Povijest

Arpadovići na hrvatskom prijestolju 84. – 86. str.

Dolazak Arpadovića u Hrvatsku
- Hrvatski Kralj Zvonimir je umro bez nasljednika, pa je hrvatsko plemstvo za
vladara izabralo Stjepana III. (posljednjeg Trpimirovića)
- ali vlast je htjela isto tako preuzeti i žena o Zvonimira (Jelena Lijepa), s time se složilo i
dio hrvatskog plemstva te njezin brat, koji je bio ugarski kralj (Ladislav Arpadović)
- on je želio da ugarska dobije izlaz na Jadransko more pa je sa vojskom došao u
hrvatsku, ali mu se suprotstavio Bizanski car štiteći posjede u Dalmaciji, te je naredio
svojim saveznicima (Kumane) da napadnu Ugarsku
- Ladislav se morao vratiti u Ugarsku, ali je ipak jedan dio Hrvatske ostao pod njegovom
vlašću (sjeverno od Gvozda), te je postavio namjesnika (vođu) na to područje
- kako bi učvrstio vlast na tom području je Ladislav osnovao Zagrebačku nadbiskupiju,
prvi biskup se zvao duh, podrijetlom iz Češke.

Personalna unija
- Hrvatsko plemstvo je južno od Gvozda izabralo kralja Petra, i kada je hrvatska napala
Mađare, bitka se odigrala na gori Gvozd, te su hrvati doživjeli poraz
- U bitci poginuli Petar i hrvatski narodni kralj Stjepan III., te se ta gora u čast Petru
nazvala Petrova gora
- u vrijeme same bitke ugarski kralj Koloman (nasljednik od Ladislava), poslao svoju
vojsku da dočeka u Biogradu (Dalmacija) njegovu zaručnicu i dovede je u Ugarsku
- Koloman nije uspio iskoristit situaciju i zauzeti Hrvatsku, ali se godinu kasnije dogovorio
s Hrvatima da ga prihvate za svog vladara, tim dogovorom je nastala hrvatsko-ugarska
državna zajednica, te se Koloman obvezao da će poštivati hrvatska pravila (1102.)
- Kasnije je ta ugovor što su oni dogovorili poznat kao Pacta Conventa, naime hrvatska
je ušla u personalnu uniju s Ugarskom, što znači da su bile povezane samo s osobom
vladara
 Povijest

Položaj hrvatskih zemalja

- u vrijeme Arpadovića hrvatskom je u ime kralja upravljao kralj, povremeno i
herceg (zamjenik bana(kraljev brat ili sin))
- teritorij hrvatske bio je podijeljen na županije, a vođu županija je birao kralj
- Dalmacija se razvijala samostalnije, te su oni imali raznorazne povlastice, dok je
Slavonija bila pod snažnim kraljevim utjecajem

Otpor kraljevoj samovolji

- Novi hrvatsko-ugarski kralj Andrija II., je vodio ratove koji su slabili njegovu moć
- da bi uz sebe vezao velikaše, dijelio im je posjede, a velikaši su isto tako oduzimali i
zemlju slabijima od sebe
- stoga se niže plemstvo pobunilo i prisililo kralja da izda Zlatnu bulu (1222.)
- Zlatna bula je povelja kojom je niže i srednje plemstvo oslobođeno plaćanja poreza i
zlatnine, isto tako je dobilo pravo da s kraljem o odlučuje o upravljanju države, te je kraj
obavezan da jednom godišnje sazove staleški odbor,…
- Kralj se svojih obaveza nije uvijek pridržavao

Slobodni kraljevski gradovi - 86. str.

- gradovi s povlasticama danim od strane hrvatsko – ugarskih kraljeva
- to su radili kako bi privukli što više obrtnika i trgovaca
- npr. Vukovar, Varaždin, Petrinja
 Povijest

Anžuvinci na hrvatskom prijestolju 87. – 89. str.

Uspon moći Bribirskih knezova
- bribirski knezovi (Šubići) su upravljali područjem uz rijeku Krku
- najveći su uspon doživjeli za vrijeme Pavla Šubića, naime u borbama između Arpadovića i
Anžuvinaca, Pavao je podržao Karla II.(Anžuvinca), koji je bio oženjen unukom od Bele IV.,
te je zauzvrat dobio da vlada kao ban od Gvozda pa do Neretve (hrvatska)
- kasnije se nazvao i banom Hrvatske i Dalmacije i gospodarom Bosne
- nakon smrti posljednjeg Arpadovića, Pavao je pomogao Karlu Robertu Anžuvincu (sinu
Karla II.), da preuzme ugarsko-hrvatsko prijestolje

Anžuvinci
- Karlo Robert se proglasio za kralja, ali se dugo borio da bi uspostavio vlast u
Ugarskoj(nisu ga priznavali), dok je u hrvatskoj bio priznat za kralja, ali su stvarnu vlast
imale velikaške obitelji
- osim Šubića, u hrvatskoj isto su jaki bili i Krčki knezovi Frankopani (vlasnici Senja i
Vinodola), te knezovi Babonići koji su imali velike posjede i moć u Slavoniji
- nakon smrti Pavla Šubića bansku je moć naslijedio njegov sin Mladen II.
- mnogi su hitjeli slomiti moć Šubića, pa i Venecija koja je stavila gradove Šibenik i Trogir
pod svoju vlast
- Mladen II. je postavio za bosanskog bana Stjepana Kotromanića
- Karlo I. je iskoristio priliku te je poslao vojsku na Mladena. U bitki kod Blizne, Mladen je
doživio veliki poraz
- to je dovelo do jačanja knezova Krčkih i Babonića, te u bušni velikašku obitelj Kotromanić
 Povijest

Centralizacija
- budući da Karlo I. nije do kraja slomio moć hrvatskih velikaša, te je pokušao njegov
nasljednik Ludovik I.
- Ludovik je započeo sa centralizacijom države (imao je podršku od strane gradova kojim je
davao povlastice)
- U borbama protiv hrvatskih velikaša zauzeo je razne gradove, te je Šubiće prisilio da
predaju grad Ostrovicu u zamjenu za Zrin, od tada se Šubići nazivaju Zrinski
- To stanje je iskoristila Venecija te je zauzela Dalmatinske gradove, stoga je Ludovik napao
Veneciju te ih prisilio na sklapanje mira u Zadru, Venecija se tada morala odreći svih
gradova te su Mlečani morali napustiti Zadar
- sjedinjenim Hrvatske i Dalmacije je pomoglo bržem gospodarskom razvitku
- Ludovik je kasnije zauzeo teritorije Srpskog i Bugarskog djela, a nakon smrti poljskog kralja
Kazimira III., je kao nećak naslijedio i poljsku krunu
- Ludovik je postao jedan od najmoćnijih europskih vladara, a njegova se država protezala
od Baltičkog mora pa do Jadranskog mora

Dubrovnik
- Dubrovnik je priznavao vlast Venecije, ali nakon poraza od strane Ludovika, Dubrovnik se
stavio pod zaštitu hrvatskog - ugarskog kralja
- počeli su se baviti obrtom, pomorstvom a osobito trgovinom
- zakone je donosilo Veliko vijeće, a o njihovom provođenju se brinulo Malo vijeće, a sve
odluke za politiku je donosilo senat
- na čelu Dubrovnika je bio knez čija je vlast trajala mjesec dana, Dubrovnik je s
gospodarskim napretkom povećao i broj stanovništva te se tako uzdigao u sloj bogate
velesile
- u 15. st. Dubrovnik je prerastao u samostalnu Dubrovačku Republiku

Istra - 89. str.

- za vlast u Istri su se borili Venecija i Hazburgovci
- Venecija je kasnije podijeljena na mletački dio i Habsburški dio
 Povijest

Društveno-politička previranja u Hrvatskoj 90. – 92. str.

Otpor hrvatskih velikaša centralizmu
- Ludovik I. nije imao muškog nasljednika, pa je na njegovo mjesto došla malodobna kćer
Marija, ali umjesto nje je ustvari vladala njezina majka Elizabeta
- hrvatski velikaši nisu bili zadovoljni takvom vlašću pa su na prijestolje doveli Anžuvinca
Karla Dračkog, te se on okrunio za hrvatsko-ugarskog kralja
- No, kraljice su ga na neku prevaru dale ubiti, pa su hrvatski velikaši pozvali njegovog sina
na prijestolje Ladislava Napuljskog
- u međuvremenu Marija (Ludovikova kćer) se udala za Žigmunda Luksemburškog te je on
preuzeo prijestolje

Ladislav Napuljski i Žigmund Luksemburški - 90. str

Prodaja Dalmacije
- Žigmund je krenuo u rat protiv Bosne, i uspio je svrgnuti s vlasti bosanskog kralja, a
potom je porazio i Hrvoja koji je kasnije priznao Žigmundovu vlast
- Ladislav Napuljski je shvatio da se neće moći održati na prijestolju u Dalmaciji te je
Veneciji prodao Dalmaciju za 100 000 dukata
- Zadrani su potjerali napuljsku vojsku i sami priznali mletačku vlast

Venecija osvaja Dalmaciju - 91. str.

Turska opasnost ugrožava Hrvatsku
- nakon neuspjelog rata što je vodio Žigmund protiv Turaka, Turci su osvajala sve veći
prostor Balkana
- Žigmund je za svog nasljednika izabrao svog zeta Alberta Hamburškog, koji je krenuo u
novi rat protiv Turaka, ali se za vrijeme rata razbolio i umro
- Hrvatski i Ugarski velikaši su tražili novog vladara pa su izabrali poljskog kralja
Vladislava Jagelovića
- Vladislav je u sukobu s Turcima u Bugarskoj doživio strahovit poraz i sam poginuo,
nakraju su hrvatsko-ugarski vladari bili prisiljeni da vode obrambene ratove protiv Turaka
 Povijest

Turske provale u Hrvatskoj 93. – 95. str.

Centralizacija i reforme Matije Korvina
- Turci su već stotinu godina pustošili Balkanom, ali su tek 1453. g. su napali i srušili
Bizantsko Carstvo, a kasnije su zauzeli i Srbiju, a potom i Bosnu
- hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin je u ime obrane od Turaka počeo oporezivati
pripadnike svih slojeva društva, te je time uvećao prihode, što mu je omogućilo da
formira plaćenu vojsku
- nakon pada Bosne, Korvin je uvidio opasnost te je stoga napao Turke u Bosni, na
osvojenom području je osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu, koje su imale zadaću da
obrane državu od Turskih napada
- Za obranu od Mlečana, Korvin je osnovao kapetaniju u Senju

Dinastija Jagelovića i nove borbe protiv Turaka - 93. str

- Matija Korvin nije imao zakonitog nasljednika pa ga je naslijedio Vladislav II. Jagelović
- Vladislav je bio slab vladar, te su zavladali nemiri u Hrvatsko – ugarskom kraljevstvu
- te nemire je iskoristila Turska koja je provalila u kraljevstvo, te su se sukobili na
Krbavskom polju Turci i plemići
- u bitci je poginulo puno hrvatskih plemića, ali se turska izborila za pobjedu
- tom bitkom započinje stogodišnje razdoblje ratova Hrvata za obranu zemlje od Turaka

Daljnja obrana Hrvatske - 94. str.

- hrvatski obrambeni sustav je bio razrušen, ali su Hrvati nastavili borbu protiv Turaka
- tražili su pomoć od pape koji im je poslao novac ali ta sredstva nisu bila dovoljna za
uspješno organiziranje obrane
- nastavili su dalje tražiti pomoć ali očekivana pomoć od zapadnjaka nije stizala
- Hrvati jednom pobjeđuju Turke ne bitci kod Dubice (1513.)

Mohačka bitka
 Povijest

- Kralja Vladislava II. naslijedio ka je sin Ludovik II. koji je još manje brinuo od obrane od
Turske
- Turci su to opet iskoristili, pa je sultan Sulejman I. Veličanstveni krenuo u nove osvajačke
pohode
- prvo je osvojio Beograd, koji je tada bio najjača ugarska utvrda, onda je godinu dana
kasnije pao Knin, koji je bio tada važno crkveno i gospodarsko središte, pa su osvojili
Osijek (1526.) i dao je sagraditi drveni most dugačak 1.500 metara kako bi prešao preko
Drave i napao Ugarsku
- Ludovik II. im se pokušao suprotstaviti ali je doživio strahovit poraz na Mohačkom polju
- naime Ludovik II. se utopio prilikom pokušaja bijega s bojnog polja

Migracije stanovništva - 95. str.

 Povijest

Srednjovjekovna bosanska država 96. – 98. str.

Počeci bosanske samostalnosti
- u 12. st. Bosna je došla pod vlast hrvatsko ugarskih kraljeva, te je Bosnom upravljao ban
- u vrijeme bana Kulina teritorij Bosne je bio proširen, te je Bosna gospodarski ojačala
- u 13. st je Bosnom zavladao ban Pavao Šubić i postavio je u Bosnu za svog namjesnika
Stjepana II. Kotromanovića
- Stjepan se osamostalio, te je proširio svoju državu sve do jadranskog mora…

Bosna na vrhuncu moći

- Stjepana II. je naslijedio Stjepan Tvrtko I.
- on je proširio teritorij Bosne, podupirao je hrvatske velikaše protiv hrvatsko ugarskih
vladara, vratio se na Jadran te su njegovu vlast priznali većina jadranskih gradova i otoka
- Tvrtko je svojoj tituli dodao naslov kralja Hrvatske, Dalmacije i Primorja

Pad Bosne - 96. str.

Srednjovjekovno bosansko – humansko kršćanstvo - 97. str.
- u Bosni se pojavio oblik vjerovanja koji je bio neovisan o katoličkoj i pravoslavnoj crkvi
- nova crkva nazvana je Crkva bosanska, a njeni vjernici krstjani

Djelovanje dominikanaca - 98.str

- na poticaj pape Grgura IX., dominikanci, a kasnije i franjevci su suzbili djelaost bosanske
crkve

Srednjovjekovna bosanska kultura - 98.str

- Bosna se zbog svog položaja našla pod utjecajem različitih kulturnih strujanja
- pa su onda Bosanci razvali posebno svoje pismo bosančica
 Povijest

Društveni i gospodarski odnosi hrvatskog srednjovjekovlja 99. – 101. str.

Kultura Hrvata od XII do XVI. stoljeća 102. – 105. str.

Svijet u osvrt novog doba 110. – 112. str.

Mongoli
- područje središnje Azije naseljavao je nomadski narod Mongol
- Mongolska je plemena ujedinio Džingis – kan u 13. st.
- u osvajačkim ratovima koje je vodio je stvorio najveće carstvo u srednjem vijeku, država
koja se protezala od Tihog oceana sve do Crnog mora
Kina
- kineska je država doživjela uspone, ali i padove
- u razdoblju kad je kinom vladala dinastija Sung, kineska je kultura dosegnula vrhunac
- no kada su kinu zauzeli Mongoli u postavili svoju dinastiju, kina je doživjela veliki pad
- izbile su pobune, pa je kina oslobođena od vlasti Mongola
- na vlast je došla nova dinastija Ming koja je opet ojačala državu i počela s razvojem
velikih gradova…

Japan - 111. str.

Indija - 111. str.
Civilizacije američkog kontinenta
- smatra se da su američki kontinent naselili stanovnici iz azije preko beringovog prolaza
- prva poznata civilizacija se razvila na prostoru današnjeg meksika, a osnovao ju je narod
Omleka (poznata po gradnji monumentalnih kipova)
- narod Maye (bili razvijen narod) – gradili gradove i hramove u obliku piramida,
poznavali pismo, razvili kalendar, imali razvijenu astronomiju i matematiku
- narod Azteci – bili ratnički narod, štovali boga sunca i prinosili mu ljudske živote
- narod Inke – imali razvijenu kulturu, nisu poznavali pismo, živjeli od poljoprivrede i
obrta, gradove povezivale cestama,…
 Povijest

Velika zemljopisna otkrića 113. – 116. str.

Svijet u uoči velikih otkrića
- Turci su prekinuli trgovačke puteve prema istoku, odakle su arapski trgovci nabavljali u
Europu začine, porculan, svilu, i drugu luksuznu robu, cijene su im strahovito porasle pa
su Europljani krenuli u potragu za novim putevima do Indije
- sigurnu plovidbu učinila je uporaba kompasa, preciznija izrada pomorskih karata, bolje
konstruiranje jedrenjaka,…
Europljani otkrivaju
- portugalski pomorci su počeli otkrivati zapadnu obalu Afrike, te su zaključili da se do
bogatijih područaja Indije može doći i ako se oplovi Afrika
- Bartolomeo Diaz je prvi krenuo te je stigao do juga Afrike , ali se zbog oluje morao vratiti
- Vasco da Gama je kasnije prvi doplovio do Indije …
Otkriće Amerike
- pomorac Kristofor Kolumbo je bio uvjeren da je zemlja okrugla, te da se ploveći na
zapad može doći do indije
- podršku je dobio od španjolskog dvora te je na put krenuo s 3 brod, nakon dvomjesečne
plovidbe ugledao je kopno kojeg je nazvao San Salvador (Sveti Spasitelj), te je bio uvjeren
da se nalazi na otocima ispred indije
Prvo putovanje oko Zemlje - 114. str.
- Fernando Magellan je smatrao da u južnoj Americi postoji izlaz iz atlantskog mora
prema Indiji
- na put je krenuo s 5 brodova, ali u luku nakon 3 godine plovidbe se vratio samo jedan
brod s malobrojnim preživjelima
- ta plovidba je dokazala da je Zemlja okrugla
Istraživanje novog svijeta - 115. str.
Posljedice zemljopisnih otkrića
- Jedna od trajnih posljedica je premještanje svjetske trgovine sa Sredozemlja na Atlantski
ocean
- Portugal i Španjolska su postale velike kolonijalne sile, iz kolonija su dopremale velike
količine zlata i srebra, te su s vremenom postale svjetske velesile
- otkriće novog svijete bitno je utjecalo na daljnje povijesne događaje