Srednja tehnička prometna škola

Split, Teslina 4

Zanimanje: Tehničar PT prometa

Završni rad

Kurirske usluge

Učenica: Mentor:

Anđela Grubišić 4.c Ivan Baranović

Školska godina 2020/2021

Rok: ljetni
SADRŽAJ:

1. Uvod.........................................................................................................................................1

2. KURIRSKE USLUGE (općenito)............................................................................................2

2.1. Kurir..................................................................................................................................2

2.2. Poštanski promet...............................................................................................................2

2.3. Povijest kurirskih usluga...................................................................................................3

2.4. Međunarodne poštanske organizacije...............................................................................6

3. TIPOVI KURIRSKIH USLUGA.............................................................................................7

3.1. Osnovni pojmovi...............................................................................................................9

4. Zaključak................................................................................................................................19

Popis literature:..............................................................................................................................20
 1. Uvod

U ovom maturalnom radu govorit ćemo o kurirskim uslugama nove generacije. Inače, u
dosadašnje vrijeme sve više se teži takvim uslugama jer su najpogodnije za spriječavanje širenja
virusa i bolesti, a i vrlo dobar način uštede vremena za naše korisnike. Iako se u skladu s
vremenom promijenio predmet prenošenja, važnost ovih usluga postala je veća. Sredstvo za
prenošenje različitih informacija, u suvremenom društvu su ih zamijenile telekomunikacije, te se
danas koriste isključivo za slanje najpovjerljivijih podataka.

Rad je podijeljen u dva glavna dijela.

Prvi dio definira opći pojam kurira i kurirskih usluga, kao i ostale vrlo važne podatke o povijesti
kurirskih usluga.

Drugi dio nam pobliže predočuje vrste kurirskih dostava kao i njihovu važnost.

Slika 1

1
 2. KURIRSKE USLUGE (općenito)

2.1. Kurir

Kurir (francuski courrier) je osoba koja osobno dostavlja nečije poruke ili pakete,
najčešće brže od redovne poštanske službe ili van njenog sistema. Ukoliko je riječ o više kurira u
okviru neke organizacije, riječ je o kurirskoj službi.

Dok su nekad kuriri bili jedino ili glavno sredstvo za prenošenje različitih informacija, u
suvremenom društvu su ih zamijenile telekomunikacije, te se danas koriste isključivo za slanje
najpovjerljivijih podataka. Uz kurirske službi u okviru organa države, te diplomatske kurire,
kurirske službe posjeduju i neke poslovne kompanije, ali također postoje i kurirske službe kao
djeluju kao samostalne tvrtke za račun privatnih klijenata. Među njima su danas najpoznatije
UPS, DHL, FedEX, GLS I tvrtke koje se bave dostavom hrane kao GLOVO, Wolt, Uber Eats.

2.2. Poštanski promet

Poštanski promet je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije

preko jedinica i sredstava poštanske mreže (izravno s korisnicima) i jedinica poštanskoga
prometa (unutarnja služba otpreme i prijevoza). Poštanske usluge čine pismovne, paketske i
poštansko-uputničke usluge. Posebne poštanske usluge (posebna rukovanja) odnose se isključivo
na usluge za već preuzete pošiljke na prijenos po posebnom zahtjevu korisnika: preporučeno,
hitno, avionom, uz povratnicu, uz naplatu otkupnine, izdvojeno rukovanje i dr. Dopunske
poštanske usluge odnose se na dopunski zahtjev pošiljatelja ili primatelja, kao što su: izmjena ili
dopuna adrese, vraćanje ili čuvanje pošiljke i dr. Ostale poštanske usluge odnose se na
potraživanje pošiljke, dostavu paketa, prethodni carinski pregled, izdavanje potvrda, prijepisa,
fotokopija i dr. Poštanske pošiljke mogu biti obične (primanje i uručenje obavlja se bez potvrde i
o takvim pošiljkama pošta ne vodi evidenciju) i knjižene (primanje i uručenje obavlja se uz
potvrdu, a o njima pošta vodi određene evidencije). U manipuliranju poštanskim pošiljkama
pošta upotrebljava poštanski žig, koji sadrži naziv pošte, oznake za dan, mjesec, godinu i sat,
poštanski broj i oznaku radnoga mjesta.

2
 2.3. Povijest kurirskih usluga

Dokument o organiziranom prijenosu vijesti u Egiptu datira iz 2300. Pr. Kr. U Kini pošta je
služila isključivo za potrebe carskoga dvora. Perzijanci su najvjerojatnije prvi za prijenos vijesti
upotrebljavali konjanike. Najstariji izravan izvor o glasničkoj službi Egipta, Papirus iz Hibeha,
potječe približno iz 300. Pr. Kr. I najstariji je takav dokument u povijesti pošte. Sadrži upute o
prijenosu pisma, zapošljavanju glasnika, izboru putova, vrsti pošiljaka i njihovim primateljima.
Adresat je najčešće bio faraon pa se smatra da se ostalo stanovništvo nije moglo koristiti
glasničkom službom.

U staroj Grčkoj prijenos vijesti obavljali su kuriri i brzi kuriri (hemerodromi), a prijenos vijesti
olakšavala je pomorska trgovina, najčešće usmenom predajom. Rimljani su u 1. St. stvorili
državnu prometnu organizaciju cursus publicus. Utvrđene su fiksne udaljenosti između postaja
(u najpovoljnijem slučaju pješak je dnevno prevaljivao 70 km, a konjanik 200 km). Rimljani su
se prvi počeli redovito koristiti konjskim zapregama za prijevoz poštanskih pošiljaka. U
hrvatskim krajevima organizacija cursus publicus izgradila je za svoje potrebe mrežu cesta s
organiziranim postajama.

U Bizantu su uzduž glavnih putova postavljene relejne postaje; prijenos hitnih vijesti
organiziran je na mazgama i devama, a ostale vijesti prenosili su glasnici pješaci. Kod Inka su
prijenos vijesti obavljali chasqui, poštanski teklići.

U Kini je za dinastije Song,služba iz prisilne postala plaćenom, a poštari su raspoređeni u 3

razreda: glasnici pješaci, glasnici konjanici i poštari za prijenos hitnih vijesti. Dopušten je i
prigodan prijenos privatne pošte. Za mongolske dominacije (13.–15. St.) poštanska je služba
raspolagala, prema M. Polu, s 10 000 relejnih postaja i 200 000 konja. Snažniji razvoj
»glasništva« u Europi počeo je u 13. St. Posebnu glasničku mrežu stvorili su trgovci,
zahvaljujući brzini svojih glasnika, trgovci su često saznali političke novosti prije vladara.

3
Pojedine obrtničke udruge (cehovi) osnovali su obrtničke glasničke službe (npr. Mesarska pošta
u južnoj Njemačkoj; na putovanjima mesari su se oglašavali puhanjem u goveđi rog, poslije
simbol poštanske službe). Od 13. St. i gradovi su organizirali glasničku službu, koja je u 15. I 16.
St. pokrivala zemlje srednje i zapadne Europe.Glasnike su također držali Crkva i sveučilišta.

U Veneciji je 1305. Osnovano glasničko društvo “Compagnia dei corrieri della Illustrissima
Signoria”. Od 16. St. glasnici su postupno ustupali mjesto poštonošama, predstavnicima
ujedinjene, svima pristupačne organizacije.

U Italiji je Milansko vojvodstvo uvelo glasničku štafetu i povezalo ju s poštanskim putovima

prema Njemačkoj, Austriji i južnoj Italiji. U Veneciji su corrieri dobili monopolistički položaj,
koji su izgubili jedino u 17. St., kada se u talijanskim gradovima ustoličuju strani poštanski
uredi. Početkom 15. St. Franz von Taxis organizirao je prvu poštansku liniju između Innsbrucka
i Malinesa s vezom za Milano. God. 1505. Smatra se prijelomnom u povijesti europske glasničke
službe, koja se pretvorila u koncesioniranu Taxisovu poštu. Maksimilijan I.prepustio je
1516.organizaciju, održavanje i eksploataciju poštohoda obitelji Taxis, koja je dobila pravo
prijenosa službene i osobne pošte. Obitelj Thurn-Taxis postala je koncesionarom s koncesijama
za pošte u Austriji, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj,Švicarskoj, Poljskoj, njemačkim državama te
na području Hrvatske (zajedno s obitelji Paar); Ferdinand I. naložio je uspostavu prvoga
poštohoda prema Hrvatskoj (od Graza do Jastrebarskoga) 1525., a 1529. Uveden je poštohod
Beč–Zagreb. Pošta je u tom razdoblju počela dobivati status javne službe (poštanski regal,
redovite poštanske veze, utvrđeni smjerovi poštanskih linija i utvrđene cijene za prijenos
pošiljaka). U 16. I 17. St. francuski vladari centralizirali su prijenos svih pošiljaka u organizaciji
državne pošte (etatizacija pošta), te potkraj 17. St. ukinuli glasničke pošte. God. 1627. Francuska
je propisala i prvu službenu pismovnu tarifu. Za Luja XIV.počela je izgradnja cestovne mreže,
prve nakon one koju su izgradili Rimljani.London je imao organiziranu dostavu pisama u dom, 7
puta na dan, uz taksu od 1 penija za pismo. Organizacija je prozvana Penny Post.

4
U Švicarskoj je 1675. Beat von Fischer sklopio ugovor o zakupnini pošta s kantonom Bern i
međunarodne poštanske ugovore s drugim kantonima, Thurn-Taxisovom poštom i poštama nekih
drugih zemalja. U Švedskoj je na organizaciju poštanske službe utjecao Tridesetogodišnji rat, pa
je neko vrijeme služila isključivo za potrebe vojske. Na propisima zasnovana poštanska služba
Danske i Norveške počela je djelovati u 18. st. U Rusiji prva nastojanja u organiziranju pošte
datiraju iz 17. st. U 18. st. Izgrađena je poštanska cestovna mreža, a u 19. st. Znatno se povećao
broj poštohoda. Tada je najduži poštohod na svijetu postala Sibirska transverzala s odvojkom za
Peking. Opsluživali su ju konjanici na otpornim malim konjima. U Kini je pošta pod dinastijom
Qing bila podijeljena na glasničku poštu za prijenos običnih službenih pošiljaka i štafetnu poštu
za prijenos hitnih pošiljaka. U Japanu je nakon više stoljeća raznolikoga glasničkog organiziranja
1871. bila osnovana državna pošta. U Turskoj je prijenos stoljećima obavljalo društvo trkača
sehi, a 1541. sultan Selim organizirao je golublju poštu.

Prekomorski organizirani prijenos poštanskih pošiljaka počeo je otvaranjem prve transatlantske

linije (1702.) između Portsmoutha i Barbadosa (jedrenjacima).

Poštanska organizacija na tlu Sjeverne Amerike spominje se u 17. st. Visoke poštanske takse i
nepravilnosti u prijenosu uzrokovale su osnivanje privatnih tvrtki poput Pony Expressa. Rowland
Hill predložio je 1837. da se težinsko-daljinski tarifni sustav Ujedinjenoga Kraljevstva zamijeni
jedinstvenom tarifom od 1 penija, za pismo koje nije teže od 1/2 unce (oko 14,2 g), a za
podmirenje tarife predložio je poštansku marku. Parlament je odobrio prijedlog i 1840. prihvatio
Penny-Post, te je od tada počela praktična primjena poštanske marke. Izumom lokomotive, a
poslije automobila i zrakoplova počelo je novo razdoblje u prijenosu poštanskih pošiljaka. Vrlo
brzo nakon puštanja u promet prve željezničke pruge (1825. Stockton–Darlington) pošta je
povjerila željeznici prijevoz poštanskih pošiljaka, a potom je nabavila vlastite poštanske vagone
u kojima se za vožnje obavljalo razvrstavanje pošiljaka (prvi poštanski vagon upotrijebljen je
1838. između Londona; potkraj 19. st. Pojavljuju se i poštanski vlakovi. U Hrvatskoj je prijevoz
poštanskih pošiljaka željeznicom počeo 1862.

U Velikoj Britaniji . počela je uporaba automobila u poštanske svrhe. God. 1911. obavljen je
prvi zrakoplovni poštanski let, a prvi poštanski let na redovitoj liniji organiziran je 1918. između

5
New Yorka, Philadelphije i Washingtona. U velikom broju zemalja u okviru poštanskog prometa
od sredine 19 st. Odvijao se i telegrafski, a potom i telefonski promet.U Hrvatskoj je 11.
kolovoza 1848. (8 godina nakon osnivanja poštanske službe u Srbiji) bila osnovana prva
nacionalna poštanska uprava sa sjedištem u Zagrebu pod imenom Vrhovno hrvatsko-slavonsk
upraviteljstvo pošta.

U razdoblju Kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije pošta je bila pod upravom različitih
ministarstava (neko vrijeme posebnoga Ministarstva pošta, telegrafa i telefona), a u
socijalističkoj Jugoslaviji Direkcija Pošte, telegrafa i telefona (PTT) bila je dio Zajednice
jugoslavenskog PTT-a. Sabor RH je 10. listopada 1990.utemeljio javno poduzeće Hrvatska pošta
i telekomunikacije (HPT), koje je 1999. razdvojeno na Hrvatske telekomunikacije i Hrvatsku
poštu.

2.4. Međunarodne poštanske organizacije

Međunarodni poštanski odnosi isprva su se temeljili na privatnim konvencijama, a zatim na

međunarodnim bilateralnim ugovorima. Prva multilateralna poštanska konferencija održana je u
Bogoti 1838., kada su Venezuela, Ekvador i Nova Granada (danas Kolumbija) osnovale
poštanski savez. Američki ministar pošte Montgomery Blair 1862. dao je inicijativu za saziv
međunarodne konferencije koja bi predložila osnove za multilateralni poštanski aranžman. Na toj
konferenciji u Parizu 1863. sudjelovali su delegati iz 15 zemalja Europe i Amerike. Predstavnici
21 od 22 zemlje članice Međunarodne poštanske konferencije potpisali su 9. rujna 1874. u Bernu
Bernski poštanski ugovor, kojim je utemeljen Opći savez pošta (Union générale des postes; od
1878. Svjetski poštanski savez – Union postale universelle). To je jedna od najstarijih
međunarodnih organizacija, a od 1947. specijalizirana je organizacija UN-a. Sjedište Saveza i
njegovih stalnih tijela nalazi se u Bernu. Tijela Saveza su kongres, koji se sastaje svake pete
godine, administrativne konferencije, Izvršno vijeće, Savjetodavno vijeće za poštanske studije,
posebne komisije i Međunarodni biro. Hrvatska pošta punopravna je članica Svjetskoga
poštanskog saveza od 1992.

6
 3. TIPOVI KURIRSKIH USLUGA

Razlikujemo više tipova kurirskih usluga ovisno o potrebama korisnika i veličini paketa:

Standardne kurirske usluge – predstavlja najjeftiniji i najčešći način slanja za pošiljke malih i
srednjih dimenzija, čija težina ne premašuje 40 kg. Period dostave obično traje 2 do 5 radnih
dana, ovisno od destinacije. Težina i veličina pošiljke određuju cjenu slanja pošiljke. Prije nego
što kurirska tvrtka dođe do Vaše adrese pokupiti vašu pošiljku, veoma je važno pravilno spakirati
pošiljku.

Međunarodne kurirske usluge – kurirske usluge za međunarodno slanje pošiljki koje pokrivaju
30 destnacija

Hitne isporuke – najkraći rok istodnevne isporuke paketa na tržištu – već od 2 sata od
zaprimanja narudžbe

Nekoliko važnih faktora može utjecati na izbor kurirske usluge:

- brzina preuzimanja i dostave pošiljke

- tip robe koji se šalje pr. Ukoliko se šalju lomljive i vrijedne stvari trebat ćete kurirsku
uslugu koja može ponuditi sigruno slanje i dodatno osiguranje pošiljke
- ukoliko šaljete hranu i sličnu robu, trebate znati da ona zahtjeva poseban tretman i da ne
potpada pod standardne kurirske usluge

Postoje državna i privatna poduzeća usluge kurirskih dijelatnosti, svi se trebaju pridržavati
zakona zemlje u kojoj se nalaze pa tako i u RH imamo:

7
 Državnu – Hrvatsku Poštu koja je također jedna od jačih i posjeduje 80% korisnika na
tom području

Slika 2.

 Privatne – GLS, Jettex EXPRESS, In time, City EX, Overseas Express...

Slika 3.

8
 Slika 4.

3.1. Osnovni pojmovi

1. akti Svjetske poštanske unije su međunarodni ugovori i propisi koje donose tijela Svjetske
poštanske unije, a primjenjuju se na poštanske usluge u međunarodnom prometu,

2. adresirana pošiljka je poštanska pošiljka na kojoj se nalazi adresa primatelja na koju treba
uručiti pošiljku,

3. cjenik poštanskih usluga je popis cijena poštanskih usluga prema kojemu davatelj poštanskih
usluga naplaćuje usluge,

4. consignment (grupiranje pošiljaka) je otprema većeg broja pošiljaka jednog pošiljatelja za

jednog ili više primatelja,

5. časopis je ukoričena i uvezana tiskana publikacija koju izdaje nakladnik redovito ili
povremeno,

6. davatelj poštanskih usluga je pravna osoba koja je ovlaštena obavljati poštanske usluge prema
odredbama ovoga Zakona,

7. dopisnica je adresirana pismovna pošiljka s otvorenim tekstom na kartonu ili čvrstom papiru,

9
8. dozvola je upravni akt koji izdaje Vijeće za poštanske usluge davatelju poštanskih usluga u
svrhu obavljanja univerzalnih poštanskih usluga,

9. EMS pošiljka (express mail service) je posebno žurna pošiljka za koju pošiljatelj dobije
potvrdu o primitku, a uručuje se uz potpis primatelja; pošiljatelj može zahtijevati usluge s
dodatnom vrijednosti, kao što su uvid u kretanje pošiljke, vrijeme uručenja, preuzimanje u svom
poslovnom prostoru i sl.,

10. izravna pošta su pošiljke koje sadrže promidžbene i druge marketinške poruke otiskane u
više istovjetnih primjeraka, koje su adresirane na najmanje 40 različitih adresa; računi za
komunalne i druge usluge, kao i drugi računi, financijska i druga izvješća ne smatraju se
izravnom poštom,

11. javna poštanska mreža su poštanski objekti, oprema i sredstva koji su međusobno povezani u
jedinstvenu tehničko-tehnološku cjelinu u svrhu pružanja univerzalnih poštanskih usluga na
cijelom području Republike Hrvatske,

12. javni operator je davatelj poštanskih usluga koji na temelju ovoga Zakona ima pravo i
obvezu obavljati sve univerzalne poštanske usluge na cijelom području Republike Hrvatske, te
isključivo pravo obavljati rezervirane poštanske usluge

13. korisnik poštanskih usluga je pravna ili fizička osoba koja koristi poštanske usluge, kao
pošiljatelj ili primatelj poštanske pošiljke,

14. kućni kovčežić je kovčežić koji se koristi za uručenje pismovnih pošiljaka primatelju, a
nalazi se u stambenoj zgradi ili na ulazu u dvorište.

10
 Slika 5.

15. mali paket (međunarodni) je adresirana međunarodna pismovna pošiljka koja sadrži robu i
druge predmete mase do 2 kg,

16. nakladnik je pravna ili fizička osoba koja izdaje tisak uz uvjete propisane posebnim
zakonom,

17. novine su tiskana publikacija koju izdaje nakladnik svakodnevno ili u određenom razdoblju,
a nije ukoričena, niti uvezana,

11
 Slika 6.

18. otkupna pošiljka je pošiljka koja se uručuje primatelju uz prethodnu naplatu otkupnog iznosa
koji davatelj poštanskih usluga isplaćuje pošiljatelju,

19. paket je poštanska pošiljka koja sadrži robu i predmete,

12
20. pismo je adresirana pismovna pošiljka koja se najčešće upotrebljava za međusobno
dopisivanje,

Slika 7.

21. pismovna pošiljka je pismo, dopisnica, tiskanica, sekogram i mali paket adresiran na
određenog primatelja kojemu se pošiljka treba uručiti.

Slika 8.

13
22. posebne poštanske usluge su usluge kojima pošiljatelj zahtijeva poseban postupak vezan za
prijenos i uručenje pošiljke,

23. pošiljatelj je pravna ili fizička osoba koja šalje poštansku pošiljku i koja je nositelj svih prava
i obveza iz ugovora, do propisnog uručenja poštanske pošiljke,

24. pošiljka koja se uručuje osobno primatelju je pošiljka koju davatelj poštanskih usluga smije
uručiti samo osobno primatelju, zakonskom zastupniku i opunomoćenoj osobi,

25. pošiljka s označenom vrijednosti je vrijednosno pismo, EMS pošiljka i paket na kojima
pošiljatelj označuje vrijednost sadržaja, a za čiji se gubitak, oštećenje ili umanjenje sadržaja
isplaćuje naknada do visine označene vrijednosti,

26. pošiljka s plaćenim odgovorom (IBRS/CCRI) je pošiljka koju primatelj može vratiti
pošiljatelju bez plaćanja poštarine,

Slika 9.

14
27. pošiljka s potvrđenim uručenjem je pošiljka za koju davatelj poštanskih usluga daje
pošiljatelju potvrdu o primitku i uručuje je primatelju uz potpis, a u slučaju gubitka, oštećenja ili
umanjenja sadržaja vraća iznos naplaćene poštarine,

28. pošiljka s povratnicom je pošiljka za koju pošiljatelj, nakon njezinog uručenja, dobije
dokument (povratnicu) na kojemu se nalaze podaci o nadnevku uručenja i potpis primatelja,

29. poštanska i brzojavna uputnica je poštanska pošiljka kojom pošiljatelj šalje primatelju
određeni iznos novca u gotovini,

30. poštanska pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska i brzojavna uputnica i paket adresiran na
određenog primatelja kojemu se pošiljka treba uručiti,

31. poštanske usluge su usluge prijama, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka,

32. poštanski kovčežić je kovčežić u koji korisnici usluga mogu ubaciti obične pismovne pošiljke
kako bi ih davatelj poštanskih usluga otpremio primateljima,

33. poštanski ured je poslovni prostor u kojemu javni operator obavlja poštanske usluge,

Slika 10.

15
34. poštarina je cijena koju, prema cjeniku poštanskih usluga, davatelj poštanskih usluga
naplaćuje za poštanske usluge,

35. potvrda o primitku pošiljke je potvrda koju daje davatelj poštanskih usluga pošiljatelju
prigodom primitka određenih poštanskih pošiljaka,

36. preporučena pošiljka je pošiljka za koju davatelj poštanskih usluga daje pošiljatelju potvrdu
o primitku i uručuje ju primatelju uz potpis, a u slučaju gubitka, oštećenja ili umanjenja sadržaja
isplaćuje propisanu naknadu štete,

37. prijam poštanskih pošiljaka je preuzimanje poštanskih pošiljaka od korisnika poštanskih

usluga u poštanskom uredu, na adresi pošiljatelja, putem poštanskih kovčežića, zbirnih kovčežića
i sl.,

38. prijava za obavljanje poštanskih usluga je prijava koju pravna osoba podnosi Vijeću za
poštanske usluge radi obavljanja poštanskih usluga koje nisu univerzalne poštanske usluge,

39. primatelj je pravna ili fizička osoba na koju je poštanska pošiljka adresirana i kojoj se
pošiljka treba uručiti na temelju naloga pošiljatelja,

40. razmjena dokumenata je usluga kojom treća osoba osigurava skupini naručitelja sredstva,
uključujući prostor i prijevozna sredstva, kojima ti naručitelji međusobno razmjenjuju pošiljke,

41. rezervirane poštanske usluge su usluge prijama, prijenosa i uručenja pismovnih pošiljaka
koje u skladu s ovim Zakonom obavlja jedino javni operator,

42. rokovi za prijenos i uručenje poštanske pošiljke su rokovi u kojima je davatelj poštanskih
usluga obvezan prenijeti i uručiti poštansku pošiljku,

16
43. sekogram je adresirana pismovna pošiljka namijenjena slijepim osobama,

Slika 11.

44. stroj za označavanje poštarine je računalni ili drugi uređaj čiji se otisak upotrebljava umjesto
poštanske marke kao znak da je poštarina plaćena,

45. sudska pismena i pismena po upravnom i prekršajnom postupku su pismovne pošiljke koje,
na temelju postupovnih zakona, šalju sudovi, tijela državne uprave i druga tijela koja imaju javne
ovlasti,

46. tisak je tiskana publikacija koju izdaje nakladnik svakodnevno, povremeno ili u određenom
razdoblju (novine i časopisi),

47. tiskanica je adresirana pošiljka čiji sadržaj nema značajke osobnog ili poslovnog dopisivanja,
a otiskan je u više istovjetnih primjeraka na papiru, kartonu ili drugom materijalu; tiskanica koju
šalje pošiljatelj bez adrese primatelja smatra se neadresiranom tiskanicom,

17
48. ugovor o pristupanju (poštanski ugovor) je ugovor bez pisanog oblika, koji se smatra
sklopljenim u trenutku kad davatelj poštanskih usluga preuzme poštansku pošiljku, a njime se
uređuju međusobna prava i obveze pošiljatelja i davatelja poštanskih usluga,

49. univerzalne poštanske usluge su poštanske usluge koje su dostupne svim korisnicima usluga
na cijelom području Republike Hrvatske,

Slika 12.

50. uručenje pošiljke je uručenje poštanske pošiljke primatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi u
poštanskom uredu, na adresi primatelja, putem kućnog kovčežića i sl.,

51. Vijeće za poštanske usluge je pravna osoba čije članove imenuje Hrvatski sabor radi
obavljanja regulatornih poslova vezanih za poštansku djelatnost,

52. viša sila je stvarni događaj koji se nije mogao predvidjeti, niti izbjeći ili otkloniti,

53. zbirni poštanski kovčežić je kovčežić koji se koristi za uručenje i preuzimanje poštanskih
pošiljaka od onih korisnika koji su udaljeni od naseljenih mjesta, a postavlja se uz put ili cestu,
odnosno na pogodnom mjestu za korisnike i poštonoše,

54. žurna pošiljka je pošiljka koja osim žurnosti može imati i dodatne vrijednosti koje su
utvrđene Pravilnikom o uslugama i općim uvjetima davatelja poštanskih usluga.

18
 4. Zaključak

Industrija poštanskih usluga koja uključuje paketnu distribuciju ima važnu ulogu u
gospodarskom i društvenom razvoju mnogih država. Osnovni cilj poduzeća koje se bavi
paketnom distribucijom je da u što kraćem vremenu te uz minimalne troškove dostavi paket te da
na taj način osigura da svi sudionici u procesu budu zadovoljni. Poštanska poduzeća te poduzeća
koja se bave distribucijom paketa suočavaju se sa sve zahtjevnijim okruženjem, a poduzetnici se
moraju nositi s ubrzanim promjenama koje se javljaju kao posljedica eksponencijalnog napretka
tehnologije. Napredak tehnologije utječe i na promjene ponašanja korisnika, kao i na njihova
očekivanja u vezi s kvalitetom i brzinom usluge. Stoga se posljednjih godina sve više koriste
elektroničke usluge, što smanjuje obujam pismovnih pošiljaka te utječe na rast broja
distribuiranih paketa. Temeljem provedene analize uočeno je kako hrvatsko poštansko tržište
nisu zaobišli navedeni trendovi. S ciljem prilagodbe navedenim promjenama na tržištu, poštanski
operatori ulažu sredstva u poboljšanje infrastrukturnih uvjeta za pružanje usluga, optimiziraju
procese rada te pojednostavljuju ponudu i izlaze u susret svojim korisnicima. Hrvatski nacionalni
poštanski operator prepoznao je potrebu prilagodbe svoje strategije promjenama na tržištu, stoga
širi svoju ponudu i drugim, a ne samo tradicionalnim uslugama.

19
Popis literature:

1. https://hr.wikipedia.org/wiki/Po%C5%A1ta

2. https://www.posta.hr/paket24-289/289

3. https://www.zakon.hr/z/249/Zakon-o-po%C5%A1tanskim-uslugama

4. https://sh.wikipedia.org/wiki/Kurir

20