PSIHIKA d.o.o.

Centar za psihoterapiju, edukaciju i savjetovanje

Holizam u Gestalt psihoterapiji

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnovni modul, prva godina

Studentica: Ivka Armanda Todorović
Mentor: Gordana Biočić Zrilić

Zagreb, 20. travnja 2022.

 1. Što je holizam

Holizam je teorija prema kojoj su dijelovi cjeline u potpunoj povezanosti i ne mogu postojati
nezavisno od te iste cjeline. Ti dijelovi ne mogu se razumjeti bez da se promatra cjelina.
Cjelina je više od zbroja vlastitih dijelova.
Holizam se kao pristup koristi u brojnim sferama ljudskog života, znanosti i filozofije.
Holistički pristup vidljiv je tako u medicini, filozofiji, ekologiji, ekonomiji, kao i u psihologiji
i psihoterapiji. Najlakši primjer objašnjenja holizma je u medicini – pacijentovo zdravlje
tretira se kroz spoznaju njegovog mentalnog zdravlja, socijalnog inputa, kao i simptoma na
fizičkoj razini, umjesto da se liječi samo fizički simptom neke bolesti.

Bez obzira govorimo li o fizičkom, biološkom, socijalnom ili političkom sustavu – svi
elementi tog sustava su međusobno povezani do te mjere da se ne mogu reducirati na dijelove
odnosno, moraju se promatrati kao cjelina – THE WHOLE. Dakle funkcioniranje cijelog
sustava ne može biti svedeno na funkcioniranje jednog ili nekoliko njegovih elemenata
nezavisno od cjeline.

Holizam je možda prvi put spomenut još u djelu Metafizika kad je Aristotel skovao izjavu –
„cjelina je više nego zbroj vlastitih dijelova“. Sam naziv HOLIZAM kao izraz, smatra se,
skovao je Jan Smuts, čija su djela imala utjecaj i na psihologe tadašnjeg vremena, pa tako i na
Lauru i Fritza Perlsa.

Etimološki, riječ holizam dolazi od grčke riječi ὅλος - holos – sve, cjelina, cijelost.
 2. Gestalt psihologija i holizam

Gestalt psihologija bazirana je upravo na holizmu:

- Ljudsko ponašanje može se promatrati samo kao cjelina – više od zbroja dijelova
ljudskog organizma i funkcioniranja
- Ljudski um koristi holizam u tumačenju svijeta i pojava – ne promatra svijet kao
nezavisne djeliće već kao cjelinu sastavljenu od tih dijelova

Max Wertheimer, (1880–1943), Kurt Kofka (1886–1941) i Wolfgang Kohler osnovali su

Gestalt psihologiju početkom 20. stoljeća i to upravo kao reakciju na dominantne postavke
tada suvremene psihologije: redukcionizam i strukturalizam. (Ash, M. G. (1995).)

Redukcionizam i strukturalizam su, pojednostavljeno, smatrali da se psihološki fenomeni

trebaju reducirati na male elemente koji čine strukturu i kroz njih razumjeti psihologiju
pojedinca.
 3. Holizam i gestalt terapija

Osnovna premisa na kojoj počiva Gestalt terapija jest holizam (Pearls, 1973. prema Barlow,
1981.) Najveća vrijednost u Gestalt pristupu jest

„uvid da cjelina određuje svoje dijelove, što je u kontrastu s dosadašnjim pretpostavkama da

je cjelina naprosto suma svojih elemenata“ prema Perls, Hefferline and Goodman (1951, p.19)
kako prenosi Barlow (1981.).

Ta premisa odnosno holizam kao temelj prvo je prihvaćen od Gestalt psihologije, a onda i od
Gestalt terapije, ali i od ostalih humanističkih i egzistencijalističkih psihologija (Back 1973 .
prema Barlow 1981.) Kako ćemo vidjeti u slijedećem poglavlju, Perls ističe kako su Gestalt
psiholozi zaslužni za formulaciju koncepta holizma i u tom smislu ističe kako je taj koncept
primjenio na svoj model osobnosti:

„ razvijen je od grupe njemačkih psihologa koji su radili u polju percepcije, pa su pokazali da

čovjek ne percipira stvari kao izolirane i nepovezane nego ih organizira u procesu percepcije
kao značajne cijeline.“ (Perls, 1973, p.2, prema Barlow 1981.)

4.1. Holizam kroz razvoj Gestalt psihoterapije (utjecaji na osnivače Gestalt terapije)

Karen Horney bila je jedan od pionira psihoanalize i jedan od važnijih njemačkih analitičara i
profesora psihoanalize. Njezina teorija ličnosti temelji se na ideji cjelovite ličnosti koja
čovjeka promatra holistički. Čovjek je holističko biće i kod liječenja nekog aspekta čovjekova
organizma potrebno ga je gledati kao cjelinu. Cjelokupna ličnost pacijenta uključena je u
liječenje: bolest i zdravlje, tijelo i um, socijalne i duhovne karakteristike te okolina u kojoj
živi. (Radionov,2013., str 6)

Sandor Ferenczi koji se smatra pionirom humanističkog pristupa u psihoanalizi, također je

imao veliki utjecaj na Perlsa - vidljiv je u orijentaciji na tijelo, intonaciju i geste te facijalnu
ekspresiju, kao i u isticanju važnosti pacijentovih vjerovanja, emocija i trenutnog života
klijenta. Humanistički psiholozi se svi slažu u tome kako prilikom studiranja i proučavanja
čovjeka treba uvijek imati na umu da je on »ujedinjena cjelovitost« a ne »serija različitih
dijelova«. (Radionov, 2013.)
Perls je također radio sa Goldsteinom. Kurt Goldstein poznat je upravo po holizmu odnosno
po razvoju holističke organizmičke teorije organizma. On je promatrao i liječio čovjeka kao
cjelinu koja je u kontaktu sa svojom okolinomi tvrdio kako se organizam ne može podijeliti
na um i tijelo jer je sve u organizmu međusobno povezano.

Laura i Fritz Perls su se upoznali i s holističkim postavkama Jana Smutsa kojeg neki smatraju
pionirom holizma. Smuts kaže da je cjelina više nego zbroj svojih dijelova i da te cjeline
formira priroda kroz kreativnu evoluciju. Cjelina je bitna za svako biološko istraživanje i ona
ima funkciju usmjeravanja fizioloških i kemijskih procesa na kojima se zasnivaju životne
pojave. Dakle holizam je svaka tendencija koja znanstveno istraživanje usmjerava prema
cjelini. (Smuts, 1926.)

Osim psihoanalitičara, Smutsa i ostalih, na razvoj Gestalta u smislu terapije koja naglašava
holizam, tu su i humanistički psiholozi kao na primjer Rogers (1951, 487 ) prema Ahmad i
Tekke (2015.) koji odbacuje psihologiju izoliranih proučavanja i tvrdi da je organizam u
svakom trenutku organizirana cjelovitost te da stoga svaka i najmanja promjena u jednom
dijelu može pridonijeti promjeni u drugom dijelu.
4.2. Holistički pristup u Gestalt terapiji

U psihoterapiji, radeći s pacijentom, nastojimo promatrati sve aspekte njegova života sada i
ovdje umjesto da promatramo dijelove nezavisno od cjeline. Ako bismo promatrali samo riječ
GESTALT, koja u hrvatskom jeziku zapravo nema doslovni prijevod, već bismo vidjeli da je
holizam osnova gestalt terapije.

Gestalt naime znači – „nešto što je sačinjeno od mnogih dijelova i nekako je ipak drugačije od
puke sume tih dijelova.“ (Merriam Webster dictionary).

Holistički je pristup utjelovljenje Gestalt terapije i baš to isticanje važnosti cjeline više od
sume dijelova i da su svi ti dijelovi u međusobnom odnosu očituje se gestaltistički pristup
klijentu: promatra se i pokušava razumjeti klijentova pozadina, religijska uvjerenja. Osjećaji,
obitelj i psihičke i fizičke kompleksnosti. Promatra se kao fizička, mentalna, emocionalna i
duhovna cjelina. Svaka promjena u jednom od dijelova očituje se kao promjena cjeline.
Dijelovi postaju važni samo u kontekstu te cjeline.

Odličan primjer za to daje Daniel Kahneman u svojoj knjizi Thinking, fast and slow (2011.)
Naime, slovo B i broj 13 su identični na oba prikaza nizova, ali samo unutar konteksta tih
nizova imaju određeno značenje. Ono se mijenja obzirom na niz u kojem jesu, dakle u obziru
na cjelinu.

Ljudi ne percipiraju stvari, odnose i pojave u djelićima i krhotinama nego u organiziranim

strukturiranim cjelinama. Završavamo forme na način da za nas imaju smisao. Primjer je ova
slika nogometne lopte (Practical Psihology) Gledajući je, automatski mislimo na nogometnu
loptu, a ne na kolekciju pentagona.
(Theodore Thudium)

Gestalt terapeut promatra čovjeka kroz somatsko jedinstvo tijela i uma, situaciju u kojoj se
nalazi i sve utjecaje koji djeluju na tu situaciju i tog čovjeka. To čini promatrajući kako se
klijent kreće, diše, kako koristi svoj glas, kako ispunjava prostor, kako se drži i kako se
smješta u svijet.

Zapravo holizam u gestaltu povezuje metodološki holizam, Holistički koncept čovjeka, i

teoriju polja (polje organizam/okolina)

1. Metodološki holizam

Metodološki holizam ističe kako je razumijevanje kompleksnih sustava traži razumijevanje

principa kojim se taj sustav kao cjelina rukovodi a ne principa kojim se rukovodi neki od
njenih individualnih dijelova.

Tako primjerice terapeut koji provodi gestalt terapiju koristeći jedan od pristupa u radu s
klijentom ima na umu kontekst cijelog pristupa i principa koji funkcioniraju kao cjelina.
„Praksa Gestalta je metodološki holizam obzirom da svi zakoni svakog dijela terapije
oblikovani svim zakonima svih dijelova koji rade zajedno a ne samo nekih zakona“ (Gestalt
Therapy - A Guide to Contemporary Practice, Philip Bronwell, str 170. ) tj zakona metode
koju smo odabrali.
 2. Holistički koncept čovjeka

Taj koncept je toliko duboko u osnovi samo pravca da je on zapravo preteča teorije polja. Taj
koncept čovjeka promatra kao cjelinu:

- Uma tijela i duha – intrapsihička cjelovitost pojedinca

- Koja je u ekološkoj cjelovitosti s okolinom (interpsihička cjelovitost u polje
organizam / okolina)

Oni utječu međusobnog jedan na drugog i istovremeno utječu na cjelinu. To znači da

promjena u jednom dijelu to jest jednom aspektu dovodi do promjene u cjelini, ali i promjena
u cjelini dovodi do promjene u dijelovima ili aspektima te iste cjeline.

3. Teorija polja

Holističke postavke mogu se promatrati i kao prethodnice teorije polja. Budući da je polje
kokreirano, funkcija onoga što terapeut donosi u njega kao i onoga što klijent donosi,
promjena u načinu na koji terapeut djeluje ili osjeća prema svom klijentu i stupanj njihove
međusobne povezanost će utjecati na zajedničko polje i imati će u skladu sa tim posljedice za
klijenta (Parlett, 1991. prema Radionov, 2013.).

Teorija polja je okvir ili način istraživanja ili tumačenja događaja, doživljaja, objekata,
organizama i sistema kao smislenih dijelova spoznajnog totaliteta uzajamno djelujućih sila
koje zajedno oblikuju jedinstvenu interaktivnu kontinuiranu cjelinu (polje), umjesto da ih
klasificira prema njihovoj urođenoj prirodi ili analizira na posebne aspekte i formira cjeline
koje su samo zbroj svojih dijelova. Identitet i kvaliteta svakog takvog događaja, objekta ili
organizma je u polju istovremeno i može se saznati samo uz pomoć konfiguracija formiranih
uzajamnim utjecajem interakcija između promatrača i promatranog (Yontef, 1989 prema
Radionov 2013.).

Po teoriji polja ponašanje i ličnost ne mogu se objasniti isključivo urođenim karakteristikama

ili isključivo okolinom, već i jedno i drugo oblikuju svaku osobu.

Životna priča pacijenta ne može vam reći što se zapravo dogodilo u njegovoj ili njezinoj
prošlosti, ali vam može reći kako pacijent doživljava svoju povijest ovdje i sada. Taj prikaz
povijesti u određenoj je mjeri oblikovan trenutnim uvjetima u klijentovom polju. Događaj koji
se dogodio prije tri godine nije dio trenutnog polja i stoga ne može utjecati na nečije iskustvo.
Ono što oblikuje nečije iskustvo je način na koji se osoba drži sjeća događaja, a također i
činjenica da je događaj prije tri godine promijenio način na koji se može organizirati nečija
percepcija u polju. Još jedno svojstvo polja je da se organizacija nečijeg iskustva događa
ovdje i sada i da je u tijeku ovdje i sada pa je stoga podložna promjenama na temelju uvjeta u
polju. Drugo svojstvo je da nitko ne može nadići uklopljenost u polje; stoga su sve atribucije o
prirodi stvarnosti relativne u odnosu na položaj subjekta u polju. Teorija polja odriče se
uvjerenja da svatko, uključujući i terapeuta, može imati objektivan pogled na stvarnost.
(Jontef i Jacobs, u knjizi Corsini i Wedding, 1973.)
5. Holizam u konkretnom terapijskom procesu

Holizam ili holistički pristup, očituje se u svakom susretu klijenta i terapeuta.

Kada bi sve nabrojano u prethodnim poglavljima „spustili“ u sam terapijski proces, onda
bismo vidjeli kako su sami teorijski pristupi okviri za procjenu i procjenjujemo kompletno
ljudsko biće na svim razinama u sada i ovdje. Terapeut nastoji procijeniti i razumjeti klijenta
kroz nekoliko točaka koje zajedno doista utjelovljuju holizam.

1. Samo – podrška i podrška okoline – kako on ili ona funkcioniraju. Kakva su im

uvjerenja (o sebi i drugima), kakvi su mi resursi, kakva mu je okolina, odnosi, kako se
nosi sa stresom, kako reagira na terapeuta
2. Vidljive kontakt funkcije odnosno pokreti tijela i ostale tjelesne manifestacije: pokret,
glas, gledanje, slušanje, disanje.
3. Ciklus svjesnosti : svjesnost, mobilizacija, mirovanje, promjena odnosno cijeli ciklus
pojavljivanja, prekidanja i završavanja figure
4. Klijentova bazična uvjerenja i nezavršeni poslovi (gestalti)
5. Kakav je u odnosu s terapeutom : kako se odnosi prema njemu, kako i kada prekida
kontakt
6. Kakav je terapeut u tom odnosu: kako mi vidimo klijenta, koje osjećaje nam budi, na
koga nas podsjeća…
7. Kakvi su trenutni uvjeti u životu klijenta (polju)
8. Kulturni faktori: kultura, rasa, spol, nacionalnost, seksualna orijentacija, godine, moć,
fizičke sposobnosti…
9. Povijesno polje: istraživanje povijesti u obitelji, odgoju, mladosti, zajednici…
10. Moralne dileme

(Joyce and Sills, 2001)

6. Zaključak

Kako kaže sam Perls „ljudi su podijeljeni u dijelove i dijeliće i nema svrhe analizirati te
dijelove i djeliće i još ih više secirati. Ono što želimo učiniti u gestalt terapiji je integrirati sve
te raspršene dijelove kojih se čovjek odriče i ponovno učiniti čovjeka cijelim. „

Holizam u Gestaltu je naoko jednostavna tema jer se Gestalt gotovo poistovjećuje s

holističkim pristupom. No sagledavajući temu iz različitih kuteva, došla sam do zaključka
kako se taj holizam očituje na mnogim razinama.
Očituje se u načinu na koji Gestalt gleda na čovjeka, očituje se u organizacijski strukturama
gestalt psihoterapije, očituje se u pristupu i korištenju različitih tehnika, kao i u funkcioniranju
samog terapeuta te napretku klijenta.

Iako je izazovno uhvatiti sve pravce i pojedince koji su utjecali na razvoj ove psihoterapijske
škole, kao i uhvatiti sve utjecaje na holizam u gestaltu, na kraju se sve svodi na praksu. U
najjednostavnijem i najčišćem obliku praksa Gestalt Terapije u svakom kontaktu terapeuta s
klijentom iskazuje upravo holizam. Osim u čitanju i proučavanju tekstova i knjiga u kojima
sam došla do ovog zaključka, prepoznala sam to i u razmatranju svog rada kao klijenta do
sada.
Terapeut je taj koji taj holizam čini živim, imajući na umu sve ove sitne i velike stvari o
klijentu i konstantno promatrajući, osvještavajući i prilagođavajući terapeutski proces imajući
na umu uže i široko polje klijenta ali i svoje uže i široko polje.
7. Literatura
1. Allen R. Barlow (1981.), Gestalt-antecedent influence or historical accident, The
Gestalt Journal, Volume IV, Number 2.
2. Jan Smuts, (1926.), The Cell and the organism, U: Holism and evolution
3. Gary Yontef and Lynne Jacobs (1973.), Gestalt Therapy. U: Corsini and Wedding
(ur), Current Psychotherapies, (Cengage Learning, 2018, str 310 – 319.)
4. Joe Wysong (ur), Simkin, Perls, Rosenfeld, An Oral History of Gestalt Therapy, The
Gestalt Journal Press, Kindle edition 2011)
5. Kolers, Paul A. (1972). Aspects of Motion Perception: International Series of
Monographs in Experimental Psychology
6. Phillip Bronwell (2010.), Gestalt Therapy: A Guide to Contemporary Practice
7. Želimir Puljić, Rasprave i članci humanistička psihologija (II), Crkva u svijetu Vol.
16, No. 2, Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak, hrcak.srce.hr
8. Daniel Kahneman (2011), Thinking fast and slow
9. Tanja Radionov (2013), Geštalt Terapija, Naklada Slap, 2013
10. Herb Stevenson; Holism, Field Theory, Systems Thinking, and Gestalt Consulting:
How Each Informs the Other—Part 2, Practical Application. Gestalt Review 1
September 2018; 22 (2): 189–207. doi:
https://doi.org/10.5325/gestaltreview.22.2.0189
11. Ash, M. G. (1995). Gestalt psychology in German culture, 1890–1967: Holism and the
quest for objectivity. Cambridge, England: Cambridge University Press.
12. Nik Ahmad, Mustafa Tekke, Rediscovering Rogers’s Self Theory and Personality
Journal of Educational, Health and Community Psychology Vol. 4, No. 3, 2015
13. Gestalt Principles (Definition + Examples), Practical Psihology,
https://practicalpie.com/gestalt-principles/
14. Charlotte Sills and Phil Joyce, Skills in Gestalt Counselling & Psychotherapy
15. Dave Mann (2010.), Gestalt Therapy 100 Key Points and Techniques, 2010.
16. Philip Brownell (2010.),Gestalt Therapy: A Guide to Contemporary Practice, springer
Publishing
17. Theodore Thudium, 7 Gestalt Principles (Definition + Examples), Practical
Psichology, https://practicalpie.com/