Teorija skupova - Teorem o usporedivosti dobro uredenih skupova

Teorem 1. Neka su (A, ≤) i (B, ⪯) dobro uredeni skupovi. Tada nastupa točno jedan od sljedećih slučajeva:
• A≃B ;
• sA (a) ≃ B za jedinstveni a ∈ A ;
• A ≃ sB (b) za jedinstveni b ∈ B .

Dokaz Ako je A = B = ∅, tada vrijedi tvrdnja (prvi slučaj).

Ako je samo jedan skup neprazan, npr. A = ∅, B ̸= ∅, tada je A ≃ sB (b) = ∅, gdje je b najmanji element od B.
Neka su sada A i B neprazni skupovi. Definiramo sljedeće skupove:

X = { x ∈ A | ( ∃ y ∈ B ) sA (x) ≃ sB (y) },
Y = { y ∈ B | ( ∃ x ∈ A ) sB (y) ≃ sA (x) }.

Skupovi X i Y su neprazni jer je sA (a0 ) = ∅ ≃ ∅ = sB (b0 ), gdje su a0 i b0 redom najmanji elementi u A i B .

Stoga je a0 ∈ X, b0 ∈ Y .
Pokazujemo da vrijedi X ≃ Y , uz sličnost f (x) = y, gdje je sA (x) ≃ sB (y).
Znamo da dva inicijalna segmenta elemenata nekog dobro uredenog skupa nisu slična.
Stoga je x ∈ X sličan jedinstvenom segmentu sB (y) i analogno, y ∈ Y je sličan jedinstvenom segmentu sA (x).
Tada je funkcija
f : X → Y, f (x) = y, za sA (x) ≃ sB (y) dobro definirana i bijekcija.
Čuva li f uredaj?
Za proizvoljne x, x′ ∈ X takve da vrijedi x′ < x treba pokazati da vrijedi y ′ = f (x′ ) ≺ f (x) = y.
Neka je g : sA (x) → sB (y) sličnost.
Restrikcija od g na sA (x′ ) ⊂ sA (x) je injekcija i čuva uredaj. Stoga je sA (x′ ) ≃ g[sA (x′ )].
Kako je g sličnost vrijedi:
a < x′ ⇔ g(a) ≺ g(x′ ) , to jest a ∈ sA (x′ ) ⇔ g(a) ∈ sB (g(x′ )) .
Slijedi sA (x ) ≃ g[sA (x )] = sB (g(x′ )).
′ ′

Kako je x′ ∈ X, znamo da je sA (x′ ) ≃ sB (y ′ ).

Iz sA (x′ ) ≃ sB (g(x′ )) i sA (x′ ) ≃ sB (y ′ ) slijedi g(x′ ) = y ′ .
Prema definiciji g je g(x′ ) ∈ sB (y) pa slijedi g(x′ ) = y ′ ≺ y .
Zatim, vrijedi X = A ili je X inicijalni segment nekog elementa od A. (Uočite: X ⊆ A.)
Za x ∈ X postoji y ∈ B i sličnost g : sA (x) → sB (y) pa za a < x vrijedi
b < a ⇔ g(b) ≺ g(a) , to jest b ∈ sA (a) ⇔ g(b) ∈ sB (g(a)),
tj., sA (a) ≃ sB (g(a)). Slijedi a ∈ X, odnosno, za x ∈ X je sA (x) ⊂ X.
Ako je X ̸= A, tada je X = sA (a), gdje je a najmanji element skupa A\X.
(Za a′ ∈ A\X vrijedi a′ > x, ∀x ∈ X, a a je najmanji takav element.)
Analogno vrijedi Y = B ili je Y inicijalni segment nekog elementa od B.
Moguća su 4 slučaja:
1. X = A i Y = B - Tada zbog X ≃ Y je A ≃ B .
2. X = A i Y = sB (b), za b ∈ B - Tada je A ≃ sB (b) .
3. X = sA (a), za a ∈ A i Y = B - Tada je sA (a) ≃ B .
4. X = sA (a) i Y = sB (b)
- Tada zbog X ≃ Y je sA (a) ≃ sB (b) pa je (po definiciji skupa X ) a ∈ X = sA (a), odnosno, a < a.
To nije moguće pa 4. slučaj ne nastupa nikad. Ostali slučajevi čine tvrdnju teorema. 2