List uèenika i nastavnika Osnovne škole “Alija Nametak” Zenica; godina II; broj 2 Šk. 2004/05.

J IVOSTI
IM L
ZAN CIJE
SEK KLUPA
KO LS KI H
ER I I Z Š I KA
BI S ) + a+T
t+ em
( ma
@ t ika
infor m
 Sadržaj
Intervju sa direktorom F3 Poštovani èitaoci!
Predstavljamo sekcije - Veliki uspjeh našeg kluba
Prošla je godina od pionirskog i
mladih tehnièara F4
hrabrog poduhvata izdavanja prvog
Predstavljamo sekcije - Origami F5
Predstavljamo sekcije - Ekološka sekcija F5 broja “Peharka”, vašeg i našeg lista.
Njegujmo jezik - Veèer ili veèe? F6 Ponovo smo sa vama; za godinu
Njegujmo jezik - Frazeologizmi u jeziku F6 stariji, za godinu zreliji, za godinu bolji!
Literarno stvaralaštvo F7 Pred vama su dobro znane stare
Matematika (ni)je bauk -Zanimljivosti o brojevima F8 rubrike, ali i mnoštvo novih. Pregršt
Matematika (ni)je bauk -Zadaci za razonodu F8 zanimljivosti, šala, bisera iz školskih
Nekad i sad - Kako se nekad brojalo F9 klupa, ali i “ozbiljnih” tema poput
Strani jezici - Engleski jezk F10 “Predstavljamo sekcije”,
Strani jezici - Njemaèki jezk F10 “Matematika (ni)je bauk”, “Prirodne
Prirodne znanosti - Moæni atom F11 znanosti”, ...
Historija - Karlo Veliki-franaèki kralj F12 Nadamo se da æe svako od vas
Historija - Spartak-tiranin koji je poveo robove protiv naæi nešto za sebe.
Rima F12
Posebna vrijednost ovog broja je
Historija moga kraja - Zenièki laðari F13
Historija moga kraja - Moje selo F13 tema broja: “ Devetogodišnje
Tema broja - Devetogodišnje obrazovanje u našoj školi F14 o b r a z o v a n j e u n a š o j š ko l i ” ,
Sport - Sport u Osnovnoj školi “Alija Nametak” F19 posveæena najmlaðim ðacima
Svijet poznatih F20 naše škole. Po prvi put, a u skladu sa
Pedagogija - Pokloni meðu mladima F21 novim Zakonom o osnovnom
Pedagogija - Kako uèiti? F21 obrazovanju, u prvi razred upisani su
Tehnièki kutak - Uradi sam F21 prvaèiæi uzrasta od šest godina u
Religija - Vjerovanje u Božije poslanike F22 devetogodišnje osnovno
Religija - Zaboravljena zenièka medresa F22 obrazovanje (o tome više u intervjuu
Religija - Savjeti mudrog Lukmana F22 sa direktorom Škole). Njima u èast
Zanimljiva geografija F23 posveæene su srednje stranice sa
Škola slikanja - Faze rada prilikom slikanja motiva F24 posterima.
Muzika - Bliže poznanstvo sa violinom F25 Dragi uèenici, posebnu pažnju
Muzika - Ðaèki biseri iz muzièkih klupa F25
posvetite stranici na kojoj se nalazi
Informatika - Raèunarske igre F26
Informatika - Služiti se internetom ili služiti internetu? F27 sveèana izjava, a koju su svi vaši
Informatika - Kruške, jabuke i banane u informatici! F27 nastavnici dali u sveèanom èasu
Rukotvorine F28 sticanja èasnog nastavnièkog
Zabavni kutak F29 zvanja.
Likovna galerija F30-31 Naš list je od mnogih pohvaljen,
što nas obavezuje da svaki novi broj
Za izdavaèa: OŠ “Alija Nametak”, bude bolji i opravda oèekivanja
Kršlak Edin, direktor Škole èitalaca. S tim u vezi je poziv da
Redakcija: nastavimo saradnju sa vama kroz
Grilc Zdravka - glavni i odgovorni urednik, vaše prijedloge, sugestije, ali i aktivno
Velagiæ Sabina, uèešæe u kreiranju vašeg i našeg lista
Pekmez Almir, dostavljanjem zanimljivih priloga,
Cicvara Amela, likovnih i drugih radova, te uvijek
Šatoroviæ Selvedin, zanimljivih školskih iskustava.
Fetiæ Ruzmir,
Hrustanoviæ Senad i Redakcija
Praskiæ Sanela
tehnièka realizacija i prelom

2
Pekmez Almir
Hrustanoviæ Senad

Zahvaljujemo se svim nastavnicima i uèenicima koji su uèestvovali u realizaciji ovog broja lista “Peharko”
 INTERVJU SA DIREKTOROM
: Gospodine direktore,
koje su najvažnije novosti
vezane za školu od našeg prvog
intervjua sa Vama?
U proteklih godinu dana dogodilo
se više bitnih stvari od kojih
izdvajam slijedeæe:
- Upis I generacije uèenika
devetogodišnjeg osnovnog
Edin Kršlak, direktor Škole obrazovanja
- Izvoðenje radova u školi
- Formiranje Vijeæa uèenika i
Vijeæa roditelja
:Možete li nam nešto više reæi o upisu prve
generacije šestogodišnjaka?
Od ove školske godine uvedeno je devetogodišnje
osnovno obrazovanje. Dakle, mi smo prvi put ove godine
primili djecu ovog uzrasta. Svaki poèetak je težak, tako da
smo se odmah na startu suoèili sa dva velika problema.
Prvi problem je bio prostor, a drugi namještaj. Ipak,
zahvaljujuæi velikom enuzijazmu naših nastavnika i
novèanoj pomoæi roditelja uèenika uspjeli smo veæ u
mjesecu septembru stvoriti adekvatne uslove za rad. Ovu
priliku bih iskoristio da se zahvalim svim roditeljima na
njihovoj pomoæi.
Ukupno je u I razred upisan 81 uèenik. Od tog broja u
centralnoj školi u Peharama su formirana tri èista
odjeljenja, a u podruènoj školi Jezero je formirano jedno
kombinovano odjeljenje (I-III razred).
:Šta je uraðeno na poboljšanju uslova rada u
centralnoj školi u Peharama i podruènoj školi
Jezero?
Zahvaljujuæi novèanim sredstvima dobijenim od strane
Vlade ZE-DO kantona, na prijedlog resornog
kantonalnog Ministarstva za obrazovanje tokom cijelog I
polugodišta izvodili su se radovi u centralnoj školi u
Peharama. Najprije je saniran ravni krov, zatim adaptirana
fiskulturna dvorana i na kraju rekonstruisan postojeæi
sistem centralnog grijanja. Završetkom ovih radova
znatno su se poboljšali uslovi rada u centralnoj školi.
Što se tièe podruène škole Jezero zasad konkretno nije
uraðeno ništa. Ovaj se objekat nalazi u veoma lošem
fizièkom stanju. Meðutim, u saradnji sa MZ Gornja
Graèanica pokrenuta je inicijativa za rješavanje ovog
problema. Uraðen je projekat adaptacije i sanacije koji je
upuæen Komisiji za kapitalna ulaganja. Zainteresovanost
za ukljuèivanje u rješavanje ovog problema pokazala je i
Opæina Zenica, te se nadamo da æe se realizaciji ovog
projekta pristupiti do poèetka naredne školske godine.
:U uvodnom pitanju rekli ste nam da je u školi
formirano Vijeæe uèenika i Vijeæe roditelja.
Možete li nam pojasniti kakva je njihova uloga u
savremenoj školi?
U skladu sa najnovijim Zakonom o osnovnoj školi i
Pravilima škole, u školi su formirana ova dva vijeæa.
Njihova osnovna uloga je da zastupaju interese uèenika i
roditelja u školi. Oba vijeæa imaju svoje Poslovnike o radu
koji bliže regulišu njihov rad. Nadam sa da æe ova vijeæa
opravdati oèekivanja i zaista im želim puno sreæe i
uspjeha u njihovom radu.
:Kako ste zadovoljni postignutim uspjehom u
uèenju i vladanju na kraju I polugodišta školske
2004/05. godine?
U cjelini gledano možemo biti zadovoljni postignutim
uspjehom. Uspjeh uèenika u uèenju i vladanju je otprilike
na istom nivou kao i u nekoliko posljednjih godina.
Najbolji uspjeh u predmetnoj nastavi imalo je odjeljenje
VII-3 (100%), a u razrednoj nastavi su to sljedeæa
odjeljenja: I-7, II-1, III-1 i III-3 takoðer sa prolaznošæu
100%.
Èestitam najboljima i nadam se da æe uspjeh na kraju II
polugodišta biti i bolji.
:Da li su naši uèenici u ovoj školskoj godini
uèestvovali na takmièenjima i kakve su rezultate
postigli?
Naši uèenici su uèestvovali na dva takmièenja tokom I
polugodišta. U OŠ „Mak Dizdar“, 16.11.2004. godine,
održano je takmièenje uèenika osnovnih škola pod
nazivom „ Misli mine!“ Uèenici naše škole osvojili su
peto mjesto.
Po prvi put ove godine u organizaciji JPRTV Zenica i
preduzeæa „ALBA“ Zenica organizovan je EKO KVIZ za
uèenike zenièkih osnovnih škola. Uèenici naše škole su se
plasirali meðu sedam najboljih u gradu.
Uskoro nas oèekuju takmièenja iz matematike, fizike,
informatike, engleskog jezika i graðanskog obrazovanja.
Nadam se da æemo i na tim takmièenjima postiæi dobre
rezultate.
:Drugi broj našeg lista „Peharko“ izlazi za Dan
škole. Možete li tim povodom uputiti poruku našim
uèenicima i nastavnicima?
Prije svega svim uèenicima i nastavnicima želim èestitati
Dan škole i izlazak drugog broja našeg lista. Moja poruka
za njih je slijedeæa: „Neka ovaj Dan škole, a i sve buduæe
doèekaju zdravi, sretni i uspješni i neka im se ostvare
njihove želje i snovi.“
:Koje aktivnosti je škola planirala u narednom
periodu?
Ima ih više, ali najvažnije su slijedeæe:
- Realizacija programa EMIS
- Revizija biblioteke
- Godšnjak škole
- Upis uèenika u I razred
- Uèešæa na takmièenjima
- Profesionalna orijentacija
3
- Proljetni izlet
- Ekskurzija
- Matursko veèe
PREDSTAVLJAMO SEKCIJE
VELIKI USPJEH NAŠEG KLUBA MLADIH TEHNIÈARA

N
a kantonalnom takmièenju KLUBOVA MLADIH
TEHNIÈARA održanom u Donjem Moštru
24.aprila 2004.god. naš KLUB je zauzeo III
mjesto sa ukupno 1325 bordova i time smo se plasirali
za odlazak na 43. smotru nauèno-tehnièkog
stvaralaštva mladih „BUGOJNO 2004.“
Na kantonalnom takmièenju postigli smo sljedeæe
rezultate:
vTEST ZA 5 RAZRED –Selver Heæo-PRVO MJESTO
vTEST ZA 6 RAZRED – Arnesa Kobiæ – TREÆE MJESTO
vTEST ZA 7 RAZRED – Mirza Bošnjak – ŠESTO MJESTO
vTEST ZA 8 RAZRED – Adnan Heæo – PETO MJESTO
vTEST OPÆE TEHNIÈKE KULTURE-DRUGO MJESTO- Grupni rad
vPRAKTIÈNI RAD-DRUGO MJESTO –Heæo Selver, Kobiæ Arnesa, Mirza Bošnjak, Adnan Heæo
vIZLOŽBA IZ NASTAVE-PETO MJESTO – Grupni rad
vIZLOŽBA IZ KLUBA –PETO MJESTO- Hiboviæ Sumeja, Heæo Lamija NISKOGRADNJA-TREÆE MJESTO-
Adnan Heæo, Softiæ Nermin
vVISOKOGRADNJA- TREÆE MJESTO – Admir Medžiæ
vGRAÐEVINSKA BAŠTINA – TREÆE MJESTO – Grupni rad
vARHITEKTURA BUDUÈNOSTI – ÈETVRTO MJESTO – Mirza Bošnjak
vFOTOGRAFIJA – ÈEVRTO MJESTO – Selma Beganoviæ
vAGROTEHNIKA – PRVO MJESTO – Admir Medžiæ
vINOVACIJE – ÈETVRTO MJESTO – Edna Ibrakoviæ
vOD STAROG NOVO – DRUGO MJESTO – Irma Mujkiæ
vTEHNIKA U ZAŠTITI OKOLINE – PRVO MJESTO –Elmin Kadriæ
vTEHNIKA U ZAŠTITI MINA – TREÆE MJESTO – Selimoviæ Amel
vFILM- ÈETVRTO MJESTO – Dado Ruviæ
vZMAJEVI – DRUGO MJESTO – Dado Ruviæ
vBALONI – PRVO MJESTO – Dado Ruviæ
Na 43.smotru nauèno-tehnièkog stvaralaštva mladih „BUGOJNO 2004.“ Ekipu naše škole èinili su:
vDado Ruviæ
vArnesa Kobiæ
vAdmir Medžiæ
Voða ekipe bila je nastavnica tehnièkog odgoja Nermana Kadriæ.
Ukupan plasman naše ekipe je:
„SREBRENI TOÈAK TEHNIKE“
DJEÈIJA MAŠTA MOŽE SVAŠTA!

4
 PREDSTAVLJAMO SEKCIJE
ORIGAMI ORIGAMI je tehnika presavijanja papira koja potjeèe iz Kine, a usavršila se u Japanu. U poèetku su
tehniku koristili za sveèane omotne papirne oblike za èuvanje zaèina i za poklone cvijeæa gdje svaki
cvijet ima poseban omotaè. Vremenom uputstava o savijanju papira za zabavu se prenose na cijeli svijet. U Japanu svaka izraðena figura je
simbol, recimo figura ždrala je simbol sreæe i zdravlja.
SEKCIJA postoji od školske 2003/2004. godine, dakle ovo je druga godina rada sekcije. Na sastancima sekcije njeni èlanovi uèe kako da
naprave odreðenu figuru presavijanjem papira: maske, kuæe, životinje, ukrasni nakit, ptice, brodove, rakete, avione, kape, vjetrenjaèe i sl.
SASTANCI SEKCIJE su jednom sedmièno po jedan sat. Upoznajuæi ovaj novi naèin igre sa papirom djeca vježbaju koordinaciju
ruku i oèiju, budi im se interes za eksperimentiranje, njeguje pozitivan odnos prema radu i osjeæaj ponosa kada se završi neka figura
uspješno. Na sastancima obavezno napravimo jednu probnu figuru, a potom i drugu koja se koristi za izradu plakata ili za ukrašavanje
uèionice.
DO SADA su èlanovi sekcije uèestvovali u izradi tri plakata Origami sekcije. To su „Proljeæe“ (povodom Dana škole), „More“
(povodom Dana državnosti) i „Zima“ koju možete pogledati na zidu na prvom spratu škole.
ÈLANOVI sekcije su: Deliæ Nejra,
Deliæ Elma, Heèimoviæ Selmedin,
Topiæ Šerif, Ibrakoviæ Sumejja, Deliæ
Nedžad, Planèiæ Emir, Kadriæ Zerina i 4. Odsijeci komadiæ 5. Sad raširi krila
Mujèinoviæ Nedžada. Sekcija okuplja pa raširi papir

uèenike od I do IV razreda. Nastavnik 1. Savij

koji vodi rad sekcije je Cicvara Amela.

PROBAJTE i sami izraditi jednu
figuru tako što æete pripremiti papir 2. Opet savij

kvadratnog oblika i pratiti slike i

uputstva za izradu bubamare.
3. Savij u obliku trougla

20. vijek je bio doba EKONOMIJE

21. vijek mora biti doba EKOLOGIJE
inaèe?
EKOLOŠKA SEKCIJA

U našoj školi veæ osam godina egzistira Ekološka sekcija koja je postizala, a i danas postiže zapažene rezultate. Sekcija broji
oko 40 aktivnih èlanova koji rade u èetiri grupe. Sekciju predvodi nastavnik biologije Raziæ Ale i prof. biologije Habiboviæ
Zineta. Sekcija je napravila veliki pomak u teoretskom i praktiènom djelovanju na zaštiti i oèuvanju životne sredine u školi i van
nje.
Teoretski dio
U teoretskom dijelu obraðujemo više ekoloških tema i aktuelnih problema koji su svakodnevno prisutni u školi i okolini i koji
zahtijevaju savjestan pristup i neodložno rješavanje
Grupe trenutno rade na sljedeæim projektima:
· Grupa A - zagaðenost i zaštita voda
· Grupa B - zagaðenost i zaštita zraka i zemljišta
· Grupa C - podizanje i zaštita šuma
· Grupa D - zagaðenost i zaštita životne okoline
Prezentacija projekta održat æe se za Svjetski dan zaštite životne okoline 5. juna u 8 sati. Ovom prilikom pozivamo sve
zainteresovane da doðu i uvelièaju ovu reprezentaciju.
Èlanovi sekcije su uèestvovali u takmièenju škola iz oblasti poznavanja ekologije i problemu odlaganja otpada na opæinskom
nivou i postigla dobre rezultate.
Praktièni dio
Èlanovi naše sekcije brinu se o:
· Održavanju školskog dvorišta (zasaðivanje, zalijevanje, obrezivanje i održavanje
sadnica)
· Obnavljanje i održavanje školske bašte
· Obnavljanje i održavanje živog kutka u školskim hodnicima
· Redovnom èišæenju i organizaciji odvoðenja i zbrinjavanja smeæa iz
školskog dvorišta
· Saradnja sa EKO pokretima iz drugih škola iz Zenice.
· Napravili smo nekoliko izleta na Bistrièak i Smetove a planiramo u
martu i posjetu planini Vlašiæ.
· Naš rad æemo proširivati kako bi našoj školi, našem gradu i BiH vratili
prirodne ljepote koje su izgubljene.
Pozivamo sve uèenike - ljubitelje prirode da se pridruže EKO sekciji i da tako
našu školu uèine zanimljivom i tu provedu najviše vremena, a sve ostale škole
pozivamo na saradnju da grad Zenica postane ekološko središte u BiH.
Priroda bez èovjeka može, a èovjek bez prirode ne opstaje!

5
Uz ekološki pozdav: ŽIVI I ZDRAVI BILI
Priredili: Husanoviæ Erna Džidiæ Esmer
 NJEGUJMO JEZIK
Veèer ili veèe?
Imenica veèer upotrebljava se u našem jeziku u dva oblika: veèer i veèe. Oblik veèer stariji je od oblika veèe
jer se veèe javlja znatno kasnije, tek od osamnaestog stoljeæa. Ova imenica zanimljiva je po tome što se javlja
u razlièitim rodovima:
U muškom-dobar veèer,
U ženskom-dobra veèer,
U ženskom-dobra veèe,
U srednjem-dobro veèe,
U muškom-dobar veèe.
Ovu naizgled komplikovanu situaciju riješio je
Pravopis bosanskog jezika, dajuæi imenicu
veèe, koja je zabilježena u Pravopisnom
rjeèniku, preporuku za oblik veèer pozdrav
dobra veèer. Dakle, ova se imenica u
bosanskom jeziku preporuèuje u obliku veèer i

a vo p is
r
to kao imenica ženskog roda i pozdrav dobra

P
veèer, te prilozi: naveèer, uveèer, predveèer...
ZAPAMTI!

Neæemo reæi: Preporuèuje se:

to veèe, taj veèer ta veèer
dobar veèer, dobra veèe, dobro veèe, dobar veèe dobra veèer
naveèe (prilog) naveèer (prilog)
uveèe (prilog) uveèer (prilog)
predveèer (prilog) predveèer (prilog)

Frazeologizmi u jeziku
Jezik je prefinjen sistem, vitalan i djelotvoran. Pored sposobnosti da se prilagodi svim novinama, u njemu se
vremenom formiraju izvjesni jezièki sklopovi koji su iskustveno prepoznatljivi i koji se dugo i èesto ponavljaju.
Tako se kod nas veæ vijekovima može neko vjenèati oko vrbe, vezati maèku o rep, neko je plave krvi, neko je lak
pod kapom, a neko bos po glavi. Tako nešto može biti kad na vrbi rodi grožðe, možemo gledati iz ptièije
perspektive, udariti tuk na luk, biti glavom i bradom, kupiti prnje itd.
Ovo su gotove jezièke tvorevine koje se u govoru ponavljaju. Znaèenje imaju samo kao cjelina. Zato za
frazeologizme i kažemo da su jezièke tvorevine koje su znaèenjski jedinstvene, ni jednu rijeè ne možemo
ispustiti buduæi da su semantièki preoblikovane. Objasniæemo to na primjeru reèenice iz Selimoviæevog romana
„Derviš i smrt“: „Sam mi je ðavo natovario na vrat ovog èovjeka, glupog, upornog, nepodmitljivog,
sumnjièavog, koji je sigurno i svoju vlastitu majku pratio podzrivim pogledom“.
Natovariti na vrat znaèi nametnuti kome šta kao brigu, obavezu, teret. Rijeèi vrat i natovariti izgubile su
samostalno znaèenje u ovoj vezi (natovariti na vrat) i dale novo znaèenje. To takoðer znaèi da frazem (grè.phrasis
– izraz, obrt) tvore najmanje dvije punoznaène rijeèi.

6
 LITERARNO STVARALAŠTVO
MOJ OTAC SVIJETA STARA KLUPA
TR A N E
ÈETIRI S U duši patim, a sebe tješim
Moj otac me grli utoputu , i srcu kažem više ne plaèi
m n a a
Svaki dan i noæ Stoji rane svi ne
jeta pa èesto odem na staro mjesto
sv e s t
Ja jedva èekam i gledam ne, a to su stra u nadi da æu te tamo naæi.
stra g
Kada æe s posla doæ'. A to su pad, sjever i ju
On je dobar i lijep Istok, za i dobar drug Pogledom tražim u drugima
n
Kao ružin cvijet. Ti si me Da vidim ponovo te oèi tvoje.
ug
On je moj babo ap a d , sjever i j Uzalud, znam da si negdje daleko
istok, z bar drug
na njeg' mislim Refren: tebi do
Jer to su samo želje moje!
Stalno. Ja sam pred rijeke
s
Stojim i ne svijeta Na staroj klupi,u parku našem
stra
Kobiæ Belma V-2 I gledam , a to su strane Urezana naša imena stoje
strane g
A to su pad, sjever i ju Godine prolaze, odnose dane
Istok, za i dobar drug Al' srce još uvijek pati moje!
n
UVEÆANA PJESMA Ti si me en:
Refr g
p a d , sj ever i ju Negdje duboko u sebi krijem
Neki ÐAÈETINA Istok, za i dobar drug. Nadu i želju da æeš mi doæi,
Iz osmog RAZREDETINE teb
Uzeo LOPTETINU Ja sam Na naše mjesto, na staru klupu
Pa otišao u DVORANETINU
m ila III-1 Gdje tužna te èekam svake noæi!
a
Taliæ S
Da igra KOŠARKETINU
Tamo je zatekao CURETINE
U igri ODBOJKETINE
Isplazio im JEZIÈETINU Kuæi se vratim umorna od tuge,
Okliznuo se na PARKETINU Napokon utonem u san.
I razbio CVIKERETINU.
I samo tada jedno poželim
Da mi te vrati novi dan!
Sariæ Edvina i
Hamziæ Sanida V-1
Kubat Irma VIII-1
MOJ PRVI SUSRET S KNJIGOM
PROLJEÆE
Bila sam malena djevojèica. Moj brat veæ je išao u školu. Pažnju mi je privukla neka
èudna stvar u njegovoj ruci. Gledao je u nju, otvarao i zatvarao usta i nešto mumljao.
Nisam znala šta ima u ruci i šta to radi. Stalno sam pitala mamu šta to on stalno
Doðe nam proljeæe
mumlja. Mama se zagonetno smiješila, ali se jednog dana pojavila s posla, a u ruci je godišnje doba najljepše!
držala nešto zamotano u sjajan papir. Pitala sam šta je to i za koga je to. Mama objasni
da je za mene i da je to ono što moj brat èesto drži u ruci i pri tom otvara i zatvara usta i Zumbuli, ljubièice,
nešto mumlja. sve miriše.
Bila sam presretna. Uzela sam poklon i odmah poderala sjajni papir. Sada sam i ja imala
tu èudnu stvar kao brat. Mama mi objasni da se to zove knjiga i da se iz nje èita. Otvorila Laste s juga
sam je i vidjela da i nije lahko èitati ta slova. Se vratiše.
To veèe majka mi je proèitala jednu prièu iz te knjige. Zvala se „Palèica“. Dok je majka
èitala, ja sam tonula u prièu i postajala sve iz nje. Prièa je postajala stvarnost, a njen glavni Behar cvjeta,
lik ja. Èak i u slikama, kojima je ta knjiga bila ukrašena, vidjela bih sebe. Kad bi ptica Zeleno je polje.
letjela u prièi, letjela bih i ja. Bila je to neopisiva èarolija. S krajem prièe nestajalo bi
èarolije i ja sam tužna tonula u san. Ujutro bih se ipak radosna budila željno išèekujuæi Djeca se igraju,
majku da èita novu prièu, moj novi doživljaj. Svi smo dobre volje.
To je bio moj prvi i najljepši susret s knjigom.
Od moje prve knjige, koju je èitala moja majka pa do danas prošlo je više godina. Sada sama Nema ljepših dana
èitam i znam da je moja prva knjiga bila „Bajke“od Andersena. Sada iz knjiga mnogo uèim i Od proljeænih dana!

7
saznajem o mnogim nepoznanicama u životu. Ali èarolija mog prvog susreta s knjigom nije
nikad išèezla. Tako je i danas. Svaki susret s novom knjigom je nova èarolija.

Arnesa Kobiæ VII-3

Ajla Bošnjak, II-4
MATEMATIKA (NI)JE BAUK
Zanimljivosti o brojevima

U
VI stoljeæu p.n.e.
postojala je u Grèkoj matematièka škola koju je osnovao Pitagora. Za pitagorejce je broj bio
nešto od èega je bio stvoren cijeli svijet. Broj jedan, kao izvor svih brojeva, nepromjenljiv je i
znaèi RAZUM. Broj dva znaèi MISAO i PRAVAC, pa je kao takav neogranièen i neodreðen.
Broj tri znaèi POVRŠINU jer ima poèetak,
sredinu i kraj. Broj èetiri znaèi KVADRAT, ali i
PRAVDU jer je nastao množenjem dvaju
jednakih faktora. Broj pet je znaèio BRAK. Broj
šest je posveæen DUŠI. Broj sedam je znak
NEVINOSTI. Broj osam znaèi LJUBAV i
PRIJATELJSTVO. Broj devet je znak
MEDICINE. Broj dest znaèi MATERIJU.
Pitagorejci su nadalje razlikovali brojeve po
tome kakvom se oni slikom mogu prikazati. Po
tome su brojevi bili kako se vidi:
a) trokutni brojevi
b) kvadratni brojevi
c) pravokutni brojevi
Može se zapaziti da se kvadratni i pravokutni
brojevi dobijaju sabiranjem trokutnih brojeva.

Zadaci za razonodu

?
1. Brojeve od 1 do 9 treba rasporediti u kružiæe tako da njihov
zbir na svakoj stranici trougla bude 20.

Pi 2. Prvi seljak reèe drugome:

- „Kad bi ti meni dao svoje jabuke ja bih imao 500 komada!“
Drugi seljak reèe prvom:
- „Da imam još 18 jabuka imao bih 300 komada! “
Koliko je jabuka imao svaki seljak?
3. Od šibica su napravljene netaène jednakosti.
a) XII+IX=II
b) VI-VI=XI
c) X=VII-III
Napiši taène jednakosti koje se dobiju od onih netaènih
premještanjem samo jedne šibice.
Uputa: Može se premjestiti i šibica od koje je napravljen znak

8
raèunske radnje ili znak jednakosti.
 NEKAD I SAD
Kako se nekad brojalo
PAPUANCI se kod brojanja služe prstima na
rukama i nogama. To je djelovalo i na nazive
brojeva, pa 5 doslovno znaèi „ruka“, a 20 „dvije
ruke i dvije noge“. Prebrojavanje poèinje od
palca desne ruke, a za prebrojavanje od 20
Papuanci æe koristiti ruke i noge svoga druga.

STARI EGIPÆANI su vrlo rano imali znakove kojima su

obilježavali brojeve. U tu svrhu su koristili svoje slikovno pismo
hijeroglife. Nije, doduše, sigurno šta su predstavljale
pojedine slike kojima su oznaèavali brojeve, ali
pretpostavljamo da je slika užeta za mjerenje znaèila 100,
slika lotosova cvijeta 1000, slika savijenog prsta prema gore
10000, slika krokodila 100000, slika èovjeka s uzdignutim
rukama milion, a znak za cijeli svemir je oznaèavao 10
miliona.

BABILONCI su poznavali pozicioni sistem pisanja

brojeva, kakav upotrebljavamo i danas. Razlika je u
tome što je naš sistem decimalan baza sistema je
10, a njihov sistem je seksadecimalan s bazom
šezdeset. Tragove tog sistema nalazimo i danas u
mjerama za vrijeme (sat ima 60 minuta) i uglove
(stepen ima 60 minuta). Babilonci su imali samo dva
znaka za pisanje brojeva: uspravan klin za broj jedan
i položen klin za broj deset, pa su ostale brojeve pisali
kombinovanjem ovih dvaju znakova.

DALJNJA FAZA U RAZVOJU BROJEVA je

pisanje brojeva pomoæu slova abecede kod starih
Grka. Prvih devet slova je oznaèavalo prvih devet
brojeva, a nad svakim slovom su pisali crtu. Sljedeæih
devet slova oznaèavali su 10, 20, ..., 90, a daljnjih
devet slova 100, 200, ..., 900. Poput Grka i stari
Slaveni su oznaèavali brojeve slovima svojih
najstarijih pisama (glagoljice i æirilice).

INDIJCI I ARAPI su usavršili oznaèavanje

brojeva. Kod Indijaca se prvi put pojavljuje
naziv za nulu (bindu taèka). Od Indijaca su
Arapi preuzeli cifre (arap. Al sifra), usavršili
pisanje cifara od 0 do 9 i predali ih
Evropljanima („arapski brojevi“), bilježeæi 0
posebnim znakom, što je omoguæilo da se

9
svaki broj ispiše ciframa, koristeæi pozicioni
dekadski sistem kojim se služimo.
 STRANI JEZICI
Engleski jezik - English language
Engleski za mlaðe:
Find these 18 words. The words go D E C A T C N C
Cat Sun O G A I E O L A
Tea Monkey
Door Lamp O B G R A L M R
Coke Doll R A E O I D O G
Airplane Cage E L E P H A N T
Elephant Dog
Pen Car
K L L L O D K P
Pencil Cold O O R A N G E M
The rest seven letter give an English word. C S U N E P Y A
Find it!
S H P E N C I L
Engleski za starije:
Since Valentine's Day is soon, here is something Did you know? (da li ste znali?)
about it in English! -Warm has got ten harts!
Valentine's Day -See star hasn´t got a brain.
The 14th February is a special day for the people
who have a secret romance.
-There are about sven thausand languages in the
They send each other romantic cards. World.
They write messages perhaps poems inside the -Lion´s teeth are about 7 cm lang.
card. -Aspirin is made from tree bank.
The person who receives card must guess who it -Crocodile can´t shot aut his toung.
is from:
Sometimes, people also give presents some
flowers or chocolates.
Are you going to send a card or present to
anyone next February?
Kobiæ Arnesa i Kadriæ Edina VII-3

e m aèki j e zik
Nj
Ein Scherz:
Goethe und die Technik
Die Kinder haben Deutschunterricht: rerin, „hierim B uch stehen neben dem Namen Goethe in
Kinde r“, sagt die Leh
Sie sprechen über Goethe: „
Klammern die Ziffern: 1749-1832 mmer!“
d. „Ich weisses! Das ist seine Telefonnu
Wasbedeutet das? „Gerd hebt die Han

Luftballon - balon
kondukter; saugen - crpiti; Sturm - oluja (bura); Buchstaben - slova;
Vachturm - zvonik; helfen - pomagati; springen - skakati; Schaffner -
gestern - juèe; Radio - radio; dreist - drzak; heulen - urlati; leise - tiho;
Schale - ljuska; Pinsel - èetkica; bohren - bušiti; Eimer - vedro(èabar);

10

Prva saznanja o atomu
Moæni atom
stripovima se priè
U malom mišu, koji se
miš". Iako je mali, o
koristi svoju veliku sn
djela. Ovo je prièa o
Moæni atom je mnog
moænog miša, ali
prema svojoj velièin
s ti l j u d i m a , al
ko ri
Zavisi od toga kako
atoma je dobro po
pokreæe podmorn
centrale za proizvo
n a m j e
ko j a
fabrikama. Ali svakak
u on a d
ob lik
hidrogenskoj bombi
Šta je atom? Pa v
atoma, a isto tako i
što postoji sastavljen
èelik, vazduh, drv
kamenje, benzin,
doruèak.
Atomi nisu najsitnije st
m al i. Da
v r l o
bismo sve ljude na
Nešto što je tako mal
se moglo vidjeti. Èak
vi ne možete vidjet
re bn o j e
P ot
ujedno, prije nego
l j n o ve l i ko
dovo
ih svuda vidite, poš
njih. Kliker ne biste m
n n a l az io
o ste
milioni klikera bili
m i l u vi dj et
go
klikera, gomila bi
planina i vi biste je m
kao i planinu. Isto je ta
nisu najsitnije stvari na
m i s as t av
sa
noæu pogledate u
ne m og u æe d a on
udaljene. Šta mislite
PRIRODNE ZNANOSTI
a o jednom
brzinom veæom
o d b r z i n e z v u ka .
e super raketu,
Pretpostavimo da imat
agu da bi èinio do
"moænom atomu".
zove "moæni
n je vrlo jak. On
bra
koja bi mogla da let
najbržih mlaznih aviona
ali tamo nikada ne biste
starosti prije nego biste
i 1000 puta brže od
. Mogli biste poletjeti,
stigli. Umrli biste od
tamo dospjeli. Ako bi,
o, mnogo manji od em planu trebalo da
naprimjer, prema vaš
i mnogo, mnogo
jaèi orali biste da krenete
stignete tamo sutra, m
i. On može mnogo
da ðenja vaših roditelja,
na put mnogo prije ro
e mnogo i da naško
di. je Kolumbo otkrio
i m ož mnogo prije nego što
ga ljudi koriste. Snag
a prije poèetka nove
Ameriku, èak i mnogo
znata. Atomska snag
a da nešto može biti
ere. Izgleda nemoguæe
ice, džinovske av i on e , ožete vidjeti zvijezde i
toliko udaljeno, ali vi m
dnju elektriène ener
gije, . Izgleda nemoguæe
znate da su one tamo
bna u stanovima
i kroz prostor svojom
po tre da se naša Zemlja kreæe
o u svom ubitaènom i da se mi s njom
putanjom oko Sunca
a gu a to m sk oj i 110 000 km/h. Izgleda
a je sn kreæemo brzinom oko
i druge planete jure
. takoðer nemoguæe da
i ste sastavljeni od su bliže i šest koje su
oko Sunca dvije koje
. Sve što je naša Zemlja. Ali
sve drugo na svijetu dalje od Sunca nego
ija, o ostale planete "na
o je od atoma: hart mi možemo da vidim
k, azati da je sve ovo
o, kuæe, vaš moz
a nebu" i možemo dok
vaš ite st va r i izg le da ju
voda, cvijeæe i ist in a. M no ge ist in
h vjerujemo. To je isto i
nemoguæe, ali mi u nji
vari u vezi sa atomom
vari na svijetu, ali su sa atomom. Mnoge st
ogli izgledaju nam nem
oguæe, ali nauèna
j e è ov j ek velik kao atom, m su moguæe, i mi u njih
svijetu staviti na vrh
igle. ispitivanja dokazuju da
atome pojedinaèno
o isuviše je siæušno da
bi vjerujemo, iako same
skop a ne možemo vidjeti.
ni pomoæu mikro
m.
i ni jedan jedini ato
ila ti
m i l i j a rd e atoma nagom
o
što se dobije nešt
da bi se moglo vidjeti. Onda
od
to je sve sastavljeno
se
ogli da vidite ako bi
o bi
n a da lji ni od 1 km. Ali, ak
naslagani, mogli bi
alih
i. Ka d bi bilo dovoljno m
kao
mogla biti velika
hko
ogli vidjeti isto tako la
t o mi
ko i sa atomima. A
ni
svijetu zato što su i o
ada
l j en i o d još sitnijih dijelova. K
m
zvijezde, izgleda va
e m o g u b i ti to l iko
, koliko bi bilo potre
bno
11
 HISTORIJA
KARLO VELIKI - FRANAÈKI KRALJ

K arlo Veliki, franaèki kralj, kod Francuza je bolje poznat

pod imenom Charlemagne (Šarlmanj). Francuzi su bili
germansko pleme koje je naseljavalo prostor uz rijeku
Rajnu, odakle su osvojili nekadašnju rimsku oblast Galiju
(današnja Francuska). Karlo je roðen u Aachenu 742., a na
(romanika). Nastaje preporod civilizacije, zasnovane na utjecaju
kulture antiknog Rima i katolièke crkve.
Karlo Veliki ušao je u povijest ne samo kao veliki osvajaè
nego i kao veliki državnik najveæi organizator srednjovjekovne
feudalne države. Svoje carstvo podijelio je na oblasti
prijestolje je stupio 768. poslije smrti svog oca kralja Pipina (markgrofije) sazivao je državne skupštine, izdavao je zakone,
Malog. Nadimak „Veliki“ dobio je zbog vrlina, ali i zbog uspostavio je kraljevske vazale i obdario ih nasljednim
vojnièkih sposobnosti pomoæu kojih je organizirao srednju zemljama, (feudima). Vladajuæa klasa krupnih
Evropu u veliko carstvo. zemljoposjednika okrutno iskorištava kmetove. Èitavo feudalno
U ono su vrijeme Evropom harali mnogi barbarski narodi, a društvo bilo je organizirano po strogoj hijerarhijskoj ljestvici.
meðu njima se osobito isticalo germansko pleme Sasi. Oko 15 Izmoren borbama i burnim životom, Karlo Veliki kao
godina Karlo se morao odupirati tom plemenu sve dok se 785. pedesetogodišnjak bio je veæ star i slab. Od stupanja na
nije sastao s njihovim voðom Widukindom, koji je prihvatio prijestolje sudjelovao je u više od 50 raznih bitaka. Vladanje
suverenitet franaèkog kralja i u znak pokornosti dao se pokrstiti. velikim carstvom nametalo mu je iznimno velike napore,
(Naime, borbe u srednjem vijeku imale su vjerski karakter). Bolovao je èetiri godine. Umro je 28. januara 814. i po vlastitoj
Osim sa Sasima, Karlo Veliki je ratovao i s Langobardima, želji sahranjen u dvorskoj kapelici u Aachenu. Još za vrijeme
Avarima, Polapskim Slavenima i Hrvatima. života ušao je u legende, a njegovo ime je postalo simbol
Karlo je osobno sudjelovao u 30 ratnih pohoda. Najveæu su kraljevske vlasti. l naša rijeè „kralj“ ima korijen u njegovu
opasnost njegovoj državi predstavljali Arapi (Mauri), koji su imenu.
dolazili iz Španjolske, Balearskih otoka i Sicilije i vršili
osvajaèke pohode na Italiju i Galiju. Karlu je polazilo za rukom
da izdrži njihove napade. Pokušao je organizirati pobunu
Španjolaca protiv arapskih gospodara, ali nije uspio. Odustaje da
osvoji Španjolsku, i zadovoljava se pograniènim borbama koje
su inspirisale srednjovjekovni ep o Rolandu.
Osvajajuæi nove zemlje, Karlo je pokorene narode
pokrštavao po srednjovjekovnom principu „cuius regio illius
religio“ (èije kraljevstvo njegova vjera). Tako se njegovim
osvajanjem širio katolicizam zapadnom i srednjom Evropom.
Papa Leon IIl pokušao je s pomoæu njega osvojiti Bizantijsko
Carstvo i u tu svrhu ga je okrunio za rimskog cara. Carigrad ga
smatra uzurpatorom. Tek 812. car Mihajlo priznaje Karlu titulu
„basileus“. Karlova je prijestolnica Aachen.
Iako je sam Karlo bio gotovo nepismen (znao je malo èitati,
ali nije znao pisati), bio je svjestan da njegovi ljudi, a prema tome
i njegove zemlje samo znanjem mogu postiæi napredak. On na
svom dvoru skuplja uèenjake, pjesnike i umjetnike. Razvija se
bogata literatura. Oko samostana se otvaraju škole koje šire
prosvjetu i kulturu, rascvjetava se poseban graðevinski stil

SPARTAK-tiranin koji je poveo robove protiv Rima

B ilo je vrlo malo Rimljana koji bi bili mogli prepoznati Spartaka da su ga sreli na ulici, a ipak su drhtali u strahu na sam spomen
njegova imena. Znali su da potjeèe iz Trakije te da je bio rob, izuèen da se bavi u areni jedne gladijatorske škole u Capui
(Kapua). Neki su tvrdili da je po porijeklu plemiæ, a drugi opet da je pastir ili rob, kojemu su preci bili robovi. Zapravo niko
nije znao odakle potjeèe taj èovjek, ali Rim nikad neæe zaboraviti njegovo ime. Jednog je dana Spartak ubio nadzornike i pobjegao iz
škole sa sedamdeset tri prijatelja. Njihov bijeg je brzo i snažno odjeknuo meðu robovima. Mjesne vlasti su na brzinu pošli u potjeru za
tom grupom. Spartak ih je natjerao u bijeg. Sve se to dogodilo 73. godine p.n.e. Ali njegov pravi plan je bio da se prebaci na otok
Siciliju koji je namjeravao uèiniti trajnim uporištem slobodnih robova. Rimska je vlada u oèaju poslala Marka Krusa s osam legija da
unište robove. Približava se odluèna bitka izmeðu Spartaka, s gladijatorima i tisuæama osloboðenih robova, s jedne strane i legija
Krasa i Pampeja, s druge strane. To je trebala biti borba na život ili smrt. Posvuda je zavladao strah jer se nikad prije, u borbi protiv
robova, nisu morale slati dvije najbolje legije. Do bitke je došlo u Apuliji i poslije dugog, crnog dana, legije su savladale žestinu
Spartakova mnoštva. I sam je Spartak poginuo, a tijelo mu nikad nije pronaðeno, pa je tako i u smrti bio samo ime koje je ulijevalo
strah.
Kovaèeviæ Elma VIII-2

12
 HISTORIJA MOGA KRAJA
ZENIÈKI LAÐARI
Govoriti o prošlosti Zenice, a ne Konstruktor tog aviona bio je Salih-beg Omerspahiæ.
spomenuti zenièke laðare, bilo bi nezamislivo. Ovaj avion imao je svrhu da izletcima na drugoj strani
Potrebno je to i zbog toga što æemo na Bosne, a na drugi zvuk zvona, prenese odreðen broj
taj naèin otrgnuti od zaborava dio zenièke kahvi. To je bio, smatra se, jedinstven naèin služenja
historije. Naime, sve ono što nema pisani trag kahve u cijeloj BiH.
kao da nije niti postojalo. Neka ova prièa o zenièkim laðarima ostane kao
Rijeka Bosna cijelim svojim tokom kroz sjeæanje na lijepe i romantiène obièaje starih Zenièana.
zenièku kotlinu bila je pogodna za plovidbu
laðama. Pojedine zenièke obitelji, pored
svojih svakodnevnih zanimanja, bavili su se i
prijevozom putnika preko Bosne, pogotovo u
vrijeme teferièa na obalama Bosne u ljetnom
periodu. Ovom prilikom nabrojat æemo
najpoznatije koje su se bavile prijevozom
putnika preko Bosne, a to su:
- na Bojinom viru, obitelj Selimoviæ
- na Vinogradu, ispod Obrinca, bila je
laða Ekinoviæa
- na Gazu ispod Zenièke medrese bila je
laða Kasima (Kase) Nadžakoviæa
Sve do Drugog svjetskog rata, izvjesni
Verosta, brat fabrikanta Karla Veroste, bio je
posjednik prijelaza na Bosni u podruèju
Pehara. Za razliku od svih ostalih prijelaza
preko Bosne, peharska laða je bila na sajli
MOJE SELO
zbog toga što je Bosna u podruèju Pehara Moje selo se zove Hece. Prvi stanovnici su ovo
imala veæi pad i brži tok. selo poèeli naseljavati prije stotinjak godina. Ime Hece
Svi zenièki laðari na rijeci Bosni bili su je vjerovatno dobilo po prvom stanovniku koji se
vrsni ribari i dobri poznavaoci svakog kamena prezivao Heco. Davnih godina selo su okruživale velike
u rijeci Bosni. poljane i livade. Prostirale su se do rijeke Bosne. Iznad
Znaèajno je spomenuti i jedan zenièki sela je velika šuma. Bogata je raznim drveæem kao što
raritet. Naime, radi se o drvenom avionu koji je: hrast, bukva, bor, jela itd. Stanovnici su se u to
se kretao na sajli preko rijeke Bosne. vrijeme bavili zemljoradnjom, stoèarstvom,
voæarstvom.
U novije vrijeme mnoge porodice su naseljavale
ova podruèja pa tako i moje selo. Danas selo broji oko
150 kuæa.
Razvojem industrije ljudi su sve manje
obraðivali zemlju. Odlazili su raditi u fabrike i druge
ustanove. Kraj sela je izgraðen autoput i željeznièka
pruga.

Isakoviæ Adnan I5
Isakoviæ Emir I5
Heco Sedin I5

13
 N A ŠOJ ŠKOLI
J E U
A N Ove školske godine (2004/05) uvedeno je

OV
devetogodišnje obrazovanje u našoj školi. Dosadašnja praksa

AZ
upisa uèenika u prvi razred sa sedam godina izmijenjena je upisom uèenika u
prvi razred sa šest godina. U našoj školi su formirana tri odjeljenja i jedno kombinovano
R
B radu sa šestogodišnjacima,
u PŠ „JEZERO“. Nastava se odvija u tri smjene. Velika èast, a ujedno i velika odgovomost u
O

povjerena je: Bukariæ-Hasiæ Nermini, Kos Sabini, Ganibegoviæ Almi i

Cicvara Aidi.
E
NJ

MATERIJALNO-TEHNIÈKI UVJETI ZA RAD

IŠ

Za naše malene prvaèiæe dodijeljena je uèionica u prizemlju naše škole.

Zahvaljujuæi velikom angažmanu i donacijama roditelja i navedenih nastavnika, stvoreni su dosta dobri
DEVETOGOD

uvjeti za rad sa šestogodišnjacima. Zidovi uèionica su obojeni u dvije boje: plavu i rozu. Patos uèionice je
prekriven plavim itisonom. Postavljene su nove zavjese plave boje. Obezbijeðen je namještaj: 6 stolova i 4
stolice za svaki sto koji je adekvatan njihovom uzrastu. Za sat Muzièke kulture obezbijeðen je kasetofon, kasete i
CD za slušanje muzike i uèenje pjesmica planiranih Nastavnim planom i programom. Svaki uèenik ima svoju
sjedalicu. U jednom uglu uèionice pored prozora postavljen je veliki sto na kom je smješteno cvijeæe „ZELENI
KUTAK“. U drugom uglu su smještena tri ladièara u kojima se nalaze uèenièke portofolije, papiri u boji, pribor za
crtanje i pisanje. Na jednom zidu uèionice, nasuprot table, postavljene su drvene police za djeèije igraèke.
Pored vrata uèionice smještene su police za obuæu. Takoðer, tu je i vješalica kao i korpa za
ostavljanje kišobrana. Svaki uèenik ima svoje pokuænice koje obuva prilikom ulaska u

CIJA
uèionicu, a obuæu odlaže na police za obuæu.
Za vrijeme velikog odmora uèenici se igraju svojim najdražim KA
igraèkama u paru, grupi ili svi zajedno. Imamo i „kaznenu EDU NIKA 005.
stolicu“ koja služi za TIME OUT za uèenike koji se ne ponašaju lijepo (npr. T AV nu 2 no
NAS n u a
ako govore ružne rijeèi i sl.) . i ja struè
0 4 . god inari za reda
Uèionica je ureðena tako da se uèenici mogu slobodno kretati, bez
g u s tu 2 su sem a I r a z
0
U au održani vnik
moguænosti upadanja druge djece u uèionicu i ometanja njihove pažnje.
d . n a s t a e škole. nom
U ovako ureðenoj uèionici naši maleni prvaèiæi se osjeæaju ugodno, te su go
r š a v an j e
o s n ovn s avreme i m
uvijek vedri, nasmijani i oèigledno dobrog raspoloženja u s a v godišnje oznati sa s l o b o d n o
to p , a,
deve nici su u r a d a ojnog rad im
t a v o m g isn
Nas d o l o g i j o g i od stavi, op
t o vn
me nasta u na
ima om
NOVINE DEVETOGODIŠNJEG oblic j e
sa d m i sl.
c
igri
jivanje
OSNOVNOG OBRAZOVANJA ZA PRVI RAZRED ocjen

8 9
Djeca se upisuju u I razred sa 7 godina. Djeca se upisuju sa 6 godina.

U I razredu zastupljene su brojèane ocjene. U I razredu zastupljeno opisno ocjenjivanje.

Uèenik može da ponovi razred. Uèenik ne može da ponavlja razred.

Ne upisuju se djeca sa posebnim potrebama. Upisuju se djeca sa posebnim potrebama (odreðene

kategorije).

Èetiri dana imaju po 4 èasa, a jedan dan 3 èasa. Svaki dan imaju po 3èasa.

Sedmièno imaju 19 èasova i to: 5 èasova Bosanskog jezika, 5
èasova Matematike, 2 èasa Prirode i društva, 2 èasa Tjelesnog
i zdravstvenog odgoja, 1 èas Muzièke kulture, 1 èas Likovne
kulture i 2 èasa Islamske vjeronauke.
Sedmièno imaju 15 èasova i to: 3 èasa Bosanskog jezika, 2
èasa Matematike, 2 èasa Moje okoline, 2 èasa Muzièke
kulture, 2 èasa Likovne kulture, 2 èasa Tjelesnog i zdravstvenog
odgoja; 1 èas Islamske vjeronauke i 1 èas Slobodnih
aktivnosti.

Imaju èas odjeljenske zajednice (ÈOZ). Nemaju èas odjeljenske zajednicezajednice.

Èas traje 45 minuta Nije obavezno da èas traje 45 minuta, ali je obavezno da
uèenici tri èasa prisustvuju nastavi. Vremenski okvir èasa se
može prilagoditi interesu uèenika.

14 posteri
 1
I-
Heco Amar, Fuško Muhamed, Krnjiæ Avdo, Ibrakoviæ Jasmina, Rahmiæ Merima, Beganoviæ Belma, Buriæ Jasir, Beganoviæ Kenan, Beganoviæ Muhamed, Sitniæ Husein, Cogo Nermin,
Sivac Omer, Bukariæ-Hasiæ Nermina (nastavnica), Rakoviæ Ajna, Kadriæ Adnan, Stupar Ajla, Heco Ajla, Burekoviæ Nermana, Imamoviæ Merhunisa, Šariæ Hatidža, Kamenèanin Elma,
Sivac Nudžejma, Heæo Raija i Džidiæ Arnela
 2
I-
Tahiroviæ Amrudin, Sivac Haris, Imamoviæ Belmin, Jašareviæ Mustafa, Imamoviæ Amir, Piviæ Ahmedin, Šariæ Armin, Skender Nesib, Sinanoviæ Almedin, Taliæ Harun, Kos Sabina
(nastavnica), Skender Kenan, Æatiæ Vedad, Musiæ Armin, Kadriæ Admin, Saraè Azra, Softiæ Nadira, Kubat Amila, Vinèeviæ Lejla, Delibašiæ Azra, Zlatiæ Sumeja i Osmanèeviæ Ajla
 3
I-
Mehiæ Nejra, Ramuši Mejrema, Šut Mahira, Pojskiæ Mirza, Ðerahoviæ Ibrahim, Buljubašiæ Amra, Èvorak Tarik, Dediæ Aida, Heco Amira, Gaziæ Adem, Ganibegoviæ Alma (nastavnica),
Mahmiæ Muhamed, Heco Edin, Mujezinoviæ Jasmin, Deliæ Tarik, Dizdar Medina, Ðulan Adelisa, Heco Ajna, Dulaš Jasmin, Imamoviæ Elma, Kepeš Selma, Imamoviæ Ajša i Krkiæ Nejra
 6
I-
Cicvara Aida (nastavnica), Skender Onida, Smajiæ Mahir, Æuriæ Adis, Mehièiæ Indir, Jašareviæ Fahrudin, Skender Emir, Šariæ Samel, Èuriæ Vedad i Mehièiæ Elvin
 SPORT
Sport u Osnovnoj školi “Alija Nametak”

I
ako su uslovi u našoj školi bili loši, zbog
renoviranja sportske dvorane, uèenici su (u
septembru i oktobru) i sve do poèetka
obilnijih padavina (kiše i snijega) uèestvovali
u radu sportskih sekcija: košarkaške,
nogometne i odbojkaške. Sve vannastavne
aktivnosti su se, uglavnom, izvodile na
vanjskim sportskim terenima naše škole.
Sekcije su radile utorkom u 12 sati za
englesku smjenu i srijedom u 12 sati za
njemaèku smjenu. U ove sekcije je bilo
ukljuèeno blizu 30 uèenika-ca. Na Malim
olimpijskim igrama u 2004. godini naša
škola je u ukupnom plasmanu zauzela
deveto mjesto od šesnaest škola naše
opæine. Ispod nas su bile plasirane OŠ
„Edhem Mulabdiæ“, „Æamil Sijariæ“ itd.
U ovoj godini uèenici-ce naše škole uzeli su uèešæe
na takmièenju u atletici na otvaranju atletske staze
na Kamberoviæa polju. Takmièenje uèenika-ca u
trèanju na 100 i 300 metara održano je
18.10.2004. godine. U obje kategorije naši uèenici
su zabilježili zapažene rezultate. Na Malim
olimpijskim igrama u decembru 2004. uzeli smo
uèešæe na Malonogometnom turniru svih osnovnih
škola naše opæine. U prvom kolu smo izgubili sa 1:0
od Osnovne škole „Musa Æazim Æatiæ“ koja je došla
do finala. U košarci smo 10. decembra 2004.
godine uèestvovali sa muškom selekcijom na
Malim olimpijskim igrama i bili poraženi od OŠ
„Meša Selimoviæ“, a djevojèice su poražene od OŠ
„Edhem Mulabdiæ“.
Svim ovim rezultatima smo zadovoljni raèunajuæi
uslove i okolnosti u kojima smo radili. U toku ovog
mjeseca vršimo pripreme i izbor uèenika skijaša za
takmièenje u zimskim sportovima na Smetovima.

19
77. SVEÈANA DODJELA OSKARA U BROJKAMA
SVIJET POZNATIH
u
0 $ za st ra dalu djevojèic
­Na sveèanoj 77. dodjeli Oskara u Los Angelesu u noæi s onirao 500
nedjelje na ponedjeljak, "Avijatièar" Martina Scorsesea s 11 Tom Cruise d Tom Cruise st
avio je u jednom
Amerièki glum
ac erièkih
nominacija bit æe vodeæi film po broju kategorija za koje se tonu 5000 am
natjeèe, a ove je godine najviše crnih glumaca nominirano za or an u br ze h rane u Lexing po m oæ za 11-
rest za donacije za
ku t iju
najbolje uloge njih èetiri. dolara u .
radalu u nesreæi a svoj
­S 11 nominacija Scorseseov "Avijatièar" zaostaje za godišnjakinju st saveznoj državi Virginiji snim se u
Cruis e, ko ji u usta vi o
orlds", za
"Titanicom" Jamesa Camerona iz 1997., koji je bio nominiran u "War of the W om Spielbergom i
14 kategorija i uspio osvojiti njih 11, što je do danas ostao rekord. najnoviji film m a Stev en
eljem fil tonu.
No s 14 nominacija u natjecanje je 1950. ušlo i remekdjelo "Eva" zajedno s redat e D ai ry Queen u Lexing sijeènju
or an u br ze h r an r eb ala bi u
Josepha Mankiewicza. 20 osoba u re st i go-kartom, t
pratnjom od još hley Flint, ozlijeðena u vožnj ohrana majka nema novca da
­"Prohujalo s vihorom" (1939.), "Mary Poppins" (1964), "Tko Djevojèica As m
ji, no njezina sa stavila kutiju za donacije
u
se boji Virginije Woolf" (1966.) i "Forrest Gump" (1994.) ušli su ti po dv rg nu ta èetvrtoj operaci je ob ite lj po
bi zi na
ke raèune. Nje su
u natjecanje s po 13 nominacija. podmiri bolniè ueen. djelatnika kad
u D air y Q rn je z ab ave jednog od
­Sam redatelj Scorsese veæ je šest puta bio nominiran za res to r an
zatvoren zbog
ve èe
Oscara ali ga dosad nije i osvojio. Ovo mu je 5. put da se natjeèe Restoran je bio anovi filmske ekipe. je naruèio sladol
ed
ig li C ru ise i os ta li èl
a n za po zn a to g glumca, koji
za Oscara za najbolju režiju. st otvorilo restor j se zadržao sat i pol.
Osoblje je rado jo
­Dva su glumca ove godine nominirana u dvije kategorije. jelo na zabavi na ko
uæu Versace
i uèinio dobro d
Prvi je crni glumac Jamie Foxx koji se istodobno natjeèe za odnu k
Oskara u kategoriji najbolje muške glavne uloge (pjevaèa Raya
n a s n ima k a mpanju za m
Charlesa u filmu "Ray") te za najbolju sporednu ulogu (taksista u Madon Madonna snim
ila je raskošnu
Po p -z v ije zd a Ve rsace. Nekad
filmu "Collateral"). p an ju z a modnu kuæu vim
reklamnu ka m nadila je no
­Druga osoba nominirana u dvije kategorije je holivduski e sn a "m a te rial-girl" izne lila Brana Wolf, a
eksc is
veteran Clint Eastwood, u selekciji za najboljeg režisera i za kampanju osm odnih
imidžem, koji je o jedan od najpoznatijih m
najboljeg glumca u filmu "Djevojka od milijun dolara". to ov je k ov je èi
sve ino.
­Foxx je tek 10. glumac u povijesti Oskara nominiran u dvije ijetu Mario Test ovne
fotografa na sv uje odjevena poput stroge posl
kategorije. Prije njega to su bili Jessica Lang 1982. (kada je a m am a p o ja vl j
ime, u rekl
osvojila Oskara za najbolju sporednu ulogu), Sigourney Weaver Madonna se, na ureðenom uredu atan dio od te
cifre
1988. (ostala bez nagrade), zatim Holly Hunter 1993. (dobila je žene i to u f u tu ris tiè k i
ok o 20 m ilio na dolara, a zn
anja stajala
Cijela je kamp im niti centa,
jer je
nagradu za najbolju ulogu), te Emma Thomson i Julianne Moore
ra èu n sla vne pjevaèice. ne žali meðut
2002. (nijedna tada nije primila nagradu). otišao je na ea" Dona te lla V e rsa ce
ijetu.
­Èetiri od pet glumaca koji se natjeèu za Oskara u kategoriji Šefica "Versac om mišljenju, "naj-žena" na sv
, p rem a nje n
najboljeg glumca tumaèe stvarne osobe. Jamie Foxx tumaèi Madonna
Raya Charlesa, Johnny Depp pisca Jamesa Matthewa Barriea
(autora Petera Pana), Leonardo DiCaprio glumi Howarda
Huguesa, a Don Cheadle ruandskog hotelijera Paula
Rusesabagina.
­S a m o C l i n t E a s t w o o d t u m a è i f i k t i v a n l i k .
Band Dubioza Kole
Hilary Swank, nominirana u kategoriji za "najbolju glumicu" za
interesovanja. Bran ktiv je nastao unijom dvije grupe iz dija
ulogu boksaèice u filmu "Djevojka od milijun dolara", jedina je oJ m
ovogodišnja glumica koja je veæ dobila tu nagradu (2000. za njegovali ambijenta akuboviæ i Vedran Mujagiæ, bivši èlanov etralno suprotnih sfera muzièkog
lnu muziku, fuzionis i sarajevskih Ornam
"Boys Don't Cry"). Ona je i jedina žena ikad izabrana za ulogu Gluho Doba Against ali su se sa zenièkim enata, koji su
De str
boksaèice. bitisanja ogranièava f Age i nastao je prilièno razbarušeni eet rap improvisation bendom
ju Kolektiv, èije se um
“èeliènog grada” A u domenu unije reggaea, hip-hopa, jet
­Prvi put u igri su èetiri crna glumca: Jamie Foxx za "Ray" i za disa i Adis Zvekiæ, new agea, ethna, du nièke sfere
završetku rata u Bos Almir Hasanbegoviæ ba... Potomci
"Collateral", zatim Sophie Okonendo i Don Cheadle za ulogu u ni, i
filmu "Hotel Rwanda", te Morgan Freeman za "Djevojku od neophodno iskustvo. uèestvovali na velikom broju evropskih Alan Hajduk prethodno su, po
glazbenih festivala,
milijun doalra". Muzièki gledano, CD te tamo sticali
podijeliti u dvije ispr se može sasvim lako
­Deset od dvadeset glumaca i glumica prvi se put natjeèu za ep
korespondiraju. Prv letane cjeline, koje dobro
Oskara. u predstavljaju komp
èija je potka bazi ozicije
­Kolumbijska glumica Catalina Sandino Moreno, nominirana èn
ispjevavanjem poru i reggae, sa hip-hop
ka
za Oskara za najbolju glumicu u filmu "Marija milosti puna" 25. producirani brojevi , a drugu modernije
je glumica (ili glumac) koja ne glumi na engleskom jeziku. što balansiraju na
new agea. Za prvi granici
sing
Dosad je Oskara ponijelo samo troje glumaca koji nisu govorili 'Bring the System Do l izabrana je numera
engleskim jezikom: Talijanka Sofia Loren, 1961. proglašena wn
momci iz Public Enem ', koja izgleda kao da se
najboljom glumicom u filmu "La Ciociara" te njezin y
sunarodnjak Roberto Benigni, dobitnik Oskara za najboljeg Kingstona i zapoèeli namah našli u predgraðu
ustanak usklikom us
glumca 1998. u filmu "Život je lijep". Treæi je Portorikanac “put the governme tanak
nt
Benicio del Toro koji je dobio Oskara za sporednu ulogu 2000. down, power to all up, put the government
those who would n
za ulogu policajca u filmu "Traffic" (govorio je španjolskim crown”. eed no
jezikom). Posebnu zanimljivos
(originalna igra rijeè t predstavljaju u
­Oskara za najbolju glavnu ulogu 1959. i najbolju žensku i - “Be highirly man, vodne numere 'Bosnian Rastafaria' i
protkani “sevdah” tri not 'Be
sporednu ulogu 1996. dobile su strane glumice, Francuskinje lerima, odnosno pasa sikirly man”), te 'Receive', u kojima su Highirly'
žima na harmonici i izv rap
Simone Signoret i Juliette Binoche, ali one su glumile na ornim žièanim instru i reggae
engleskom jeziku. mentima.

20
 PEDAGOGIJA/URADI SAM
POKLONI MEÐU MLADIMA
Kad su u pitanju pokloni kao znak pažnje, simpatija i ljubavi mladi
su ponekad u dilemi. Zato vam dajemo sugestije i savjete:
Za mlade važe ista pravila, samo što mladi meðusobno nikada ne
poklanjaju vrednije, skupocjene poklone. Ti pokloni trebaju biti takvi
da djevojèica, djevojka, djeèak ili mladiæ bez ustruèavanja mogu da ih
prime. Pokloni ne smiju da obavezuju. Djeèak ili mladiæ poklanja
cvijeæe, bombone ili neku sitnicu. Djevojèica ili djevojka poklanja
knjigu, ploèu ili slièno. One nikada ne poklanjaju cvijeæe. Pokloni se
daju obièno nekim povodom, ali ako se dvoje mladih vole onda mali
pokloni mogu da se i èešæe daruju.

KAKO UÈITI?
Svako biæe na ovoj planeti obavlja svoje zadatke. Lijeènici lijeèe, glumci glume, a uèenici uèe. Naravno, uèiti nije
lahko, Kako se uèi i to treba nauèiti.
-Za uèenje svaki dan treba odvojiti tri sata;
-Uèimo li svaki dan u isto vrijeme uèenje æe biti uspješnije;
-Uèiti uvijek na istom mjestu prozraènom i svijetlom, gdje ima dovoljno mjesta za školski pribor;
-Za uèenje je potrbna koncentracija, mir i tišina;
-Stalno treba kombinovati uèenje i odmor. Nakon 40 minuta uèenja potrebno je 5-10 minuta odmora.
-Da nauèeno ne bismo zaboravili, potrebno je èesto ponavljanje jer „ponavljanje je majka znanja“.
-Kod nekih uèenika preovladava slušno, kod drugih vidno, a kod treæih motorno zapamæivanje, no svi moraju imati
u vidu slijedeæe:
Sve što u školi nauèimo dobro æe nam doæi u vlastitom životuzato uèimo sa razumijevanjem, pronalazimo veze,
sliènosti i suprotnosti sa onim što veæ znamo, što smo èuli ili vidjeli.

URADI SAM
PRAKTIÈNI KUTAK

FUTROLA ZA NAOÈALE

Radni postupci i rukovanje alatom

Prenesite nacrt na materijal. Radi bržeg i

ekonomiènijeg rada poslužite se šablonom. Crtajte
olovkom. 10 140 10
Izrežite dijelove. Po pravim linijama režite oštrim
nožem uz ivicu èeliènog lenjira, a po krivim linijama
20
T VO RENO

režite makazama.
Dijelove æete spojiti prošivanjem pomoæu uskih 2 kom
70
A V IT I O

traka koje æete izrezati od istog materijala (može

50

biti u drugoj boji) ili debljim koncem.

O ST

Pravilno obilježite, a zatim izbušite rupe. Probijanje

materijala izvršite pomoæu alatki kojima 15 130 15
raspolažete (probijaè, trozubi probijaè, kliješta za 160
probijanje rupa).
Bušite zajedno oba dijela koja æete spajati. Da se dijelovi prilikom bušenja ne bi pomicali, na
nekoliko mjesta spojite ih ljepljivom trakom (selotejpom).
Prema obliku rupa i naèinu spajanja (opšivanja) koji su prikazani na slici, spojite dijelove
opšivanjem ili prošivanjem pomoæu trake.

21
SVOJU FUTROLU MOŽEŠ POKLONITI DRAGOJ OSOBI.
 RELIGIJA
VE RESULIHI
(VJEROVANJE U BOŽIJE POSLANIKE)
Jedna od osnovnih dižnosti muslimana je vjerovanje u Božije poslanike. U Kur´anu se
Kariæ Asmira VI-2 poimenièno spominje 25 poslanika. Imena tih poslanika su: Adem, Nuh, Idris, Salih, Ibrahim,
Hud, Lut, Junus, Ismail, Ishak, Jakub, Jusuf, Ejub, Šuajb, Musa, Harun, El-Jese, Zul Kifl,
Davud, Zekerijja, Sulejman, Iljas, Jahja, Isa i Muhamed a.s. Kariæ Asmira VI-2

ZABORAVLJENA ZENIÈKA MEDRESA

Mekteb èaršijske džamije
Dvorište medrese
Unutrašnjost biblioteke
D
olaskom Osmanlija (današnji Turci) na podruèje Bosne i Hercegovine (zvanièna
godina 1463.) dolazi vjera Islam. U veæim i razvijenijim gradovima Osmanlije
podižu tipiène islamske objekte – džamije, a uz njih i odgojno-obrazovne
ustanove-medrese (npr. Gazi Husrev-begova džamija i medresa u Sarajevu izgraðena
1531. i 1537.).
Zbog svoje nerazvijenosti i nenaseljenosti
(naime, prema popisu stanovnika iz 1489.
godine Zenica je imala samo 96 domæinstava,
a u popisu iz 1557.godine Zenica je imala
preko 330 domaæinstava sa više od dvije
hiljade stanovnika) Zenica biva na margini
dešavanja, izgradnje i interesa Osmanlija.
Darežljivošæu sultan Ahmeda izgraðena je
1720. godine džamija, a uz nju i medresa u
Zenici. Oba objekta su dobili nazive po svom
utemeljitelju: „Sultan Ahmedova džamija“
(danas poznatija kao „Èaršijska džamija“), i Medresa danas
„Sultan Ahmedova medresa“.
Zbog ostarjelosti i tršnosti zgrada Medrese je u periodu izmeðu 1923. i 1927. srušena
i povo izgraðena sa proširenjima i takav izgled i dimenzije saèuvala je i do danas.
Naredbom tadašnje vlasti 1946. godione Medresa je zatvorena i prestala je sa
radom, a radila je bez prestanka punih 226 godina.
Nikad više nije služila svojoj svrsi.
1969.godine zgrada Medrese je renovirana i adaptirana i od tada služi kao muzej.
Od 1962, godine Medresa je ponovo u vlasništvu Islamske zajednice. Pa iako ovu
zgradu svi još uvijek nazivaju Medresa, u njoj nažalost nema ðaka, nego su u njenim
prostorijama smješteni Medžlis Islamske zajednice Zenica i biblioteka „Muhamed Seid
Serdareviæ“.

UDROG LU KMANA
SAVJETI M b o ko m o re u
lj u d i u
i mnogo se Allaha, a veslo- è
n jemu utop
i. Tvoja
vrsto
vijet je du ilo- vjera
S ine moj! S o d B o ga, korm m ne
•
k a b u d e – stra h
e A lla h a d ž.š.
ri i p o b o žni dok i sa ma
laða ne elja vasio
n
a budu d
ob ijetli, a sa
je u Stvorit ljudima d d rugima sv
pouzdan Ne sa v je tu j
biti svjetil jka ko ja
Sine moj! protivnom sutnoga
•
ta ka v, je r æ e š u
a s tv a rima: od
budeš je po trim
izgori. n ik se pozna se zlu raduje. lijapo
S ine moj!
Z a vid
ska i sv a èijem g a st a b la tako su
• tnome la ukras svo
žava, prisu ko god su ruže
omalova K a
Sine moj! ditelja.
ras svojih ro

22
• u k
d je c a
odgojena
 ZANIMLJIVA GEOGRAFIJA
NEPREDVIDIVA RIJEKA BOSNA

S
tari ljudi kažu da je rijeka Bosna nekada bila dublja nego sad. Usljed obilnih
padavina 12.05.1965.g. korita rijeka Bosne i njenih pritoka, Koèeve i Babine
rijeke, postala su tijesna. Vodostaj Bosne dostigao je kritiènih 440 cm.
Razbješnjela stihija jurnula je svom žestinom i oštetila gradski vodovod. Voda je
prodrla u podrume naselja Blatuše. Bosna je bila naroèito zloèudna od Lašve do
Raspotoèja gdje se nalazi vir zvani „Mrtvice“. Dosta ljudskih života ugasilo se u tom viru.
Pored „Mrtvica“ po zlu je bio èuveni i „Bojin vir“ zbog kojeg su oplakale mnoge majke i
oèevi. Ali, i pored toga što je u svojim njedrima skrivala opasnosti Bosna je za mnoge
bila izazov. Najhrabriji ljudi koji su se viðali na rijeci Bosni bili su zenièki ribari. Èesto su
èamcima krstarili rijekom. Na nekim mjestima morali su da upravljaju èamcima
taèno u milimetar. Prilikom vožnje služili su se kolèevima. Bez obzira na sve ovo Bosna
ima i svoje èari, posebno kad se u njoj ulovi najcjenjeniji „kralj riba“ som. Najveæi
somovi lovili su se ispod tvrðave Vranduk. U tom viru vaðeni su somovi teški i do 60 kg.
Nije „ribarska prièa“, èasna rijeè.

DZINOVSKA RIJEKA

N
il je najduža rijeka na svijeta. Dužina njenog toka iznosi oko 6700 kilometara. Sve do prošlog stoljeæa, geografi su
smatrali da Nil izvire ispod Mjeseèevih planina (tada još neispitano podruèje) koje se nalaze u Centralnoj Africi.
Meðutim, Nil istièe iz Viktorijanskog jezera. To jezero dobija vodu od rijeke Kague, koja dolazi sa planine Ruande. Zbog
toga se taj planinski masiv smatra izvorištem rijeke Nil. Ona protjeèe kroz više od pola Afrike, s juga prema sjeveru, i uliva se u
Sredozemno more. Pri svom ušæu Nil se razliva u ogromnu deltu, dugu 160, a široku 250 kilometara. Gorostasnim Nilom u
sekundi protjeèe oko 2000 m3 vode, a za vrijeme visokog vodostaja (od juna do septembra) èak 10 000.

Bušmani ljudi grmlja

B
ušmani su najstarije autohtono stanovništvo Kalaharija. Ime im
potièe od engleske rijeèi bushmen - ljudi grmlja. Sami sebe
nazivaju San, a spadaju u posebnu negroidnu skupinu
necrnaèkog stanovništva. Bušmani su niskog rasta (150 cm), suha tijela
i nerazvijenih mišiæa. Put im je bakrenastožuta, a koža duboko
naborana. Danas ovaj narod nema pisma, kalendara, a ne poznaje ni
dekadni sistem (najveæi broj im je èetiri). Govore klik (bušmanskim)
jezikom. Bušmani žive u peæinama ili u primitivnim kolibama. Muškarci
se bave lovom, a žene skupljaju plodove i insekte. U duhovnom životu
Bušmana je izuzetno znaèajan praotac GANAB.

Da li znate?
JDa bi u sluèaju da presuši svjetski okean ostalo toliko soli, da bi se od nje moglo napraviti èetrnaest kontinenata velikih
kao Evropa.
JDa kupaè u Mrtvom moru može èak i èitati novine bez bojazni da æe potonuti.
JDa su pripadnici afrièkog plemena Vatuzi, u prosjeku najviši ljudi na svijetu. Prosjeèna visina muškarca iznosi 183 cm.
Nasuprot ovome najniži ljudi na svijetu su Mbutu Pigmejci, takoðer iz Afrike sa prosjeènom visinom 132 cm.
JDa u Velsu postoji selo èiji naziv ne može izgovoriti nijedan stranac. To selo se zove
LLANFAIRPWLLGWYNGYLLGOGERYCHWYRNDROBWLLLLANTYSILIOGOGOGOCH (58 slova) što u prevodu znaèi „Crkva svete
Marije u dolini bijelog lješnjaka sasvim blizu vrtloga i do crkve cijo pokraj crvene peæine“.

23
 ŠKOLA SLIKANJA
Faze rada prilikom slikanja motiva.

Nacrtati odabrani motiv olovkom, kredom u boji

ili ugljenom za crtanje i obojiti pozadinu motiva.

Bojiti nacrtane planove motiva

rjeðe nanešenim bojama.

Povezati prednji i zadnji plan slike

gustim i rijetkim namazima boje.

Definisati detalje motiva koristeæi se

rijetkim i gustim namazima boje.

24
 MUZIKA
e p oz n ans m
iž t vos o
Bl a viol i n
Ljepota zvuka violine zavisi o kvalitetu drveta, o obliku, o velièini i o laku kojim se violina
lakira. To su dobro znali stari majstori – graditelji meðu kojima treba na prvom mjestu spomenuti
one iz talijanskog mjesta Kremona. Tu su živjele èitave porodice koje su se stoljeæima bavile
izradom, a to su prije svega porodice Amati, Stradivari, Gvarneri. Istièe se Andrea Amati, sin
imuænih roditelja, koji je imao sredstava da nabavi najbolji materijal za svoje violine.
Javorovo drvo je kupovao u Veneciji i to u
obliku vesala koja su dolazila Mleèanima iz naših
krajeva, iz Bosne. Svojim neumornim i savjesnim
radom stekao je ubrzo ime vrsnog graditelja violina
XVI stoljeæa. Do danas su saèuvane 2 njegove
v i o l i n e ko j e d a n a s p r e d s t a v l j a j u p r a v u
dragocjenost i èije cijene dosežu do nekoliko
miliona dolara. Razumljivo je da se uz to vežu
pokušaji kraðe i prevara. Dogodilo se jednom
poznatom umjetniku da mu je kutija sa violinom
nestala dok se klanjao i zahvaljivao publici na
aplauzu. Još jedna tako vrijedna violina nestala je
jednom diplomati koji je lijepo svirao i pomno
èuvao svoj instrument. Jednog je dana šeæerom
hranio svog papagaja koji ga je u znak zahvalnosti
„poljubio“ ozlijedivši mu kljunom gornju usnu.
Mladi umjetnik je obolio od trovanja, poèeo se koèiti, grèiti, a u smrtnom strahu pritiskao je uz
grudi stvar koju je najviše volio na svijetu – kutiju sa skupocjenom violinom. Naðen je ujutro
mrtav, a u zgrèenim, ukoèenim rukama držao je praznu kutiju svoje violine koja nije više nikad
pronaðena.

u z i è k i h klupa
k i bi s e r i izm
Ðaè EOPARD.
(Leopold)
onièara“. eæena svim
herojima.)
se L osti osv
o ca rto v otac zvao
n „ g os to ljubivog g (Simfonija „Eroika“ p
-M si za šehide
.
erdi je bio
-Ðuzepe V omponovao muziku Èajkovski)
k - Nadežda)
-Betoven je vski – lija (Pjotr Iljiè g je Nedžada (Mek
iko vsko
-Pjotro Èa fina nsirala Èajko uberkuloze) nije Onjegin
)
a k oja je lo ze (t “ (E v ge
-Žen boko Onjgin
umro od tr ao operu „Erengije
-Šopen je zir
i je kompo
-Èajkovsk

25
 INFORMATIKA
RAÈUNARSKE IGRE

K
omjuter je najpopularnija alatka današnjice. Lahko se primjenjuje u svakodnevnom radu,
nauci, tehnici itd. Našim uèenicima najinteresantnija primjena raèunara su igrice.
Uèenicima ne treba braniti da rade ono èto najviše vole na raèunaru a to je igranje, ali
poželjnije je da ga koriste za kreativnije stvari. Moramo shvatiti da trebamo u svakodnevnom
angažmanu naæi mjesta za svaku aktivnost ukljuèujuæi igranje, ne zanemarujuæi svoje obaveze
npr. uèenje. Provoðenje najveæeg dijela svog slobodnog vremena za raèunarom velika je
opasnost i može imati štetne posljedice za zdravlje i razvoj mlade liènosti.

Industrija zabave, znajuæi da su

djeca željna avanture, pokušava
razbiti monotoniju ustaljenog
školskog sistema. Nažalost, najviše
se na igrama eksploatira nasilje, jer
industrija zabave zna da æe nezrelu
osobu privuæe nešto „krvavo,
brutalno i nasilno“. Da bi se mladi
izvukli iz zaèaranog kruga
agresivnih komjuterskih igara
potrebno je napraviti uslove da se
koriste primjerene igre i da se
potièe drugi kreativni rad na
raèunaru. Kreativne i edukacijske
igre su u manjini. Dominiraju
pucaèke, ratne, avanturistièke, Tipièan “akcioni junak” savremenih igara
fantazijske, igre u svemiru...

One kod igraèa razvijaju refleks, treniraju živce, djeluju na psihu i u njima igraè uglavnom
treba reagirati na situaciju. U ovim igrama ima malo vremena za misaoni proces. On bi trebao
biti znatno duži, a ne da u igri dominira borba za bodove i stalni pritisak da se „izgubi život“ ili
propadne u ambis. Najkorisnije igre su logièke igre jer podstièu na razmišljenje.
Igre se najèešæe dijele na:
Ratne igre
Logièke
Simulacijske
Borilaèke
Igre s kartama
Pucaèke igre
Platformske
Arkadne
Futuristièke
Vazdušne simulacije
Edukacijske
Strateške
Akcijske
Avanturistièke
Detektivske

Arnesa Kobiæ VII-3

26
 INFORMATIKA
SLUŽITI SE INTERNETOM ILI SLUŽITI INTERNETU ?
Kada se danas prièa o informatici, ljude odmah asocira uglavnom na internet. Hoæu da kažem
da je mnoštvo ljudi koji misle da raèunar služi samo da bi se „prikaèili“ na internet. A i sam internet
nam nije jasan. Kad smo kod interneta, trebamo znati to da je internet kao i mnoge druge stvari na ovome svijetu, „maè sa
dvije oštrice“. Iz iskustva znam ljude (doduše malo ih je) koji su shvatili kako i na koji naèin da iskoriste internet, pa su diplomske
radove na fakultetima, pa èak i doktorate spremali pomažuæi se internetom. S druge strane, velika veæina ljudi (najviše
omladine) zloupotrebljavaju internet na taj naèin što provode mnogo vremena ne znajuæi ni sami svoj cilj. Ili posjeæivanju
razne „zanimljive“ web-stranica koje se nude, a preko kojih su poslati razni „virusi“ koji uništavaju raèunar, onom koji se
„upecao“, kao i svakom onome ko ima bilo kakve veze sa dotiènim (misli se na sve one koji se dopisuju elektronskom poštom
sa dotiènim ili bilo kojim drugim putem).
Naprimjer, mnogi ne znaju da i oni mail-ovi, preko kojih se dopisuju mnogi ljudi putem interneta, budu i mogu da budu
išèitavani. Kako? Napravljeni su takvi programi na sesrverima, preko kojih se razmjenjuje elektronska pošta (slanje mail-a), a
rade na taj naèin da stopiraju svako pismo koje sadrži bilo koju rijeè vezanu sa onim što je predmet neèijeg interesovanja. Pa
ako nekog interesuje Bosna, tada svaki mail u kome ima bilo šta napisano a što je povezano sa Bosnom, biva zaustavljen na
tim serverima i manipuliše se njime. (Ako ih naravno plaho interesuje Bosna ? ).
Zakljuèak: Nekome internet služi, dok neko služi internetu. Pa naðimo se u jednoj od ove dvije skupine ?
Potrebno je samo ukucati SCIENCE (nauka) u jedan od bilo kojih web-pretraživaèa (Google, Altavista, Yahoo itd.) da bi se
našli u prvoj, gore navedenoj, skupini. Tada æete, naravno, „upasti u more“ u kome možete da „ronite“ i tražite znanje.

KRUŠKE, JABUKE I BANANE U INFORMATICI

Rješenje nekog problema, primjera radi iz matematike, ne samo da treba da bude taèno nego i kreativno. Najbolje rješenje je
!
ono koje iziskuje najmanje truda. Sada æemo uz pomoæ raèunara (u Basic-u) riješiti zadatak za nekoliko minuta za èije rješenje
bi nam inaèe trebalo 5 do 10 puta više vremena ukoliko bismo se odluèili da zadatak rješavamo „pješice“.
Jasmin ima 100 KM. Za tih 100 KM treba da kupi jabuka, krušaka i banana tako da njihova ukupna težina iznosi 100 kg.
Koliko kilograma jabuka, krušaka i banana treba da kupi ako su cijene sljedeæe:
1 kg jabuka košta 0,50 KM,
1 kg krušaka košta 1,00 KM,
1kg banana košta 2,00 KM.
Izraèunati broj svih moguæih kombinacija.
Rješenje: Koristit æemo tri brojaèa: JABUKE, KRUŠKE i BANANE, te varijablu KOMBINACIJE za smještaj broja svih moguæih
kombinacija.
Iz uslova zadatka možemo napisati: 0,5*jabuke + 1*kruške + 2*banane =100
jabuke + kruške + banane = 100
Sada možemo napisati KOD programa u BASIC-u:
5 COLOR 2
10 KOMBN ACIJE = 0
20 FOR JABUKE = 1 TO 98
30 FOR KRUŠKE = 1 TO 98
40 FOR BANANE =1 TO 98
50 IF (( 0,5 * JABUKE + 1 * KRUŠKE + 2 * BANANE) = 100 AND
(JABUKE + KRUŠKE + BANANE = 100) THEN
KOMBINACIJE = KOMBNACIJE + 1: PRINT „JABUKE =“; JABUKE;
„KRUŠKE=“; KRUŠKE; „BANANE=“; BANANE
60 NEXT BANANE
70 NEXT KRUŠKE
80 NEXT JABUKE
90 PRINT „Ukupan broj kombinacija iznosi:“ ;KOMBINACIJE
100 END
Pokretanjem programa dobit æemo 33 kombinacije kupovine jabuka, krušaka i banana za 100 KM. Te kombinacije su
prikazane na sljedeæoj tabeli:
Jabuke 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64 66

Kruske 97 94 91 88 85 82 79 76 73 70 67 64 61 58 55 52 49 46 43 40 37 34 31 28 25 22 19 16 13 10 7 3 1

Banane 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33

27
 RUKOTVORINE

a - vrijed
src ne
la r
p

u
To

ke

Obradujmo naše najdraže!

Sekcija “Zlatne ruke”

28
 ZABAVNI KUTAK
i spr ažnje ne ba terije mobitela! eb no u velikim gradovim
a roditelji radi
Spas za reæu grad om, p os poput školskog
nja djeca sama k
etogodiš itel biti normalan
ob
Kako se veæ i des ko æe veæini vas m rijom, postoji
se m ob itele sa sobom. Ta na ðe š s ispražnjenom bate
sigurnosti tra že da no se usred gr ad a se ubrzo raširi i u
ra no m dje tinj stvu. Za sluèaj da Lo nd on u, no za oèekivati je da
pribora veæ u
ad može koristiti s
amo u Britanije.
s e, d o du še , zas æe us ko ro po sta vljeni širom Velike
rješenje. Ono i
ni "Napuni me", b
akvi kiosci, nazva
druge gradove. T
Hogar Strašni
Anagram SMS
Ako zadržiš ovu poruku - VOLIŠ ME,
Premetanjem slova doði do rijeèi! ako je ignorišeš - OBOŽAVAŠ ME,
HKORPAE - ______________________ ako ne odgovoriš - SANJAŠ ME,
ETUTMRNINS - __________________ ako odgovoriš - NE MOŽEŠ BEZ
TGOMOATOSL - _________________ MENE!
IETPAC - ________________________
REANMNOTPEN - _______________

ovima
h su di oni ka natjecanja u skok
Ljudi ptice! da ? Ne, nego samo jedan
od 18 hr ab ri
s ti je ne vi so ke otprilike 1000 m
etara, a svi
vion m ož zapoèi nju s a bno odijelo
Je li ovo ptica? A jene u No r veškoj. Padovi se i z a pr av o je odjeven u pose
dn e sti a na pr vo j s l ic moæ æe
padobranom s je sk o èi li. Ne obièni èovjek-ptic i ve l iki pa dobran uz èiju po
e š no rio p r av
natjecatelji su uspj okom spuštanja ot
vo
ga us po ra va pr i padu, da bi se t
koje
lo.
sretno dotaknuti t

že Suljo
riku - ka
Novinari pitali Japanca
i Sulju šta im je
- Opet
mi se id
eu A m e
rici?
REBUSI
u Ame
najvažnije u životu. ar si ve
æ b io
r išlo.
mjestu mi je Muji. pet ”? Z li mi se i juèe
Japanac: - Na prvom a ko “ o
ravlje, a na -K io, a
Japan, na drugom zd isam b

KO
- Ma n
treæem porodica.
tu mi je zdravlje,
Suljo: - Na prvom mjes U vozu: (konduk
, a Japan mi je tek ter i putnik)
na drugom porodica - Karta?
na treæem mjestu. - Cipela!
- Šta cipela?
- Šta karta?

Biseri iz školskih klupa

- Naša najveæa ravnica je more.
- Životna sredina je ovo ovdje. (Uèenik je pokazao rukom na stomak.)
- Istambul leži na fosforu.
- Kišobran se na njemaèkom kaže Der Kišober.
A ETAK
M

- “Ja sam krenula u školu. Ja sam došla u školu. Ja sam sjela u klupu. Ja
sam ...” (dio uèenièke pismene vježbe)

AF I TI OKO ZA OKO - PASTA ZA ZUBE!

Izaðite na balkone - pozdravite šampione!
G R
Rebusi:
RJEŠENJA
Peharko, Alija Nametak
Anagram: Peharko, instrument, stomatolog, petica, permanentno

29
 LIKOVNA GALERIJA

Valjevac Irmel II-1 Smajloviæ Amila IV-1

Odobašiæ Safet IV-1 Arnela Hamziæ VIII-3

30
 LIKOVNA GALERIJA

1
ut o v iæ VII-
Mahm
Adela

no v i æ VIII-1
usa
Erna H

æ VI-3
da d Per a t o v i
Ve

31
 Sveèana izjava
U èasu kada stupam na plemenitu i
odgovornu dužnost nastavnika
sveèano izjavljujem da æu svoje
znanje i sposobnosti staviti u
službu odgoja i obrazovanja djece.

Svoj posao æu obavljati struèno i

savjesno, dostojanstveno i s
ljubavlju.

Kod uèenika æu izgraðivati,

njegovati i razvijati bosanske i
univerzalne odgojne i obrazovne
vrijednosti.

Èuvat æu èast nastavnog zvanja.

Poštivat æu i uvažavati liènost

uèenika.

Ovo izjavljujem sveèano i

slobodno, pozivajuæi se na svoju
èast.