PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT GEOGRAFIJE
Naziv i sjedište škole
Obrazovni program (zanimanje)
Ime i prezime nastavnika
Datum izvođenja nastavnog sata
Naziv nastavne jedinice
Razred
Tip sata
Kompetencije
1. Geografska znanja i vještine
2. Metodička kompetencija
3. Komunikacijska kompetencija
4. Socijalna kompetencija
Etape
Cilj etape
sata
o provjera predznanja
Uvod
o poticanje znatiželje
Osnovna škola Kneginec Gornji, Gornji Kneginec
Osnovna škola – redovni program
Marko Vitez, mag. educ. geogr. et hist.
Jadransko more
8.B/8.A
Obrada
Zadatci kojima ću provjeriti
Ishodi učenja
ishode
o pokazati i obrazložiti položaj o Na karti Europe nađi
Jadranskog mora u Jadransko more. Ono je dio
Sredozemlju kojeg većeg mora? Objasni
o nabrojiti države s izlazom na njegov položaj.
Jadransko more i pokazati ih na o Koje države imaju izlaz na
karti Jadransko more? Pokaži ih na
o objasniti pojmove transgresija i karti.
dalmatinski tip obale o Što je transgresija? Opiši što
o usporediti dubinu sjevernog i znači dalmatinski tip obale.
južnog Jadrana pomoću o Uz pomoć tematske karte u
tematskih karata udžbeniku usporedi dubinu
o opisati obilježja svojstva i sjevernog i južnog Jadrana.
gibanja Jadranskog mora Koji je dio plići, a koji dublji?
o navesti primjere značenja o Kakva su svojstva, a kakva
Jadranskog mora gibanja Jadranskog mora?
o izračunati količinu dobivene o Nabroji primjere značenja
soli prema podacima o slanoći Jadranskog mora.
mora o Koliko je vode potrebno za 1
kg soli? (slanoća mora je 38
‰)
o analizirati tematske karte prikaza dubine Jadranskog mora i kretanja
morskih struja u Jadranskom moru
o izdvojiti bitno od nebitnoga
o unaprijediti usmeno i pisano izražavanje
o razvijati svijest o važnosti očuvanja Jadranskog mora
TIJEK NASTAVNOG SATA
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
o U novu nastavnu jedinicu o Pažljivo slušaju upute učitelja.
učenike uvesti kroz metodu Na praznoj stranici u
oluje ideja (brainstorminga) – bilježnicama trebaju zapisati
„vruća olovka“ na temu sve misli koje im padaju na
„more“. Vremenski rok pamet na temu „more“ u
pisanja: dvije minute. vremenskom roku od dvije
Detaljnije objasniti upute minute, s time da ne smiju
ukoliko se prvi puta susreću s dizati olovku s papira. Nakon
ovakvom metodom rada. isteka vremena čitaju svoje
1
 Nakon proteka vremenskog napisane misli. Slušaju ostale
roka prozvati nekoliko učenika učenike u razredu.
da pročitaju napisano i upitati Nadopunjavaju se u
ih za pojedina objašnjenja. odgovorima. Obrazlažu svoje
odgovore.
o Upitati učenike jesu li ikada o Odgovaraju na pitanja, iznose
bili na Jadranskom moru i kako svoja mišljenja i dojmove.
su se tamo osjećali.
o najava cilja o Najaviti novu nastavnu cjelinu o U svoje bilježnice zapisuju
i nastavnu jedinicu „Primorska naslov nastavne cjeline i
Hrvatska – Jadransko more“. nastavne jedinice.
Prikazati slajd 1 PowerPoint
prezentacije (Prilog 1).
o naučiti temeljne o Naglasiti učenicima kako je u o Slušaju izlaganja učitelja.
pojmove udžbeniku podosta brojčanih Odgovaraju na pitanja: Je li
(transgresija, detalja koje ne trebaju znati Jadransko more dio nekog
dalmatinski tip (osim onih za koje će biti većeg mora? Koje prirodno-
obale), pojave i naznačeno tijekom sata). Na geografske cjeline Europe
procese slajdu 2 prikazati Sredozemno imaju izlaz na to more? Što
more i smještaj Jadranskog vam govori podatak da
mora. Objasniti porijeklo Jadransko more zauzima samo
o razvijati vještine: samog naziva mora. 5 % Sredozemnog? Je li to
čitanja grafičkih puno ili malo?
prikaza i tematskih o Na slajdu 3 prikazati o Prate izlaganje učitelja i
karata, usmenog i geografsku kartu država koje geografsku kartu prikazanu na
pisanog izražavanja imaju izlaz na Jadransko more, slajdu. Odgovaraju na pitanje
ali bez njihovih naziva. Upitati učitelja koje države imaju
učenike za njihove nazive. izlaz na Jadransko more i
Objasniti gdje se nalaze zapisuju ih u svoje bilježnice.
Glavni Otrantska vrata i pitanje ima li
dio Grčka izlaz na more. Naknadno
sata prikazati nazive država.
Zabilježiti plan ploče.
o Prikazati slajd 4 i o Pozorno slušaju učitelja i
pojednostavljenu kartu odgovaraju na pitanja: Možete
dalmatinske obale. Objasniti li se prisjetiti što je
(tj. ponoviti) pojmove transgresija i kakav je to
transgresije i dalmatinskog tipa dalmatinski tip obale? U
obale. Prikazati na karti smjer kojem se smjeru pružaju otoci
pružanja Jadranskog mora kao i i poluotoci uz dalmatinsku
hrvatskih otoka i poluotoka. obalu? Samostalno pronalaze
Zamoliti učenike da u svojim hrvatske otoke na svojim
kartama pronađu deset otoka kartama i označavaju ih. Prate
koji su spomenuti u udžbeniku učitelja dok ih pokazuje na
na 96. stranici. Pokazati ih zidnoj karti. Uz pomoć
ponovo na zidnoj karti tematske karte prikaza dubine
Hrvatske. Naglasiti da je po Jadranskog mora na 97.
najnovijim mjerenjima najveći stranici udžbenika odgovaraju

2
 otok Cres. Uz pomoć tematske na sljedeća pitanja: Što
karte na stranici 97 udžbenika primjećujete gdje je najtamnija
objasniti dubine Jadranskog boja mora na karti? Što to
mora. Zabilježiti natuknice za znači? Bilježe natuknice sa
plan ploče. slajda.
o Na slajdu 5 postepeno otvarati o Pozorno slušaju izlaganje
natuknice i objašnjavati učitelja. Analiziraju tematske
svojstva Jadrana. Temperaturu karte temperature Jadranskog
analizirati preko tematskih mora: Kakve su temperature
karata na 98. stranici zimi a kakve ljeti? Kako se
udžbenika. Podsjetiti učenike temperatura mijenja od kopna
na pojam promila (‰) i gdje su prema pučini? Prema onome
ih već koristili, te na taj način što ste uočili postoji li
objasniti slanoću. Zadati mogućnost da se Jadransko
zadatak za izračun. Objasniti more zaledi? Za slanoću
što je prozirnost, kako se odgovaraju na pitanja: Što su
određuje i što utječe na boju promili? Gdje ste koristili
mora. Zadati da napišu promile u geografiji? Kako se
natuknice kao plan ploče. dobiva sol? Znate li za neke
solane u Hrvatskoj?
Samostalno rješavaju zadatak:
„Koliko je vode potrebno za 1
kg soli?“ (Točan odgovor: 26
l). Za prozirnost odgovaraju na
pitanja: Što znači kada je nešto
prozirno ili da je netko
proziran? U konkretnom
slučaju mora što bi značilo
prozirnost? Za boju su pitanja:
Koje je boje more kakvog ga
vi doživljavate? O čemu ovisi
boja mora? Bilježe natuknice
sa slajda.
o Gibanja mora objasniti uz o Odgovaraju na pitanja: Jeste li
pomoć slajda 6. Prikazati vidjeli prizor sa slike? Stvara
fotografiju juga u Splitu. li jugo probleme? Kakve? Što
Objasniti morske mijene i su morske mijene? Prisjetiti se
morske struje na temelju petog razreda, zbog čega se
tematske karte morskih struja. one izmjenjuju? Analizom
Naglasiti zašto su tople morske tematske karte morskih struja
struje važne za nas. Postepeno na slajdu odgovaraju: Što
prikazivati natuknice. Zadati da prikazuju crvene, a što plave
napišu natuknice za plan ploče. strelice? Što bi se dogodilo
kada bi u Albaniji pustili
plastičnu bocu u more?
Zaključite zbog čega tople
morske struje imaju pozitivan
utjecaj na hrvatsku obalu.

3
 Bilježe natuknice sa slajda.
o Prikazati slajd 7. Uputiti o Čitaju tekst „Značenje
učenike na udžbenik 100. i Jadranskog mora“ i u
101. stranicu i da u bilježnice bilježnice odgovaraju na
riješe zadatak koji je napisan zadatak sa slajda 7: tri
na slajdu. Nakon napisanoga značenja Jadranskog mora.
raspraviti o pročitanome. Nakon pročitanog i napisanog
raspravljaju s učiteljem.
o primjena naučenog o Ponoviti nastavni sadržaj ove o Odgovaraju na postavljena
nastavne jedinice metodom pitanja: „Kojem moru pripada
razgovora uz pomoć pitanja Jadransko more? Koje države
o formativno prikazanih na slajdu 8. imaju izlaz na Jadransko
vrednovanje Prozivati učenike za odgovore. more? Kako je nastalo
Ispravljati ih u eventualnim Jadransko more? Opiši
greškama. dalmatinski tip obale. Što
znači da je slanoća Jadranskog
mora 38 ‰? O čemu ovisi
boja mora? Koji vjetrovi
Završn
donose najveće valove na
i dio
Jadranu? Duž koje obale
sata Jadranskog mora prolazi
hladna struja? Navedi barem
tri značenja Jadranskog mora.
Na zidnoj karti Hrvatske
pokaži barem pet hrvatskih
otoka.“ Međusobno slušaju
jedni druge.
o Zadati učenicima domaću o Bilježe domaću zadaću.
zadaću, radna bilježnica 50.-52.
str.

Plan školske ploče

Primorska Hrvatska
Jadransko more
-države s obalom na Jadranu: Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Grčka
-Jadransko more nastalo transgresijom  podizanje morske razine potapanjem dijelova kopna
-dalmatinski tip obale  otoci i poluotoci usporedni s pružanjem kopna
-1246 otoka, grebena i hridi
-sjeverozapadni dio Jadranskog mora plići, jugoistočni dublji
-svojstva Jadranskog mora: -temperatura – toplo more; slanoća – 38 ‰; prozirnost – oko 30 m; boja –
plava
-gibanje Jadranskog mora: -valovi – najveći jugo i lebić; morske mijene; morske struje – ulaze duž istočne
obale, a izlaze duž zapadne obale (povoljne za Hrvatsku)
-značenje Jadranskog mora: (učenici pišu sami)

4
Nastavne metode
metoda razgovora, metoda demonstriranja, metoda usmenog izlaganja, metoda čitanja i rada na tekstu,
neizravna grafička metoda, metoda oluje ideja (brainstorming)

Oblici rada
frontalni rad, samostalni rad

Nastavna sredstva i pomagala

ploča, računalo, projektor, udžbenik, radna bilježnica, zidna karta Hrvatske, zidna karta svijeta, školski
atlasi, PowerPoint prezentacija, kalkulator, fotografija juga u Splitu, tematske karte (smještaja Jadranskog
mora unutar Sredozemnog mora, država s izlazom na Jadransko more, dalmatinski tip obale, morskih struja
u Jadranu: sve sadržane na PowerPoint prezentaciji|| temperature ljeti i zimi, sadržana u udžbeniku)

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Hrvatska enciklopedija, 2018: Jadransko more, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478
(19.2.2018.).
Magaš, D., 2013: Geografija Hrvatske, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar; Meridijani,
Samobor.
Mohorovičić, A., Marasović, T., 2002: Hrvatski Jadran, Laurana, Zagreb.
Riđanović, J., 1993: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb.
Riđanović, J., 2002: Geografija mora, Hrvatski zemljopis – Naklada dr. Feletar, Samobor.

Popis priloga (koji nisu upisani u nastavna sredstva i pomagala)

Prilog 1. PowerPoint prezentacija – Jadransko more

5
6