KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Tip: Izborni
ETF EEI KEE 4860

Varijanta 20-21
1
 Blok predavanja II
Autor prezentacije
• doc. dr. sc . Vedad Bečirović, dipl.el.ing.
• e-mail: vbecirovic@etf.unsa.ba;
• e-mail: vedad_b@hotmail.com.

Izdavač: Univerzitet u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet;

Objavljeno 2021.
Kratak opis predavanja
Definiranje procedura mjerenja pojedinih pokazatelja kvalitete električne energije
(karakteristike napona napajanja). Mjerenje harmonika prema standardima i ocjena
klase tačnosti. Primjeri mjerenja valnog oblika struje potrošača. Obrada rezultata
mjerenje harmonika. Izračun drugih pokazatelja KEE na osnovu harmonika. Izračuni
drugih električnih veličina koje su u vezi sa određenim pokazateljima KEE.
Procjena kratkotrajnog flikera i ocjena klase tačnosti flikermetra prema
standardima. Izračuni dugotrajne vrijednosti flikera.
Uvod u problematiku (1/3)

Međunarodna važeća definicija kvalitete električne energije

prema IEC 61000-4-30:2015 RLV je:

„Obilježje električne energije u određenoj tački elektroenergetskog

sistema promatrano u usporedbi s referentnim tehničkim parametrima.“

Nadzor KEE
Povremeni nadzor KEE
Bez nadzora KEE

mjerenje obrada ocjena

EES • Senzori napona i struje • Trendovi • EN 50160
• IEC 61000-4-15 flikeri • Događaji • IEEE 519
• IEC 61000-4-7 harmonici • Tranzijenti
• IEC 61000-4-30 procedure
• ostali parametri prema IEC • Baza podataka
• IEEE 1159 • Prijenos podataka
 Uvod u problematiku (2/3)

Tehničke karakteristike električne energije:

• frekvencija
• polagane promjene napona (kolebanja napona)
• treperenje (flicker) • Definisane procedure mjerenja
• naponske nesimetrije • EN 50160 definiše dozvoljene granice
• naponi viših harmonika
• signalni naponi superponirani naponu napajanja

• naponi međuharmonika • Definisane procedure mjerenja

• brze promjene napona (Tranzijenti)

• povremeni prenaponi mrežne frekvencije između • Definisane procedure mjerenja i
faznih vodiča i zemlje registriranja događaja
• prijelazni prenaponi između faznih vodiča i zemlje

• Definisane procedure mjerenja i registriranja

• propadi napona događaja
• kratkotrajni prekidi napona • Nisu prema EN 50160 definirane dozvoljene
• dugotrajni prekidi napona granice
• Predlaže se da bude predmet ugovora
 Uvod u problematiku (3/3)
• Definiše se ugovorom
• Izvori / razlozi
• Sklopne operacije
• Tretman neutralne tačke
Problemi KEE u Evropi • Pokretanje EMP
Propadi napona • KS u EES-u
• Atmosferska pražnjenja
Kratkotrajni prekidi napona • Izvedbe mreže

Dugotrajni prekidi napona

Naponi viših harmonika i međuharmonika EN 50160 definirala ograničenja
Tranzijenti
• frekvencija
Ostali tehnički parametri • polagane promjene napona
• treperenje (flicker)
• Sklopni prenaponi 11% • naponske nesimetrije
24% • signalni naponi
• Atmosferski prenaponi

28%
19%
5%
13%
• Potrošači 56% problema kupac i distributer
• Distribuirana treba da definišu ugovorom o KEE
proizvodnja
Dijagram kreiran prema istraživanjima CIRED/CIGRE JWG 4.107 grupe
Mjerenje harmonika (1/29)

Harmonici subharmonici i interharmonici (Harmonic, Interharmonic, Subharmonic) –

osnovnom harmoniku napona ili struje (frekvenca 50Hz ili 60Hz) dodata vrijednost
prostoperiodičnog napona ili struje predstavlja fenomen harmonika, subharmonika i
interharmonika. U ovisnosti u kojem se frekventnom domenu nalaze dodate
vrijednosti i koju imaju korelacionu vezu sa osnovnim harmonikom definišu se
harmonici, subharmonici i interharmonici.

tip harmonika definiran prema

harmonici f = n·f1 pri čemu je n cijeli broj veći od nule (n > 0)
DC komponenta f = n·f1 za n = 0
interharmonici f = k·f1 za k > 0 i pripada skupu realnih brojeva R+ i k ≠ n
subharmonici 0 < f < f1
Napomena: f1 je frekvenca osnovnog harmonika
 Mjerenje harmonika (2/29)
Primjena Fourier-ove transformacije u oblasti praćenja (monitoringa) kvalitete električne
energije ima značajnu ulogu. Kako se analiza signala (oblik napona i struje) procesira u
diskretnom vremenskom domenu tada nije moguće primijeniti Fourier-ove
transformacije u analitičkom obliku već se koriste algoritmi Fourier-ove transformacije u
diskretnom domenu tj. DFT (Discrete Fourier Transform) i FFT (Fast Fourier
Transformation) analize signala.

Primjer razložene funkcije f(t) na harmonike n = 1,2,3

Mjerenje harmonika (3/29)
Primjer Slika prikazuje primjer mjerenja harmonika sadržanih u struji, koje uzima iz
mreže (konzumira) KFL (kompakt flor lampa) sijalica. Posljedica valnog oblika struje je
elektronika integrirana u samoj sijalici i princip rad KFL sijalice. Signal je obrađen prema
IEC61000-4-7; IEC61000-4-30.

 Nije od interesa fazni stav harmonika.

 Mjerenje harmonika (4/29)
IEC 61000–4–7 (2002.-08.)
Elektromagnetna kompatibilnost – Dio 4: Testiranje i mjerne tehnike – Sekcija 7: Opće
upute za mjerenje harmonika i međuharmonika i instrumentacija, za sisteme
napajanja i priključenu opremu.

Odnosi se na instrumentaciju namijenjenu za mjerenje harmonijskog spektra u

frekventnom opsegu do 9 kHz koji su superponirani sa osnovnim harmonikom
sistema napajanja 50Hz i 60Hz.

Za praktične uvjete ovaj standard pravi razliku između harmonika, međuharmonika

i drugih harmonijskih komponenti.

On definira mjernu opremu namijenjenu za testiranje pojedinačne opreme u

saglasnosti s ograničenjima u nekoliko standarda (npr. ograničenja harmonika
struje koji su dati u IEC 61000–3–2) kao i mjerenja harmonika struje i napona u
sistemu napajanja.
Ovaj standard predstavlja osnovu za mjerenje harmonika i međuharmonika.

U tabeli su definirane klase I i II koje se dodjeljuju instrumentima za mjerenje

harmonika u ovisnosti o grešci mjerenja.
 Mjerenje harmonika (5/29)
 Prema strandardu IEC 61000–
4–7 (2002.-08.) harmonici se
preračunavaju primjenom
Fourier-ove transformacije;

 Za određivanje harmonika
koriste se numerički proračunai
DFT ili FFT algoritmi.

 DTF – Diskretna Fourier-ova

transformacija (engl. Discrete
Fourier Transform);

 FFT – Algoritam brze Fourier-

ove transformacije (engl. Fast
Fourier Transformation).
Mjerenje harmonika (6/29)
Inom – nominalna struja koja je u opsegu instrumenta
Unom – nominalni napon koji je u opsegu instrumenta
Um i Im – mjerne vrijednosti napona i struje
Pn – nominalna aktivne snage
Pm – mjerna vrijednost aktivne snage

Tabela 1 - Definiranje mjerne nesigurnosti prema normi IEC 61000-4-7 za klase I i II

 Mjerenje harmonika (7/29)

Greska mjerenja harmonika treba da bude u granicama propisanim prema

standardima, te instrument klasicirani. U tablici na prethodnom slajdu definisane su
klase I i II koje se dodjeljuju instrumentima za mjerenje harmonika u ovisnosti o
pogrešci mjerenja.

Prema IEC 61000-4-30 defnirane su klase instrumenata za monitoring KEE (Klasa A i

Klasa S), odnosno ovaj standard se poziva na procedure mjerenja harmonika prema
IEC 61000-4-7. Instrumenti Klasa A zadovoljavaju strožije zahtjeve mjerenja. Da bi
instrument bio klase A po pitanju mjerenja harmonika i međuharmonika, treba da
zadovolji slijedeče uslove:

 da mjeri harmonike i međuharmonika prema IEC61000-4-7 prema Klasi I;

 da je pogreška mjerenja u opsegu od 10% do 200% Klase 3 prema IEC61000-2-4,
 da je imun na interferencije u mjernom opsegu do 200% Klase 3 prema IEC61000-
2-4.
 Mjerenje harmonika (8/29)
PRIMJER: Za instrument Klase A nominalnoga napona Unom=300VAC, odnosno maksimalnog
ulaznog napona 600VAC efektivne vrijednosti, koji se danas najčesće susreću formiran je graf
dozvoljene pogreške. Na istome grafu date su raspodjele teoretskih pogrešaka 14bit i 16bit
DAQ kartica za skeniranje analognih kanala. Danasnji uređaji za nadzor KEE su zasnovani na
14bit ili 16bit DAQ karticama. Ako se teoretskoj tačnosti navedenih DAQ dodaju pogreske
nastale uslijed digitalne obrade signala (FFT transformacija i priblizno odredivanje koecijenata
(harmonika), grupiranje harmonika) dobiva se realna procjena opsega mjerenja harmonika.

Relativna greska mjerenja harmonika u funkciji iznosa harmonika

Mjerenje harmonika (9/29)
 Tačka prelamanja na grafiku (prethodni slajd) za 300V je 3V. Za 3V
instrument treba da osigura točnost ± 5% . Područje mjerenja od 0.3V do 3V
predstavlja područje nepouzdanih mjerenja. Kako se može vidjeti sa grafika
14bit i 16bit A/D konvertori navedeno zadovoljavaju sa određenom rezervom.

Granične vrijednosti dozvoljene razine harmonika u EES-u

Mjerenje harmonika (10/29)
Prema standardu IEC 61000-2-4 definirane su Klase 1, 2, 3 za
razinu mjerenja harmonika. Na slici sa prethodnog slajda date su razine
kompatibilnosti prema IEC61000-2-4 Klase 3. Prema IEC 61000-4-7 da
bi instrument bio Klase A, potrebno je prema IEC61000-2-4 da u
opsegu od 10% do 200% mjeri prema Klasi 3. Na osnovi grafika
prethodnog grafijka i grafika pogreške koji pokazuje u kojem opsegu je
potrebno mjeriti harmonike da bi rezultat odgovarao klasi A točnosti
instrumenta.

 Uvažavajući donju granicu od 10% razine harmonika prema IEC

61000-2-4 Klase 3 i teoretsku pogrešku 16bit A/D
konvertora, možemo zaključiti da mjerenje harmonika po efektivnoj
vrijednosti napona na današnjim suvremenim uređajima za nadzor
KEE Klase A se odvija u granicama cca ± 10% relativne pogreške. Ovo
je teoretski opseg pogreške, ista je nešto uvećana za pogrešku
hardvera, FFT transformaciju, grupiranje harmonika i računsku
pogrešku.
Mjerenje harmonika (11/29)

Dozvoljeni opseg pogreške prema IEC 61000-4-7 Klasa I i teoretski opseg pogreške
14bit i 16bit DAQ za mjerenje naponskih harmonika
Mjerenje harmonika (12/29)

Procedura mjerenja harmonika prema standardu IEC 61000-4-7

 Mjerenje harmonika (13/29)
 Blokovi „Procesiranje” predstavljaju hardware-ske komponente prilagodbe i
filtriranja mjerenog signala za A/D konverziju.
U bloku „Sempliranje i konverzija” vrši se A/D konverzija prema slijedećim
postupcima: (1) postupak 1 - istovremeno uzimanje uzoraka signala sa svih
kanala (minimalna frekvencija uzorkovanja 10kHz ) sa vertikalnom rezolucijom
koja osigurava točnost mjerenja prema tabeli 1. ili (2) postupak 2 - uzimanje
uzoraka sa određenim pomakom koji ne ugrožava točnost instrumenta i
provođenja DFT-a (ne dovodi do efekta curenja i alijasinga signala) sa
vertikalnom rezolucijom koja osigurava točnost mjerenja prema tabeli 1.
 Ovisno o frekvenciji sustava (50Hz/60Hz) i varijaciji iste blok „Generator
frekvencije uzorkovanja” bira i podešava frekvenciju uzorkovanja.
 Blok „DFT” je matematički blok u kojem diskretizirani signal iz vremenskog
područja se prevodi u frekvencijsko područje. Matematička formulacija ovog bloka
data je u nastavku (DFT).
 Dobiveni uzorci u frekvencijskom području prolaskom kroz blok „Grupiranje” se
grupišu prema izrazu:
Mjerenje harmonika (14/29)
 Slijedi prolazak svakog harmonika i međuharmonika kroz niskopropustni filtar
(blok „Zaglađivanje signala”) koji je realiziran prema slici

Realizacija nisko propusnog filtera

a = 8:012 i b = 7:012 za frekvencije sustava 50Hz i 60Hz kada se DFT provodi na

periodu 200ms.

 U bloku „Evaluacija harmonika” donosi se odluka da li je pojedini harmonik

prekoračio određeni prag (ograničenje)
Mjerenje harmonika (15/29)

Procedura mjerenja harmonika prema standardu IEC 61000-4-7,

“stara blok struktura mjerenja harmonika”

Mjerenje harmonika (16/29)
Navedeni dijagram predstavlja blok strukturu mjerenja harmonijske distorzije za
jedan kanal. Ulazni signal f(t) (analogni signal u vremenskom domenu) prolazi
kroz niskopropusni filter. Filter je ograničen na red pedesetog harmonika (za
uređaje koji mjere do 64 harmonika), a ostale harmonike smatra nevažnim za
analizu (granična frekvenca filtera može biti po potrebi podesiv parametar za
određene mjerne sisteme).

PLL petlja ima zadatak da „zaključa“ frekvencu od interesa (50Hz ili 60Hz) i time
omogući kvalitetniji odabir frekvence semplitanja i FFT analize.

Blok windowing ili prozorska funkcija ima za cilj spriječiti neželjene efekte pod
nazivom curenje.

FFT analiza predstavlja najbitniji dio u proceduri mjerenja harmonika. To je

matematska transformacija koja iz vremenskog domena prevodi analizirani signal
u frekventni domen. Ulaz u blok FFT je korigirana diskretizirana funkcija
f*(n·∆t), pri čemu je n ukupan broj uzoraka na mjerenom intervalu T, a ∆t je period
uzimanja uzoraka ∆t = 1/fsem.
Mjerenje harmonika (17/29)
Izlaz iz FFT (Eng. Fast Fourier Transformation) bloka je niz dužine n/2 kompleksnih
brojeva Zk = ak + i·bk, k=1,2,..n/2, pri čemu je Zk spektralni koeficijent k-tog harmonika.

Blok arithmetic unit ima zadatak da izlazni koeficijenti budu koeficijenti (amplituda i
faza) Furier-ovog reda za prostoperiodičnu funkciju.
 Mjerenje harmonika (18/29)

• Frekvencija sempliranja fs = 10,24kHz (uzoraka 2ⁿ)

• Period mjerenja T=200ms => ∆f = 5Hz SEMPLIRANJE
• Vremenski korak ∆t=1/fs
• Vertikalna rezolucija (min 4096 12bit, preporučeno 65536 16bit)
• Važne napomene za A/D konverziju: Aliasing, Curenje
Nyquist-ova teorema uzorkovanja
DFT ili FFT Analiza

Grupisanje
harmonika

Proračuni
pokazatelja
Mjerenje harmonika (19/29)
Odabir frekvence sempliranja i broja uzoraka na periodu vremena mjerenja
Pokažimo na primjeru fs = 50Hz sistema postupak odabira akvizicije podataka.
Označimo sa Tu ukupno vrijeme mjerenja 0,2s (200ms). Za 50Hz T=20ms 10T=200ms i
60Hz T=16.666 12T=12/60=200ms.

frekventni korak je:

od interesa za analizu kvalitete električne energije je n = 63 (0Hz DC – 63Hz)

harmonik, tj. od interesa je frekvenca:

prema Nyquist-ovom uvjetu frekvenca sempliranja fsem mora biti minimalno dva
puta veća u odnosu na frekvencu od interese. Prema prethodno dobivenoj
frekvenci fu frekvenca sempliranja je:
Mjerenje harmonika (20/29)
Odredimo broj m za koji frekvenca sempliranja zadovoljava Nyquist-ov uvjet, ako je
Tu = 200ms.

Rb. fsem (Hz) m N Tu (s) ∆t (s)

1 10 1 2 0,20 0,100000000
2 20 2 4 0,20 0,050000000
3 40 3 8 0,20 0,025000000
4 80 4 16 0,20 0,012500000
5 160 5 32 0,20 0,006250000
6 320 6 64 0,20 0,003125000
7 640 7 128 0,20 0,001562500
8 1280 8 256 0,20 0,000781250
9 2560 9 512 0,20 0,000390625
10 5120 10 1024 0,20 0,000195313
11 10240 11 2048 0,20 0,000097656
12 20480 12 4096 0,20 0,000048828
13 40960 13 8192 0,20 0,000024414
Mjerenje harmonika (21/29)
Odredimo broj m za koji frekvenca sempliranja zadovoljava Nyquist-ov uvjet, ako je
Tu = 20ms.

Rb. fsem (Hz) m N Ts (s) ∆t (s)

1 100 1 2 0,02 0,010000000
2 200 2 4 0,02 0,005000000
3 400 3 8 0,02 0,002500000
4 800 4 16 0,02 0,001250000
5 1600 5 32 0,02 0,000625000
6 3200 6 64 0,02 0,000312500
7 6400 7 128 0,02 0,000156250
8 12800 8 256 0,02 0,000078125
9 25600 9 512 0,02 0,000039063
10 51200 10 1024 0,02 0,000019531

Četvrta/peta generacija uređaja za nadzor KEE već radi sa 1024 (51.2kHz)

uzorka po periodu. Danas je standard 512 (25.6kHz) uzorak po periodu.
Mjerenje harmonika (22/29)
Odabir mjernoga opsega i vertikalne rezolucije
Standardne vrijednosti vertikalnih rezolucija su:
8bits, 11bits, 12bits, 14bits, 16bits, 24bits.

Vertikalna rezolucija ili preciznost se mjeri u bitima (bits). Za odabrani ulazni opseg
napona, vertikalna rezolucija definira koliko različitih koraka A/D konvertor može da
razlikuje u tom opsegu. Tim podatkom se može izračunati teoretska preciznost
konvertora.

Na primjer vertikalna rezolucija od 8 bita znači da A/D konvertor može da razlikuje: 28 =

256 koraka. Naveden broj sada treba povezati sa ulaznim opsegom, na primjer: za
ulazni opseg ±5V, A/D konvertor razlikuje 256 koraka među +5V - (-5V) = 10V. Njegova
teoretska preciznost je: 10/256 = 40mV. Postoji i praktična preciznost koja je funkcija
takozvanih offset error (fiksna greška ovisna o hardveru) i gain error (hardverska
greška funkcija ulaznog opsega). Praktična preciznost se dobije kad se saberu te dvije
greške.
Mjerenje harmonika (23/29)
Odabir mjernoga opsega i vertikalne rezolucije

Opseg ulaznog napona (zadata vrijednost) je opciona mogućnost odabira visine

ulaznog napona (npr. 1V, 5V, ..20V).

Tip opsega ulaznog napona može biti „UNI“ i „BIP“. Tip „UNI“ definira opseg
mjerenja od 0 do zadane vrijednosti (npr. 0 do 5V), a tip BIP definira opseg mjerenja
od negativne zadane vrijednosti do pozitivne zadane vrijednosti (npr -5 do +5V).

Način spajanja akvizicijske kartice može biti definiran kao diferencijalni ulaz (dva
kanala se koriste kao jedan) ili svaki kanal zasebno (GND – mjerna tačka). Ova
mogućnost se najčešće definira u okviru postavki akvizicijske kartice.
Mjerenje harmonika (24/29)
Nyquist-ova teorema uzorkovanja
frekvencija uzorkovanja treba da bude najmanje dva puta veća od najveće frekvencije
signala. Ili matematički napisano fsem ≥ 2 fc gdje je fsem frekvencija uzorkovanja
(sampliranja), a fc predstavlja najveću frekvenciju sadržanu u signalu.

Aliasing
Aliasing (udvajanje) je pojam koji opisuje posebnu pojavu pri analogno-digitalnoj
konverziji (A/D), a posljedica je nedovoljne učestalosti uzorkovanja nekog analognog
signala.

Aliasing će se izbjeći ako je efektivna brzina sampliranja veća od dvostrukog opsega

signala koji se mjeri. Često su efekti aliasing-a očigledni, naročito ako korisnik ima
neku predstavu o frekvencijskom sadržaju signala kojeg analizira. Tako se spektralne
linije mogu pojaviti i na mjestima gdje ne egzistiraju frekvencijske komponente.
Aliasing frekvencijske komponente često mogu zavarati i nisu poželjne u mjerenjima.
Mjerenje harmonika (25/29)
Curenje (leakage)
DFT i FFT rade na konačnoj dužini vremenskog intervala sa ciljem da se procjeni
Fourier-ova transformacija.
Slika u nastavku pokazuje primjer vrlo dobro odabranog perioda mjerenja i podataka
koji se uzimaju u konačnom vremenu mjerenja. Navedeno je dobro sa stanovista
mogućeg repliciranja signala. Tako da će FFT rezultat vrlo dobro aproksimirati Fourier-
ov integral.

a) valni oblik koji uzima tačno jedan vremenski zapis

b) kada se replicira, tranzijenti neće biti uvedeni
Mjerenje harmonika (26/29)
Međutim, oblik i faza mogu biti takvi da se unese tranzijent kada se valni oblik
replicira za sva ostala vremena izvan osnovnog intervala FFT transformacije, kao što
je to pokazano na narednoj slici.
U ovom slučaju FFT spektar nije dobra aproksimacija za Fourier-ovu transformaciju.

a) Valni oblik koji ne uzima tačno jedan vremenski zapis

b) kada se replicira uvode se vrlo oštri tranzijenti koji prouzrokuju
curenje u frekventnom domenu
 Mjerenje harmonika (27/29)
Diskretna Fourier-ova transformacija (DTF)
N 1 m n
 j 2
X (m)   x(n)e N

n 0
SEMPLIRANJE
N 1
 mn  N 1
 mn 
X r (m)  x(0)   x(n) cos  2  X i (m)   x(n)sin  2 
n 0  N  n 0  N 

Približno određivanje koeficijenata Fourier-ovih redova DFT ili FFT Analiza

periodičnih funkcija:
 X ( m)
 , za m  0
Cm  
N  arg( X (m)), za m  0
m  
 2 X (m) , za m  1, 2,..., h
 N
arg( X (m))   / 2, za m  1, 2,..., h Grupisanje
harmonika
Pri čemu su:
Cm, φm – amplituda i fazni stav harmonika m,
X(m) – niz uzorka spektra u frekventnom domenu,
N – ukupan broj uzoraka na intervalu T (T=200ms), Proračuni
h – red harmonika od interesa (h ≤ N/2). pokazatelja
Mjerenje harmonika (28/29)

SEMPLIRANJE

DFT ili FFT Analiza

Grupisanje
h harmonika
 hsg ,k
G 2

k 2
Faktori izobličenja THD 
Ghsg ,1
Proračuni
pokazatelja
Mjerenje harmonika (29/29)

hmax
SEMPLIRANJE
Efektivne vrijednosti nesinusnog U  h
U 2

izmjeničnog napona h 1

hmax DFT ili FFT Analiza

Efektivne vrijednosti nesinusne
izmjenične struje
I I
h 1
2
h

Pri čemu su: Grupisanje

Uh - efektivne vrijednosti harmonika faznih napona, harmonika
Ih - efektivne vrijednosti harmonika struja,
h - red harmonika,
hmaks - najviši promatrani red harmonika
Proračuni
(prema EN50160 hmax=40).
pokazatelja
Mjerenje drugih parametara KEE (1/4)
Uef, Usr, Umax, Umin, Umax/Uef predstavlja efektivnu, srednju, maksimalnu, minimalnu
vrijednost napona respektivno. Odnos Umax/Uef je amplitudni faktor, za
prostoperiodični oblik napona ili struje iznosi. Parametri Ief, Isr, Imax, Imin, Imax/Ief imaju
isto značenje kao što je prethodno navedeno, ali ove oznake odgovaraju za struju.
Mjerenje drugih parametara KEE (2/4)
Proračun faktora izobličenja
Mjerenje drugih parametara KEE (3/4)
Mjerenje snage, odnosno električne energije nije osnovni pokazatelj kvalitete električne
energije, ali harmonijska analiza aktivne ili reaktivne snage koju jedan
potrošač/proizvođač uzima/daje u mrežu može veoma značajno poslužiti kod analize
kvalitete električne energije. Harmonijska analiza valnog oblika napona i struje
omogućava da se odrede sljedeće parametre S, P, Q, D, PF, DPF, λ kao i snage pojedinih
harmonika Sk, Pk, Qk, PFk (npr. 3, 5, 7 itd..). Oznake S, P, Q, D, PF, DPF, λ su: ukupna
prividna snaga, ukupna aktivna snaga, ukupna reaktivna snaga, ukupna snaga
izobličenja, faktor snage, faktor snage osnovnog harmonika, faktor pomaka. Oznake Sk,
Pk, Qk, PFk su: prividna snaga, aktivna snaga, reaktivna snaga i faktor snage za pojedine
harmonike.

Fazorski dijagram snaga u kolima sa nesinusoidalnim naponima i strujama

Mjerenje drugih parametara KEE (4/4)
Primjer strukture uređaja za KEE (1/2)
PRIMJER – Stacionarni uređaj za nadzor KEE treće generacije
Primjer strukture uređaja za KEE (2/2)
PRIMJER - Stacionarni uređaj za nadzor KEE treće generacije
 Primjer analize valnog oblika struje (1/6)

Konvencionalna 75W

Zapažanja:
• Čisto aktivni potrošač

• Valni oblik struje prati valni

oblik napona
 Primjer analize valnog oblika struje (2/6)

KFL 15W - PHILIPS

Zapažanja:
• Kapacitivnog karaktera potrošač

• Valni oblik struje sadrži značajan

udio harmonika

• Izražen treći harmonik ≤ 70%

 Primjer analize valnog oblika struje (3/6)

LED 1,2W - Vito

Zapažanja:
• Kapacitivnog karaktera potrošač

• Valni oblik struje sadrži značajan

udio harmonika

• Izražen peti harmonik < 20%

 Primjer analize valnog oblika struje (4/6)

LED 10,5W - PHILIPS

Zapažanja:
• Kapacitivnog karaktera potrošač

• Valni oblik struje sadrži značajan

udio harmonika

• Izražen treći harmonik

 Primjer analize valnog oblika struje (5/6)

10W T8 LED cijev - PHILIPS

Zapažanja:
• Kapacitivnog karaktera potrošač

• Valni oblik struje sadrži značajan

udio harmonika

• Izražen treći harmonik < 15%

 Primjer analize valnog oblika struje (6/6)

LED sijalica 12W - Kina

Zapažanja:
• Kapacitivnog karaktera potrošač

• Valni oblik struje sadrži značajan

udio harmonika

• Izražen treći, peti, sedmi harmonik

 Procjena kratkotrajnog flikera (1/24)
Fliker (treperenje napona) (Flicker) – je jedan od osnovnih pokazatelja kvalitete
isporučene električne energije odnosno kvalitete napona. Ovaj pojam je
utvrđen eksperimentom i definira se na sljedeći način:

Ako se u nekoj prostoriji nalazi 100 ljudi pod jednakim uvjetima

(temperatura, atmosferski pritisak, vlažnost zraka, ujednačeno
raspoloženje, zdravstveno stanje itd.) i ako se intenzitet svjetla promjeni da to
zapazi 50 ljudi, kaže se da je fliker (treperenje) intenziteta 1.

Promjena intenziteta svjetlosti sijalice sa žarnom niti prouzrokovana promjenom napona

Procjena kratkotrajnog flikera (2/24)
Termin ili pojam nivo flikera, nivo treperenja, jakost treperenja, intenzitet flikera
(Flicker severity) se susreće pri definiranju flikera kao pokazatelja kvalitete električne
energije.

 Prema UIE-IEC definišu se dva parametra (pokazatelja) nivoa flikera: Kratkotrajna

jakost treperenja (Pst) mjerena tokom vremenskog intervala od deset minuta (st-
short time);

 Dugotrajna jakost treperenja (Plt), koja se na osnovu niza od 12 vrijednosti Pst

tokom vremenskog intervala od 2 sata računa (lt-long time).

Procedura mjerenja flikera je definirana standardom IEC 61000-4-15.

 Procjena kratkotrajnog flikera (3/24)

IEC 61000-4-15:2010

Elektromagnetna kompatibilnost (EMC) – Dio 4-15: Tehnike ispitivanja i

mjerenja flikera - Flikermetar – Funkcijonalne karakteristike flikermetra i
tehničke karakteristike flikermetra. Klasa tačnosti flikermetra.

Mjerenje flikera za 50Hz i 60Hz sisteme definirano je standardom IEC 61000-4-

15. Periodi mjerenja su kategorije II i III, odnosno kratkotrajna vrijednost nivoa
flikera Pst (10 minuta) i dugotrajna vrijednost nivoa flikera Plt (2 sata).
Procjena kratkotrajnog flikera (4/24)

IEC 61000–3–3 (2002.03.)

Elektromagnetna kompatibilnost – Dio 3: Granice – Sekcija 3: Granice promjena

napona, fluktuacija napona i flikeri u javnim niskonaponskim mrežama za
opremu sa strujom 16 A po fazi, a koja nije predmet uvjetne konekcije.

Ova sekcija bavi se ograničavanjem fluktuacije napona i flikera javne

niskonaponske mreže i daje granice naponskih promjena koje su uzrokovane
od strane opreme, testirane pod specifičnim uvjetima i upute za metode
utvrđivanja smetnji. Ova sekcija primjenjuje se na električnu i elektronsku
opremu koja ima ulaznu struju manju ili jednaku 16 A po fazi i koja se
povezuje s javnim niskonaponskim mrežama faznog napona 220 – 250 V, 50
Hz.
Procjena kratkotrajnog flikera (5/24)

Preraspodjela procesorskih kapaciteta u analizi kvalitete električne energije

prema IEC 61000-4-30

Ostalo Harmonici

Flikeri
Procjena kratkotrajnog flikera (6/24)
U okviru projektiranja elektroenergetskog sistema, odnosno provođenja različitih
analiza (tokova snaga, stabilnosti, poremećajnih režima, efikasnosti zaštitnih
uređaja, uticaja proizvodnje i potrošnje na elektroenergetski sistem, itd) potrebno je
pratiti vrijednosti nivoa flikera te iste porediti sa sljedečom tabelom:

Tip flikera Tip EES

VN SN i NN
Pst 0,9 0,8
Plt 0,7 0,6

Tabela nivoa flikera u okviru planiranja i projektiranja

elektroenergetskog
Procjena kratkotrajnog flikera (7/24)
Primjer ne periodičnog flikera
Procjena kratkotrajnog flikera (8/24)

Primjer neperiodičnog flikera

 Procjena kratkotrajnog flikera (9/24)

Primjer 1. Mjeren je oblik napona jedne faze na intervalu od 10s. Mjerenja su

pokazala znatne promjene efektivne vrijednosti napona na mjerenom
intervalu. Kao posljedica prethodno navedenog došlo je do povećanja nivo
flikera u mreži.

Grafik mjerenja efektivne vrijednosti napona na intervalu 10s i oblika

napona na određenom intervalu
 Procjena kratkotrajnog flikera (10/24)

Primjer 2. Mjerenje je trajalo 30s a u toku ovih mjerenja četiri puta je uključen i
isključen trofazni bojler 24kW. Napon je mjeren na jednoj od utičnica u stanu.
Mjerena je jedna faza nap ona, a mjereni napon je fazni (faza-nula). Na
dijagramu se mogu uočiti fluktuacije napona usljed uključenja i isključenja
protočnog bojlera. Ovi skokovi su posljedica dva režima grijanja vode.
Napona U (V)

Napona U (V)

Vrijeme t (s) Vrijeme t (s)

 Procjena kratkotrajnog flikera (11/24)

Primjer 3. Konvencionalna izvedba monofaznog elektrolučnog aparata za

varenje ima za posljedicu povlačenje iz mreže visokih vrijednosti
intermitirajućih struja. Ovi aparati se priključuju monofazno tj. imaju uticaj na
jednu fazu. Zastupljenost ovih aparata je značajna jer nova generacija
elektrolučnih invertorskih aparata za varenje ima znatno višu cijenu u odnosu
na konvencionalni.

Napona U (V)
Napona U (V)

Vrijeme t (s) Vrijeme t (s)

Procjena kratkotrajnog flikera (12/24)

Struktura blokovskog dijagrama mjerenja flikera prema IEC61000-4-15

 Procjena kratkotrajnog flikera (13/24)
Mjerenje i ocjena flikera (treperenje napona) je proceduralan postupak. Ovaj
postupak se sastoji iz nekoliko koraka koji su određeni prema normama i
standardima. Za proceduru mjerenja najčešće se koriste standardi IEC 61000-4-15.
Standard IEC 61000-4-15 detaljnije definira proceduru mjerenja nivoa flikera prema
definiciji flikera i ovaj standard je najčešće zastupljen kod uređaja za mjerenja
flikera.

Blok struktura za mjerenje nivo flikera prema IEC 61000-4-15

 Procjena kratkotrajnog flikera (14/24)
Navedena blok struktura može se podijeliti u tri odvojene cjeline. Ova podjela je
izvršena na osnovu procedura koje blokovi izvršavaju:
1. Mjerenje valnoga oblika napona i kalibracija flikermetra (ulazni transformator i
blok 1);
2. integracija u mjerni sistem ljudske percepcije, odnosno veza oko-mozak-
posljedica (blok 2, blok3, blok4);
3. statistička analiza podataka odnosno nivoa flikera (blok 5)

BLOK 1
Ovaj blok se sastoji iz dva modula. Prvi modul ima zadatak da generira signal (Signal
generator for calibratior checking) na ulazu drugog modula i time vrši kalibraciju mjernog
sistema. Karakteristike generatora signala su: Za mrežni napon 50Hz generira
amplitudnu modulaciju pravougaonog napona sa frekvencom 50/17Hz = 2,94Hz, a za
mrežni napon 60Hz generira amplitudnu modulaciju pravougaonog napona sa
frekvencom 60/17Hz = 3,53Hz. Ostali parametri signala su: ΔV / V modulacija 1%, tačnost
modulirajući frekvenciju 1%.
Procjena kratkotrajnog flikera (15/24)
Drugi modul ima zadatak da prihvati (Input voltage adaptor) ulazni signal od prvog
modula ili naponskog mjernog transformatora. Iz ulaznog signala treba da izdvoji DC
komponentu te da istu skalira. Procedura skaliranja sastoji se u tome da ulazni signal
podijeli sa Umax. Treba napomenuti da naponski mjerni transformator koji daje ulazni
napon u blok 1 treba da ima linearnu karakteristiku do frekvence 100Hz za fs = 50Hz ili
120Hz za
fs = 60Hz. Osnovna namjena ovog transformatora jeste prilagodba mjernoga napona
mjernome sistemu.

Ako se mjerenje izvodi softverskim putem tada blok 1 pored svih prethodno
nabrojanih zadataka treba da predstavlja i A/D konverziju. Na osnovu karakteristika
nekih uređaja koji mjere flikere softverskim putem i klase tačnosti istih može se
zaključiti da je frekvenca sempliranja A/D konverzije 2kHz zadovoljavajuća i da je
vertikalna rezolucija od 16 bita zadovoljavajuća. Treba napomenuti da IEC standard ne
definira ove parametre.
Procjena kratkotrajnog flikera (16/24)
BLOK 2
Ovo je blok demodulacije signala. Za demodulaciju signala koristi se najjednostavniji
postupak tj. ulazni signal se kvadrira, te se izdvaja DC komponenta. Prednost ove
demodulacije je jednostavna izvedba i neznatan uticaj na parametre mjerenja.

BLOK 3
Ovaj blok je sastavljen iz tri odvojena podbloka. Radi lakših objašnjenja označimo iste
B3-1, B3-2 i B3-3 respektivno. B3-1 i B3-2 su filteri pri čemu je prvi filter demodulacije, a
drugi filter procjene ljudske percepcije.

Ulazni signal u prvi filter se filtrira u zadatom opsegu. Opseg filtriranja određuje
frekvenca sistema (50Hz ili 60Hz). Ovaj podblok je realiziran sa dva filtera: filter
visokog propusnog opsega sa graničnom frekvencom 0,05Hz i redom jedan za 50Hz i
60Hz, filter niskog propusnog opsega reda šest sa graničnim frekvencama 35Hz za
50Hz i 42Hz za 60Hz.
Procjena kratkotrajnog flikera (17/24)

Amplitudna i fazna karakteristika filtera demodulacije za frekvencu 50Hz

Procjena kratkotrajnog flikera (18/24)
Podblok B3-2, odnosno drugi filter koji određuje procjenu ljudske percepcije je
realiziran sa jednim pojasnim filterom .

Kada se ova prijenosna funkcija filtera nadogradi na prethodni filter, tada se

smanjujem pojas frekvence od interesa. Sa narednog dijagrama može se zaključiti da
dijapazon frekvence 6Hz do 10Hz ima najveći značaj u analizi flikera. Treba napomenuti
da je maksimum datih krivih pri 8,8Hz.
 Procjena kratkotrajnog flikera (19/24)

Amplitudna i fazna karakteristika filtera procjene ljudske percepcije za frekvencu 50Hz

Procjena kratkotrajnog flikera (20/24)

Podblok B3-3 ima ulogu samo ako se radi o hardverskoj izvedbi prethodnih filtera. Radi
nelinearnosti filtera i dodatne opreme uvode se faktori skaliranja za frekvencu 8,8Hz.

Amplitudna i fazna karakteristika svih prethodno nabrojanih filtera sa 50Hz

Procjena kratkotrajnog flikera (21/24)

BLOK 5
Ovaj blok jednostavno rečeno je zadužen za statističku analizu signala i procjenu
kratkoročnog nivoa flikera. Ako se razmotri mehanizam čovjekovog vida te zapažanje
promjene intenziteta svjetlosti prouzrokovane flikerom, tada treba voditi računa da bi
na čovjeka postojao uticaj, isti se treba ponoviti nekoliko puta sa istim intenzitetom i
vremenom pojavljivanja.

Flikeri u mreži nisu prethodno opisanog karaktera već su slučajne pojave. Na osnovu
prethodno navedenog potrebno je naći proceduru koja će dati odgovor na pitanje:
koliko procenata i sa kojom promjenom modulirani signali utiču na nivoe flikera u
mreži.

Za ulazni signal S(t) (ovaj signal je ujedno i izlazni signal iz bloka 4) odrede se granice
(Smin i Smax). Na osnovu određenih granica (Smin i Smax) napravi se klasifikacija
navedenog signala prema zadatom broju razreda. Broj razreda je jednak 64 prema IEC
6100-4-15 (povećavanjem broja razreda povećava se tačnost, i znatno se povećava
vrijeme proračuna).
Procjena kratkotrajnog flikera (22/24)
Odredi se korak klasifikacije

Definišu se dva niza: ukupan broj uzoraka u A,B,..D i izmjerena vrijednost

Procjena kratkotrajnog flikera (23/24)
Nakon formiranja prethodna dva niza formaira se statistička funkcija. Statistička
funkcija ima zadatak da objasni koliko je vremena signal S(t) proveo u određenoj klasi
gledano na ukupno vrijeme mjerenja.
Procjena kratkotrajnog flikera (24/24)
Na osnovu dobivene kumulativne statističke funkcije moguće je odrediti niz nivoa
flikera koji odgovaraju određenim kategorijama i vremenu trajanja. PX je nivo flikera
koji ima (100-X)% vremena u ukupnom vremenu mjerenja.

Prethodno određeni nivoi flikera figurišu u krajnjoj formuli za određivanje

kratkotrajnog nivoa flikera
Kalibracija flikermetra (1/2)

Testiranje je potrebno provesti za šest vrijednosti kratkotrajnog flikera, koje su dati u

tabeli.

Testiranje je provedeno za napon 230V i frekvencu 50Hz. Za sve vrijednosti prethodno

datih flikera proračunato je sedam vrijednosti flikera za različite amplitude modulacije i
frekvence modulacije.
Kalibracija flikermetra (2/2)

Prema normi IEC 61000-4-15 mjerenja

flikera (flikermetra) treba da ima opseg
tačnosti ±5% za sve testirane vrijednosti.

Maksimalna greška pri testiranju je

3,4832% što je u zadatim granicama.