POČETCI PISMENOSTI I HRVATSKO SREDNJOVJEKOVLJE

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI: LATINICA I LATINSKI JEZIK

kraj 6. - početak 7. stoljeća

 Dolazak Hrvata na današnji prostor

početak 7. - početak 9. Stoljeća

 Kada traje proces pokrštavanja Hrvata

 I kada prihvaćaju latinski jezik i latinicu

863. - kraj 9. stoljeća

 Ćiril i Metod (Solunski misionari, Sveta braća) odlaze u Moravsku Slavenima pomoći u organizaciji
crkvenih zajednica prema nalogu bizantskog cara Mihajla
 Nose sa sobom tekstove za bogoslužje prevedene na staroslavenski jezik, napisane glagoljicom
 Glagoljicu je sastavio Ćiril za pisanje slavenskih riječi
 namjena - poučavanje Slavena vjeri na slavenskome jeziku i pismu

 869. nakon smrti Konstantina, došlo je do promijene političke prilike zbog čega su Metod i
njegovi učenici proganjani
 885. nakon smrt Metoda, njegovi učenici bježe prema slavenskom jugu i sa sobom nose
najpotrebnije knjige pisane glagoljicom za bogoslužje na staroslavenskom jeziku

kraj 9. - početak 10. stoljeća

 pojava dvojezičnosti i dvopismenosti na hrv. područjima

 latinski - slavenski jezik
 latinica – glagoljica

kraj 11. - 12. stoljeće

 pojavljuju se prvi glagoljički spomenici i najvažniji epigrafski spomenik, Bašćanska ploča

1288.

 Vinodolski zakon - prvi hrvatski zakon na narodnome jeziku

kraj 13. stoljeća

 Dolazi do pojave hrvatske ćirilice koja se još naziva zapadna ćirilica ili bosančica
 Njom su napisani pravni tekstovi, liturgijske knjige
 Karakteristična za područje Dalmacije, Dubrovnika, Slavonije i Bosne

14. stoljeće
 Nastaju prvi latinični tekstovi:
o Red i zakon, 1345.
o Šibenska molitva - prvi hrv. pjesnički tekst na latinici

Početci tiskarstva

 Tiskarstvo se na hrv. prostorima pojavljuje potkraj 15. stoljeća

 dvije tiskare:
o Kosinj (nestala nakon Krbavske bitke, 1943.)
o Senj (1494. - 1496. i 1507. 1508.)
 Osnivatelj - Blaž Baromić - hrvatski glagoljaški pisar i tiskar

 Pojava inkunabula nakon Gutenbergova izuma - knjige (izvorne ili prevedene) do 1500. godine
o svjedoče o visokom stupnju kulture i odnosu sredine prema pismenosti i obrazovanju

Početci hrvatske pismenosti

 Kada su došli na ove prostore, Hrvati nisu poznavali pismo i bili su mnogobošci
 prihvatili su kršćanstvo pokrštavanjem
 a s kršćanstvom pismo i jezik kršćanske kulture (latinica, latinski jezik)
 na tom jeziku su zabilježeni prvi službeni tekstovi
 najstariji spomenici urezani u kamen nazivaju se EPIGRAFI
o vezani su uz crkvene prostore (zabati crkava, oltarne pregrade, krstionice, nadgrobne
ploče)
 latinski jezik u komunikaciji od srednjeg vijeka do polovine 19. stoljeća
 kao službeni državni jezik bio je do 1847.
 na latinskom su napisana mnoga znanstvena i književna djela, a svoj vrhunac je doživio - u
djelima hrvatskih humanista (15. i 16. st.)

Početci slavenske pismenosti

 prvi slavenski spomenici pisani su staroslavenski jezik

 tekstovi su bili pisani glagoljicom

 staroslavenski jezik je bio zajednički jezik Slavena, ali unošenjem osobina narodnih
(slavenskih) govora u staroslavenski jezik došlo je do REDAKCIJE JEZIKA
 hrvatski, bugarski, ruski, češki...