Diferencijalne jednadºbe 2.

reda

Autor: Institucija:
Bojan Crnkovi¢ Sveu£ili²te u Rijeci

bojan.crnkovic@uniri.hr Odjel za matematiku

Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 1 / 10
 Diferencijalne jednadºbe 2. reda posebni slu£ajevi

Diferencijalna jednadºba 2. reda ima op¢i oblik:

F x, y , y 0 , y 00 = 0.

Kada je to mogu¢e, diferencijalnu jednadºbu ¢emo pisati u eksplicitnom

obliku:
y 00 = f x, y , y 0 .

Primjer
y 00 = x je d.j. 2. reda
3
y = x3 + C1 x + C2 je op¢i integral koji ovisi o dvije konstante

Teorem 1.
Svaka diferencijalna jednadºba 2. reda oblika y 00 = f (x, y , y 0 ) . ima

beskona£no mnogo rje²enja oblika φ(x, y , C1 , C2 )

Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 2 / 10
 Diferencijalne jednadºbe 2. reda posebni slu£ajevi

y 00 = f (x)
Supstitucijom y 0 = p(x) svodimo problem na prvi red. Odnosno
direktnom integracijom rje²avamo jednadºbu.
y 00 = f (y )
Supstitucijom y 0 = p(y ) svodimo na separaciju varijabli.
d
dp dp dy dp
y 00 = y0 = = = p,
dx dx dy dx dy
Rije²imo pdp = f (y )dy , a zatim y 0 = p(y )
y 00 = f (x, y 0 )
Supstitucijom y 0 = p(x) svodimo problem na prvi red:
y 00 = p 0 = dp
dx = f (x, p) ,
y = f (y , y 0 )
00

Supstitucijom y 0 = p(y ) svodimo na 1. red:

d (y 0 ) dp dp dy dp
y 00 = = = = p = f (y , p)
dx dx dy dx dy
Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 3 / 10
 Linearne homogene diferencijalne jednadºbe 2. reda

Denicija 1.
Neka su p, q ∈ C 0 (R). Obi£nu diferencijalnu jednadºbu

y 00 + p (x) y 0 + q (x) y = 0,

nazivamo homogenom linearnom diferencijalnom jednadºbom.

Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 4 / 10
 Linearna nezavisnost i determinanta Wronskog

Denicija 2.
Funkcije y1 (x), y2 (x), . . . , yn (x) su linearno zavisne na intervalu [a, b], ako
postoje konstante α1 , α2 , . . . , αn koje nisu sve jednake nuli takve da za
svaki x ∈ [a, b] vrijedi:

α1 y1 (x) + α2 y2 (x) + . . . + αn yn (x) ≡ 0.

Ina£e, ako gornja jednakost vrijedi samo kada su sve konstante jednake

nuli, kaºemo da su linearno nezavisne.

Primjer: Provjerite jesu li funkcije nezavisne:

y1 (x) = x − 1, y2 (x) = 2x − 1
y1 (x) = x, y2 (x) = ex

Za dvije funkcije, dovoljno je pokazati:

y1 (x)
6= konstanta.
y2 (x)
Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 5 / 10
 Linearna nezavisnost i determinanta Wronskog

Denicija 3.
Neka funkcije y1 (x), y2 (x), . . . , yn (x) imaju derivacije (n − 1)-reda .

Determinantu

y1 y2 ... yn
y10 y20 ... yn0
W (x) = Wy1 ,y2 ,...,yn (x) =
... ... ... ...
(n−1) (n−1) (n−1)
y1 y2 . . . yn
zovemo determinanta Wronskog ovog skupa funkcija.

Ako je determinanta Wronskog razli£ita od nule u barem jednoj to£ki

intervala [a, b], tada su funkcije y1 (x), y2 (x), . . . , yn (x) linearno nezavisne.

Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 6 / 10
 Linearna nezavisnost i determinanta Wronskog

Denicija 4.
Skup linearno nezavisnih rje²enje homogene diferencijalne jednadºbe

zovemo fundamentalni sustav rje²enja.

Ako y1 (x), y2 (x) £ine fundamentalni sustav rje²enja, tada se svako rje²enje
moºe zapisati kao linearnu kombinaciju fundamentalnih rje²enja:
y (x) = C1 y1 (x) + C2 y2 (x),
gdje su C1 , C2 proizvoljne konstante.
To zna£i da je y1 (x), y2 (x), y zavisan skup. Odnosno, da iz
fundamentalnog sustava moºemo zapisati homogenu jednadºbu:
Wy1 ,y2 ,y (x) = 0

Primjer:
Zapi²te homogenu linearnu diferencijalnu jednadºbu £ija su rje²enja:

y1 (x) = x, y2 (x) = ex
Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 7 / 10
 Linearna nezavisnost i determinanta Wronskog

Ako nam je poznato jedno rje²enje y1 (x) 6= 0 homogne linearne 2. reda

tada supstitucija y = y1 (x)z(x) , a zatim z 0 = p(x) reducira jendadºbu na
linearnu prvog.
Primjer:
Rije²ite x 2 y 00 − 2xy 0 + 2y = 0 ako je poznato jedno rje²enje y1 = x :
Supstitucija y = xz :

0
y 0 = (xz)0 = z + xz 0 , y 00 = z + xz 0 = z 0 + z 0 + xz 00 = 2z 0 + xz 00

x 3 z 00 = 0
Supstitucija z 0 = p(x):
x 3p0 = 0
p = C1 , ⇒ z 0 = C1 , ⇒ z = C1 x + C2 .

Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 8 / 10
 Rje²enje diferencijalne jednadºbe redom potencija

Denicija 5.
To£ka x0 ∈ R je regularna to£ka jednadºbe:

y 00 + p (x) y 0 + q (x) y = 0,

ako su piq analiti£ke funkcije u okolini x0 . Ina£e kaºemo da je x0 ∈ R

singularna to£ka navedene jednadºbe.

Napomena:
Napomena: U okolini x0 ∈ R koecijenti diferencijalne jednadºbe p i q
mogu se zapisati kao red potencija oko x 0,

p(x) = p0 + p1 (x − x0 ) + p2 (x − x0 )2 + . . .

q(x) = q0 + q1 (x − x0 ) + q2 (x − x0 )2 + . . .
ovi redovi konvergiraju u okolini x0

Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 9 / 10
 Rje²enje diferencijalne jednadºbe redom potencija

Teorem 2 (Lazarus Fuchs 1866. godine).

Ako su funkcije piq analiti£ke na intervalu (x0 − ρ, x0 + ρ) ⊂ R, tada

diferencijalna jednadºba:

y 00 + p (x) y 0 + q (x) y = 0,

ima dva nezavisna rje²enja: y1 i y2 koja su analiti£ka na istom intervalu.

Bojan Crnkovi¢ (Sveu£ili²te u Rijeci) Diferencijalne jednadºbe 2. reda 23. travnja 2020. 10 / 10