Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 3

PREDRENESANSA

13./14.st.
Predstavnici:
1. Dante Alighieri Božanstvena komedija (1314):
Pripovjedačko djelo napisano u stihovima(obrnuti stih==jedanaesterac), a otpjevano u
tercinama sa strogo povezanom rimom==SPJEF 3.dijela:
A) PAKAO33 pjevanja 100 pjevanja==SAVRŠENSTVO,
B) ČISTLIŠTE33 pjevanja SIMETRIČNOST,
C) RAJ33 pjevanja HARMONIČNOST
Ukratko: zamišljeno putovanje kroz pakao,čistlište i raj (vizija), kroz putovanje ga vodi
veliki rimski pjesnik Virgilije (Danteov uzor) koji je bio poslan od njegove žene
Beatrice, 9 krugova, Minos je sudac duša.

2. Giovanni BoccaccioDekameron(1348):
Zbirka od 100 novela, knjiga 10 dana, jednostavniji stil pisanja, snalažljivost čovjeka
Ukratko: Firenca (crkva Santa Maria Novella), opis kuge, sedam djevojka i tri mladića,
teme: stvarni život,ljubav,preljubi, kroz humor dobivamo i kritičnost društva
NOVELAkratka prozna vrsta, zasniva se na jednom događaju s malol likova (bez
dublje psihološke karakterizacije), često su okvirene, efekt iznenađenja na kraju

3. Francesco PetrarcaKanconijer(1470):
Zbirka ljubavnih pjesama (366) posvećenih Lauri (idealizirana žena/ljepota), otvara
dvije teme:
a) Pjesnikovi osjećaji prema Lauri – otvoreno izražava svoje emocije (zaljubljenost,
patnja i bol zbog neuzvraćene ljubavi), podjeljeno u dva dijela:
1. dio- za života gospođe Laure – divljenje lijepoti Laure
2. dio – nakon njezine smrti – depresivan aka. Tužni osjećaji
b) pjesništvo – svjestan je da bi njegovi stihovi donjeli pjesničku slavu, individualno
izražavanje (RENESANSNO)
SONET Petrarcin ili talijanski sonet==ukupno 14 stihova raspoređenih u dvije
katrene i tercine, rima u katrenama(ukrštena ili obgrljena)
Petrarkizam – stil pisanja po uzoru na P, korištenje stilskih figura, metafora, epiteta
ROMANTIZAM
1800. do 1850
Pravac Strum und Drang (oluja i nagon)pretjerano izražavanje osjećaja == Schiller i Goethe
Atmosfera nesigurnosti, sentimentalnosti
Tematike:
a) osobna ili intimna: pustolovina u daleke egzotične krajolike, većinom zbog traženja
svrhe života
b) povijesna: vole putovati dalekom poviješću (Zvonar crkve Notre-Dame)
c) mistična(tajanstvena): crni mačak, Edgar Allan Poe
d) butovništvo: sukobi s zatvorom
obilježja:
 isticanje osjećaja nasuprot razumu
 isticanje orginalnosti==nasuprot ponašanju normiranih književnih rodova i
vrsta
 odbacivanje razuma, prepuštanje mašti, neshvaćeni su, osjećaju se kao suvišni
likovi koji vole boraviti u prirodi (Werther sa svojim lipama)
Johann Wolfgang von Goethe (ili samo Goethe) - Patnje mladog Werthera(1774):
Epistolarni roman: napisano u obliku pisama, ulazimo u njegov unutarnji svijet, spoznajemo i
društvene okolnosti
Tri romantičarske teme: ljubav- sretna/nesretna ljubav, priroda(prikazuje mentalno stanje,
bijeg od stvarnosti), umjetnost(slikarstvo, književnost, balada==Homer i Osijan
ROMANTIČARSKI KNIŽEVNICI:
1. George Gordon Byron – Hodočašće Childea Harolda (1788.-1824.), Engleska : 4
pjevanja, diskurzivni književni oblik, glavni lik pokušava naći smisao života, vrlo vjerno
opisuje Italiju,Veneciju, te opisuje i svoje osjećaje kroz putovanje (oblik lirskog
putovanja)
2. Aleksandar Sergejevič Puškin – Evgenij Onjegin (1799-1837), Rusija:
Roman napisan u stihovima, načelo orginalnostispaja, miješa književne rodove i
vrste. Lirski i epski oblik. Evgenij plemić, vrlo nesiguran i osjećajan, suvišan čovjek
3. Mihail Jurjevič Ljermontov – Junak našeg doba, Rusija:
Prvi ruski roman u prozi (5 pripovjedaka), povezuje ih glavni lik Pečovin (časnik) koji
putuje kroz čudne zemlje tražeći smisao života ali i adrenalin
MODERNIZAM
19.st.
Charles Baudelarie – Cvjetovi zla(1857): zbrika pjesama u 6 dijelova, nepoetske
teme(izražavanje tijela, fizička ljepota, doživljaj žene/njezinog tijela)
Henrik Ibsen – predstavnik modernističke drame, norveški dramatičar – Nora (1879), 3 čina
Obilježja:
 Kratko vrijeme radnje
 Unutrašnji sukobi između likova
 Mali broj likova
Drame su pisane u stihu, teme preuzete iz nacionalne povijesti, junaci jake ličnosti, uvjereni u
svoj cilj, daje se oštra kritičnost malograđanskog društva(njegovog lažnog morala)

You might also like