Fenomeni prijelaza

SUSTAV, OKOLINA, AGREGATNA STANJA, STLAČIVOST, TOPLJIVOST PLINA

U KAPLJEVINAMA…
LABORATORIJ ZA TEHNOLOŠKE OPERACIJE
IZV.PROF.DR.SC.TOMISLAV BOSILJKOV
25.09.2021.
 Fenomeni
prijelaza

Prijelaz količine
Prijelaz topline Prijelaz mase
gibanja
U fizičkom smislu, sustav ima određenu masu, ograničenu granicama sustava, čije je
stanje određeno konačnim brojem makroskopskih parametara.

Okolina sustava – sve ono što se ne nalazi u granici sustava.

Zamišljena ovojnica koja okružuje sustav i odjeljuje ga

od njegove okoline zove se granicom sustava.

Granična površina
Kroz nju se može ostvariti prijenos količine gibanja, mase i energije ili se može isključiti jedan
ili svi od navedenih oblika prijenosa uz granicu okoline i sustava.
Općenito se vrši razmatranje međudjelovanja uz granicu sustava i okoline ili jednog sustava sa
drugim.
Ovisno o svojstvima granice možemo razlikovati:

SUSTAV

ZATVORENI OTVORENI IZOLIRANI

SUSTAV SUSTAV SUSTAV
Otvoreni sustav je onaj kroz čiju granicu se može sprovoditi prijenos mase i energije s okolinom.

Zatvoreni sustav je onaj kroz čiju granicu se ne sprovodi prijenos mase s okolinom ili granica je ne
propustljiva za masu koja se u sustavu nalazi.

Odnosi se samo na masu, te takav sustav može kroz svoju granicu izmjenjivati energiju s okolinom.

Sapnica Komora za
Turbina
miješanje

Masa NE
ZATVOREN
Difuzor
SUSTAV

m = konstanta
Kompresor
Energija DA
Prigušni
ventil Izmjenjivač topline
Prostor sustava obuhvaćen graničnom površinom kroz koju se ostvaruje prijenos količine gibanja, mase i energije
nazivamo kontroliranim volumenom.

Kontrolirani volumen može biti nepomičan ili pomičan.

U slučaju kada je pomičan on se giba zajedno sa radnim tijelom koji obuhvaća, mjenjajući pri tome položaj u
odnosu na neki usvojeni vanjski koordinatni početak.
Granična površina
Površinu koja obuhvaća kontrolirani volumen

nazivamo kontroliranom površinom. Masa DA

KONTROLIRANI
VOLUMEN

Energija DA
Izolirani sustav je onaj kroz čiju granicu se ne vrši nikakva izmjena sa okolinom.

Nema izmjene niti mase niti energije.

OTVOREN ZATVOREN IZOLIRAN

Izolirani sustav je adijabatski, budući da se kroz njegovu kontroliranu površinu ne izmjenjuje

toplina .
Sustavi se mogu podijeliti na homogene i heterogene.

Sustav je homogen ako su njegov kemijski sastav i fizička svojstva u svim dijelovima
kontroliranog volumena ista.

Sustav je heterogen ako se sastoji iz više različitih homogenih dijelova – faza.

Pod česticom ili tijelom podrazumijeva se vrlo mali dio ili količina sustava ili tijela tzv. element volumena.

On ima istu masu, a volumen i oblik se mijenjaju.

Izotropan je onaj sustav kojemu se svojstva ne mijenjaju ni u kojem smjeru.

S takvog stanovišta npr. fluid se promatra kao neprekidna sredina ili kontinuum, koji zadržava
neprekidnost fizičkih svojstava*.

*stacionarno stanje
Skup osnovnih jedinica za mjerenje različitih veličina, sastavljen po određenom pravilu
naziva se sustavom jedinica.

Pri postavljanju sustava jedinica treba voditi računa za koju granu znanosti i tehnike
želimo postaviti sustav.

Potrebno je poznavati skup fizikalnih veličina i jednadžbi koje te veličine međusobno

povezuju.

Na osnovu se toga može odrediti i po mogućnosti što manji broj veličina proglasiti
osnovnim, što osigurava dalji razvoj sustava pomoću izvedenih jedinica.
Nazivi jedinica i predmetaka decimalnih jedinica pišu se prema pravopisnim pravilima
hrvatskog jezika.

Svaka se jedinica označuje samo s jednim znakom osim “litre” koja se označuje malim ili
velikim slovom.

Znakovi jedinica moraju biti napisani bez točke na kraju, osim redovite interpunkcije.

𝑘𝑔 3 −3
= 𝑘𝑔 Τ 𝑚 = 𝑘𝑔𝑚
𝑚3
OSNOVNE SI jedinice:

Naziv osnovne veličine Oznaka Naziv osnovne SI jedinice Oznaka

Duljina l Metar m
Masa m Kilogram kg
Vrijeme t Sekunda s
Električna struja I Amper A
Termodinamička
T Kelvin K
temperatura
Množina (količina) tvari n Mol mol
Svjetlosna jakost Iv Kandela cd
Agregatna stanja
Poznata su tri agregatna stanja:

1. Kruto
2. Kapljevito
3. Plinovito

*4. Plazma – u fizičkom smislu podrazumijevamo tvar

u plinovitom stanju, a pod tako visokim temperaturama
da nastupa disocijacija i ionizacija.
Plazma se sastoji od slobodnih negativno nabijenih elektrona i od iona. Superkritični CO2 (80 – 500 bar)
Agregatna stanja
Krutine pri određenom tlaku i temperaturi imaju određeni volumen i oblik.

U nekim krutim tijelima molekule nisu neposredno jedna uz drugu nego su na nekom odstojanju odnosno
molekule titraju oko svog srednjeg položaja međusobno se sudaraju i odbijaju.

Stalan razmak između tih srednjih položaja molekula koji tijelu daju njegov određeni oblik i volumen.

Razmak uz granicu molekula je razmjerno malen, a privlačne sile su između njih znatne.

Molekule u krutini pri određenim uvjetima imaju određenu kinetičku energiju i istodobno djeluju jedna na
drugu molekularnim kohezionim silama.

Plin lako mijenja oblik i volumen, dok kapljevina lako mijenja oblik, a teško volumen. (Razlikujemo ih po
stlačivosti !)

U slučaju kada kapljevinu izbacimo u atmosferu u obliku tankog mlaza dolazi do njenog raspršivanja u sitne
kapljice - na temelju tog svojstva su i dobile ime kapljevina! (toplina!?)
Stlačivost fluida se kvantitativno izražava u diferencijalnom obliku:

𝑑𝑉 𝑑𝑝
=−
𝑉 𝐾
odnosno modul stlačivosti :
𝑃𝑎
𝑉
𝐾 = −𝑑𝑝
𝑑𝑉

Negativan predznak u izrazu pokazuje da pozitivnom prirastu tlaka odgovara smanjenje

volumena.
Recipročna vrijednost volumenskog modula je stlačivost ili volumenska stlačivost odnosno
kompresibilnost ili volumenska kompresibilnost:
1 𝑑𝑉
𝜅=−
𝑉 𝑑𝑝
Ako se stlačivanje provodi pri konstantnoj temperaturi onda možemo izraziti izotermalnu
stlačivost (koeficijent stlačivosti):
−1
1 𝜕𝑉
𝑃𝑎 𝜅𝑇 = −
𝑉 𝜕𝑝 𝑇

ako je stlačivanje izentropsko možemo izraziti izentropsku stlačivost:

1 𝜕𝑉
𝜅𝑠 = −
𝑉 𝜕𝑝 𝑠
 Kotva/Okvir

Cilindar/tlačna posuda

Namirnica
(u fleksibilnoj ambalaži) Žičani namotaj

Tlačna tekućina
 1 MPa
Do preko 1200 MPa
Stlačivost vode: (obično do 600 MPa)
0,1 % pri 10 MPa Najdublja točka Zemlje –
15-20 % pri 600 Mpa 108,6 MPa 100 N.cm-2 10 bar

Rezanje materijala do
4000 bar:
10,20 atm

Povećanje temperature pojedinih sastojaka (za

svakih 100 MPa):

Voda: 2,6 oC - 3,0 oC

Masti: 6,3 oC – 8,7 oC
Proteini: 2,7 oC – 3,3 oC
Vrijeme zadržavanja:
Machov broj: utjecaj stlačivosti fluida
v
Brzina zvuka - brzina kojom se zvučni val širi u nekom mediju. 𝑀𝑎 =
c
Kod krutih tijela zavisi o elastičnosti.

Kod plinova zavisi o izentropskom koeficijentu plina te o njegovoj temperaturi, a ne zavisi o gustoći i tlaku plina.

v – brzina strujanja fluida ili brzina gibanja tijela u fluidu [ms-1]

c – brzina zvuka – 331,8 ms-1 - zrak kod 0 °C i 1013 mbar; voda – 1500 ms-1 ; nadmorska visina 0 m – 345 ms-1

Ma < 0,2 – 0,3 – utjecaj stlačivosti zanemariv

Ma > 0,3 – stlačivo strujanje

Topljivost plinova u kapljevinama
Kapljevine imaju svojstvo da apsorbiraju i otapaju plinove sa kojima su u dodiru.

Prema Henryevom zakonu težina (količina) otopljenog plina povećava se razmjerno tlaku,
tako da se otopljeni volumen zraka praktično održava nepromijenjenim.

Prirodne vode sadrže uvijek izvjesnu količinu otopljenog zraka (pri normalnim atmosferskim
uvjetima to iznosi oko 2 % njihovog volumena).
Kisik se lakše otapa od dušika u vodi, pa je odnos otopljenog kisika u odnosu na dušik veći
nego u zraku*.
*Na 0 oC otopljen zrak u vodi sadrži oko 34 % kisika, dok je poznato da ga u atmosferskom
zraku ima 21 %.
Kavitacija
Jedan dio apsorbiranog zraka oslobađa se uvijek kada tlak vode padne ispod atmosferskog
tlaka, ili kad joj temperatura naraste tada se sa zrakom izdvaja i vodena para.
Ako se tlak snizi na vrlo malu vrijednost, izdvajanje postaje praćeno jakim šumom.
Kapljevita masa gubi svoju neprekidnost i pretvara se u emulziju koja ima fizička svojstva
vrlo različita od svojstava same kapljevine.
Osim toga je ova emulzija izrazito stlačiva!
Takva pojava najčešće nastaje na površini dijelova uređaja koji se gibaju velikom brzinom u
kapljevini, i to u onim točkama toka kapljevine gdje se tlak smanjuje do neke kritične veličine
npr. na lopaticama pumpi i turbina.

Takva pojava se naziva KAVITACIJOM.

Kod vodenih turbina kavitacija se javlja na mjestima najnižeg tlaka u blizini izlaznog brida
lopatice rotora na podtlačnoj strani.

Energija kavitacije je vrlo visoka: prilikom implozije mjehurića plina temperatura iznosi
nekoliko tisuća °C, tlak nekoliko stotina bara, a nastaje i svjetlost tzv. sonoluminiscencija.
Kavitacija ima negativni utjecaj kao što je nagli pad snage radi smanjenja gustoće fluida
(nastajanje dvofaznog fluida voda + para) pad stupnja iskorištenja hidrauličkog stroja,
vibracije, šuma, bljeskova i erozije.
Pozitivni utjecaji u prehrambenoj industriji!
Prikaz temperaturnog područja uzoraka mlijeka pri punom ciklusu c = 1:
a – (A = 37,5 %; t = 2 min); b - (A = 37,5 %; t =15 min); c - (A = 50 %; t = 2 min);
d - (A = 50 %; t = 15 min); e - (A = 62,5 %; t = 2 min); f - (A = 62,5 %; t = 15 min)
Prikaz temperaturnog područja uzoraka mlijeka pri punom ciklusu c = 1:
g – (A = 75 %; t = 2 min); h - (A = 75 %; t =15 min); i - (A = 87,5 %; t = 2 min); j
- (A = 87,5 %; t = 15 min); k - (A = 100 %; t = 2 min); l - (A = 100 %; t = 15 min)
Sastav homogenih smjesa

Fizikalne veličine koje izražavaju sastav homogenih smjesa mogu se podijeliti na one koje se
izražavaju:
1. omjerom
2. udjelom
3. koncentracijom

Omjeri mogu biti maseni, volumenski, množinski i brojnosni.

Udio može biti maseni, volumenski, množinski i brojnosni.
Maseni omjer izražava se omjerom mase dvije komponente koje čine smjesu: 𝑚𝐵
gdje je mB masa komponente B u smjesi, a mA masa komponente A u smjesi. 𝜁𝐵,𝐴 =
𝑚𝐴

Volumenskim omjerom izražava se omjer volumena komponenti koje čine smjesu:

gdje su VB volumen komponente B u smjesi, VA volumen komponente A u smjesi.
𝑉𝐵
𝛹𝐵,𝐴 =
Množinskim omjerom izražava se omjer množine komponenti koje čine smjesu:
𝑉𝐴
gdje je nB množina komponente B u smjesi, a nA množina komponente A u smjesi.
𝑛𝐵
Brojnosni omjer komponenti koje čine smjesu: 𝑟𝐵,𝐴 =
𝑛𝐴
gdje je NB brojnost komponente B u smjesi, a NA brojnost komponente A u smjesi.

𝑁𝐵
𝑅𝐵,𝐴 =
𝑁𝐴
Maseni udio izražava se masom jedne komponente (mB) u smjesi koja je podijeljena sa masom smjese (mi) :
𝑚𝐵
𝑤𝐵 =
σ 𝑚𝑖
Volumenski udio izražava se volumenom komponente (VB) podijeljenim sa volumenom smjese (Vi) :
𝑉𝐵
𝜑𝐵 =
σ 𝑉𝑖
Množinski udio izražava se množinom komponente (nB) podijeljenom množinom smjese (ni) :

𝑛𝐵
𝑥𝐵 =
σ 𝑛𝑖

Brojnosni udio izražava se brojnosti komponente (NB) podijeljenim sa brojnosti smjese (Ni) :
𝑁𝐵
𝑋𝐵 =
σ 𝑁𝑖
Koncentracija može biti masena, volumenska, množinska i brojnosna.

Masena koncentracija izražava se kao omjer mase komponente (mB) i volumena smjese (V) :

𝑚𝐵
𝛾𝐵 = 𝑘𝑔𝑚−3
𝑉

Volumenska koncentracija izražava se odnosom uz granicu volumena komponente (VB) i volumena smjese (V) :

𝑉𝐵
𝜎𝐵 =
𝑉
Množinska koncentracija je odnos uz granicu množine komponente (nB) i volumena smjese (V) :

𝑛𝐵
𝑐𝐵 = 𝑚𝑜𝑙𝑚−3
𝑉

Brojnosna koncentracija izražava odnos uz granicu brojnosti komponente (NB) i volumena smjese (V) :

𝑁𝐵 −3
𝐶𝐵 = 𝑚
𝑉
 Gustoća
Za gustoću koriste nazivi volumenska masa, masena gustoća i kod nas najčešće gustoća.

Stroga definicija gustoće je : 𝛥𝑚 𝑑𝑚

𝜌 = lim =
𝛥𝑉→0 𝛥𝑉 𝑑𝑉 𝑚
𝜌= 𝑘𝑔𝑚−3
Za homogene tvari jednadžba poprima oblik: 𝑉
Relativna gustoća se definira kao omjer gustoće tvari  i gustoće normirane ili referentne tvari o :
𝜌
𝑑=
𝜌0

Poroznost nasipine:
gdje je Vč - volumen čestica u sloju, Vs - volumen nasutog sloja,  - poroznost nasutog sloja.
𝑉𝑠 − 𝑉č
Nasipna gustoća zrnatog materijala: 𝑚č 𝜀=
𝑉𝑠
𝜌𝑁 =
𝑉𝑠
Specifični volumen je obrnuto razmjeran vrijednost gustoće :
´
1 3 −1
𝑣 = 𝑚 𝑘𝑔
𝜌
Zrak 1,29 kgm-3; 0,77 m3kg-1

Specifična težina je definirana izrazom [Nm-3]:

𝛥𝐹𝑔 𝑔𝛥𝑚
𝛾 = lim = lim = 𝜌𝑔
𝛥𝑉→𝑜 𝛥𝑉 𝛥𝑉→0 𝛥𝑉

Gdje je: Fg - sila [N]; g - normirano ubrzanje pri slobodnom padu na Zemlju, g = 9,80665 ms-2
Tlak
Tlak u točki se definira: 𝛥𝐹
𝑝 = lim
𝛥𝐴→0 𝛥𝐴
„Srednji” ili “Prosječni” tlak
Ako je djelujuća sila F jednoliko raspoređena i djeluje okomito na površinu A, onda se tlak
definira kao sila na jedinicu površine:
𝐹
𝑝=
𝐴
Jedinica za tlak je Pascal ( Pa = 1 Nm-2 = 1 kg s-2m-1) ili bar gdje je 1 bar = 100000 Pa.
Pascal je tlak što ga proizvodi sila od jednog njutna koja je jednoliko raspoređena i djeluje
na ravnu površinu jednog četvornog metra.
Razlikujemo tlak našeg okoliša, koji nazivamo atmosferskim ili okolišnim tlakom - patm .
Tlak manji od atmosferskog tlaka, nazivamo podtlakom ili vakuumom - pv.
Tlak viši od atmosferskog, nazivamo nadtlakom ili pretlakom - pn.
Tlak mjeren obzirom na atmosferski tlak nazivamo relativnim tlakom - pm
Stvarni tlak plina, pare i kapljevine mjeren obzirom na ništicu tj. vakuum nazivamo
apsolutnim tlakom - paps.