Ime i prezime: Nadža Mešanović, Lamija Švraka, Emir Husejnović, Elnur Herić

Razred: ll-5

Laboratorijska vježba
Naziv vježbe: Izoprocesi
 Laboratorijska vježba

Naziv: Izoprocesi

Cilj: Odrediti ovisnost pritiska od temperature u izohornom procesu?

Istraživačko pitanje: Kako promjena temperature gasa utiče na pritisak pri konstantnoj
zapremini I količini gasa?

Teorijski dio:
Opća jedniačina stanja idealog plina povezuje tri veličine: pritisak, volumene I temperature.
Izoprocesi označavaju termodinamičke procese tokom kojih jedna od tri veličine ostaje
konstantna. Ovi procesi su važni za proučavanje promena u sistemima, posebno u kontekstu
termodinamike. Tri glavna izoprocesa su izohorni, izotermički i izobarni.

Izohorni proces (V = konst.): Volumen sistema ostaje konstantan tokom izohornog procesa,
što znači da nema promene zapremine. Primjer bi bio zagrijavanje ili hlađenje gasa u posudi
fiksne zapremine.
P1V=nRT1
P1V=nRT2
Diobom ovih jednačina dobije se:

P1/T1=P2/T2

Varijable:

1. Nezavisna varijabla

Temperatura –veličina koja se mijenja

2. Zavisna varijabla

Pritisak – veličina koja se mijenja u zavisnsti od promjene nezavisne varijable, veličina koju
mjerimo

3. Kontrolna varijabla

Zapremina i količina gasa – zato što zapremina I količina gasa utiču na pritisk gasa I te veličine
moram držati konstantne.

Hipoteza (postavljena i naučno zasnovana):

Temperatura i pritisak su direknto proporcionalni I mijenjaju se linearno pri izohornim

procesima.
Pribor i dijagram

Slika 1

 Pribor:
Na Slici 1 vidimo probor korišten pri vršenju evo laboratorijske vježbe.
1. Termometar
2. Aparat za mjerenje pritiska
3. Zatvorena posuda
4. Naprava za zagrijavanje i hlađenje posude
5. Naprava za dodavanje čestica

Opis rada vježbe

Korak 1 – Koristeći napravu za dodavanje čestica, tri puta smo dodali po 50 čestica u posudu,
čineči ukupan broj česitca u posudi 150

Korak 2 – Zatim koristeći napravu za zagrijavanje i hlađenje podigli smo temperaturu na

željenu temperaturu od 200K

Korak 3 – Postupak je ponovljen pet puta, pri čemu se temperature podizala za 400K

Korak 4 – Svaki put kada bi se temperatura povećala, povećao bi se i pritisak za 21.2 atm.

Korak 5 – Sve prikupljene informacije smo zatim pribilježili u tabelu

Tabele, grafikoni, računski dio, greške pri mjerenju table

 Tabela

T (K) P(atm) P/T

1. 200 10,8 0,054
2. 600 31,9 0,053
3. 1000 53,3 0,053
4. 1400 74,5 0,053
5. 1800 95,8 0,053
Tabela 1

 Grafikon

Grafikon 1

 Greške pri mjerenju

Pri mjerenju primjećuje se odstupanje, greška od (+)(-)0,3 atm.

Zaključak

Izvođenje laboratorijske vježbe se sastojalo od pet mjerenja pri kojima smo u svakom
mjerenju podizali temperaturu, pri čemu se podizao i pritisak. Početna temperaturu smo
stavili na 200K, što je rezultiralo tako da pritisak bude 10,8 atm. I tako smo povećavali dalje
temperaturu po 400K. Tako da u drugom mjerenju temperaturom je dignuta na 600K tako da
pritisak iznosi 31,9 atm. U trećem mjerenju temperatura smo podigli na 1000K tao da se
pritisak podigao na 53,3 atm. Na četvrtom mjerenju sa temperaturom na 1400K pritisak se
podigao na 74,5 atm., i u petom mjerneju temperaturu smo podigli na 1800K, pa se pritisak
pdoigao na 95,8 atm. Zatim smo svaki izračunati pritisak podjelili sa svakom datom
temperaturom za taj određeni pritisak.

Na osnovu ovih rezultata možemo odgovoriti na naše istraživačko pitanje: Kako promjena
temperature gasa utiče na pritisak pri konstantnoj zapremini i količini gasa? Kroz cijelu
laboratorijsku viježbu zaključujemo da promjena temperature direktno utječe na promjenu
pritiska pod konstanoj zapremini i količini gasa.

Iz ovih informacija također prikupljenih kro cijelu laboratorijsku viježbu, zaključujemo da je

data hipoteza: Temperatura i pritisak su direknto proporcionalni i mijenjaju se linearno pri
izohornim procesima, potvrđena gledajući na dobijene rezultate.

Evaluacija (prednosti/ograničenja)

Radi fino i efektivno postavljene računice i odrađenog ekspreimenta možemo izvesti

zaključak iz dobivenih rezultata. Sami dokazi ove činjenice se pojavljuju u računici i
sakupljenim informacijama. Također naša hipoteza se potvđuje, kao što je ranije spomenuto
gledajući na dobijene rezultate koje smo čitko zabilježili u Tabeli 1.

Da li je moguće izvesti zaključke iz dobivenih rezultata? Zašto si tako uvjeren/a? Šta si

uradio/la da si siguran/a da su rezultati validni? Zapamtite da izvođenjem ekesperimenta,
na veoma malom uzorku, možete potvrditi hipotezu ali i dalje da nemate dokaz. Šta su
ograničenja vaših zaključaka? Mogu li rezultati biti generalizovani na druge
uslove/situacije? Kako bi svoj rezultat objasnio/la u stvarnom svijetu?
Unapređenje eksperimenta

Način na koji samatramo da bi se ovaj projekat mogao unaprijediti jeste, usporediti sam
izohorni proces, na osnovu kojeg smo radili eksperiment sa izobarnim i izotermnim procesom
i zatim pribilježiti rezultate i usporediti način na koji se rezultati izohornog procesa razlikuju
sa izobarnim ili izotermnim.

Šta bi ti mogao/la učniti da unaprijediš istraživanje?

Sugestija za unapređenje- treba se bazirati na slabosti eksperimenta i identifikovana
ograničenja. Prihvatljive izmjene su u eksperimentalnim tehnikama i rasponu podataka.
Predlagati samo realne i specifične modifikacije. Nisu prihvatljiva unapređenja tipa ,,više
vremena'', ''ponavljanje vježbe više puta'', ''biti pažljiviji pri mjerenju'' isl.