Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

TEST

Maksimalan

0,5 x 20 = 10
broj bodova

broj bodova
Ostvareni
A model - DA/NE, Pitanja i zadaci alternativnog izbora
(0,5 bodova za svaki tačan odgovor)
Zaokruži konstatacije koji smatraš ispravnim!
Tačno zaokruženi odgovor nosi 0,5 bodova.
1. Anton Hangi je autor djela Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini ,
izdatog u Mostaru 1901. godine, koje je jedno od najpoznatijih djela
napisanih o Bosni i muslimanima Bosne i Hercegovine.

- Napisane su stotine naučnih, putopisnih, antropoloških i etnoloških knjiga o Bosni i

muslimanima Bosne od onih koje se bave kulturom življenja uopće (Antun Hangi: Život i
običaji muslimana u Bosni i Hercegovini, Mostar, 1900.

DA NE
2. Neval Berber je autor studije Otkrivanje Bosne i Hercegovine u bosanskoj putopisnoj
literaturi u kojoj se govori o predstavljanju Bosne i Hercegovine u bosanskoj literaturi.

-Izuzetno važan doprinos rasvjetljavanju ove teme – posebno zbog činjenice što velika
većina evropskih putopisa Bosnom još uvijek nije prevedena na bosanski niti druge
južnoslavenske jezike, zbog čega su uglavnom nedostupni domaćoj javnosti – dali su Amira
Žmirić doktorskom disertacijom Austrijski i njemački putopisi o Bosni i Hercegovni do
1941. godine i Neval Berber studijom Otkrivanje Bosne i Hercegovine u britanskoj
putopisnoj literaturi.

DA NE
3. Heinrich Salomon Krauss piše o zaostalosti sela i gradova Bosne i Hercegovine te potrebi
za modernizacijom, ali istovremeno ističe da se muslimanske epske pjesme svojom
veličanstvenošću mogu mjeriti s grčkim epovima.

-Friedrich Salomon Krauss piše o zaostalosti sela i gradova te potrebi za modernizacijom,

ali istovremeno ističe da se muslimanske epske pjesme svojom veličanstvenošću mogu
mjeriti s grčkim epovima.

DA NE
4. Putopisac Asboth koji je prije dolaska u Bosnu obišao Istok, ističe kako se „islam u Bosni,
sa svojim duhom i običajima, sačuvao izvorniji, čišći i dosljedniji nego u svom središtu i u
zemljama islamskog svijeta“.
-Zanimljivo je da Asboth, koji je prije dolaska u Bosnu obišao Istok, ističe kako se „islam u
Bosni, sa svojim duhom i običajima, sačuvao izvorniji, čišći i dosljedniji nego u svom
središtu i u zemljama islamskog svijeta“. Skoro identičnu misao ponovit će četvrt stoljeća
kasnije talijanski putopisac Gino Bertolini, ne propuštajući priliku da povremeno upozori na
lošu infrastrukturu.
DA NE

Page 1
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

5. Poput velikog putopisca Ažbota o Bosni i islamu u Bosni posebno lijepo piše talijanski
putopisac Tompson, ne propuštajući priliku da povremeno upozori na lošu infrastrukturu.

-Zanimljivo je da Asboth, koji je prije dolaska u Bosnu obišao Istok, ističe kako se „islam u
Bosni, sa svojim duhom i običajima, sačuvao izvorniji, čišći i dosljedniji nego u svom
središtu i u zemljama islamskog svijeta“. Skoro identičnu misao ponovit će četvrt stoljeća
kasnije talijanski putopisac Gino Bertolini, ne propuštajući priliku da povremeno upozori na
lošu infrastrukturu.

DA NE
6. Najveći poznati vakif Gazi Husrev-beg, bio je namjesnik Bosne i ostavio je veliki trag
izgradnjom centralnog jezgra (baš-čaršije), o čemu svjedoči vakufnama Gazi Husrev-bega iz
novembra 1536. godine.
-Drugi poznati vakif, namjesnik Bosne-Gazi Husrev-beg- ostavio je veliki trag izgradnjom
centralnog jezgra grada, o čemu svjedoči vakufnama Gazi Husrev-bega iz novembra 1537.
godine
DA NE
7. Jedno od najzanimljivijih djela za analizu djela iz islamskog kulturnog kruga sa prostora
Balkana u evropskom pogledu zasigurno je balada Smrt Omera i Merime.

-Kada je riječ o evropskoj recepciji djela iz islamskog kulturnog kruga sa prostora Balkana,
jedno od najzanimljivijih djela za analizu zasigurno je balada Hasanaginica.

-Smatra se da je balada o tragičnoj sudbini Hasanagine žene, koja je bila inspiracija za

brojna istraživanja i analize, nastala u periodu od 1646. do 1649. godine u Imotskoj Krajini
za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva na tim prostorima te da se godinama prenosila
samo usmenim putem.
DA NE
8. Njemački profesor slavistike i književni kritičar Adam Bernard Mickiewicz je rekao kako
nijednoj drugoj narodnoj pjesmi nije poklonjeno toliko ljubavi i napornog rada kao baladi
Hasanaginici (Isaković, 1975: 65).

-Njemački profesor slavistike i književni kritičar Gerhard Gesemann je rekao kako nijednoj
drugoj narodnoj pjesmi nije poklonjeno toliko ljubavi i napornog rada kao baladi
Hasanaginici (Isaković, 1975: 65).
DA NE
9. Regija Novopazarskog sandžaka je teritorijalno prvi put odsječena od Bosne i
Hercegovine, što je dovelo do Sjeničke konferencije 1917. godine kada su Bošnjaci
Sandžaka zatražili od Austro-Ugarske da se ova regija pripoji Bosni i Hercegovini.

-Regija Novopazarskog sandžaka u ovom periodu teritorijalno je prvi put odsječena od

Bosne i Hercegovine, što je dovelo do Sjeničke konferencije 1917. godine kada su Bošnjaci
Sandžaka zatražili od Austro-Ugarske da se ova regija pripoji Bosni i Hercegovini.

DA NE

Page 2
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

10. Hrvatska književnica i prevoditeljica iz prve polovine 20. stoljeća, Camilla Lucerna, u
svojoj analizi Hasanaginice uočava snažnu ideju ljubavi koja u isto vrijeme i daje snagu i
razara; ta ljubav nije pogubna samo po Hasanaginicu, ženu koja umire nakon što bude
primorana da se razdvoji od svoje djece, nego i po samog Hasanagu u čijim riječima i
obraćanju djeci ona vidi i elemente ljubavi i slojevitog karaktera te ga ne može jednoznačno
okarakterizirati kao “negativcaˮ (Lucerna, 1943: 51).

-To je ljubav koja u isto vrijeme i daje snagu i razara; ta ljubav nije pogubna samo po
Hasanaginicu, ženu koja umire nakon što bude primorana da se razdvoji od svoje djece,
nego i po samog Hasanagu u čijim riječima i obraćanju djeci Camilla Lucerna, hrvatska
književnica i prevoditeljica iz prve polovine 20. stoljeća, vidi i elemente ljubavi i slojevitog
karaktera te ga ne može jednoznačno okarakterizirati kao “negativcaˮ (Lucerna, 1943:
51).

DA NE
11. U iscrpnom izvještaju vladinog savjetnika Koste Hörmanna o pokretanju ilustriranog
časopisa Bošnjak navode se i planirani sadržaji ilustracija, u kojima dominiraju: prizori
gradova, većih industrijskih pogona, odabrane pejzažne vedute, narodni motivi i prizori
(scene svadbe, prizori s tržnica, slavlja i narodne igre, scene lova i sl.), prizori iz života
vojnih trupa, historijski prizori i portreti uglednika, te se posebno ističu ilustracije nošnji
lokalnog stanovništva (Besarović, 1968: 74-91).
-U iscrpnom izvještaju vladinog savjetnika Koste Hörmanna o pokretanju ilustriranog
časopisa Nada, a podnesenog zajedničkom ministru finansija B. Kallayu, uz detaljno
navođenje planiranih sadržaja i tematskih rubrika, navode se i planirani sadržaji ilustracija, u
kojima dominiraju: prizori gradova, većih industrijskih pogona, odabrane pejzažne vedute,
narodni motivi i prizori (scene svadbe, prizori s tržnica, slavlja i narodne igre, scene lova i
sl.), prizori iz života vojnih trupa, historijski prizori i portreti uglednika, te se posebno ističu
ilustracije nošnji lokalnog stanovništva (Besarović, 1968: 74-91).

DA NE

Page 3
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

12. Izbor tema ilustracija časopisa Bošnjak bio je u skladu s planiranom namjerom časopisa
koji bi, kako je bilo navedeno u Kallayevom pismu Zemaljskoj vladi, „u slici i riječi“ te „u
strogo objektivnoj i dostojnoj formi“, na „bosanskom jeziku“ ponudio „s jedne strane
domaćim čitalačk im krugovima, njima primjerenu, lektiru iz svih oblasti znanja“ i koji bi, s
druge strane, upoznao s „ubrzanim kulturnim razvojem Bosne i Hercegovine“ (Besarović,
1968: 91).

- U iscrpnom izvještaju vladinog savjetnika Koste Hörmanna o pokretanju ilustriranog

časopisa Nada, a podnesenog zajedničkom ministru finansija B. Kallayu, uz detaljno
navođenje planiranih sadržaja i tematskih rubrika, navode se i planirani sadržaji ilustracija, u
kojima dominiraju: prizori gradova, većih industrijskih pogona, odabrane pejzažne vedute,
narodni motivi i prizori (scene svadbe, prizori s tržnica, slavlja i narodne igre, scene lova i
sl.), prizori iz života vojnih trupa, historijski prizori i portreti uglednika, te se posebno ističu
ilustracije nošnji lokalnog stanovništva (Besarović, 1968: 74-91).
-Izbor tema ilustracija bio je očito u skladu s planiranom namjerom časopisa koji bi, kako je
bilo navedeno u Kallayevom pismu Zemaljskoj vladi, „u slici i riječi“ te „u strogo
objektivnoj i dostojnoj formi“, na „bosanskom jeziku“ ponudio „s jedne strane domaćim
čitalačkim krugovima, njima primjerenu, lektiru iz svih oblasti znanja“ i koji bi, s druge
strane, upoznao s „ubrzanim kulturnim razvojem Bosne i Hercegovine“ (Besarović, 1968:
91).

DA NE
13. Posmatrajući sve narodne nošnje na teritoriji Bosne Hercegovine u vrijeme osmanske
vlasti, može se prije svega uočiti razlika u načinu odijevanja između gradskog i seoskog
stanovništva, koja je prvenstveno nastajala zbog različite ekonomske moći, prije nego li
razlika u odijevanju između različitih konfesionalnih grupa, mada su postojale, osobito od
18. stoljeća, stroge odredbe u tom pogledu.

-Posmatrajući sve narodne nošnje na teritoriji Bosne Hercegovine u vrijeme osmanske vlasti,
može se prije svega uočiti razlika u načinu odijevanja između gradskog i seoskog
stanovništva, koja je prvenstveno nastajala zbog različite ekonomske moći, prije nego li
razlika u odijevanju između različitih konfesionalnih grupa, mada su postojale, osobito od
18. stoljeća, stroge odredbe u tom pogledu. Uz putopise i hronike, značajan izvor za
proučavanje gradske nošnje u Bosni i Hercegovini su i sevdalinke, npr. Prošetala Hana
Pehlivana i Ja kakva je Đulbegova kaduna.

DA NE
14. Tradicionalna i narodna poslovica – „Od Kulina bana i dobrijeh dana.“ – pokazuje da se
u narodu sačuvalo sjećanje na vladavinu bana Kulina koja je odlikovala političku stabilnost i
značajni privredni prosperitet.

-Tradicionalna i narodna poslovica - ,,Od Kulina bana i dobrijeh dana.“ – pokazuje da se u

narodu sačuvalo sjećanje na vladavinu bana Kulina koja je odlikovala političku stabilnost i
značajan privredni prosperitet. Upravo Povelja Kulina bana o trgovini koju je zaključio sa
dubrovačkom općinom 29.8.1189. godine pokazuje postojanje državne strukture i vlasti.
Ovaj pisani dokument danas važi za najznačajniji fizički trag o postojanju srednjovjekovne
države Bosne. Bosanska srednjovjekovna država funkcionirala je slično kao druge države u
tom periodu-kroz običajno pravo i državne protokole.

DA NE

Page 4
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

15.Regija Novopazarskog sandžaka je teritorijalno prvi put odsječena od Bosne i

Hercegovine, što je dovelo do Sjeničke konferencije 1917. godine kada su Bošnjaci
Sandžaka zatražili od Austro-Ugarske da se ova regija pripoji Bosni i Hercegovini.

-Regija Novopazarskog sandžaka u ovom periodu teritorijalno je prvi put odsječena od

Bosne i Hercegovine, što je dovelo do Sjeničke konferencije 1917. godine kada su Bošnjaci
Sandžaka zatražili od Austro-Ugarske da se ova regija pripoji Bosni i Hercegovini
DA NE
16. Najveći poznati vakif je Gazi Husrev-beg, bio je namjesnik Bosne i ostavio je veliki trag
izgradnjom centralnog jezgra grada (Baš-čaršije), o čemu svjedoči vakufnama Gazi Husrev-
bega iz novembra 1437. godine.
-Drugi poznati vakif, namjesnik Bosne-Gazi Husrev-beg- ostavio je veliki trag izgradnjom
centralnog jezgra grada, o čemu svjedoči vakufnama Gazi Husrev-bega iz novembra 1537.
godine.
DA NE
17. Borba za samostalnim uređivanjem i rukovođenjem vjerskim životom u Austro-Ugarskoj
dovela je do usvajanja Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih, vakufskih i
mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini 1907. godine.

-Borba za samostalnim uređivanjem i rukovođenjem vjerskim životom u Austro-Ugarskoj

dovela je do usvajanja Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih, vakufskih i
mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini 1909. godine.

DA NE
18. Teritorijalni okvir Bosne i Hercegovine prvi put je podijeljen 1939. godine
Vidovdanskim ustavom.

-Teritorijalni okvir Bosne i Hercegovine prvi put je podijeljen 1939. godine sporazumom
Cvetković-Maček.

DA NE
19. Upostavom Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini dolazi do susreta i preplitanja
tradicijskih formi i običaja (alafranga) sa tada savremenim impulsima koji su dolazili iz
evropskih središta (alaturka) u svim poljima života.

-Strani putopisci, slikari i arhitekti Zemaljske vlade koji su boravili u Bosni na prijelazu iz
19. u 20. stoljeće pokazivali su veliki interes za osobiti fenomen bosanske kulture, a koji se
ogledao u susretu i preplitanju tradicijskih formi i običaja (alaturka) sa tada savremenim
impulsima koji su dolazili iz evropskih središta (alafranga) i koji su se manifestirali u
arhitekturi paviljona Bosne i Hercegovine na svjetskim izložbama (Budimpešta 1896;
Bruxelles 1897; Beč 1898; Pariz 1900) i u novim oblicima provvođenja sobodnog vremena i
u načinu odijevanja.
DA NE
20. Nakon Referenduma za nezavisnost Slovenije i Hrvatske, Bosna i Hercegovina je 1.
marta 1992. godine izglasala nezavisnost.

-Nakon Referenduma za nezavisnost Slovenije i Hrvatske, Bosna i Hercegovina je 1. marta

1992. godine izglasala nezavisnost.
DA NE

Page 5
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

21. Dva područja na jugoistoku Evrope prepoznatljiva su po jačini utjecaja islama i islamske
duhovnosti među zatečenim stanovništvom, Albanije i Bosne. Postojale su još pojedine
manje regije i narodnosne skupine gdje je stanovništvo prihvatalo islamsku duhovnost u
znatno manjem obimu (Pomaci u Makedoniji, Torbeši u Bugarskoj).

-Dva područja na jugoistoku Evrope prepoznatljiva su po jačini utjecaja islama i islamske

duhovnosti među zatečenim stanovništvom, snažnom etabliranju u svim sferama života, od
pojave u tim krajevima do danas. To su područje Albanije i Bosne. Postojale su još pojedine
manje regije i narodnosne skupine gdje je stanovništvo prihvatalo islamsku duhovnost u
znatno manjem obimu (Pomaci u Bugarskoj, Torbeši u Makedoniji) ili je to rezultat
naseljavanja muslimanskih elemenata s drugih područja.
DA NE
22. Do kraja 16. stoljeća većinu stanovništva Bosanskog sandžaka (71%) činili su
muslimani.

-Do kraja 16. stoljeća većinu stanovništva Bosanskog sandžaka (71%) činili su muslimani, s
tim da je intenzitet prihvatanja islama u unutrašnjim oblastima dostizao 95% i preko toga
(Sarajevo, Kladanj, Visoko, Fojnica, Kreševo, Busovača, Zenica, Travnik), kao i istočno od
Sarajeva – Knežina, Rogatica, Višegrad (90-100%), dok je istočnije od Višegrada (82%) do
Dobruna (74%) kao i u drugim perifernim oblastima sandžaka bio nešo manji usljed
migracionih procesa i doseljavanja stanovništva posebno stočara u brdskoplaninske predjele,
sjeveroistočnu, sjevernu i sjeverozapadnu Bosnu.
DA NE
23. Do kraja 16. stoljeća Hercegovina je po intenzitetu dostigla Bosnu i sa 73% muslimana
činila područje intenzivnijeg utjecaja islama.

- Do kraja 16. stoljeća Hercegovina je po intenzitetu dostigla Bosnu i sa 83% muslimana

činila područje intenzivnijeg utjecaja islama.
DA NE

24. Do kraja 16. stoljeća na području sjeveroistoka Bosne (Zvorničkog sandžaka) udio
muslimana u populaciji dostizao je 70%.

- Do kraja 16. stoljeća na području sjeveroistoka Bosne (Zvorničkog sandžaka) udio

muslimana u populaciji dostizao je 60%.
DA NE
25. Do kraja 16. stoljeća udio muslimana u konfesionalnom mozaiku zapadne Bosne
uključujući i dalmatinsko područje činio je 60%.

- Do kraja 16. stoljeća udio muslimana u konfesionalnom mozaiku zapadne Bosne

uključujući i dalmatinsko područje činio je 60%.
DA NE
26. Vakufnama je pravni dokument kojim se definira motiv, predmet, svrha vakufljenja,
uvjeti i način korištenja te način upravljanja vakufom, bilo da je riječ o nekretninama ili
pokretnostima.

- Vakufnama je pravni dokument kojim se definira motiv, predmet, svrha vakufljenja, uvjeti
i način korištenja te način upravljanja vakufom. Njome se reguliraju ključna pitanja koja se
tiču predmeta vakufljenja, bilo da je riječ o nekretninama ili pokretnostima.
DA NE

Page 6
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

27. Karađoz-beg iz Mostara je imao tri svoje vakufname (1570) i to sve tri datirane u isto
vrijeme.

-Karađoz-beg iz Mostara je imao tri vakufname (1570) i to dvije datirane u isto vrijeme,
februara 1570. i treću oktobra 1570. godine

DA NE
28. Neke vakufname iz Bosne su sastavljali ili svojim pečatima ovjeravali vrhunski pravnici,
najviši pravni autoriteti Osmanskog Carstva: istanbulski kadija

- Neke vakufname iz Bosne su sastavljali ili svojim pečatima ovjeravali vrhunski pravnici,
najviši pravni autoriteti Osmanskog Carstva: istanbulski kadija, zamjenik istanbulskog
kadije, kadiasker Anadolije, kadiasker Rumelije, te Ebu Suud, najpoznatiji pravni autoritet
Osmanskog Carstva.
DA NE
29. Prema diplomatičkim standardima i diplomatičkoj formi, sastavni dio jedne vakufname
čine: kratka invokacija, pečat ovjere originala ili prijepisa, duža invokacija – zahvala Bogu,
ekspozicija – motivi vakufljenja, dispozicija – predmet vakufljenja, uvjeti, legalizacija,
sankcije, datacija i svjedočenje, a neke mogu imati i dodatak (zejl).

- Prema diplomatičkim standardima i diplomatičkoj formi, sastavni dio jedne vakufname

čine: kratka invokacija, pečat ovjere originala ili prijepisa, duža invokacija – zahvala Bogu,
ekspozicija – motivi vakufljenja, dispozicija – predmet vakufljenja, uvjeti, legalizacija,
sankcije, datacija i svjedočenje. Neke od vakufnama mogu imati i dodatak (zejl).
DA NE
30. U svojim izvještajima sultanu Abdulhamidu II od 16.7.1863. do 24.10.1864. godine,
Ahmed Dževdet-paša ponudio je mnoštvo opisa navika, tradicije, ekonomske situacije,
trgovine, zanata, uprave, školstva, jezika i karaktera stanovništva u Bosni, koja do dan danas
predstavlja bogat historiografski i etnološki materijal.

- U njegovim izvještajima sultanu Abdulazizu od 16.7.1863. do 24.10.1864. godine mnoštvo

je opisa navika, tradicije, ekonomske situacije, trgovine, zanata, uprave, školstva, jezika i
karaktera stanovništva u Bosni. Analizom takvih elemenata Dževdet-ef. uspio je u
potpunosti obaviti povjerenu mu zadaću, a Bosni ostaviti u naslijeđe bogat historiografski i
etnološki materijal koji, nažalost, još spada u slabije korištenu građu.
DA NE

31. Dževdet-paša vrlo slikovito opisuje situaciju u kojoj sjedi kod poznatog sarajevskog
trgovca Mehage Merhemića i prati kako ovaj daje robu na veresiju nekom seljaku, ali bez
ikakvih pisanih tragova. Na Dževdet-efendijin išaret kako to radi bez ikakve potvrde,
Mehaga se samo dotakao rukom po srcu, u značenju “tu je garancijaˮ.

- Vrlo slikovito opisuje situaciju u kojoj sjedi kod poznatog sarajevskog trgovca Mehage
Merhemića i prati kako ovaj daje robu na veresiju nekom seljaku, ali bez ikakvih pisanih
tragova. Na Dževdet-efendijin išaret kako to radi bez ikakve potvrde, Mehaga se samo
dotakao rukom po licu, u značenju “obraz je garancijaˮ.
DA NE

Page 7
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

32. Tuzlanska rezolucija, pri čijem donošenju je važnu ulogu imao muftija Kurt, potpisana je
11. 12. 1941. godine, nakon četničkog pokolja oko 300 Bošnjaka u selu Koraj kod Čelića,
28. 11. 1941. godine. Ustaška vlast je planirala odmazdu nad pravoslavnim stanovništvom
Tuzle. “Nekoliko uglednih Muslimana, na čelu sa tuzlanskim muftijom Muhamedom ef.
Kurtom, posjetili su njemačkog komandanta grada Hohbajera i potpukovnika Wista izrazivši
negodovanje tuzlanskih Muslimana protiv ustaškog plana. Tom prilikom muftija Kurt je
istakao istorijsku istinu da stanovnici Tuzle: Srbi, Hrvati i Muslimani stotinama godina žive
zajedno i da se sličan zločin nikada nije dogodio.” (Vladimir Marković)

- Tuzlanska rezolucija, pri čijem donošenju je važnu ulogu imao muftija Kurt, potpisana je
11. 12. 1941. godine, nakon četničkog pokolja oko 300 Bošnjaka u selu Koraj kod Čelića,
28. 11. 1941. godine. Taj masakr nad Bošnjacima aktuelna vlast NDH nastojala je iskoristiti
za dalje produbljivanje mržnje između Bošnjaka i Srba te izazivanje osvete. Da su vjera, čast
i ljudsko dostojanstvo bile osnovne vodilje kod potpisnika rezolucija, koji su jasno i
nedvojbeno osudili zvjerstva nad nedužnim civilima svih nacionalnosti, evidentno su
pokazali i događaji u Tuzli.

DA NE
33. Ahdnama (tur. ahdnāme) je arapsko-turska složenica, nastala od pojma (ar.) ahd –
ugovor i (tur.) nāme – pismo, povelja, dokument.

- Ahdnama (tur. ahdnāme) je arapsko-perzijska složenica, nastala od pojma (ar.) ahd –

ugovor i (perz.) nāme – pismo, povelja, dokument.
DA NE
34. Istočno pitanje odnosilo se na događaje u širokom geografskom dijapazonu od Bosne do
Crnog mora i Kavkaza te od Arapskog zaliva do Alžira.

- Teritorijalno, Istočno pitanje odnosilo se na događaje u širokom geografskom dijapazonu

od Bosne do Crnog mora i Kavkaza te od Arapskog zaliva do Alžira.
DA NE

35. Jedno od glavnih obilježja procesa nastanka balkanskih nacionalnih država bilo je
definiranje nacije religijskim kriterijem i shvatanje države kao političkog oruđa u rukama
tako definirane nacije. U takvim okolnostima za „druge“ je ostavljeno malo životnoga
prostora, posebno za muslimane, koje su smatrali nasljednikom arapskog hilafeta.

- Jedno od glavnih obilježja procesa nastanka balkanskih nacionalnih država bilo je

definiranje nacije religijskim kriterijem i shvatanje države kao političkog oruđa u rukama
tako definirane nacije. U takvim okolnostima za „druge“ je ostavljeno malo životnoga
prostora, posebno za muslimane. Kroz sve vrijeme historijskog rješavanja Istočnog pitanja
na Balkanu, balkanske nacionalne države poistovjećivale su, u manjim ili većim nijansama,
muslimansko stanovništvo s osmanskim državnim strukturama ili ga smatrale
nasljednikom Osmanlija
DA NE

Page 8
 Pod nebom vedre vjere – Takmičenje za učenike srednjih škola -Priprema za državno

36. Iza često ponavljane teze o tome da se zaustavljanjem „muslimanske opasnosti“ na

Balkanu, ustvari, brani Evropa stoji mentalitet Istočnog pitanja, koji Evropu izjednačava sa
Pax Christiana (hrišćanskim svijetom).

- Iza često ponavljane teze o tome da se zaustavljanjem „muslimanske opasnosti“ na

Balkanu, ustvari, brani Evropa stoji mentalitet Istočnog pitanja, koji Evropu izjednačava sa
Pax Christiana (hrišćanskim svijetom).
DA NE
37. Razrješenje “istočnog pitanjaˮ ubrzali su pravoslavni seljaci u Hercegovini i Bosanskoj
krajini (Bosanski ustanak ili tzv. Nevesinjska puška iz 1875.), u čijoj pobuni su autonomne
kneževine Srbija i Crna Gora, iza kojih je stajala Rusija, vidjele svoju šansu. Ovaj ustanak je
upravo pokrenuo i oblikovao veliku istočnu krizu koja je razriješena na Berlinskom
kongresu 1878. godine.

- Razrješenje “istočnog pitanjaˮ ubrzali su pravoslavni seljaci u Hercegovini i Bosanskoj

krajini (Bosanski ustanak ili tzv. Nevesinjska puška iz 1875.), u čijoj pobuni su autonomne
kneževine Srbija i Crna Gora, iza kojih je stajala Rusija, vidjele svoju šansu. Ovaj ustanak je
upravo pokrenuo i oblikovao veliku istočnu krizu koja je razriješena na Berlinskom
kongresu 1878. godine.

DA NE
38. Austrougarska istočna politika, čiji je ključni eksponent bio ministar vanjskih poslova
Gjula Andrassy (Đula Andraši), smatrala je, u slučaju propasti Osmanskog Carstva, da
Austro-Ugarska mora preuzeti Bosnu. To pogotovo nisu smjele učiniti Srbija ili Crna Gora,
čije je eventualno proširenje u veliku balkansku državu Andrassy smatrao opasnim za
Austro-Ugarsku, jer bi širenje Srbije izazvalo rusko, a naročito habsburško neprijateljstvo.
- Austrougarska istočna politika, čiji je ključni eksponent bio ministar vanjskih poslova
Gjula Andrassy (Đula Andraši), smatrala je, u slučaju propasti Osmanskog Carstva, da
Austro-Ugarska mora preuzeti Bosnu. To pogotovo nisu smjele učiniti Srbija ili Crna Gora,
čije je eventualno proširenje u veliku balkansku državu Andrassy smatrao opasnim za
Austro-Ugarsku, jer bi širenje Srbije izazvalo rusko, a naročito habsburško neprijateljstvo.
DA NE
39. Bečkim kongresom, propast tri velike imperije (Austro-Ugarska, Rusija i Osmansko
Carstvo) samo je odgođen, jer će one na prvom sljedećem velikom kongresu evropskih sila
(u Parizu 1918. godine) biti bez svojih predstavnika. Naime, sve tri će “izgorjetiˮ u požaru
Prvog svjetskog rata.

- Propast tri velike imperije (Austro-Ugarska, Rusija i Osmansko Carstvo) samo je odgođen,
jer će one na prvom sljedećem velikom kongresu evropskih sila (u Parizu 1918. godine) biti
bez svojih predstavnika. Naime, sve tri će “izgorjetiˮ u požaru Prvog svjetskog rata.
DA NE
40. Članom XXV Berlinskog kongresa 1878., Austro-Ugarska je od evropskih sila dobila
mandat da okupira Bosnu.

- Članom XXV Berlinskog kongresa 1878., Austro-Ugarska je od evropskih sila dobila

mandat da okupira Bosnu.
DA NE

Page 9