Hrvatski ispit – morfologija

1. T/N tvrdnje uz glagole. 5 tvrdnji

- Kategorija roda jedna je od gramatičkih kategorija glagola – N
2. Tablica – ponuđeni izrazi, povezati
- pasiv – trpno stanje
- promjena glagola po licima – sprezanje/konjugacija
3. Rečenica, pronaći glagol i odgovoriti u kojem je vremenu
4. Kako glasi kondicional I. glagola
5. 4 rečenice, prepoznati gdje je nesvršeni glagol
6. 4 rečenice, prepoznati gdje je svršeni glagol
7. 4 rečenice, prepoznati rečenicu s prijelaznim glagolom
8. Prepoznati rečenicu s imperfektom
9. Prepoznati točan oblik glagolskog priloga
10. Prepoznati točan oblik aorista
11. S lijeve strane glagoli, s desne strane njihov oblik, način – spojiti
12. Rečenica, podcrtani glagoli, odrediti glagolski oblik (vrijeme,
način…)
Razmišljajući o proteklim godinama, volio bih da mogu vratiti
vrijeme unazad.
Zamislite: ono što je bilo, dogodit će se još jednom, ali taj put u
našoj režiji.
Ah, pusta želja, raspline se u trenutku.
13. Rečenice, odrediti glagole u prezentu
14., 15. – 5 rečenica, u svakom zadatku su dvije točne
16. 10 neispravno napisanih rečenica, napisati ispravno

Gramatičke kategorije glagola

- kategorija lica (govornik, sugovornik, negovornik)
- kategorija vida ili aspekta (podatak o svršenosti ili
nesvršenosti glagolske radnje)
- kategorija broja (jednina i množina)
- kategorija vremena (sadašnjost, prošlost, budućnost)
- kategorija načina (način vršenja glagolske radnje)
- kategorija prijelaznosti (prelazi li glagolska radnja (ili ne
prelazi) na objekt)
- kategorija stanja (aktiv, pasiv)
Glagolska vremena
- prezent, perfekt, aorist, imperfekt, PLPF, futur I., II.
Glagolski načini
- imperativ, optativ, kondicional I., II.
Prezent
- glagolski oblik kojim se izražava sadašnjost
- tvori se od prezentske osnove i nastavka
- Jednina; -m, -š, -0
- Množina; -mo, -te, -u/-e
Perfekt
- glagolski oblik izricanja prošlosti
- tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti
(sam, si, je, smo, ste, su) i glagolskog pridjeva radnog
Glagolski pridjevi
- glagolski pridjev radni – tvori se od infinitivne osnove i
nastavaka: o/ao, la, lo, li, le, la
- glagolski pridjev trpni – n, na, no, ni, ne, na
- en, ena, eno, eni, ene, ena
- jen, jena, jeno, jeni, jene, jena
- t, ta, to, ti, te, ta
Aorist
- izriče prošlo svršeno vrijeme
- tvorba: infinitivna osnova + nastavci
- ako osnova završava na samoglasnik, nastavci su –h, -0,
-0; -smo, -ste, -še
- ako osnova završava na suglasnik, nastavci su –oh, -e, -
e; -osmo, -oste, -oše.
Imperfekt
- prošlo nesvršeno vrijeme
- tvorba: osnova (prezentska ili infinitivna) + nastavci
- nastavci su sastavljeni od dvaju dijelova/morfema
- prvi je oznaka za imperfekt: -a-, -ja-, -ija-
- drugi je oznaka za lice i broj:
- jednina - -h, -še, -še
- množina - -smo, -ste, -hu
Pluskvamperfekt
- izriče pretprošlo vrijeme, radnja koja se dogodila u prošlosti
prije neke druge radnje
- tvorba: imperfekt ili perfekt pomoćnog glagola biti +
glagolski pridjev radni
Futur prvi
- glagolski oblik kojim se izriče buduće vrijeme.
- tvorba: nesvršeni prezent pomoćnog glagola htjeti
(nenaglašeni oblik) i infinitiva
Futur drugi
- glagolski oblik kojim se izriče predbuduće vrijeme
- tvorba: dvovidni prezent pomoćnog glagola biti (budem,
budeš…) i glagolskog pridjeva radnog
Glagolski načini
- Imperativ: glagolski oblik kojim se izriče zapovijed, zabrana,
opomena, savjet, molba i sl.
- tvorba: osnova (većinom infinitivne) + nastavci
- Nastavci -0, -mo, -te dobivaju glagoli s prezentom na
-em ili –im ispred kojih je glas J
- Nastavci –i, -imo, -ite dobivaju glagoli s prezentom na
–em ili –im: brati, dignuti, držati
 - Nastavci –ji, -jimo, -jite dobivaju glagoli na –ati s prezentom
na –em ili –im: vezati, pisati, micati…
- Nastavci –aj, -ajmo, -ajte dobivaju glagoli na –ati s
prezentom na –am: birati, čuvati, lijevati
Optativ
- glagolski način kojim se izražava želja pa se naziva i željni
način.
- tvorba: glagolski pridjev radni
Kondicional
- glagolski način, njime se izriče pogodba, želja, namjera
Kondicional prvi
- najčešće se izriče radnja koja bi se mogla izvršiti, želja, uvjet
- tvorba: nenaglašeni aorist pomoćnog glagola biti i glagolskog
pridjeva radnog (pjevao bih)
Kondicional drugi
- najčešće se izriče radnja koja se mogla izvršiti u prošlosti
- tvorba: tvori se od kondicionala prvog pomoćnog glagola biti
i glagolskog pridjeva radnog
Glagolski prilozi
- sadašnji: tvori se od nesvršenih glagola u trećem licu
množine prezenta (npr. trče, misle, slijede), a zatim mu se doda
nastavak –ći (trčeći, misleći, slijedeći…)
- prošli: tvori se od svršenih glagola tako da se na infinitivnu
osnovu doda nastavaka –vši ili –avši: pročitavši, pobjegavši
Glagolska stanja
- izriče se odnos između subjekta u rečenici i glagolske radnje.
- dva stanja: aktiv i pasiv
Aktiv (radno stanje)
- (ja) sam pitao
- glagolski oblici kojima se pokazuje da subjekt vrši radnju
Pasiv (trpno stanje)
- (ja) sam bio pitan
- glagolski oblici kojima se pokazuje da subjekt trpi radnju
- tvorba: aktiv glagola biti ili bivati i glagolski pridjev trpni