MIT O HERAKLU

Osijek, 2022.
SAŽETAK
1. UVOD
2. ROĐENJE I DJETINJSTVO
3. ETIMOLOGIJA
4. MLADOST
5. 12 ZADATAKA
5.1. NEMEJSKI LAV
5.2. LERNEJSKA HIDRA
5.3. KERINEJSKA KOŠUTA
5.4. ERIMANTSKI VEPAR
5.5. AUGIJEVE ŠTALE
5.6. STIMFALSKE PTICE
5.7. KRETSKI BIK
5.8. DIOMEDOVI KONJI
5.9. HIPOLITIN POJAS
5.10. GERIONOVO STADO
5.11. HESPERIDINE JABUKE
5.12. KERBER
6. NAKON ZADATAKA
6.1. IFITOVA SMRT
6.2. SLUŽBA KRALJICI OMFALI
6.3. DEJANIRA
7. SMRT
8. ZAKLJUČAK
9. POPIS LITERATURE
 1. UVOD
Rad je rezultat samostalnoga istraživanja i zaključaka na temelju novih spoznaja o
likovima iz grčke mitologije te epitomu izvanredne snage – Heraklu.
Istraživanje je ponajprije utemeljeno na proučavanju dostupnih internetskih izvora,
ali i iščitavanja sadržaja iz udžbenika osnovne i srednje škole.
Sadržaj rada organiziran je u glavne dijelove života mitološkog junaka. Opisivala
sam razne situacije u kojima se nalazio te s kojima se likovima susretao, odnosno
kako je s njima povezan.
Cilj ovog istraživanja bilo je pobliže se upoznati sa jednim od najpoznatijih heroja
grčke povijesti i njegovim uspjesima.
 2. ROĐENJE I DJETINJSTVO
Priča o Heraklu počinje kada je Zues spavao s kraljicom Alkmenom, ženom kralja
Amfitriona. Devet mjeseci nakon toga, Zeus se među bogovima hvalio kako je
došao dan kada će se roditi njegov potomak koji će postati kraljem i vladati
zemljom oko njega. Njegova ljubomorna žena Hera koja je mrzila svu Zeusovu
izvanbračnu djecu, natjerala ga je da se zakune da će tako doista biti.
Ali kada je došlo vrijeme poroda, Hera je zavezala Alkmenine noge u čvor i samim
time odgađala porod. Zatim je ubrzala porod Heraklova rođaka Euristeja.
Zeus je bio bijesan ali nije mogao povuči svoj zahtjev i tako je Euristej postao
kralj. Kasnije će se pokazati da je slabić i kukavica, upravo zato što je rođen dva
mjeseca ranije.
Već u kolijevci, Heraklo je pokazao izvanrednu snagu zadavivši zmije koje je na
njega poslala Hera.

Heraklo davi zmije

 3. ETIMOLOGIJA
Heraklo se prvotno zvao Alkid, no budući da mu je Hera zagorčavala život, a on je
sve njene prepreke uspješno svladavao, dobio je ime Heraklo. Heraklo na grčkom
znači Herina slava tj. onaj koji se proslavio zahvaljujući Heri.

Hera
 4. MLADOST
Heraklo je na neki način bio školovan, a u tom obrazovanju sudjelovali su različiti
poznati mitološki likovi. Očuh Amfitrion naučio ga je voziti bojna kola, a Kastor
mačevati se dok su mu Hermesovi sinovi bili treneri hrvanja i boksa. Između
ostalog, također se bavio glazbom i pjevanjem. Učenje Herakla glazbi završilo je
katastrofom kada ga je njegov mentor lire udario zbog nepažnje, a on mu je
uzvratio udarcem tim instrumentom u glavu od kojega je odmah preminuo.
S obzirom da je skrivio ubojstvo, Amfitrion ga je poslao na farmu u blizini Tespije
da čuva ovce, kako bi izbjegao nevolje.
Ondje, u podnožju planine Kiteron, ubio je golim rukama lava koji se hranio
ovcama iz stada. Kralj Tespije ovime je bio impresioniran te je pozvao Herakla u
svoju palaču na 50 noći. Svaku noć kralj bi mu poslao jednu od svojih kćeri jer je
htio imati unuke nalik njemu i njegovoj snazi. S obzirom da jedna od djevojaka
nije htjela spavati s Heraklom, a dvije su rodile blizance, Heraklo s njima ima
ukupno 51 sina koji će nakon njegove smrti naseliti Siciliju.
 5. 12 ZADATAKA
Kada je Heraklo čuo vijest da je minijska vojska porazila i razoružala tebansku,
okupio je skupinu tebanskih mladića i s njima krenuo u rat kojeg su pobijedili.
Zauzvrat, tebanski kralj dao mu je ruku svoje kćeri Megare, koja mu je rodila tri
sina. Brak nije dugo potrajao jer je Hera natjerala Herakla u ludilo te je on ubio
svoje sinove. Također bi ubio i svog očuha Amfitriona da se nije umiješala Atena.
Ona ga je onesvjestila kamenom poznatim kao Trijezni kamen. Kada se vratio sebi,
obuzela ga je tuga i grižnja savjesti i sam je sebe protjerao iz Tebe. Otišao je u
Delfe po savjet iz proročišta. Ondje su mu rekli da treba služiti svom rođaku
Euristeju, kralju Tirinta i Mikene, koji će smisliti deset (kasnije 12) zadataka za
njega, kao kaznu za ubojstvo vlastite obitelji.

Megara

Nemejski lav, Louvre,

5. stoljeće pr. Kr.
5.1. NEMEJSKI LAV
Prvi Heraklov zadatak bio je ubiti Nemejskog lava. Budući da je lav bio otporan
na sva oružja, junak ga je morao ubiti golim rukama. Oderao mu je kožu i koristio
ju kao ogrtač. Spominje se da se Euristej, kada je Heraklo došao ogrnut lavljom
kožom, preplašio te naredio da ubuduće dokaze završenih zadataka ostavi izvan
gradskih zidina.

Francisco de
Zurbarán: Heraklova
borba s nemejskim
lavom, 1634.
5.2. LERNEJSKA HIDRA
Za drugi zadatak dobio je ubiti Hidru koja je živjela kraj izvora u blizini Lerne.
Prvo je morao ubiti raka kojeg je Hera poslala na njega, a kasnije je raka nagradila
stavivši ga u sazviježđe, poznato kao Rak.
Na koncu je Heraklo uspio ubiti Hidru i na svoje strelice uzeti njen otrov, no s
obizrom da je imao pomoć svog nećaka Jolaja, Euristej je odbio uračunati to kao
odrađen zadatak.

Antonio Pollaiolo: Heraklo i Hidra,

1460.
 5.3. KERINEJSKA KOŠUTA
Euristej je za treći zadatak dao Heraklo da ulovi košutu posvećenu božici Artemidi
misleći da će se ona naljutiti. Životinja je imala zlatne rogove i brončana kopita i
bila je iznimno brza. S obzirom da ju je morao donijeti neozlijeđenu Heraklo ju je
više od godinu dana lovio kroz Grčku, Trakiju i Istru. Naposljetku ju je pogodio
strijelom u nogu, ali između mišića i kosti, bez kapi prolivene krvi. Zavezao ju je i
krenuo Euristeju, a putem susreo Artemidu i njenog brata Apolona. Objasnio je
Artemidi zadatak i ona mu je dopustila da odnese košutu, ali da je i vrati. Kada je
stigao pred Euristeja, on mu je rekao da će košuta postati dijelom zvjerinjaka, a
znajući da je mora vratiti, Heraklo je rekao da će tako biti samo ako je kralj sam
uzme. Kralj je krenuo po nju, a Heraklo ju je pustio i ona je pobjegla nazad
Artemidi.

Adolf Schmidt: Heraklo hvata

kerinejsku košutu

Mozaik iz rimske Španjolske, 3. stoljeće.

5.4. ERIMANTSKI VEPAR
Vepar u selu Erimantu stvarao je probleme stanovnicima zbog
uništavanja usjeva i goveda pa je Heraklov četvrti zadatak bio uhvatiti
vepra, ali ne i ubiti ga. Međutim, kada ga je ulovio i donio Euristeju,
kralj se uplašio i naredio da se vepra ubije.

Louis Tuaillon: Heraklo i erimantski vepar; kip u Berlinu

iz1904.

François Lespingola: Heraklo donosi erimantskog bika

Euristeju
5.5. AUGIJEVE ŠTALE
Ljutit zbog činjenice da su dosadašnji zadaci samo izdizali Herakla u očima ljudi,
Euristej mu je za zadatak dao čišćenje štale, smatrajući to sramotnim poslom.
Mladi je junak također zatražio od kralja naknadu za čišćenje. Zahtijevao je od
Augija desetinu njegove stoke, a on je tu ponudu prihvatio misleći da je nemoguće
takav zadatak obaviti u jednom danu. Ali, Heraklo je jednostavno razbio dva zida i
preusmjerio rijeke prema štali te je njegov posao bio gotov u par sati. Unatoč tome,
kralj mu je odbio dati dogovorenu naknadu pa ga je Heraklo, nakon što je bio
gotov sa službom Euristeju, ubio. No, Euristej ni ovo nije htio računati obavljenim
zadatkom jer je rekao Heraklu da ne smije tražiti naknadu za svoje radove.

Heraklo čisti Augijeve štale, Metopa iz Zeusovog hrama,

460. pr. Kr., Arheološki muzej, Olimpija
5.6. STIMFALSKE PTICE
Šesti zadatak bio je ubiti ptice posvećene Aresu. Imale su brončane
kljunovei pandže te oštra, metalna pera. Razmnožile su se na obalama
stimfalskog jezera, a hranile su se ljudima. Heraklo se poslužio zvečkom
koju mu je dala Atena. Prestrašio je ptice zvečkom te ih gađao lukom i
strijelom dok su one bježale.

Heraklo i stimfalske ptice; španjolska freska iz 3. stoljeća

5.7. KRETSKI BIK
Kretski bik kojeg je Heraklo morao uzeti, bio je Posejdonov dar Minosu, kralju
Krete. Kralj je odbio žrtvovati bika Posejdonu te je on, kako bi ga kaznio, naveo
Minosovu ženu Pasifaju da se zaljubi u bika te je s njim dobila potomka, čudovište
Minotaura (pola bik, pola čovjek). Minos je bio posramljen zbog čina njegove žene
i svojevoljno je predao bika Heraklu. Bik je bljuvao vatru pa je put do Euristeja
potrajao. Kada su stigli, Euristej je htio posvetiti bika Heri što je ona odbila jer je
bik bio odraz Heraklove snage.

Heraklo i kretski bik; grčka amfora

iz 5. stoljeća pr. Kr.

Heraklo i bik, B. Picart, 1731.

Heraklo zarobljava bika, detalj

rimskog mozaika iz Llíria (Španjolska
)
5.8. DIOMEDOVI KONJI
Kralj Diomed iz Trakije imao je četiri konja koje je hranio ljudskim
mesom. Heraklov je osmi zadatak bio ukrasti konje. To je učinio s
lakoćom, a kralja je zbog njegove zlobe ubio i njime nahranio konje.
Postoji i druga priča koja govori da je Heraklo otišao konje ukrasti sa
svojim ljubavnikom Abderom koji je čuvao konje dok se Heraklo borio s
Diomedom. No konji su pojeli Abdera, a Heraklo je iz osvete ubio
Diomeda.
Heraklo je konje odnio Euristeju koji ih je htio žrtvovati Zeusu ali on je
to odbio i umjesto toga poslao vukove i lavove da ubiju konje.
Heraklo i Diomedovi konji; španjolska freska
iz 3. stoljeća
5.9. HIPOLITIN POJAS
Deveti Heraklov zadatak bio je donjeti Hipolitin pojas koji joj je dao Ares. Hipolita
je srdačno primila Herakla, ali se prerušena Hera spustila među Amazonke i
uvjerila ih da je Heraklo došao ubiti njihovu kraljicu. Heraklo ih je morao ubiti
kako bi došao do pojasa i odnio ga Euristejevoj kćeri.

Heraklo i Amazonke; grčka amfora iz

5. stoljeća pr. Kr.
5.10. GERIONOVO STADO
Deseti Heraklov zadatak bio je dovesti Gerionovo stado iz Euritije k Euristeju.
Gerion je bio troglavi div, uvijek naoružan.
Stigavši u Eritiju, prvo se morao obračunati s dvoglavim psom Ortom kojeg je ubio
svojom toljagom. Eurition koji je čuvao stado htio je pomoći Ortu, ali Heraklo je
ubio i njega. Čuvši komešanje, Gerion je došao naoružan s tri štita, tri koplja i tri
kacige. Heraklo ga je ubio strelicom natopljenom Hidrinom krvi.
Heraklov put sa stokom prema Euristeju otežavala je Hera. Prvo je poslala obada
koji bi uznemiravao i iritirao stoku, a zatim poplavu koja je uzdigla rijeku pa
Heraklo nije mogao proći sa stokom. Heraklo je podigao dva velika kamena te
smanjio razinu vode i spriječio dolazak morskih čudovišta. Ti se stupovi kod
Gibraltara i danas nazivaju Heraklovi stupovi. Potom je odveo stoku Euristeju, a
ona je posvećena Heri.

Heraklo i Gerion; grčka amfora iz 5. stoljeća pr.

Kr.
5.11. HESPERIDINE JABUKE
Nakon što je 10 zadataka završio za 8 godina i mjesec dana, Heraklo je došao do
Euristeja tražeći nagradu. No, kao što je Hera prije naumila, moralo je biti 10
zadataka, a s obzirom da Euristej nije priznao drugi i peti zadatak, Heraklo je
morao izvršiti još dva.
Jedanaesti zadatak bio je zahtjevan. Morao je donjeti Hesperidine jabuke. A to je
učinio uz pomoć Atlanta – diva koji drži nebeski svod. On bi učinio sve samo da se
odmori od svog posla pa se Heraklo ponudio držati svod dok mu on ubere jabuke.
Međutim div se nakon što je ubrao jabuke nije htio vratiti svome poslu pa ga je
Heraklo morao nadmudriti kako bi na kraju uzeo jabuke i odnio ih Euristeju. Kralj
se bojao jabuka pa ih je Heraklo dao Ateni koja ih je poslije vratila.

Frederic Leighton: Hesperidin vrt

5.12. KERBER
Posljednji i najteži zadatak bio je dovesti Kerbera. Kerber je troglavi pas s repom
zmije koji čuva vrata Hada da zadrži mrtve u Podzemlju.
Hermes ga je uveo u svijet mrtvih gdje je Heraklo dobio Hadovo dopuštenje da
odvede Kerbera, ali bez upotrebe oružja.
Heraklo je hrvajući se, odvukao psa u svijet živih. Euristej je bio prestravljen i
naredio mu da vrati psa natrag u Had.

William Blake: Kerber

6. NAKON ZADATAKA
Nakon što je obavio sve zadatke, nije više imao nikakvih obaveza prema
Euristeju. Bio je slobodan da radi što želi.
6.1. IFITOVA SMRT
Kralj Ehalije, Eurit nudio je ruku svoje kćeri Joleje ako bi ga netko uspio
pobijediti u streličarstvu. Eurit je tijekom Heraklova školovanja podučavao
mladića streličarstvu te ga je sada Heraklo uspio pobijediti. No s obzirom da
se bojao da će ubiti njegovu kćer kao što je ubio i svoje sinove, Eurit je
odbio dati svoju kćer. Heraklo je ljutito otišao iz kraljevstva, a Euritov sin
Ifit koji se sprijateljio s Heraklom je pokušavao uvjeriti oca da je njegov
prijatelj pošteno pobijedio. Eurit ga je protjerao iz Ehalije. Zatim je Ifit
pošao za Heraklom kako bi ga nagovorio da ne ulazi u rat s njegovim ocem.
Heraklo ga je, ponovno pogođen ludilom kojeg je izazvala Hera, ubio.
6.2. SLUŽBA KRALJICI OMFALI
Herakla je pogodila strašna bolest te je otišao do proročišta po savjet. Isprva
mu nisu htjeli pomoći, ali su mu naposljetku rekli da se mora prodati kao
rob, kao kaznu za ubojstvo ali i kao lijek za svoju bolest.
Heraklo je prodan kraljici Omfali, a prodaju je dogovorio Hermes. Svo zlato
koje je za njega dobio dao je Euritu kao naknadu za sina, ali ju Eurit nije htio
primiti.
Omfala ga je tjerala da se oblači u žensku odjeću te obavlja uobičajene
ženske poslove. Oslobodila ga je nakon tri godine ropstva i niza usluga.
Omfala se udala za Herakla i rodila mu sina Lamusa, ali je Heraklo brzo
nakon toga napustio Lidiju, odlazeći u nove avanture.

Peter Paul Rubens, Heraklo i Omfala, 1603.

Pariz, Louvre
6.3. DEJANIRA
Heraklo je došao na dvor kralja Eneja u Kalidonu i ondje se zaljubio u
njegovu kćer Dejaniru, kojom se i oženio.
Heraklo je pomagao Eneju u ratovanju te kada su se jednom prilikom vraćali
u Kalidonu nakon pobjede u ratu, Heraklo je slučajno usmrtio mladog
kraljevog rođaka.
Iako je to bila nesreća i otac i kralj su mu oprostili, Heraklo sebi samome
nije mogao oprostiti. Kralj Enej nije ga htio kazniti pa je on sam odlučio sa
ženom otići u progonstvo.
Na svome putovanju, na rijeci Evenus susreli su kentaura Nesa koji se
ponudio prevesti Dejaniru preko rijeke. Ali kada su stigli na drugu stranu
kentaur je pokušao silovati Dejaniru, a Heraklo ga je s udaljenosti pogodio
otrovnom strijelom.
Nes je na samrti rekao Dejaniri da uzme njegovu krv i posluži se njome kao
ljubavnim napitkom za Herakla, znajući da u njegovoj krvi sada ima otrova.
Dejanira ga je, nesvjesna te činjenice, poslušala.
Heraklo i Dejanira nastavili su živjeti u Trachisu i imali četiri sina.

Dejanira, supruga
Heraklova; ulje na platnu iz
1878.
7. SMRT
Zadnja Heraklova pustolovina bio je rat protiv Eurita. Heraklo je još uvijek bio
bijesan na njega jer mu nije dopustio da se oženi njegovom kćeri.
Sa svojom vojskom je porazio Eurita te kanio održati obred žrtvovanja za podjedu
u ratu. Poslao je svog glasnika Lichasa po novu košulju kući. Dejanira je bila
ljubomorna i mislila kako će ju Heraklo sada ostaviti zbog Joleje. Zato je odlučila
namazati kentaurovu otrovnu krv po košulji.
Kada je Heraklo obukao košulju, otrov mu je počeo pržiti kožu. Svukao je košulju
i ubio nedužnog Lichasa koji mu ju je donio. Otišao je kući svjestan činjenice da će
ubrzo umrijeti. Kada je Dejanira saznala što je učinila svome mužu, ubila se.
Postavio je lomaču za sebe i njegov sin Filoktet ju je zapalio. Heraklo je sinu
ostavio svoj luk i strtijelu.
Munja je udarila u lomaču i ugasila vatru, ali ljudi koji su bili tamo nisu mogli
pronaći Heraklove ostatke. Božica Atena donijela ga je na Olimp gdje je proglašen
besmrtnim. Pomirio se s Herom i oženio njezinu kćer Hebu, božicu mladosti.

Giovanni Battista Tiepolo: Olimp,

18. stoljeće
ZAKLJUČAK
Nakon ovoga rada sa sigurnošću mogu reći kako zapravo ne znam ni
upola dovoljno o mitologiji koliko bih voljela, jer mi je uistinu
zanimljiva. Dojmljivo mi je kako se Heraklo smatra herojem, ali mi nije
zapravo jasno zašto. Naime on ima puno ubojstava iza sebe, možda čak i
više nego dobrih djela, ali se svejedno cijelo vrijeme spominje kao veliki
junak. Pretpostavljam da je to zbog njegove hrabrosti i iznimne snage,
ali ga ja svejedno ne bih nazvala herojem.
POPIS LITERATURE
https://arhiva-2021.loomen.carnet.hr/mod/assign/view.php?
id=1116535&forceview=1

https://www.znanje.org/i/i2014/2014iii09/2014iii0917/heraklo.html

https://hr.wikipedia.org/wiki/Heraklo

http://www.timelessmyths.com/classical/heracles/

https://blog.mimara.hr/2020/09/28/heraklo-u-muzeju-mimara/