (krajnja hladnoća ili toplina), nemijelinizirana C vlakna

 TIPOVI BOLI
 Vremenska podjela
 akutna (do mjesec dana) vs. kronična (više od mjesec dana)
 akutna: hiperaktivnost i simpatikus
 kronična: umor, gubitak apetita, depresija
 Fiziološka podjela
 periferna vs. centralna
 upalna vs. neuropatska
 fizička ozljeda vs. ozljeda živca (u perifernom ili središnjem živčanom sustavu)
 somatska ili visceralna
 dobro lokalizirana ili loše lokalizirana
 Visceralna bol:
 osjetni receptori za bol su jedini osjeti koje unutarnji organi zamjećuju
 većina su mehanoreceptori
 informacije se prenose tankim aferentnim C vlaknima
 Odražena bol:
 potječe u jednom od unutarnjih organa, odražava se u nekom području na površini
tijela
 odražava se u onom dermatološkom segmentu iz kojega organ potječe
Uvod u fiziologiju i patofiziologiju Nina Koljđeraj