TEORIJA

1. Što je pouzdanost. Koje su osnovne razdiobe koje se koriste u teoriji teoriji pouzdanosti?
Pouzdanost sustava – pouzdanost je vjerojatnost bez otkaznog funkcioniranja nekog proizvoda ili sustava u
određenom vremenu i u određenim uvjetima eksploatacije.
Pouzdanost je broj od 0 do 1 (0 − 1), ili se može reći u postotcima 0 − 100%.
f(t) = a ∙ e ∙ – eksponencijalna razdioba
Eksponencijalna razdioba kvarova opisuje raspodjelu koja od početnog vremenskog trenutka kada je raspodjela
jednaka nuli (sustav je „nov“ i očekujemo da ne postoji vjerojatnost da se pokvari) raste te se asimptotski približava
vjerojatnosti da će se sigurno pokvariti („100% da že se pokvariti“).
Ukoliko u binomnoj razdiobi pretpostavimo veliki broj ispitivanja i malu vjerojatnost neuspjeha u jednom mjerenju
(n → ∞, p → 1)
Poissonova razdioba se pokazala kao jako dobra aproksimacija kada je broj ispitivanja velik, a vjerojatnost
pojedinačnog neuspjeha malena uz uvjet da je srednji broj neuspjeha u zadanom intervalu konačan.
n ∙ p = const. (p – vjerojatnost)
Rezultati pokusa su neovisni
𝑃(𝑥) = ! 𝑒
𝑚 = 𝜆∙𝑡
𝜇=𝑚
𝜎 = √𝑚
𝛼 = – koeficijent asimetričnosti
√
𝛼 = 3 + – koeficijent zaobljenosti

2. Što je pouzdanost, skicirajte dijagram f(t) i objasnite uz dijagram čemu je jednaka vjerojatnost kvara. Što
predstavlja vrijednost 𝐭 𝐦

𝑓(𝑡) – funkcija razdiobe gustoće kvarova

𝐹(𝑡) – kumulativna funkcija, daje nam vjerojatnost pojave kvara
𝑅(𝑡) – vjerojatnost da se kvar neće pojaviti
𝑡 = ∫ 𝑅(𝑡)𝑑𝑡
𝑡 – srednje vrijeme između kvarova
Izvod:
𝑅(𝑡) = ∫ 𝑓𝑡)𝑑𝑡 − ∫ 𝑓(𝑡)𝑑𝑡 = ∫ 𝑓(𝑡)𝑑𝑡
( ) [ ( )] ( )
𝑓(𝑡) = = =
( )
( ) ( )
𝜆(𝑡) = = = ( )
( ) ( )
( )
−𝜆(𝑡)𝑑𝑡 =
( )
= −𝜆(𝑡)
𝑙𝑛𝑅(𝑡) = − ∫ 𝜆(𝑡)𝑑𝑡
( )
𝑅(𝑡) = 𝑒 ∫ – za bilo koju razdiobu
𝒃∙𝒕
𝒇(𝒕) = 𝒂 ∙ 𝒆 – eksponencijalna razdioba
Pouzdanost sustava – pouzdanost je vjerojatnost bez otkaznog funkcioniranja nekog proizvoda ili sustava u
određenom vremenu i u određenim uvjetima eksploatacije.
Pouzdanost je broj od 0 do 1 (0 − 1), ili se može reći u postotcima 0 − 100%.

ZADACI

1. Transportna vozila dolaze na skladište u prosjeku 2 na sat. Kolika je vjerojatnost da točno 7 kamiona dođe u
četiri sata?
λ=2
x=7
t=4
m=λ·t
m=2·4=8
e ·m
p(x) =
x!
e ·8
p(x) = = 0,1396
7!

2. Izračunajte pouzdanost sustava prikazanog na slici.

Ovo je slučaj „hladne rezerve“ gdje je 𝐑 𝟏 = 𝐑 𝟐 = 𝟎, 𝟗𝟕𝟓

R = R (1 − ln R )
R = 0,975[1 − (1 − 0,975)]
R = 0,95 u slučaju sklopke

3. Izračunajte pouzdanost sustava prikazanog na slici:

Element A B C D E
Pouzdanost 0,94 0,94 0,78 0,73 0,93

R = A · B · [1 − (1 − C)(1 − C)(1 − C)] · [1 − (1 − D)(1 − D)] · E

R = 0,94 · 0,94 · [1 − (1 − 0,78)(1 − 0,78)(1 − 0,78)] · [1 − (1 − 0,73)(1 − 0,73)] · 0,93
R = 0,7537
4. U nekoj tvornici odjel kontrole kvalitete provjerava vrlo složeni proizvod prije isporuke. Vrijeme rada
proizvoda prije greške (𝐱 𝐢 ) i frekvencije (𝐟𝐢 ) su prikazane u tablici. Izračunajte aritmetičku sredinu, medijan, mod,
standardno odstupanje te koeficijent asimetrije?
(𝑥 ) (𝑓 ) ku.n.(𝑓 ) s.r. (𝑥 ) s.r.(𝑥 ) · (𝑓 )
15-20 17 17 17,5 17,5·17=297,5
20-25 43 60 22,5 22,5·43=967,5
25-30 128 188 27,5 27,5·128=3520
⇒30-35 228 416 32,5 32,5·228=7410
35-40 109 525 37,5 37,5·109=4087,5
40-45 11 536 42,5 42,5·11=467,5
=16750

Artimetička sredina 𝐱:
∑x · f
x=
∑f
16750
x= = 31,25
536

Medijan 𝐌𝐞 :
N 536
= = 268
2 2
N - zbroj svih f
N
−∑f
M =L +2 ·i
f
L - donja granica medijalnog razreda
∑ f – zbroj frekvencija do medijalnog razreda
f – frekvencija medijalnog razreda
i – veličina medijalnog razreda
i = 35 − 30 = 5
268 − 188
M = 30 + ·5
228
M = 31,7544

Mod 𝐌𝐨 :
Nije potrebno korigirati frekvencije ako su razredi jednaki.
(𝑥 ) (𝑓 ) veličina korigirane
razreda frekv.
15-20 17 5 3,4
20-25 43 5 8,6
25-30 128 a 5 25,6
*30-35 228 b 5 45,6
35-40 109 c 5 21,8
40-45 11 5 2,2
=536
(b − a)
M =L + ·i
(b − a) + (b − c)
L - donja granica medijalnog razreda
b –je najveća frekvencija
a –je frekvencija ispred b
c –je frekvencija iza b
i – veličina medijalnog razreda
i = 35 − 30 = 5
(228 − 128)
M = 30 + ·5
(228 − 128) + (228 − 109)
 100
M = 30 + ·5
100 + 119
100
M = 30 + ·5
100 + 119
500
M = 30 +
219
M = 32,2831

Standardno odstupanje σ:

s.r.(𝑥 ) · (𝑓 ) 𝑓 ·x
17,5·17=297,5 17·17,5 =5206,25
22,5·43=967,5 43·22,5 =21768,75
27,5·128=3520 128·27,5 =96800
32,5·228=7410 228·32,5 =240825
37,5·109=4087,5 109·37,5 =153281,25
42,5·11=467,5 11·42,5 =19868,75
=16750 =537750
∑f · x ∑f ·x
σ = −
∑f ∑f
537750 16750
σ = −
536 536
σ = 539 504 737,1 /√
σ = 23227,24

Koeficijent asimetrije 𝜶𝟑 :
∑(x − x)
µ =
N
(180 − 31,25)
µ =
536
µ = 6140,53
µ
α =
σ
6140,53
α =
23227,24
α = 4,9 · 10

5. U nekoj tvornici odjel kontrole kvalitete provjerava vrlo složeni proizvod prije isporuke. Vrijeme rada
proizvoda prije greške (𝐱 𝐢 ) i frekvencije (𝐟𝐢 ) su prikazane u tablici. Izračunajte aritmetičku sredinu, medijan i
mod, te koeficijent asimetrije?
(x ) (f ) kum niz sred x ·f
raz x
15-20 11 11 17,5 17,5·11=192,5
20-25 28 39 22,5 22,5·28=630
⇒25-30 49 88 27,5 27,5·49=1347,5
30-35 39 127 32,5 32,5·39=1267,5
35-40 10 137 37,5 37,5·10=375
40-45 6 143 42,5 42,5·6=255
∑ f =143 ∑ x · f =4067,5

Artimetička sredina 𝐱:
∑x · f
x=
∑f
4067,5
x= = 28,4441
143

Medijan 𝐌𝐞 :
N + 1 144
= = 72
2 2
N - zbroj svih f
N
−∑f
M =L +2 ·i
f
L - donja granica medijalnog razreda
∑ f – zbroj frekvencija do medijalnog razreda
f – frekvencija medijalnog razreda
i – veličina medijalnog razreda
i = 30 − 25 = 5
72 − 39
M = 25 + ·5
49
M = 28,3673

Mod 𝐌𝐨 :
(x ) (f ) kum niz
15-20 11 11
20-25 28 a 39
*25-30 49 b 88
30-35 39 c 127
35-40 10 137
40-45 6 143
∑ f =143
(b − a)
M =L + ·i
(b − a) + (b − c)
L - donja granica medijalnog razreda
b –je najveća frekvencija
a –je frekvencija ispred b
c –je frekvencija iza b
i – veličina medijalnog razreda
i = 30 − 25 = 5
(49 − 28)
M = 25 + ·5
(49 − 28) + (49 − 39)
21
M = 25 + ·5
100 + 119
21
M = 25 + ·5
21 + 10
120
M = 25 +
31
M = 28,871
6. U nekoj tvornici odjel kontrole kvalitete provjerava vrlo složen proizvod prije isporuke.
Vrijeme rada proizvoda prije greške (𝐱 𝐢 ) i frekvencije (𝐟𝐢 ) su prikazane u tablici. Izračunajte medijan i mod.
Izračunajte artimetičku sredinu i standardno odstupanje.
(x ) (f ) kum niz sred raz x x ·f
10-15 174 174 12,5 12,5·174=2175
16-21 223 397 18,5 18,5·223=4125,5
⇒22-27 256 653 24,5 24,5·256=6272
28-33 344 997 30,5 30,5·344=10492
34-39 123 1120 36,5 36,5·123=4489,5
40-45 88 1208 42,5 42,5·88=3740
∑ x · f =31294

Artimetička sredina 𝐱:
∑x · f
x=
∑f
31294
x= = 25,9056
1208

Medijan 𝐌𝐞 :
N 1208
= = 604
2 2
N - zbroj svih f
N
−∑f
M =L +2 ·i
f
L - donja granica medijalnog razreda
∑ f – zbroj frekvencija do medijalnog razreda
f – frekvencija medijalnog razreda
i – veličina medijalnog razreda
i = 27 − 22 = 5
604 − 397
M = 22 + ·5
256
M = 26,043

Mod 𝐌𝐨 :
(x ) (f ) kum niz
10-15 174 174
16-21 223 397
22-27 256 a 653
*28-33 344 b 997
34-39 123 c 1120
40-45 88 1208

(b − a)
M =L + ·i
(b − a) + (b − c)
L - donja granica medijalnog razreda
b –je najveća frekvencija
a –je frekvencija ispred b
c –je frekvencija iza b
i – veličina medijalnog razreda
i = 33 − 28 = 5
(344 − 256)
M = 28 + ·5
(344 − 256) + (344 − 123)
88
M = 28 + ·5
100 + 119
 88
M = 28 + ·5
88 + 221
440
M = 28 +
309
M = 29,424

7. Distrubucija kvarova je prema Poissonovoj razdiobi. Intezitet kvarova je 𝛌 = 𝟏𝟏𝟎𝟎 · 𝟏𝟎 𝟔

kvarova na sat.
Kolika je pouzdanost i vjerojatnost nastanka 1 kvara ako će proizvod raditi 600 sati?
λ = 1100 · 10 kvarova po satu
t = 600 h
m = λ · t = 1100 · 10 · 600 = 0,66 kv.
e ·m e , · 0,66
p(x) = ⇒ p(0) = = 0,5169
x! 0!
,
e · 0,66
p(1) = = 0,3411 → vjerojatnost nastanka 1 kvara
1!

8. Distribucija kvarova je prema Poissonovoj razdiobi. Intezitet kvarova je 𝝀 = 𝟏𝟐𝟑𝟎 · 𝟏𝟎 𝟔

kvarova na sat.
Kolika je pouzdanost i vjerojatnost nastanka 1 kvara ako će proizvod raditi 420 sati.
λ = 1230 · 10 kvarova po satu
t = 420 h
m = λ · t = 1230 · 10 · 420 = 0,5166 kv.
e ·m e , · 0,5166
p(x) = ⇒ p(0) = = 0,5969
x! 0!
,
e · 0,5166
p(1) = = 0,308 → vjerojatnost nastanka 1 kvara
1!

9. Ako je razdioba kvarova po eksponencijalnoj razdiobi, a vrijeme t=7300 sati i zahtijevana pouzdanost R=0,998.
Koliki je intezitet kvarova λ ?
t = 7300 h
R = 0,998
λ =?
R(t) = e /ln
ln R(t) = −λt
− ln R(t) ln 0,998
λ= = = 2,74 · 10 kv/h
t 7300

10. Koliki je intezitet kvarova ako je pouzdanost R=0,97 a vrijeme rada t=5000 sati, razdioba je eksponencijalna.
Koliko je srednje vrijeme između kvarova?
R = 0,97
t = 5000 h
λ =?
R(t) = e /ln
ln R(t) = −λt
− ln R(t) ln 0,97
λ= = = 6,09 · 10 kv/h
t 5000
1 1
t = = = 1,642036 · 10
λ 6,09 · 10
R=e
11. Kontrolor u proizvodnji pregledava uzorke proizvoda u pravilnim vremenskim razmacima. Ustanovljuje se
broj loših komada u uzroku (x). Uz pomoć hi-kvadrat testa odredite da li broj loših proizvoda odgovara teorijski
očekivanom broju. Kritična vrijednost 𝛘𝟐 = 𝟗, 𝟒𝟗.

Broj loših u uzroku (x) f Teorijske frekvenc.

0 11 9
1 16 14
2 24 28
3 20 23
4 17 13
5 9 12
6 6 2

12. Sekretarica firme prima u prosjeku 5 telefonskih poziva u 10 minuta. Kolika je vjerojatnost da u 10 minuta
neće dobiti ni jedan poziv.