IME I PREZIME UČITELJICE/UČITELJA:

RAZREDNI ODJEL: 5. ___ REDNI BROJ SATA: DATUM:

NASTAVNA TEMA: Sklonidba imenica

NASTAVNA JEDINICA: AKUZATIV

NASTAVNO PODRUČJE: TIP NASTAVNOGA SATA: NASTAVNI OBLICI:
jezik obrada čelni, pojedinačni, u paru

moći reći naziv padeža akuzativa i padežna pitanja na koja odgovara, moći
OPERACIONALIZIRANI reći osnovna značenja imenica u akuzativu i prepoznati ih na primjerima te
CILJEVI: samostalno uvrstiti u rečenicu, pravilno upotrebljavati imenice u akuzativu,
u čestim i tipičnim primjerima, u govoru i pismu

unutarpredmetni – jezično izražavanje

SUODNOSI:
međupredmetni – zagonetke
ZADAĆE

Učenik će moći samostalno reći naziv akuzativa te navesti padežna pitanja

na koja akuzativ odgovara, prepoznati akuzativ po značenju, pravilno ga
a) obrazovne upotrijebiti kao predmet glagolske radnje te u ostalim čestim i tipičnim
primjerima, uočiti razliku između akuzativa m. r. jd. za živo i neživo i
pravilno ih upotrebljavati u govoru i pismu.

Učenik će moći objasniti svojim riječima upotrebnu vrijednost pravilne

b) odgojne upotrebe akuzativa s obzirom na izražavanje/razumijevanje poruke;
samostalno riješiti jednostavne zagonetke logičkim zaključivanjem.

Učenik će razvijati sposobnost uočavanja, raščlanjivanja, uspoređivanja,

povezivanja, zaključivanja, sažimanja, primjene, čitanja, pisanja i
c) funkcionalne
govorenja.

Učenik će razvijati socijalne i lingvističke sposobnosti i vještine – čitanje,

d) komunikacijske
pisanje, slušanje, govorenje i navedene vještine u međuodnosima.

NASTAVNI MATERIJAL I
udžbenik, RB, ploča, kreda, živa riječ
NASTAVNA SREDSTVA
POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I ilustriranjem jezičnoga problema i rješavanje zadataka u RB
SAMOVREDNOVANJA
 TIJEK SATA (ARTIKULACIJA)
1. motivacija Učenici određuju padeže istaknutim imenicama u sljedećim rečenicama:
Zagonetke mogu služiti kao zabava za iskušavanje umnih sposobnosti.
Mnogi ljudi vole zagonetke. Voliš li ih i ti? Voliš li više biti odgonetač ili
zagonetač?
Vježba služi kao uvod u izvanjezičnu temu, a to su Zagonetke, te kao
uvježbavanje spoznaja o nominativu.
UVOD

2. čitanje Učenici mogu odgovoriti na postavljena pitanja u prethodnoj vježbi. Zatim

polaznoga slijedi čitanje i odgonetavanje ilustrirane zagonetke. Bitno je da pri
teksta odgonetavanju obrate pozornost i na tekst i na ilustracije (koji je mladić
vlasnik kojega konja te tko jaše na kojemu konju na posljednjoj ilustraciji).
Rješenje zagonetke napisano je na dnu stranice, a pomoć u rješavanju može
biti i zadatak u rubrici Govorimo. Učenici se u rubrici Zanimljivosti upoznaju s
pojmom zagonetke, a u rubrici Preporuke potiče ih se na čitanje knjige
Poslovice i zagonetke M. Peteh i M. Duš.
1. najava jezične Učitelj najavljuje nastavnu jedinicu Akuzativ te piše naslov na ploču.
teme Motivirajuće može djelovati i ako najavi da će se u proučavanju akuzativa
zabaviti rješavanjem zagonetka u udžbeniku i RB.
2. otkrivanje a) Pitanja za akuzativ
novih obilježja Učenici čitaju rečenice u 1. članku. Uočavaju pitanja na koja odgovara
na primjerima akuzativ. Učitelj piše na ploču dva primjera rečenica u kojima se nalazi
imenica u akuzativu, jednu za živo, jednu za neživo ili biljku. Ispod naslova
piše padežna pitanja.
Radi provjere recepcije, učenici rješavaju zadatak u vježbi Dvije minute (uz 1.
članak).
b) Najčešća značenja akuzativa
S pomoću poticajnih pitanja i primjera u 2. članku učenici otkrivaju najčešća
značenja akuzativa. Zaključak se piše na ploču.
OBRADA GRADIVA

U izbornom dijelu sadržaja može se pročitati napomena u jezičnom savjetu o

vezi naziva akuzativa i latinske riječi accusatus.
c) Prijedlozi u akuzativu
Učenici, vođeni pitanjima i na osnovi primjera, u završnome dijelu 2. članka
uočavaju da ispred imenica u akuzativu može stajati prijedlog, i to da se
prijedlog pojavljuje kada akuzativ znači okolnosti radnje.
d) Nastavci u akuzativu
Učenici na primjerima (3. članak) otkrivaju nastavke imenica u akuzativu i
uspoređuju ih s nastavcima imenica u nominativu. Skreće im se pozornost na
to da se padež imenici može odrediti u rečenici.
Učenici radom na polaznome tekstu provjeravaju i utvrđuju svoje spoznaje o
nastavcima te o prijedlozima uz akuzativ.
3. jezični savjet Učenici uspoređuju crteže i značenja istaknutih imenica u rečenicama uz
crteže, s ciljem uočavanja razlike između imenica m. r. jd, koje znače živo te
koje znače neživo i biljke.
Proučavaju i primjere na rubnici i usmeno ih komentiraju.
Zaključak se piše na ploču.
 1. ponavljanje Slijedi ponavljanje novih spoznaja s pomoću plana ploče.
2. zadatak za
SINTEZA

Učenici rješavaju zagonetku u završnoj vježbi, str. 51. Zagonetku je moguće

provjeru
riješiti primjenom spoznaja o imenicama m. r. jd. za živo i neživo. Rješenje
usvojenosti
zagonetke nalazi se na dnu stranice.
(vrednovanje)

Učenici ilustriraju rečenice:

ZADAVANJE Djevojčica traži miš. Djevojčica traži miša.
DOMAĆE ZADAĆE Pri zadavanju zadaće učitelj će pitati učenike da nabroje dijelove računala te
da kažu koji dio podsjeća na miša i zašto.
PLAN PLOČE

Akuzativ
 
Koga? Što?
Pitali su starca. Pronašli su izvor.

Uzjahali su konje.
predmet glagolske radnje
Vidjeli su izvor.

Jahali su kroz pustinju.

okolnosti glagolske radnje
Stigli su za tjedan dana.

Akuzativ m. r. jd.

A = G za živo A = N za neživo i biljke

N N
Djed Javor teško hoda. U parku raste stari javor.
G G
Sjećam se djeda Javora. Sjećam se staroga javora u parku.
A A
Volim djeda Javora. Volim taj stari javor.

 Izbjegavaj pogreške.

POGREŠNO  TOČNO 

Vozim bicikla. Vozim bicikl.

Vidim hrasta. Vidim hrast.
 Radno-kreativni kutak

1. Pogađam misli

Učitelj govori rečenice, a učenici govore je li učitelj mislio uz pridjev reći imenicu za živo ili
neživo (i biljku). Uz navedeno, zadatak može biti i dopuniti rečenice imenicama u akuzativu.

Primjeri:
Vidim brzoga ... (dječaka, čovjeka ...)
Vidim brzi ... (automobil, motocikl ...)
Tena traži maloga ... (mačića, hrčka ...)
Tena traži mali ... (stan, kamen ...)
Ante zamišlja visoki ... (toranj, hrast ...)
Ante zamišlja visokoga ... (mladića, tenisača ...)

2. Zagonetna priča

Nekoć su bile popularne zagonetne priče. Priča bi u sebi uvijek sadržavala rješenje, ali
trebalo ju je pažljivo slušati. Možda možemo djeci vratiti taj način zajedničke zabave:
zagonetanje i odgonetanje.

Bilo je vrelo ljetno popodne. U trgovini je bilo malo ugodnije, no svi su bili odjeveni u tanku
odjeću. U robnoj je kući bilo malo kupaca, između ostalih djevojka Grozdana te njezina majka
i otac. Razdvojili su se. Ocu je ubrzo dosadilo šetati po robnoj kući i otišao je u auto. Majka je
htjela kupiti kemijsku olovku, a djevojka parfem. Majka se u jednom trenutku našla pokraj
mladića Ivana i pitala ga ima li komadić papira da iskuša kemijsku koju bi željela kupiti. Ivan je
rekao da nema ništa sa sobom, pa ni papir. Inače, rekao je, uvijek nosi sa sobom bilježnicu i
fotoaparat jer je novinar, no danas je tako vruće da nije sa sobom ponio ništa osim novčanika.
Da bi to dokazao pokazao je prazne džepove hlača, a jaknu, naravno, nije imao. U blizini se
našao starac koji je na sebi imao poderane hlače i prljavu košulju. Žena je pomislila da će je
starac pitati kunu-dvije, no on je, čuvši razgovor, iz džepa izvadio komadić papira, neki stari
račun. Žena je, malo posramljena što je pomislila da je starac prosjak, iskušala tri kemijske
olovke i krenula prema blagajni s jednom od njih. Na blagajni se susrela sa svojom kćeri koja
nije uspjela naći parfem koji bi joj se sviđao. Kad su prolazile pokraj blagajne, odjedanput
netko od prodavača uzvikne: „Netko je ukrao fotoaparat s police!“ Svi su se ukipili. Ivan, kao
svaki vješt novinar, brže-bolje iskoristi trenutak i uspije fotografirati prizor: dvije žene, jedan
starac, par s djetetom u kolicima, prodavač koji trči prema blagajni te blagajnica koja zbunjeno
gleda, a u pozadini otac koji se upravo vratio s parkirališta vidjeti gdje su mu supruga i kći jer
su se dugo zadržale. Došla je i policija. Svi su tvrdili da su nedužni. U djevojčinoj torbi našli su
fotoaparat, no djevojka je tvrdila da ga je kupila jučer ... Još ga nije ni iskušala ... Svi su
pogledima optužili djevojku Grozdanu za krađu fotoaparata, no iskusni policajac ipak je želio
ispitati prisutne. Već nakon kratkoga razgovora sa svakim od njih bilo mu je jasno tko je krivac
...
Kupci su pogledima optužili _______________________ za _______________ fotoaparata.
Policajac je optužio _________________________.

Učenici rješavaju zagonetnu priču i dopunjavaju rečenice. (Krivac je novinar Ivan. Nije imao
ništa sa sobom kad ga je djevojčina majka zamolila za komad papira.)
Nakon te zagonetne priče, učenici će vjerojatno biti motivirani napisati svoju zagonetnu priču
za sljedeći sat. Za zadaću im se može zadati da u tekstu podcrtaju imenice u akuzativu.

Ključni glagol optužiti lako će zapamtiti i povezati sa značenjem akuzativa (lat. accusatus):
optužiti koga ili što za što.