UPRAVNO- TERITORIJALNI USTROJ

HRVATSKE

- ŽUPANIJA- jedinica regionalne samouprave u RH čije područje predstavlja

prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a
ustrojava se radi obavljanja poslova od regionalnog interesa te obuhvaća više
prostorno povezanih općina i gradova na svom području

- prema teritorijalnom ustroju iz 1993. godine RH je podijeljena na 20 županija i

Grad Zagreb unutar kojih se izdvaja 127 gradova, 429 općina i 6756 naselja.

1. Zagrebačka/ sjedište u Zagrebu

2. Krapinsko- zagorska/ sjedište u Krapini

3. Sisačko-moslavačka/ sjedište u Sisku

4. Karlovačka/ sjedište u Karlovcu

5. Varaždinska/ sjedište u Varaždinu

6. Koprivničko-križevačka/ sjedište u Koprivnici

7. Bjelovarsko-bilogorska/ sjedište u Bjelovaru

8. Primorsko-goranska/ sjedište u Rijeci (296 195 st.)

9. Ličko-senjska/ sjedište u Gospiću

10. Virovitičko-podravska/ sjedište u Virovitici

11. Požeško-slavonska/ sjedište u Požegi

12. Brodsko-posavska/ sjedište u Slavonskom Brodu

13. Zadarska/ sjedište u Zadru (170 017 st.)

14. Osječko-baranjska/ sjedište u Osijeku (305 032 st.)

15. Šibensko-kninska/ sjedište u Šibeniku

16. Vukovarsko-srijemska/ sjedište u Vukovaru

17. Splitsko-dalmatinska/ sjedište u Splitu (454 798 st.)

18. Istarska/ sjedište u Pazinu

19. Dubrovačko-neretvanska/ sjedište u Dubrovniku

20. Međimurska/ sjedište u Čakovcu

21. Grad Zagreb/ sjedište u Zagrebu (790 017 st.)

POVRŠINOM NAJVEĆA ŽUPANIJA JE: Ličko- senjska 5353 km²

NAJMANJA ŽUPANIJA JE: Grad Zagreb 641 km²

BROJEM STANOVNIKA NAJVEĆA ŽUPANIJA JE: Grad Zagreb 790 017 st

NAJMANJA ŽUPANIJA JE: Ličko- senjska 50 927 st

GUSTOĆOM NASELJENOSTI NAJGUŠĆE NASELJENA ŽUPANIJA JE:

Grad Zagreb 1 232,5 st/ km²

NAJRIJEĐE NASELJENA ŽUPANIJA JE:

Ličko- senjska 9,5 st/ km²

●Primorsku Hrvatsku čine: Istarska i dijelovi Primorsko-goranske i Ličko-

senjske, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-
neretvanska županija

●Gorsku Hrvatsku čini: veći dio Ličko-senjske, manji dio Zadarske i

Karlovačke županije

●Nizinsku Hrvatsku čine: Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska,

Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska županija
FUNKCIONALNA PODJELA HRVATSKE
- funkcionalna se podjela vrši na osnovi brojnosti funkcija koje neki grad ili
naselje ima u prostoru i kojima on utječe na njega

- funkcije koje neki grad može imati su: gospodarske, prometne, političke,
kulturne, znanstvene, obrazovne, trgovačke, zdravstvene, upravne, administrativne

- što je više stanovnika u gradu to grad ima više funkcija i veći utjecaj na prostor
oko njega tzv. GRAVITACIJSKO PODRUČJE iz kojega stanovništvo svoje
potrebe ostvaruje u gradu

- danas se gradove prema broju funkcija koje imaju može podijeliti na

makroregionalna, regionalna i subregionalna središta

1.) makroregionalna središta: gradovi sa više od 100 000 stanovnika

2.) regionalna središta: gradovi sa više od 50 000 stanovnika

3.) subregionalna središta: gradovi sa manje od 50 000 stanovnika

● makroregionalna središta: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek

Zagreb- makroregionalno središte čitavog prostora središnje Hrvatske, ali se

njegov utjecaj osjeća i nad djelom Gorske Hrvatske te u zapadnom dijelu Slavonije

Split- makroregionalno središte južnog hrvatskog primorja

Rijeka- makroregionalno središte čitavog sjevernog hrvatskog primorja i većeg

dijela Gorske Hrvatske

Osijek- makroregionalno središte Slavonije, a njegov je utjecaj najveći u istočnom

dijelu Slavonije i u Baranji
● regionalna središta

- u Primorskoj Hrvatskoj ističu se Pula i Zadar, kao snažnija, te Šibenik i

Dubrovnik, kao nešto slabija regionalna središta

- u Nizinskoj Hrvatskoj izdvajamo: Karlovac, Sisak, Varaždin i Slavonski Brod,

kao snažna regionalna središta, te Bjelovar, koji ima manji utjecaj na okolicu

● subregionalna središta su: Vinkovci, Vukovar, Koprivnica, Čakovec, Požega,

Rovinj, Makarska, Gospić, Ogulin
 PRIRODNO- GEOGRAFSKA PODJELA
HRVATSKE
3 PRIRODNO- GEOGRAFSKE CIJELINE:
- zbog različitih prirodno- geografskih i društveno- geografskih obilježja poput
klime, reljefa, vegetacije, hidrogeografske mreže, povijesnih, kulturnih i
drugih značajki

1. Nizinska Hrvatska, 54% teritorija, 67% stanovništva

-panonsko i peripanonsko područje
-hrvatsko međurječje- između Drave, Mure, Dunava, Save i Une
a.) istočnohrvatska nizina s središnjim hrvatskim međurječjem
b.) zapadno hrvatsko međurječje ( središnja Hrvatska)

2. Primorska Hrvatska, 14% teritorija, 31% stanovništva

-sredozemno područje

3. Gorska Hrvatska, 32% teritorija, 2% stanovništva

-gorsko-planinsko područje

Izradile: Ana Primorac, 8.a

Sara Fabian, 8.a