MOBING

Početkom devedesetih godina prošlog vijeka počinje intenzivnije proučavanje mobinga.

Aktuelnost zlostavljanja na radu raste stalnim promjenama u svijetu rada, koje radnu sredinu
čine stresnijom nego ranije, među kojima su ekonomske turbulencije i ubrzani tehnološki razvoj
svakako jedne od najvećih.

Mobing- eng.mobbing-napasti, nasrnuti.

Terminom mobing obuhvaćene su sve vrste šikaniranja na random mjestu.

Postoji veliki broj termina koji bi se mogli tumačiti kao mobing: moralno zlostavljanje,
psihološko maltretiranje, psihološki teror.

Mobing je patološka (neprijateljska i neetička) komunikacija na radnom mjestu, koju sistematski

upućuje jedna ili više osoba uglavnom ka jednoj osobi.

Mobing podrazumijeva stalno napadanje, ponižavanje, zlostavljanje, sve do tačke kada osoba
izložena mobingu više ne može da funkcioniše na radnom mjestu.

Zaposleni – žrtve mobinga obično ćute o mobingu. Najveći dosadašnji problem u vezi s
mobingom na koje nailaze istraživači jeste dokazivanje mobinga. Stres kod zaposlenih stvara
sindrom izgaranja ili doživljavanja mobinga; pada njihova radna sposobnost, dolazi do porasta
morbiditeta i apsentizma, a s druge strane kvalitet usluga i profitabilnost se smanjuju.

Žrtva mobinga može postati svako, bez obzira na pol, godine života, socijalni status, izgled,
stepen obrazovanja. Mobing je široko rasprostranjena pojava čije se posljedice reflektuju na
socijalno okruženje, radnu sredinu i pojedinca, pa se problem posmatra s sociološkog,
psihološkog, pravnog aspekta.

Njemački psiholog Diter Capf razlikuje šest oblika mobinga: organizacijski, socijalna izolacija,
napadi na privatnu sferu života, verbalna agresija, fizička agresija, širenje lažnih glasina.

VRSTE MOBINGA

Mobing se javlja u dva osnovna oblika – horizontalni i vertikalni.

1.Horizontalni mobing dolazi od strane zaposlenog/zaposlenih i usmjeren je protiv drugog

zaposlenog na istom ili sličnim radnim mjestima, pri čemu između mobera i žrtve mobinga
nema odnosa podređenosti. Često se javlja kao posljedica nefer profesionalne konkurencije,
koju prati zavist, ljubomora i slične ljudske slabosti. Istraživanja su pokazala da su žene češće
žrtve mobinga od strane drugih zaposlenih žena, kao i da zaposleni muškarci češće vrše
mobing prema drugim zaposlenim muškarcima nego prema zaposlenim ženama.
Horizontalni mobing se ispoljava u blažim vidovima – stalne šale, podsmijeh na račun načina
govorenja, držanja, hoda, odijevanja, privatnog života itd., ili težim oblicima – širenje kleveta u
domenu profesionalnog i privatnog života (npr. izmišljanje različitih spletki), stalno prekidanje u
govoru, izbjegavanje druženja u pauzama na radu, nepozivanje na zabave i sl.

2.Vertikalni mobing dolazi od strane neposredno pretpostavljenog (nižeg ili višeg

menadžmenta, rjeđe od samog izvršnog direktora ili glavnog izvršnog direktora – generalnog
direktora), pri čemu se u realizaciju mobinga uključuje više zaposlenih kojima se stavlja od
strane menadžmenta u izgled određena pogodnost (napredovanje na radu, stručno
usavršavanje itd).

Vertikalni mobing se javlja u vidu pojačane kontrole prisustva zaposlenog na radu, u izvršavanju
radnih zadataka, izlaganju stalnoj kritici pretpostavljenih zbog (navodnih) propusta, uz
omalovažavanje profesionalnih sposobnosti, do čestog raspoređivanja na druge poslove (bez
opravdanog razloga), u prekidanju u govoru ili pri pokušaju da se daju objašnjenja ili ospore
upućene kritike, do izbjegavanja, odnosno izolovanja zaposlenog. Npr. u vidu praznog stola –
kad se zaposlenom uskraćuje obavljanje poslova za koje je kvalifikovan ili se dodjeljuju poslovi
ispod stručnog nivoa zaposlenog kako bi se povrijedilo njegovo/njeno profesionalno
dostojanstvo ili u vidu punog stola – kad se zaposlenom licu daje previše posla, koji ne može
uspješno da završi u toku radnog vremena (tako da ostaje da radi prekovremeno, bez
materijalne naknade).

U stručnoj literaturi se takođe srijeće podjela na strateški i emotivni mobing.

* Strateški se vezuje za dogovor upravljačke garniture o potrebi racionalizacije i udaljavanja

jednog broja radnika s radnog mjesta (višak zaposlenih). Takve situacije se najčešće dešavaju u
procesu privatizacije, reorganizacije, restrukturiranja...

* Afektivni ili emotivni odvija se na ličnom nivou (javlja se kao posljedica straha od gubitka posla
zbog zavisti i zlobe). Nesposobni radnici svoju nesposobnost kriju spletkarenjem i podmetanjima
svojim kolegama.

ŽRTVE MOBINGA

*Najčešće sposobni, stručni, kreativni ljudi.

*Mirni i povučeni- oni koji nijesu skloni raspravama.

*Ljudi koji uočavaju probleme i glasno upućuju na njih.

*Mladi ljudi koji su na početku radnog vijeka, puni entuzijazma.

Neophodno bi bilo žrtve mobinga upoznati sa njihovim zakonskim pravima koja im
omogućavaju pokretanje postupka za mobing protiv poslodavca kod Agencije za mirno
rješavanje sporova ili nadležnog suda.

Skupština Crne Gore je 2012. godine usvojila Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, koji
predstavlja i pravni okvir za regulisanje ove oblasti.

Njima su precizno naznačene obaveze poslodavaca, kao i prava zaposlenih na pokretanje

postupka.

POSLJEDICE MOBINGA

1. promjene socijalno –emotivne ravnoteže- depresija, napadi panike, nezainteresovanost za

okruženje, za porodicu, prijatelje.

2. promjene psihofizičke ravnoteže- glavobolja i gubitak ravnoteže sa čestim vrtoglavicama,

kožne promjene, poremećaji spavanja.

3. promjene ponašanja- osoba postaje agresivna, što je u suprotnosti sa dotadašnjim

ponašanjem žrtve, ne samo prema drugima već i prema sebi, izolacija, konzumira alkohol,
lijekove za smirenje, gubitak samopoštovanja i socijalnog statusa, udaljava se od posla itd.

ZAKON O RADU

( ,,Sl. list CG“, br. 74/2019)

Zlostavljanje na radnom mjestu (mobing)

Član 14

Zabranjen je svaki oblik zlostavljanja na radnom mjestu (mobing), odnosno svako ponašanje
prema zaposlenom ili prema grupi zaposlenih kod poslodavca koje se ponavlja, a ima za cilj ili
predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, položaja
zaposlenog koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje,
pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu
inicijativu otkaže ugovor o radu.