b) pljcskom r v k u i izgovaranjem zadanog tcksla, 11.

ICRE
c) izgovaranjem zadanog tcksta i hodanjem,
d) izgovaranjem zadanog teksta, hodanjem i pljcskom.
2. Znbava lo\>\om. — Ucenici su u formaciji vrste i l i kolone. Svaki ucenik drzi
loptu u desr.oj ruci. Na pofctak glazbe, uciteljeva udaranja o tamburin i l i
izgovaranja »jedan« ucenici pocnu hodati tako da na svaku naglaScnu
d o b u iskoracc lijevom nogom i bace loptu desnom r u k o m pored tijcla o tlo.
Igra je o b l i k ljudskc djelatnosti koja tovjeka prati od njegova najranijeg raz-
voja. Razvijala se i usavrSavala kao i tovjek, i Sto so tice (unkcije i sadrzaja. U
prcdSkolskoj d o b i igra ispunjava gotovo cijelo vrijeme djeteta, dakle osnovni jc
oblik njegove djelatnosti. C i m dijete podc u Skolu, igra ustupa mjesto uccnju i
nije viSe g l a v n i sadrzaj njegova zivota. To, medutim, he znaci da igra gubi svo-
ju ulogu u odgoju i zivotu djece. Naprotiv, cna postaje s a a v n dio njihovc p r i -
r, ;

3. »U koracnici«. — Ucenici su u slobodnoj formaciji. Udaranjcm o tamburin preme za rad da bi kasnije, kad odrastu, dakle za odraslog covjeka igra bila je-
ucitclj ostvarujc jedan glazbcni odlomak oponaSajuci udarcc cckiccm: dan od oblika ljudske djelatnosti koja covjeku omogucava da se odrnori od rada.
Kako se igra o d l i k u j c bogatstvom i jednostavnoscu pokreta, a prati je
_4_1 J J J J J I J 3 J J J J II osjecaj ugodnosti, razonodc i zabave, vrlo pozitivno djclujc i na tjelesni i na psi-
4 I b o m b o n i b i m - b i m bom I b i m - b i m b i m - b i m bom b o m II hicki razvoj ucenika. Oslanjanje igara na utilitarne oblike kretanja: hodanjc,
a) ucenici ostvaruju zadani glazbcni odlomak pljcskom r u k u , trcanje, skakanje i l i bacanje omogucuje da se i g r o m pozitivno utjece na organe
za kretanje, disanje, rad srea, na zivcani sustav i na druge organe i organskc
b) glazbcni o d l o m a k ostvaruju pljcskom r u k u i izgovaranjem teksta,
sustave. Igre u razlicitim vremenskim prilikama povecavaju otpcrnost organiz-
cj glazbeni odlomak ostvaruju hodanjem i trcanjem, ma. Samostalan izbor igr»ra o d najmladih dana pozitivno utjece na razvoj i po-
d) glazbeni o d l o m a k ostvaruju pljeskom, hodanjem, trcanjem i izgovara- boljsanje motorickih spesobnosti ucenika.
njem teksta. Igre v r l o p o z i t i v n o utjecu i na psihicki razvoj ucenika. Pomazu formiranju
i razvijanju paznje, pamcenja, miSljenja i maSte, kompenziranju razlicitih psi-
hickih smetnji i nedostataka. Naime, sloboda i »ncogranicenost« pokreta, at-
D) Plesr.e s t r u k t u r e : trokorak, galop strance mosrera u zajednici s d r u g i m a pozitivno utjecu ne samo na rasterecenje zivfane
napetosti vec i na poboljsanje pojedinih psihickih funkcija, osobito ucenika u
1. »Kretanjc u gaiopu*. — Ucenici su u formaciji kruga, jedan o d drugoga uda- kojih su slabije razvijene.
ljeni 50—100 c m . » G a l o p « i z v o d e tako da n p r . iskoracc desnom nogom
udesno, odraze se na toj nozi, a lijevu n o g u u zraku p r i v u k u k desnoj. Kad Igra k u o najsvestranije sredstvo tjelesne i zdravstvene k u l t u r e ima znaCaj-
svladaju udesno, izvode »galop« ulijevo. »Galop« izvode u zadanom r i t m u n u u l o g u i u obrazovnom pogledu. Igrom se ucenici upoznavaju s pravilima
igre, elementima tehnike i t a k u k - stjecu i proSiruju znanja o organizaciji igara
koji daje ucitelj.
i natjecanja. Dakako, posebno mjesto igrama pripada u odgcju ucenika. Kao
2. Galnp u paru, trojkama. — Ucenici sastave parove, a zatim trojke. Drzeci se jcdr.c c d r.ajuspjesnijih n d g c j n i h sredstava igre mogu cscbito pridonijeti i z -
za ruke »galopiraju« u zadanom r i t m u koji ucitelj daie StapiCima. gradivanju karaktera. U i g r i se ucenik ne m o w »maskiran« jer se »sukobljava«
a) »G:»lop« u desnu i nakon odmora u lijevu stranu. s n i z o m situacija, pocevSi o d poStovanja pravila igre, preko odr.osa prema p»-o-
b) C e n r i K o r a k a » g a l o p o m « udesno i naKor odmora cetiri koraka »»alo- t i v n i k u , suradnjc sa suigracima iz cdnosa prema SUCJ. Takve situacije omo-
p o m « ulijevo. cucuju ucitelju da i g r o m ispravlja negaf'vne osobinc ucenika, ali i da utjece na
razvoj borbenosti, smjelosti, sarnodisdp''ne, ir.icijaHve i t d .
3 »Staro sito i koritrf*
Ucitelj treba p r a v i l n i m izborom igre, debrom organizacijom i pravodob-
Pjesma: Siaro si to i korito, n o m intervencijom s t v o r i t i uvjete i iskoristiti komparalivne prednosti Sto i h
Zakaj to, pokaj to? pru>a igra.
Poderano i razbito, Zato treba poceti s p r i m j e n o m jednostavnijih clcmentarnih igara kako bi
Zakaj to, pokaj to? ucenici s t c k l i p r e d o d i b u o tome ?»o treba r a d i t i , a l i da b i se i suocili s
Stari dede, kaj medvede, cinjenicom d a igra i m a svoja pravila koja treba poStovati. Dobro je da u pocetku
Zakaj to, pokaj to? to b " ^ ' igre u kojima pogreska pojedinca necc Stetiti ost?.iim uccnicima, sui-
1

Stera b a b a , kaj taraba,
Zakaj to, pokaj to?
I . dio: Osam b r z i h n i s k i h skokova s noge na n o g u uz oStro izbacivanje su-
protne noge naprijed (skok na desnu n o g u , izbaciti lijevu i obratno).
II. dio: Dva brza skoka s noge na nogu u z oStro izbacivanje suprbtne noge
naprijed. Skok na desnu n o g u , izbaciti lijevu nogu naprijed, kratak
i z d r i a j . P o n c v i t i dva brza skoka, izbaciti suprotnu n o g u , a z a t i m
skofiti na lijevu nogu, izbaciti desnu i kratak izdrZaj.
graCima. N a i m e , ako pojedinac i pogrijeSi, »pogriie5io jc na svoj racun« pa necc
doci u situaciju da ga d r u g i >-osuduju«i da bude demotiviran.
U daljoj, visoj etapi ucenja treba primjenivati igre koje na ucenike postav-
ljaju vece zahtjeve i Sto se tice kretanja i pravila. To su o t i c n o igre u parovim<\
trojkama, t e t v o r k a m a , u kojima konacan rczultat zavisi od viSe ucenika, Sto ih
joS vi^e m o t i v i r a za r a d . N a k o n toga trebale bi slijediti momcadske igre, kojima
se ucenici p r i p r e m a j u i osposobljavaju za Sportske igre. U Sportskim igrama tre-
ba u pocetku primjenj'ivati pojednostavljena pravila koja postupno dopunjava-
m o , zavisno o d stupnja svladanosti tehnike i taktike igre.
 Uspjeh igro svakako zavisi i od organizacijc. Tako mcdu ostalim treba
3.
uzeti u obzir mjesto odrzavanja, podjelu na skupine i upoznavanje ucenika s
i g r o m , treba pratiti tijek i zavrSetak igre. Igre se mogu odrzavati gotovo na
s v i m terenima, a li treba paziti da vclicina terena odgovara dobi i broju
mYnika. Vrlo paMjivo treba prislupiti i podjeli ucenika na skupine. Kad god je
moguce treba nastojati da skupine budu priblizno jednake kvalitete. U protiv-
nom cc- dio ucenika biti demotiviran, Sto cc najccScc onemoguciti i uspjeh igre.
Vuk iovce. — U omedenom prostoru K)vce« su na paSi. Na livadi se izne-
nada pojavi » v u k « i »ovce« se razbjeie. » V u k « nastoji uhvatiti bilo koju
»>ovcu« i kad jc u h v a t i , uhvacena »ovca« postaje »vuk« i prima znak raz-
likovanja, a »vuk« postaje »ovca«. Ovcc se spasavaju tako da u opasnosti
bjcSc u »tor« (nacrtan krug i l i na strunjacu). Ostaju l i »ovce« d u g o u
»«toru«, i\ »vukov« poziv »Ovce iz tora!« sve ovce moraju izadi iz "tora«.

PoSto se o d l u c i m o za mjesto odrzavanja, predvidimo rasporcd igraca i
ohjaSnjavamo igre. Pri objaSnjavanju moramo biti kratki i jasni. Uccnikc treba
upoznati s ciljem i pravilima igre, a ako je igra teia, treba ih posebno upozoriti
na pojedinc dijclovc igre i neposredno prijc prelaska na igru provjeriti jesu l i
sve razumjcli. Uciteljeva prisutnost mora se osjetiti i za vrijeme igre. Njegova
inlervencija mora biti pravodobna i svrsishodna, jcr cc samo tako pridonijeti
razvoju igre, poticati inicijalivu i stvaralaStvo ucenika, a to i jest jedan od osnov-
n i h ciljeva igre.
Na zavrSetku igre treba objaviti rezultat, proglasiti pobjednika i , dakako,
osvrnuti se na najvaznije pozitivne i negativne trenutke. To je joS jedna prilika
koju ucitelj mora iskoristiti radi ostvarivanja obrazovnih i odgojnih zadataka, a
siozit demo se da igre u tome zaista pru i a j u velike mogucnosti.
Prvi razred
4. Otimanjc rqyida. — Ucenici su podijeljeni u dvije jednake ekipe. Jedni imaju
za pasom crvene »iepicc« (vrpce i l i marame), a druge bijclc. Igra se u
omedenom p r o s t o r u , a zadatak je da i g r a t i jedne ckipe u t m u Sto viSe
»repica« igracima druge ekipe, ali da istodobno Cuvaju svoje »repice«. To
ce postici spretnim izbjegavanjem protivnika. Pobjednik je ckipa:
a) koja u odrcdenom roku otme viSe protivnickih »rcpica«,
b) koja otme sve »rcpice«.
5. Ribarova mreza. — Jedan je ucenik *ribar«, a ostali, koji se slobodno krecu
po odrcdenom prostoru, >»ribe«. Zadatak je ribara da uhvati sve ribe. Riba
koju ribar dotakne smatra se »upecanom« i ona nastavlja loviti ostale ribe
d r i e d se s ribarom za ruke. Svaka dalja »ulovljena« riba ukljucuje se u
»ribarovu m r e i u « , koja se tako povecava. L o v i t i mogu samo krajnji i g r a t i ,
a ostali cc moraju cvrsto d r i a t i za ruke. A k o se »mreza« p r i l i k o m hvatanja
prekine, hvatanje i\e vrijedi. Igrac koji ostane posljednji, dakle koji je pos-
Ijednji uhvacen, postaje novi ribar (crtei 118).

A) Elementarne igre s trcanjem, skakanjem i bacanjem

1. Macka i mis. — Ufenici se u zatvorenom k r u g u drze za ruke, Hcem okrenu-

t i m prema s r e d i n i . Jedan ucenik, u k r u g u , je »mi§«, a d r u g i , izvan kruga,
je »ma£ka«. N a nastavnikov znak »macka« nastoji uhvatiti »miSa« koji
b j e i i cas iz k r u g a fas u k r u g . Ostali ucenici podtzaniem i spuStanjcm r u k u
propuStaju » m a c k u « u k r u g i l i joj zatvaraju prolaz. Kad »mi$« bude
uhvacen, ucitelj o d r e d i novoga »miSa« i >»ma£ku«.
2. jastreb, kvocka i pilit:. — Utenike podijelimo u nekoliko kolona od po 6—8
u k o i o n i . P r v i u k o l o n i j> k v o c k a « , a ostali su -pilici«. Drze S2 oko pasa.
w

Jedan je ucenik »jastreb« i nastoji " h v a i i t i poslj<»dnje »pile« a koloni u

cemu ga »kvocka« onemogucava, £uvajud »pilice« raSirenim rukama. Kad
»jastreb« dotakiie »pile«, to >»pile« mijenja ulogu s »jastrebom« (crtez 117).

6. Lev divlje mprke. — Ucenici se slcbodno kredu po vjeibaliStu. Jedan se

ucenik kiece cetvercnoSke i hvata ostale ucenike. C i m nekoga u h v a t i , taj
postaje »divlja maCka«, a dotauaSnja »mafka« postaje slobodna i nastavlja
igru s ostalim ucenicima.
7. Hvatanje oko strunjace. — N a do pestavimo Cetiri strunjace spojene tako da
Cine cetverokut. Svi se ucenici nalaze s jedne strane strur.jaca, a ucenik koji
hvata s d r u g e strane. Na naS znak ucenik k o j i hvata nastoji da trc>d okc
strunjaCa nekoga u h v a t i . Dovoljno je da ga dotakne i taj ucenik b u d e
uhvacen. Ostali se spasavaju trceci oko strunjaca. Dakle, n i t k o ne smije
prelaziti preko strunjace. Ucenik kcji bude uhvacen mijenja ulogu s o n i m
tko ga je uhvatio.

160
161
8. Podbacivanje mlatica. — Ucenici se slobodno krecu po vjezbaliSlu. Ucitelj
podbacuje mlatic koji ucenici nastoje uhvatiti. Onaj tko uhvati mlatic »tucc«
koga stignc, a ostali se spasavaju treed. Kad ucitelj kaic npr. »pet«, ucenici
nastoje o b l i k o v a t i skupine o d po pet ucenika. Tamo gdje i h ima vise i l i
manje od pet u s k u p i n i ucenik koji ima mlatic m o i e ih tuci, a za pravih.o
sastavljcne skupine to jc spas. Na ponovni uciteljev uzvik »ho-op« ucenik
koji ima mlatic podbacuje ga, skupine se rasformiraju, ucenici opet nastoje
uhvatiti mlatic i igra poCinje iz pocetka.
9. Crvcni love plavc. — Ucenici su podijcljeni u dvije jednake vrste — »crvcnu«
i » p l a v u « . Svaki ucenik iz crvene vrste ima svoj par u plavoj vrsti. Na p r v i
znak p l a v i su slobodni i razbjeze se po vjeibaliStu. Na d r u g i znak crveni
su takoder slobodni i hvataju svoje parove iz plave vrste. Ucenik se smatra
uhvacenim kad ga onaj tko hvata dotakne po l»ilo kojem dijclu tijela. Kad
crveni u h v a t i svoj p l a v i par, mora ga dovesti do ucitelja. Pobjcdnik iz
crvene vrste je onaj ucenik koji p r v i uhvati svoj plavi par, a pobjcdnik iz
plave vrste je onaj tko je posljednji uhvacen. Z a t i m ekipe mijenjaju uloge:
plavi hvataju, a crveni su slobodni.
10. Borba za gnijezdo. — Igraci su rasporedeni u »gnijezda« (nacrtani k r u g o v i ,
strunjaca). Broj ucenika u >-gnijezdu« m o i e biti razlicit, o d 4 do 8 ucenika,
ali je vazno da u svakom »gnijezdu« bude jednak broj. Jedan je igrac u sre-
d i n i Slobodan, dakle »prica bez gnijezda«. Na uciteljev znak svi igraci m o -
raju n r o m i j e n i t i svoja mjesta, dakle cijelo ~jato« mora prijeci iz jednog
» g n i j e z d a « u d r u g e . Slobodan igrac nastoji sc »ubacili« u b i l o koje
»gnijezdo« i zauzeti mjesto nekome igracu. Onaj tko je ostao bez mjesta u
s v o m »gnijezdu« ostaje u sredini. Na ponovni znak igra se nastavlja.
B) Stafetneigre
1. Tko ce prije. — Ucenici su podijeljeni u nekoliko kolona. N a dani znak p r v i
iz svake kolone trci d o odredenog znaka (stalka, medicinke, tunja), obide
ga i vraca se trceci d o svoje kolone, r u k o m udari sljedeceg ucenika no ra-
m e n u k o j i i z v o d i isti zadatak. Pobjednik jc kolona koja prva izvrSi zada-
tak, a da se nije ogrijeSila o pravila igre.
2. Prenosenje lepte. — Ucenike podijelimo u nekc'.ikc kolona. Nasuprot svakoj
k o l o n i nacrtan je k r u g (udaljenost 10—15 m ) u kojemu sc nalazi lopta
(postavljena u k o l u t i c ) . Na uciteljev znak p r v i ucenici tree do kruga, u z i -
m a j u l o p t u i trceci natxag predaju je sljedecem uceniku. Ovaj je nosi i po-
stavlja u k r u g , trci rutrag i udari sljedecega r u k o m po ramcnu, i tako re-
d o m d o kraja.
3. Prpinjestanje predineta. — Ucenike podijelimc u nekoliko kolona. Na udalje-
nosti o d 10 d o 15 m postavljene su dvije mediciake, svaka u svom k r u g u i
za svaku s k u p i n u posebno. Na uciteljev znak najprije tree prvi iz kolone
d o k r u g a , nastoje Sto prije premjestiti medicinke, vracaju do polaziSta,
udare sljedecega po ramenu i t d . sve d o k se ne izredaju svi u koloni.
4. Tko ce prije u knig. — Na jednoj strani igraliSta i l i dvorane nacrtamo npr.
Sest k r u g o v a , a na d r u g o j strani takoder SesL Ucenike podijelimo u Sest
s k u p i n a i svaka se skupina nalazi u jednom k r u g u . Ucenici se u skupini
razbroje o d p r v o g a d o posljednjega, npr. o d 1 d o 5. N a uciteljev znak
ucenici b roj jedan tree u suprotni krug i 6 m u nj stignu, pozovu ucenika
broj d v a , koji potrci. C i m stignc u krug, pozove ucenika broj tri. i tako rc-
d o m d o posljednjega. Pobjcdnik jc skupina koja prva izvrSi zadatak.
5. Svladavanje zapreka. — Ucenici su podijcljeni U nekoliko kolona. N a
uciteljev znak p r v i iz kolona tree do konopca ispod kojega so moraju p r o -
vuci ( k o n o p a c je udaljen 3 m ) , zatim vijugavo tree izmcdu tn stalka. Kad
o b i d u posljednji stalak, tree na svoje mjesto, dodirnu sljedecega rukom po
ramenu i on dalje i z v o d i zadatak. Tako redom do posljednjega a pobjednik
je kolona koja prva uspjeSno izvrSi zadatak.
Drugi razred
A) Elementarne igre s trcanjem, bacanjem, skakanjem,
d i z a n j e m i noSenjem
1. Lisice mijenjaju jazbine. — Ucenici su podijeljeni u skupine (2—4) i stoje u
o b r u c u i l i u k r u g u . Jedan je ucenik »viSak, dakle je izvan kruga. N a
uciteljev znak ucenici, ••lisice*, mijenjaju »jazbine«, a »lovac« nastoji u toj
p r o m j e n i u h v a t i t i b i l o k o j u . Kad u tome uspije, uhvacena »Hskra« postaje
»Iovac«, a »lovac« postaje »li^ica« i odlazi na njezino mjesto u »jazbinu«.
Igra se nastavlja.
2. Ribolov. — Sve uCenike podijelimo na dvije jednake vrste; jedna je na j e d -
noj s t r a n i igraliSta i l i dvorane, a d r u g a na d r u g o j . U sredini su d v a
ucenika, odnosno »ribara«, i drze se za r u k e . Na svaki u6*eljev z n a k
vrste, odnosno »ribe«, moraju promijeniti mjesta, p r i cemu i h ribari nastoje
u h v a t i t i . Uspiju l i u tome, svaka uhvacena »riba« postaje »ribar« i nastav-
lja hvatati sa s t a r i m »ribarima«, dakle u trojkama. Kad trojka uhvati p r v u
» r i b u « , sastavi se n o v i par. Svaki novi par »ribara« smije u jednom h v a -
tanju u h v a t i t i samo jednu »ribu«, i u»ko redom do kraja. Pobjednik je p o -
slj^dnja uhvacena »riba«.
3. Hvatanje puUujin. — Dva ucenika hvataju ostale k o j i slobodno tree p o
vjezbaiiStu d r i e d u rue*, palicu. Gim bilo kojeg ucenika d o d i m u s l o b o d -
n o m r u k o m , on je uhvacen i mijenja mjesto s o m m koji ga je d o d i r n u o . A
taj posiaje siobodan i igra se nastavlja.
4. Trcanje prozwanjem brojeva. — Ucenici su podijeljeni u cetiri vrste i razbroje-
ni o d prvoga d o posljednjeg u svakoj v r s t i . Kad u d t e l j prozove npr. »broj
tri«, svi broievi t r i tree oko svoje vrste, d o svoga mjesta. Orwj Iko je p r v i
donosi svojoj v i s t i jedan b o d . Za vrijeme trcanja ucenici se ne smiiu hvatati
rukair.?. za svoje suigrace u vrsh. Pobjednik je ona vista koja na kraju s k u -
pi najviSe bodeva ( c r t e i 119).
 uciteljev znak i poziv prvog ucenika u koloni »Zs mnom!« svi ucenici tree
do strunjace, o b i d u je i trceci vracaju se na svoje mjesto. Pobjednik je kolo-
na koja prva stignc i postroji se iza start no crte (ertefc 121).
2. Clava lovi rep. — Ucenike podijelimo u nekoliko kolona od po 8—10
ucenika. Ucenici se drze rukama oko pasa tako da p r v i ucenik, » g i a v a « ,
ima slobodne r u k e . Zadatak je da » g l a v a « Sto prije uhvati posljednjeg
ucenika u k o l o n i , »rep«, k o j i zajedno s » t r u p o m « , dakle s ostalim
ucenicima u k o l o n i , izmice »glavi«. K a d »glava« u h v a t i »rep«, »glava«
postaje sljedeci ucenik u k o l o n i , a dotadaSnja »glava« postaje »rep«, i igra
se nastavlja.
3. Lebdeca dusica. — Ucenici su podijeljeni u manie skupine koje imaju jednaki
broj igraca i svaka je u svom prostoru ( k r u g u , cetverokutu). Svaka skupina
ima duSicu. Na u£iteljev znak duSicu bacaju u zrak i stalnim odbijanjem
nastoje je zadrzati Sto dulje u zraku. Pobjednik je ona skupina koja najdulje
zadrzi duSicu u z r a k u , a da ne padne na tlo.
B) Stafetnc igre s pomagalima i bez n i i h
1. Stafela prenosenjem medicinke. — Ucenici su podijeljeni u cetiri kolone. Na
nastavnikov znak p r v i ucenik iz kolone dodajc p r e k o glave medicinku
uceniku iza sebe, ovaj sljedecem i tako redom do posljednjega koji je p r i h -
vaca, trci na celo kolone i nastavlja dodavati m e d i c i n k u . Igra traje sve d o k
se ucenik koji je poceo igru opet nade na t e l u kolone s medicinkom u . r u -
kama. Ekipa koja prva izvrSi zadatak dobiva najviSe bodova.
2. Stafeta prenosenjem lopte i medicinke. — Ucenici su podijeljeni u nekoliko ko-
lona. Ispred svake kolone na udaljenosti od 10 do 15 m nalazi se krug i u
njemu medicinka. Na ufilcljev znak p r v i ucenik iz kolone nosed loptu trci
prema svom k r u g u , stavlja loptu u k r u g , uzima medicinku i vraca se. C i m
stignc na polaziSte, pr^xlaje medicinku sljedecem uceniku koji trceci prema
krugu stavlja u nj medicinku, uzima l o p t u , trceci natrag i t d . redom dok se
ne izredaju svi ucenici iz kolone. Ekipa koja prva izvrSi zadatak dobiva
najviSe bodova, druga, bod manje, i t d .
3. Slafelu prenosenjem cunja, loptica i lopte. — Ucenici su podijeljeni u nekoliko
kolona, a svaka kolona na dvije potkolone koje se nalaze jedna nasuprot
d r u g o j na udaljenosti od 10 m . Ispred svake kolone je obruc i l i k r u g . Na
166
strani s koje igra pocinjc u svakom se k r u g u nalaze po 1 cunj, 3 lopttcc i 1
lopta. Na uciteljev znak p r v i ucenik iz kolone uzima iz kruga prcdmetc
(cunj. 3 loptice i loptu), trci prema suprotnom krugu i u nj stavlja prcdmetc
(Cunj mora stajati). Kad i h postavi, udari p r v o g ucenika te kolone po rame-
nu i odlazi r.a zacelje kolone, i t d . redom d o k se ne izredaju svi ucenici.
Pobjednik je ona kolona koja prva izvrSi zadatak pa dobiva najviSe bodo-
va.
4. Stafeta prenosenjem okji-a sand'Aa. — Ucenici su podijcljeni " d v i j e kolone, a
u svakoj su keloid sastavljene skupine o d po cCHiii ucenika, k o L se nalaze
jedna iza d r u g e . Na uciteljev znak prva skupina uzima okvir sanduka,
t r k o m ga nosi d o staika (uda'.jenost 10 m ) , postavi ga na tlo po Sirini, svi se
ucenici p r o v u k u kroz o k v i r sar.duka i nose ga natrag d o polaziSta. O k v i r
predaju sljedecoj s k u p i n i koja izvodi isti zadatak, i tako redom d o k se ne
izredaju sve skupine. Pobjednik jc kolona koja prva izvrSi zadatak.
5. Tko U bolje. — Ucenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Na dani u i a k prvi
iz svake kolone t i c i d o staika, obide ga, uzima vijacu i jedanput je pre-
skacc, zatim se trccxi vraca d o svoje Kolone, r u k o m u d a r i sljedcceg ucenika
po ramenu, k o j i i z v o d i isti zadatak. Pobijedila jc ekipa koja prva izvrSi
zadatak.
6. Stafeta trcanjem natraske. — Isto kao prethodna Stafctna igra, samo ucenici
tree prema stalku o k r e n u t i ledima, dakle natraske/a nazad, odnosno pre-
ma svojoj koloni normalno.
C) Momcadske igre
1. Cadanje loptom jednu minutu. — Ucenici su podijeljeni na dvije jednake
*»Vioe. ledna je ekipa u obiljezenom prostoru (velicina prostora zavisi od
broja igraca), a druga je ravnomjemo rasporedena izvan oznaceuog prosto-
ra. N a uciteljev znak igraci ekipe koja sc aalazi izvan pros'ora gadaju lop-
t o m igrac*. u prostoru koji pravodobnim izmicanjem nastoje izbjeci pogot-
k e . Nakon 1 m i n u t e ekipe mijenjaju uloge. Ucitelj b r o j i pogotke jedne i
druge ekipe i proglaSava pobjednika. Pobjednik je ekipa koja je postigla
vise pogodaka.
2. Borba zs loptu. — Ucenike p o d i j e l i m o u cetiri s k u p i n e od po 6—10
ucenika i svakoj. Igra ekipa p r o t i v ekipe, to jest dvije ekipe (jedna
p r o t i v druge) igraju na jednoj polovici npr. koSarkaSkog i l i rukometnog
igraliSta, a d r u g e d v i j e na drugoj p o l o v i c i . Ucenici su slobodno ras-
porcdeni " prostoru. Ucitelj b a d l o p t u u zrak, a u t e n i c i jc nastoje uhva-
t i t i . Ako n p r . ekipa »plavih« uhvati l o p t u , nastoji je medusobnim doda-
vanjem Sto dulje z a d r i a t i , a ekipa »crvcnih« nastoji d o b r i m p o k r i -
vanjem »plavih«, po naCelu »covjek-covjeka«, dodi do lopte. Kad uspiju,
o n i pak nastoje medusobnim dodavanjem, o t k r i v a n j e m i promjenom
mjesta Sto dulje zadrzati l o p t u , a »plavi« Sto prije doci do nje. Lopta se
ne smije o t i m a t i iz r u k u , vec se moze osvojiti samo dok jc u zraku,
d a k l e za vrijeme dodavanja.-Ako lopta izade izvan igraliSta, igra se
nastavlja tako da l o p t u dobije ekipa koja nije posljednja igrala l o p t o m .
Na d r u g o j strani igraliSta igraju n p r . »zeleni« p r o t i v »brjelih«, dakle
druge d v i j e ekipe.
167
 " wittjece. — avo ucenike p o d i j d i m u u tri jednake skupine i
svaka se skupina nalazi na jednoj s t a m p s . Jedan je ucenik izvan strunjr.ee.
Na uciteljev znak sve skupine moraju promijeniti svoja mjesta, a ucenik
koji je bio Slobodan nastoji p r i l i k o m te promjene nekoga u h v a t i t i . C i m ga
u h v a t i , mijenja mjesto i ulogu •; ucenikom kojega je uhvatio.
6. Prenosenjc punjenih loplica. — Ucenike podijelimo na dvije jednake skupine
udaljene jedna od druge 10—15 m . fspred svake skupine je k r u g i u njemu
lopticc k o j i h mora b i t i vise ncgo ucenika u s k u p i n i . Na uciteljev znak
ucenici n p r . ekipe A tree prema k r u g u ekipe B i nastoje iz njthova k.uga
odnijeii u svoj k r u g Sto vise loptica i l i cak sve. To cine i ucenici ekipe B.
PrenoSenje Icptica traje jedira mfamtv. Pobjednik jc ckin» koja je u svoj
k r u g prenijela viSe Icptica.
7. Labirhi. — Ucenici su podijeljeni u cetiri vrste stojeci u vrsti jedan do d ™ -
gega, a razmok i z m c d u vrsta je d u i i n a predrucenja. Jedan ucenik hvata
d r u g o g a tako da se krecu samo izmedu vrsta, dakle kroz »labirint«. N a
uCiteljevu zapovijed nor. »nadesno« svi se ucenici okrecu Sto b r i e mogu
udesno, ic jesi mijenja se i »labir?nt«, t j . prostor za hvatanjc, a time i smjer
kretanja ucenika koji se hvataju. U d t e l j izdaje zapovijedi ceSOe, osobito ako
Hi a v o d o b n o okretanje ucenika moze p o m o d uceniku kojeg? hvataju. Lovac
k o j i u h v a i i siobodnog "cenika, postaje Slobodan i stane s j e d n u vrstu, a
dalje hvata ulovljeni ucenik, i to onaj na d j e je mjesto stao dotadaSnji iovac.
8. Dan i not. — UO<<ike podijelimo na.dvije jednake ekipe koje u omedenom
prostoru (koSarkaSkog, ruKometnog igraliSta) stoje jedna nasuprot d r u g o j
na udaljenosti 20 m . N a udteljevo »dan« ucenici ekipe » d a n a « bjeze, a
ucenici e k i p e » n o d « nastoje ih Sto prije uhvatiti i dovesti d o u d t e l j a .
Ucenik se smatra uhvacenim kad ga onaj tko hvata dodirne po b i l o kojem
d i j e l u tijela. Zadatak je da ucenid ekipe » n o d « Jto brze uhvate ucenike
e k i p e »dar.a«. Vrijeme potrebno za hvatanje u d t e l j mjeri Jtopericom. K a d
e k i p a »noci« u h v a t i S V P u te n i kp f k i p e »dana«, ucenid se vrate na svoja
mjesta i igra se ponavlja. Ucenid ne znaju koju ce ekipu u d t e l j »prozvati«,
jer o n moze opet kazati »dan«, no u d t e l j mora nastojati da obje ekipe p o d -
jednako hv a ta j u . Pobjednik je ona ekipa koja je za krace vrijeme uspjeb.
u h v a t i t i p r o t i v n i c k u e k i p u , dakle koja je utroSila mahje vremena za hva-
tanje.
B) Stafetne igre s pomagalima
1. Kotrljanje lopte rukom. — U c e n i d su podijeljeni u nekoliko kolona koje se
nalaze iza crte. Svi p r v i u koloni imaju loptu koju na udteljev znak kotrlja-
ju r u k o m , ali tako da ruka gotovo nenrestano dodiruje loptu. Kad stignu
d o odredenog znaka (stalka), uzmu l o p t u u ruke, treed je nose natrag i
predaju sljedecem uceniku. Tako do kraja. K o l o . a koja stigne prva osvaja
najviSe bodova.
2. Kotrljanje lopte palicom. — Jednako kao u 1. zadatku, samo Sto loptu kotrlja-
ju ucenici udarajuci je palicom, pri f e m u treba paziti da palka gotovo nep-
r e k i d no d od i r uje l o p t u .
3. Kotrljanje lopte izmedu nogu. — Ucenici su podijeljeni u nekoliko kolona
stojeci u raskoracnom stavu jedan iza drugoga na udaljenosti predrucenja.
164
Na uciteljev znak prvi ucenici iz kolona kotrljajuci loptu izmedu nogu do-
daju je drugoinc, ovaj trccemu i tako redom sve do posljednjega. Kad po-
sljednji p r i m i l o p t u , t r d s njom na telo kolone, dodaje je dalje unatrag, i
tako redom dok na celo opet no dodc ucenik koji je bio p r v i . Ekipa koja
prva izvrSi zadatak dobiva najviSe bodova.
4. Dodavanje lopte kolrljanjem. — Ucenid su podijeljeni u cetiri jinlnake kolone,
a svaka kolona na dvije polukolone, koje se nalaze jedna nasuprot dr-jgoj
na udaljenosti od 10 m . Na jednoj strani p r v i ucenici u kolonama na
udteljev znak otkotrljaju loptu uccnicima na suprotnoj strani i nakon toga
odlaze na zacc'.je svojih kolona. PoSto su ucenid primiii ioptu, otkotrljaju jc
sijededm ucenidma na suprotnoj strani, nakon cega i or.i odu na zacelje
svojih kolona. Tako redom d o k lopta ne dode u posjed onih ucc.uka koji su
je p r v i poceli kotrljaii. Kc'.ona koja prva izvrSi zadatak dobiva najviSe bo-
dova (crtez 120)
5. §lnf~ta bacanjem lopte o zid. — Ucenid su podijeljeni u nekoliko kolona koje
se nalaze iza crte, udaljene o d zida 3 m . Na udteljev znak p r v i ucenici
bacaju loptu o z i d , hvataju je, predaju sljedecem uceniku a k o l o n i , koji d n i
to isto, a o n i odlaze na zacelje kolona. Tako redom dok lopta opet ne dode
u ruke p r v o m uceniku, koji je p e d i i e uvis. Kolona koja pobijedi dobiva
najviSe bodova.
6. Stafeta bacanjem lopte « krug. — Jednako kao u 5. zadatku, samo Sto se na
zidu nacrta k r u g (promjera 1 m ) koji ucenid moraju p o g o d i l i . A k o ucenik
p r i l i k o m bacanja ne pogodi k r u g , mora ponoviti bacanje pa tek onda prc-
dati ioptu sljedecem uceniku.
7. Stafela bacanjem lopte drugu. — Ucenid su podijeljeni u kolone. Na uciteljev
znak p r v i iz kolona tree s l o p t o m do stalka (udaljenost 3 m ) , odakle bacaju
loptusljedecem uceniku u k o l o n i , a oni odlaze na zacelje kolone. Ucenik
koji je p r i m i o l o p t u d n i to isto, i tako do posljednjega. Posljednji baca loptu
uceniku koji je igru poceo. Kolona koja prva izvrSi zadatak dobiva najviSe
bodova.
Tre6i razred
A) Elementarne igre s trcanjem, skakanjem, bacanjem, hvatanjem i ga-
danjem
1. Trcanje oko strunjace — za mnom. — Ucenid su podijeljeni u cetiri kolone.
Nasuprot svakoj koloni na udaljenosti od 10 m stavi se jedna strunjaca. Na
165
 s r e d i n i tercna, a ucenici je nastoje odbijanjem r u k a m a medusobno
»dodavati« i izbaciti preko poprecne crte protivnicke ekipe. Pobjednik je
ekipa koja u tome vise puta uspije. A k o zracnica za vrijeme igre padne na
tlo i l i izvan omedenih crta, igru nastavlja ekipa koja nije posljednja igrala
zracnicom. Igra se nastavlja s mjesta na kojem se dogodio prekrsaj.
2. Izincitu dvije voire. — Prostor ^a igru treba paralelnim crtama razdiieliti u
nekoliko poija. Na obje krace crlc svakog polja postavi se po jedan ucenik
— kapetan, a u pojedinim poijiina raspcrcde se ostali ucenici. Za s^ako po-
lje o d r e d i se jedna iopta. Svaki Kapetan sa svoje strane l o p t o m gada
ucenike u p o l j u . Svaki izravni pogodak donosi bod kapetanu koji je gadao.
A k o se ucenik u polju »spasi« hvatar.jom lopte, da nagradu mijenja mjesto
s kapetanom koji ga je gadao. Kapetani s obiju strana suraduju cestim d o -
davanjem lopte da bi postigli v i l e pogodaka. Pobjeduje ucenik s najviSe
p r i k u p l j c n i h bodova.
b> » D j e * j i nogemet^' (za ucenike;
Zadatak je ove teme da i g r o m upoznamo ucenike s osnovama taktike u
nogoroetu, a to cemo lakse p o s t i d Sto su ucenici bolje sviadali elemcnte tehnike
nogometa. DoduSc, d o sada smo obradili samo najosnovnije elemcnte tehnike,
a l i u p r a v o pravilna i svrsishodna primjena tih elemenata u i g r i o m o g u d t ce
ucenicima da i g r u u d n e sadriajnijom, ljepSom, zanimljivijom i da bolje ovlada-
j u nogomet om. »Djecji nogomet« igra se na manjem igraliStu i pravila su j e d -
nostavnija, ali n i k a k o ga ne valja igrati samo »igre radi«, vec u z struCno v o d -
Stvo ucitelja!
Pravila igre
1 . IgrJiste. — P c s l u i i t cemo se r u k o m e t n i m igraliStem i l i i m p r o v i z i r a n i m
igraliStem za »Djecji nogomet* dimenzije kojeg odgovaraju dimenzijama
rukometnog igraliSta.
2. Lopta. — Nogometna lopta od koze i l i plastike.
3. Broj igraca. — Svaka momcad sastoji se od 7 igraca. A k o u razredu ima vise
od 14 ucenika, moze ih u jednoj e k i p i biti i viSe o d 7, ali zbog skucenog
prostora na igraliStu nije p r e p o r u f l j i v o da ih je viSe od 9.
4. Trajanje igre. — Igra traje 2 x 10 m i n u t a , s o d m o r o m o d 3 m i n u t e . B u d u d
da se la tema obraduje u redovnom nastavnom procesu, igra moze trajati i
neSto krace, ali mora imari dva jednaka poluvremena.
5. Pocctni udarac. — Izbor strana i pocetni udarac bira se na pocetku utak-
mice i d r i j e b o m . Na sucev znak igra pocin;: udarcem lopte prema protiv-
-
nidkoj polovi c i igraliSta. Svi igraci moraju se nalaziti na svojoj polovici
igraliSta, a p r o t i v n i c k i igrac najmanje 3 m od lopte, sve dok se udarac ne
izvede. Iz pocetnog se udarca ne moze izravno postici zgoditak. N a k o n
postignutog zgoditka igra se nastavlja kao i na pocetku utakmice, samo
pocetni udarac izvodi ekipa koja je primila gol. Nakon odmora ekipe m i -
jenjaju strane, a pocetni udarac i m a ona ekipa koja ga nije imala na
pocetku utakmice.
170
6. Lopta u igri i izvan igre. — Lopta je izvan igre:
a) kad d j e l i m o b u j m o m prijede u z d u i n u i l i popiecnu crtu bilo po tlu i l i
po zraku,
b) kad je igra prekinuta na znak suca. U svim d r u g i m slucajevima lopta
je u i g r i .
7. Postizanje zgoditka. — Zgoditak je postignut kad lopta prijede pcprcCnu crtu
i z m e d u "lat nica • ispod precke cijelim svejim o b u j m o m . Pobjednik je
momcad koja postigne v e d broj pogodaka.. a manjc i h p r i m i . A k o
momcadi postignu jednaki broj pogodaka, rezultat je neodlucan.
8. Nedopiislena igra i ncsportsko ponasanje. — Z b o g nedopuStene igre i
neSportskog ponaSanja (gruba igra, podmctanje nogu, udr.ranjc p r o t i v -
nidcih igraCa, drzanjc p rot ivnickih igrafa, prigevaranje sucu, n e d o l i d i o
ponasanje prema svojim i l i prot'vnicKim igraciuia i l i prenvi publici) i g r a i
ce biti ka2njen slobodnim udarcem, a ako to namjerno ucin» u svom kazne-
n o m prostoru (6 m ) , dosudit ce se kazncr.i udarac. Slobodan udarac izvodi
prctivniCka rr.orr.5ad s mjesta prekrsaja, a kazneni udarac s mjesta za Y»z-
nene udarce koje je od gola udaljeno V m . Za izvodenje ka^nenog udarca
svi se i g r a d moraju 9 m nalaziti izvan prostora.
9. Ubacivanje. — Kad lopta prijede u z d u i n u crtu igraliSta, dosuduje se uba-
civanje (aut). Ubacuje se objema rukama iznad glavc, a igrac se mora nala-
ziti izvan igraliSta, odnosno izvan uzduzne a t e . . x
10. Udarac $ vrata. — Kad lopta prijedf preko poprecne crte igraliSta, a po-
sljednji je d o d i r n u o l o p t u igrac momcadi u napadu, lopta se vraca u igru
udarcem s vrata. Udarac izvodi vratar ili bilo koji igraC obrane s one strane
vratarova prostora koja je b l i i e mjestu gdje ie lopta izaSIa iz igraliSta.
1 1 . Udarac s ugla. — Kad lopta d j e l i m obujmom prijede preko poprecne crte, a
posljednji je l o p t o m igrao igrac momcadi u obrani, lopta se vraca u igru
udarcem s ugla. Udarac s ugla i l i korner izvodi momcad u navali, i to s
ugla koji je b l i i e mjestu gdje je loDta preSla preko poprecne crte. Iz kornera
se m o i e neposredno p o s t i d zgoditak.
12. Sudac. — Utakmicu sudi jedan sudac po pravilima igre.
U d t e l j ce ucenike upoznati s osnovnim pravilima igre neposredno prije
prve obrade te teme, dakle prije same igre. S ostalim pravilima upoznat ce ih u
tijeku utakmice, koristeci se konkretnim situadjama u igri.
Sto se tice taktike igre, i tu se ucitelj u pocetku mora viSe anga-
i i r a t i . To p rakt icki znaci da neposredno prije prve utakmice mora ucenike
podijellti na dvije jednake ekipe, svakome i g r a i u mora o d r c d i t i mjesto u
e k i p i (tko ce igrati u o b r a n i , a tko u napadu), mora ucenike upoznati sa
zadacima u obrani i u napadu (pokrivanje, otkrivanje i ometanje igraca) i
s j e d n i m od osnovnih nacela taktike igre, to jest da p r i l i k o m obrane gola
i g r u treba z a t v a r a t i , a p r i l i k o m napada otvarati, Siriti i g r u kako bi se
uspjeSnije razvio i ostvario napad. Neposredno prije igre, zatim za vrijeme
utakmice, prema potrebi i nakon utakmice, u d t e l j mora razgovarati s
ucenicima, upozoravati i h na greSke, ispravljati i h , zadavati nove zadatke,
ali sve to mora d n i t i tako da ne sputava njihovu i n i c i j a t i v u , njihovo stva-
ralaStvo, ved n a p r o t i v da se n u i n e komponcnte u igri joS viSe razvijaju i
d o d u do izraiaja.
171
3. Granicari. — Ucenici su podijeljeni u dvije jednako brnjne ekipe i svaka se nala-
zi u svom polju. Svaka ekipa ima svog kapetam koji se nalazi iza protivnickog
polja. Igra pocinjo tako da jedan od igrada ekipe koja ima loptu gada igrace pro-
tivnicke ekipe. Igrac kojega lopta pogodi izlazi iz polja, stane uz uzdtiznu crtu
protiv u'Ckog polja i dalje stidjcltijc u igri. Ako lopta pogodi igraca, a on je us-
pije zadrzati, dakle ako lopta ne padne na tlo, ostajc u polju, odnosno u igri, i on
nastavlja gad Mi igrace protivnicke ekipe. Igra sesvedotledok nisu pogodeni
svi igraci jedne ekipe. Nakon toga u poljc ulazi njihov kapetan koji dobiva lop-
tu i nastavlja s igrom. Kad j o ! kapetan pognden, ekipa gubi igru (crtez 122).
4. Miotic". — Ucenici su podijeljeni u dvije ekipe, svaka je u svom polju. Sva-
ka ekipa odreduje jednog igraca koji dobiva mlatic' i prelazi u protivnicko
polje. N a uciteljev znak ucenici koji imaju mlatic nastoje u pola minute
»uhvatiti u d a r c e m * Sto viSe igraca, p r i cemu svakog »uhvaccnog« rcgistri-
raju glasn i m brojenjem. »Uhvaceni« igraci ostaju u i g r i , a pobjcdnik je c k i -
a koja p r i m i manje udaraca, odnosno koja ima manje »uhvacenih« igraca.
vake po'a m i n u t e treba mijenjati t^cenike koji hvataju.
5 Tko je brii i sprelniji. — Ucenike podijelimo u dvije jednake vrste koje se
nalaze svaka na jednoj strani igraliSta i l i dvorane (udaljenosti 25—30 m ) .
Ucitelj je u s re d i n i i u r u k a m a d r i i kosaru p u n u punjenih loptica. Broj je
neogranicen. Na znak ucitelja koji odjednom istrese iz koSare sve loptice
ucenici i jedne i druge vrste tree prema sredini, nastoje sakupiti Sto viSe
loptica i v r a t i t i se na svoja mjesta. Pobjeduje vrsta koja sakupi vise loptica
osvajajuci b o d . Pobjednik je ona vrsta koja osvoji viSe bodova.
Cetvrti razred
A) Elementarne, Stafetne i momcadskc igre
a) E l e m e n t a r n e igre
1. Veselo hvatanje. — Ucenici se slobodno krecu po vjezb.diStu. Jedan ucenik
ima l o p t u i »hvata« ostale ucenike gadajuci ih l o p t o m . Zadatak je da u
o d r e d e n o m v r e m e n u , n p r . za pola m i n u t e , pogodi l o p t o m Sto viSe
ucenika. A k o ucenik koji gada promaSi i l i ako netko od ucenika uhvati
I o p t u , igra se prekida. Za pola minute ponovno nastavlja gadati loptom
igrac koji je uhvatio l o p t u , odnosno igrac koji je doSao do promaSene lopte.
Pobjednik je onaj tko je u zadanom vremenu pogodio najviSe ucenika.
168
2. Tkv ce prije. — Ucenici su podijcljeni na dvije jednake skupine. Jcdni cine
k r u g , u kojem je jedan ucenik udaljen od drugoga npr. 1 m , a d r u g i stoje u
vrsti, udaljene o d kruga 1 m . Na uCitchcv znak ucenici u k r u g u dodaju
l o p t u (slijeva udesno, jedan drugom e), koja mora proci oko kruga toliko
puta k o l i k o jc igraca u vrsti. Igrati iz vrste M dani znak moraju jedan po
jedan optrcati k r u g , to jest sljeaeci m o l e trcati tek kad ga ucenik koji je
trcao u d a r i po ramenu. Pobjednik jc ona skupina koja prva izvrSi zadatak.
Skupine nakon toga mijenjaju uiogc, pa ce na kraju u k u p n i pobjcdnik b i t i
skupina koja osvoji naiviJe pobjeda.
3. Tko je brii. — Ucenici su podijeljeni n p r . u Sest «ceivorKi«, unutar kojih su
razbrojem o d 1 d o 4 . Svaka »tetvorka« nalazi se u vrsti liccm okrenuta
prema sredini k r u g a , o d koje je udaljena 3 m . U sredini kruga je cetve-
rokut I u njemu t o l i k o loptica koliko je »cetvorki«. Na uciteljev znak n p r .
»tri« svi ucenici s brojem »tri« tree prema ectverokutu, uzimaju po jednu
l o p t i c u , tree kroz svoj «otvor« (svoje mjesto) izvan kruga, optrce jedanput
o k o kruga, (slijeva udesno), vraie se kroz isti »otvor« u krug i stave lopiicu
u cetverokut. Igrac koji dode p r v i dobije 6 bodova (u o v o m slucaju * bodo-
va, jer ima 6 »cervnrki«), d i u g i 5, ueci 4 i t d . Igra se nastavlja prozivnnicm
d r u g i h brojeva, a pobjednik je or»a »6eivorV?« koja na kraju osvoji najviSe
bodova.
b) S t a f e t n e igre
1. Stafeta vodenjem lopte rukom. — Ucenici se nalaze iza crte rasporedeni u
nekoliko kolona. Na d a n i znak p r v i iz kolona tree do postavljenog stalka
(udaljenog 10 m ) vodeci l o p t u r u k o m , o b i d u ga i vode l o p t u natrag d o
svoje kolone. Lop t u predaju sljedecem uceniku koji nastavlja zaoatak, a oni
stanu na zacelje svoje kolone Pobjednik je kolona koja prva uspjeSr.o izvr?'
zadatak.
2. Siajeia vodenjem lopte nogom. — Jednako kao u 1 . zadatku, samo Sto ucenici
vode loptu n o g o m . Bez obzira na to Sto ucenicc inace nisu obuhvacene no-
gometom, zadatak izvode i ucenice i ucenici.
3. Stafeta kombiniranim vodenjem lopte. — Ucenid su podijeljeni u nekoliko jed-
n a k i h kolona. N a uciteljev znak p r v i iz kolona vode loptu nogom d o stalka
(udaljenog 10 m ) , o b i d u ga i natrag vode l o p t u r u k o m . Lop t u predaju
sljedecem uceniku koji i z v o d i isti zadatak, a oni stanu na zacelje svoje ko-
lone.
4. Stafeta poligon. — Ucenike p odijelim o u nekoliko jednakih k o l o n a . Na
uciteljev znak p r v i i z kolona tree d o obruca (koji se nalazi na stalku, uda-
ljenom 3 m ) kroz koji se provlace, nastavljaju trcati do konopca (udaljenog
3 m , a visokog 50 c m ) , preskacu ga, nastavljaju trfati do lopte (udaljene
3 m ) , koju moraju baciti tri puta o zid i uhvatiti je (ako nema zida bacaju je
tri puta uvis hvatajuci je). Nakon toga tree do svoje kolone, udare sljedcceg
po ramenu i taj nastavlja zadatak, a o n i odlaze na zacelje svojih kolona.
Pobjednik je kolona koja prva uspjeSno izvrSi zadatak.
c) Momcadske igre
1. Igra zracnicom. — Ucenici su podijeljeni u dvije jednake ekipe. Igrati se
moze u dvorani i l i na omedenom igraliStu. Ucitelj podbacuje zratnicv ns
169
 a) Vodenje lopte nogom
O v d j c cemo obraditi vodenje lopte sredinom hrpta stopala, jcr je to najpri-
rodnije pa ga ucenici najbrz' i najlakSe svladaju. Prilikom vodenja lopte sredi-
1
n o m hrpta stopala m o r a m o potkoljenicn zabaciti i loptu zahvatili ti naslavku
k o r a k a , ispod njezina srediSta. Siopalo mora biti mekano i usmjereno prema
l o p t i . O d ucenika treba zahtijevati da za vrijeme vodenja nepreslano nadziru
l o p t u i aa imaju debar pregled okoline (terena, suigraca, protivnickih igraca).
Takoder od samog poeetka treba tralit? da se svi zadaci izvode i boljom i slabi-
jom nogom. Radi Stc uspjeSnijeg svladavanja t i h clcrncnata dobro je da ucenici
najpriie te pokiete oponaSaju, a zatim prclaze IM izvodcnjc zadataka loptom
(crtc£123).
1. Pokreti oponasanja vodenja topic u hodanjn.— Ucenici se slobodno krecu po
vjezbaliStu, a na uciteljev znak oponasaju pokrete v o d e d loptu ravno. Za-
datak izvode najprije b o l j o m , a zatim slabijom nogom.
2. Pokreti oponasanja vodenja lopte it trcanju. — Jednako kao u 1 . zadatku, samo
Sto vode l o p t u u trcanju.
3. Vodenje lopte ravno. — Ucenici vode l o p t u ravno najprije boljom nogom, a
z a t i m slabijom. T o izvode najprije h o d a j u d , a zatim trceci.
4. Vodenje lopte sa zadaciina. — Zadatak je da ucenid prijedu s jedne strane
igraliSta i l i dvorane na d r u g u voded l o p t u :
a) samo b o l j o m n o g o m ,
b) samo slabijom nogom,
c) izmjenicno b o l j o m i slabijom nogom,
d ) proizvoljno.
b) Udarci po l o p t i i zaustavljanje lopte nogom
O v d j e cemo o b r a d i t i udarac sredinom hrpta stopala i zaustavljanje ( p r i -
manjc) lopte d o n o m .
U d a r c i s r e d i n o m hrpta stopala mogu b i t i niski, poluvisoki i visoki. Niske
udarcc sredinom hrpta stopala izvodimo tako da je gornji dio tijela u malom
p r e t k l o n u , stajna noga postavljena bocno od lopte u visini njenog srediSta, pok-
ret zamaSne noge pocinjc iz koljena, koje se nalazi iznad lopte, a stopalo koje
zahvaca srediSte lopte mora biti »fiksirano« i o p r u i e n o . Prilikom izvodenja po-
l u v i s o k i h i visokih udaraca sredinom hrpta stopala tijelo je u zaklonu, koljeno
iza l o p t e , a l o p t u zahvacamo ispod srediSta. Najprije treba svladati niske
udarce, a zatim poluvisoke i visoke.
172
1. Pokreti ofxmasanja udarca po lopti. — Na uciteljev znak ucenici oponasaju
-udarce po lopti«: najprije u mjestu, a zatim u kretanju.
2. Udarac sredinom hrpta stopala po lopti koja iiiirujc. — Ucenike p o d i j e l i m o u
nekoliko kolona (zavisno od oroja lopta) tako da se p r v i ucenici iz kolona
nalaze ispred zida na udaljenosti od 1,5 do 2 m Zadatak je da ucenik »z-
vede udarac sredinom hrpta stopala prema z i d u , nakon cega Siri noge i
odbijenu l o p t u propuSta kroz raSirene noge. L o p t u prihvaca sljeded
ucenik, zaustavlja je i izvodi isti zadatak.
3. Udarac sredinom hrpta stopalu. - - Jednako kao u 2. zadatku, samo Sto svaki
ucenik izvodi tri udarca o zid uzastopce.
4. Dodavaiijc lopte udvoje. — Ucenike podijelimo u d v i j e vrste, jedna o d druge
udaljene 2—3 m , i l i u nekoliko kolona koje sc nalaze jedna nasuprot d r u -
goj, takoder udaljene 2—3 m. Zadatak jc da dodaju Ioptu s r e d i n o m hrpta
stopala. Dodavar.je izvode najprije po iopti koja m i r u j c , a z a t i m po onoj
koja se krece.
5. Udarac sredinom hrpta stopaia na goi. — Ucerv.ke p o d i j e l i m o u cetiri kolone
tako da se svaka nalazi ispred jednoga gola na udaljenosti oko 6 r n . Ucenici
izvode udarce na gol loptom koja miruje, a onda l o p t o m koja se krece.
Treba ocekivati da ce prilikom izvodenja tih udaraca u c e n i d ponekad za-
hvatiti l o p t u s unutraSnje i l i vanjske strane njezina srediSta, Sto prakticki znad
da ce udarac izvesti unutraSnjim, odnosno vanjskim dijelom hrpta stopala. To
treba iskoristiti i u c e n i d m a pokazati da se udarac unutraSnjim d i j e l o m hrpta
stopala izvodi tako da se lopta zahvati s unutraSnje strane srediSta lopte, a uda-
rac vanjskim dijelom hrpta stopala da se lopta zahvati s vanjske strane srediSta
lopte.
Primanje lopte d o n o m pripada s k u p i n i phmanja koja se izvode na nacelu
odbijanja od podloge. To praktitki znad da loptu p r i m a m o neposredno poSto je
d o d i m u l a podlogu, i to prednjim dijelom dona koji s o b z i r o m na kretanje lopte
mora biti pod p r a v i m k u t o m i Sto b l i i e mjestu na podlozi gdje se lopta odbija.
1. Pokreti oponasanja primanja lopte. — Ucenid se slobodno krecu, a na udteljev
znak oponasaju pokrete primanja lopte donom.
2. Primanje lopte donom na mjestu. — Ucenid su podijeljeni u dvije vrste, jedna
o d druge udaljene 2—3 m . Jedan ucenik nabacuje l o p t u r u k o m , a d r u g i je
prima d o n o m , nakon cega se uloge izmjenjuju.
3. Primanje lopte donom u kretanju. — Jednako kao u 2. z a d a t k u , samo Sto je
udaljenost i z m e d u vrsta 5—7 m , a ucenik koji nabacuje l o p t u baca je oko
1—2 m ispred ucenika koji je p r i m a , dakle »prisiljava« ga da je p r i m i u
kretanju (crtez 124).
173
 4 I'ltiiMHfe loule ilonom i dodavanje lopte. — Ucenici su podijcljeni u dvije vrste,
,. , 11I.I druga ii.i.«l|< ne » 5 m . Jedna nabacuje loptu r u k o m , a d r u g i je
l» una donom i dodajc sredinom hrpta stopala. Nakon t r i pokuSaja ulogcse
izmjenjuju.
C) »M*li rukouiet*
Zadatak jc ove teme da se ucenici upoznaju s osnovni'n pravilima igre, os-
n o v a m a igre u obrani i napadu kako bismo i h preko » M a l o g rukomcta« Stc
bolje p r i p r e m i l i za prijelaz na rukornct kao Sportsku i g r u . »Mali rukome!*
ucenici ce igrati lakSe, bit ce i m zanimljiviji ako su debro *viadali dodavanja,
hvatanja, vodenja, bacanja lopte, i na mjestu, i u kretanju.
Pravila igre
1. igraiiste. — »Mali rukomet* igra se na pjkernetnom igraliStu.
2. Lopla. — Ruknmetna lopta moze biti od k c i e i l i plastikc, po mogucnosti d i -
menzija p r i k l a d n i h za djecu tc d o b i .
3. Igraci. — Jedna ekipa sastoji se od 7 igraca. M e d u t i m , ako situacija u razre-
d u to zahtijeva, u jednoj ekipi iuoze igrati i viSe igraca, ali ne viSe od 9.
4 . Trajanje igre. — Igra traje 2 x 10 ininuta, s o d m o r o m od 3 minute. A k o situ-
acija na satu zahtijeva, igra moze trajati i neSto krace, ali se mora sastojati
o d d v a jednaka poluvremena. Izbor strana i pocetni udarac bira se na
pocetku utakmice zdrijebom. Igra pocinje iz centra na pocetku utakmice,
na poluvremenu i naken svakog postignutog zgoditka.
5. Igra loptom. — DopuSteno je na bilo koji nacin i u bilo kojem smjeru l o p t u
bacati, hvatati, v o d i t i , udarati, zaustavlja'u, koristedi se p r i t o m dlanovima,
r u k a m a , g l a v o m i t r u p o m . Lopta se m o i c drzati najdulje 3 s, a uccr.:!: S
l o p t o m u rukama smije naciniti najviSe 3 koraka.
6. Vratarov prostor. — U vratarov u prostoru moze se nalaziti samo vratar. Ako
u vratarov prostor stupi igrac obrane, dosuduje se slobodno bacanjc sa 9 m
za igrace k o j i napadaju. A k o u vratarov prostor s t u p i i g r a t napada,
dosuduje se slobodno bacanjc s mjesta na kojem je igrac stupio u vratarov
prostor, i to za igrate obrane.
7. Vratar. — Vrataru jc dopuSteno braniti gol s v i m dijelovima tijela. Vratar ne
smije napustiti svoj prostor s loptom niti smije uci u svoj prostor s loptom.
8. Postizanje gola. — Gol je postignut ako lopta cijelim svojim obujmom prijede
po preen u crtu izmedu vratnica.
9. Ubacivanjc. — Ubacivanje se dosuduje ako lopta cijelim svojim obujmom
prijede preko uzduzne crte igraliSta. Izvodi se s mjesta gdje je lopta izaSIa
iz igraliSta, iza uzduZne crte na proizvoljan nacin.
10. Korncr. — Korncr se dosuduje ako je lopta prije nego je otiSla s igraliSta
preko poprecne crte dodirnula posljednjeg igraca ekipe koja se brani, i z u -
zevSi vratara. Izvodi se sa sjeciSta uzduzne i poprecne crte, dakle iz ugla.
1 1 . Izbacivanje.— Izbacivanje izvodi vratar, a dosuduje se ako vratar uhvati
l o p t u p r i l i k o m obrane gola, odnosno ako lopta prijede preko poprecne crte,
a da prije toga nije dotaknula nekog od obrambenih igraca.
174
12. Slobodno bacanjc. — Slobodno bacanjc dosuduje se ako igrac drzi loptu u
rue; dulje o d 3 s, ako je nosi vise od 3 koraka, ako loptu otima igracu iz
r u k u , ako ude u vratarov prostor, ako igra nogom i l i se ponaSa ncSportski
i t d . Izvodi se s mjesta gdje jc ucinicn prckrSaj.
13. Sedmerac. — Sedmerac se dosuduje: a) zbog grubog prekrsaja nad protiv
n i c k i m igracern, b) ako igrac namjerno vrati Ioptu svom vrataru, c) ako
vraMr n a m l o p t u iz polja u svoj prostor. b v o d i se s crte 7 m , a svi igraci
moraju se nalaziti izvan prostora V m.
14. Tijek igre. — Radi Sto lakse i jednostavnije organizacijc igrr, odnosno orga-
nizacije taktike obrane i napada mora mo se nridrzavati i ovih pravila:
a) ekipa koja i z g u b i l o p t u mora se smjesta vratiii u prcstor ispred svoga
gola, d a k l e u prcstoi izmedu 6 i 9 m . Obranu moze crganizirati samo
u lorn p r o s t o r u pravodobnim kretanjerr IrraCa Kjcvo n e m o , naprijeu-
natrag A k o igrac obrane napusti prcstor izvan 9 m i osvoji I c p t u ,
dosuduje se slobodno bacanjc sa 9 m u korist ••V.'tpo koja ie biia u napa-
d u . A k o igraci o'urane osvoje loptu u torn prostoru, nastavljaju igru or-
ganiziranjem napada;
b) ekipa koja napada mora i z v r ^ t i napad nakon najviSe 10 dodavai.,.,.
A k o to ne u c i n i , dosuduje se slobodno bacanjc za ekipu koja je u obrani.
15. Sudac. — U t a k m i c u sudi jedan sudac prema t i m pravilima.
I u obradi o v e teme ucenike cemo neposredno prije utakmice upoznati s
najosnovnijim p r a v i l i m a igre. S d r u g i m pravilima upoznat cemo i h u tijeku
igre. zavisno o d o d r e d e n i h situacija na terenu. Posebno moramo odmah na
pocetku ucenike u p o z o r i t i na 14. pravilo, jer od toga zavisi kako ce shvatiti i
igrati »Mali rukornct
Taktika igre djelomicno je sadrzana u 14. pravilu. Dakle, tijekom vremcna,
zavisno od naprctka ucenika, u t i t d j mo*? broj doda-anja u napadu ogranicili i
na manje o d 10 dodavanja i l i i h povecati na viSe od spomenutog brcja. Pri raz-
vijanju napada ucenicima treba dati slobodu u akcijama, poticati izvodenje i n d i -
v i d u a l n o g i g r u p n o g protunapada i njihovu inicijativu u zavrSnim akcijama. U
organizaciji obrane treba o d ucenika zahtijevati da se nakon izgubljenc lopte u
napadu Sto prije vrate u prostor ispred 6 m , da aktivno igraju u obrani, to iest
da se i u obrani k r e c u , zavisno od kretanja lopte, odnosno dodavanja igraca u
napadu, jer ce se tako najuspjeSnije oduprijeti protivnickom napadu. Na te i os-
tale momente ucitelj mora ncprcstano upozoravati ucenike, p r i ccmu je najbolje
koristiti se primjerima iz same igre.
a) V o d e n j e lopte r u k o m
Igrac se krece s l o p t o m i potiskujc ic prema tlu pokretima ruke iz lakta i iz
zgloba Sake. T o se naziva vodenjem lopte. Loptu treba voditi pored tijela i
neSto ispred tijela. P r i l i k o m udaranja lopte o tlo treba paziti da lopta najkasnije
napusti vrhove p r s t i j u , a p r i l i k o m prihvacanja lopta treba da nalijeze najprije
na vrhove prstiju u z istodobno povlaccnje cijele ruke. Da bi ucenici stekli pra-
vilnu p r e d o d i b u o vodenju lopte, zapravo o d o d i r u lopte i ruke, da b i »o$jetili«
taj d o d i r , moraju najprije svladati poigravanje loptom. Poigravanje je vodenje
lopte na mjestu ( c r t e i 125 na str. 176).
175

a) Poigmvanjc boljom r u k o m (svaki ucenik poigrava rukom kojom m u je
«akse).
b) Poigravanje l o p t o m s promjenom visine poigravanja.
d Izmjenicno poigravanje desnom-Hjevom r u k o m .
Kad uc^nic' sviadaju taj d o d i r s l o p t o m , kad vise nema »pljuskanja« po
l o p t i , dakle kad sviadaju poigravanje, prelazi se na vodenje !opte.
1. Poigravanje l>~-,lom i prclazaV u v^d^njc topic u hodnnju.
2. Vodenje lopte, poigravanje 'cptom, vcdcujc lopte.
3. Pravocrtno vodenje lopte v kodanju.
4. Pravocrtno vodenje lopte u polagar.om trcanju
5. Vodenje lopte na proizvoljan nacin.
b) Dodavanje i hvatanje iopte u kretanju
1. Dodavanje i hvatanje lopte udvoje na manjim udaljtnoslima. — Dva ucenik?
udaljena su jedan od drugoga 3 m , dodaju i hvataju loptu najprije trceci po-
lako, a z a t i m sve b r i e .
2. Dodavanje i hvatanje lopte utroje u hodanju. — Ucenici su podijeljeni u t r i ko-
lone, medusobno udaljene oko 2 m . Lopte su u rukama ucenika u lijevoj
k o l o n i . Na uciteljev znak uvijek prva tri ucenika dodaju medusobno loptu
tako da se lopta krece slijeva udesno, odnosno zdesna ulijevo, od jednoga
d o d r u g o g ucenika.
3. Dodavanje i hvatanje lopte utroje u trcanju. — Jednako kao u 2. zadatku,
samo ucenici dodaju i hvataju loptu najprije trceci polako, a zatim sve b r i e .
c) Udarci na vrata
Udarce na vrata treba izvoditi najprije s mjesta, jer su po nacinu izvodenja
slicni dodavanju lopte u visini prsiju, a potom u kretanju.
1. Izvodenje sedmerca. — Ucenici izvode sedmerac, jedan za d r u g i m . a poslije
zavrSenc serije mijenja se vratar.
2. Suliranje na gol iz trokoraka.
3. Suliranje na gol poslije vodenja lopte.
4. §uf .ranje na gol poslije dodane lopte.
:
176
D) »Djecja kosarka*
Kako ce ucenici svLtdati -Djecju kosarku«. koliko 6 ' ovladati taktikom te
igre ovisi ponajprijc o tome koliko su svladali tehniku vladanja loptom.
1. Igraliste. — »Djocja koSarka« igra se na koSarkaSkom igraliStu.
2. Lopta. — S o b z i r o m na dob ucenika preporucujc se igra nogometnom i l i
odbojkaSkom l o p t o m jer su hkSe I manje o d koSarkaSke, pa ucenici njima
mogu lakSe viae Jan.
3. Igraci. — Svaka ekipa sastoji sc oa po 6 igraca, od 6ega ih 5 igra u polju, a
Sesti sto'? u k r u g u ispred protivnickog koSa. A k o situacija u nastavi zahtije-
va. igraca m o i e Did i viSe, ali najviSe 9.
4. Pocetak igre. — Igra pocinje podbacivanjem lopte izmedu dva protivnicka
igraca u srediSnjem k r u g u . Ostali igraci moraju bit' iz^an k i uga.
5. Trr.jcr.je igrr. — Igra traje 2 x 10 mir.uta, s odmororn od 3 minute. Prema
potrebi m o l e se odstupiti od tog pravila, ali igra se mora sastojati od dva
jednaka poluvremena.
6. Igra loptom. — DopuSteno je Ioptu voditi, d o d i v a t i , hvatati, z?ustavljati, ba-
cati, koristeci C2 p r i torn rukama. Zabranjeno je loptu ncsiti.
7. Vrijednost vogotka. — Svaki pogodak donosi ekipi b o d . Nakon pogotka igra
se nastavlja tako da Ioptu u igru ubacuje ekipa koja je primila koS. i to iza
poprecne crte ispod koSa.
8. Ubacivanje iz auta. — A u t se dosuduje ako je lopta cijelim svojim obujmom
preSla preko u z d u i n e a t e . Izvodi se s mjesta gdje je lopta iziSla iz igraliSta,
iza u z d u i n e crte.
9. Bacanjc sa strane i licna greska. — Bacanje sa strane dosuduje se ako se igrac
ogrijeSi o onaj d i o pravila igre koji se odnosi na rukovanje loptom (noSenje
lopte, udaranje lopte n o g o m , nepravilno vodenje lopte). Izvodi se izvan
u z d u i n e crte s mjesta koje je najbliie mjestu prekrSaja.
Licna greSka dosuduje se ako jc prekrSaj ucinjen na p r o t i v n i f k o m igracu,
dakle ako je uzrok prekrSaja licni dodir (guranje, nepropisno oduzimanjc lopte,
d r i a n j e igraca, gruba igra, i t d . ) .
LiCna greSka izvodi se s a t e slobodnog bacanja, i to tako da se izvode dva
bacanja.
10. Sudac. — Utakmicu sudi jedan sudac prema t i m pravilima.
11. Tijek igre. — Osnovni je zadatak igre da igraci nakon medusobnog doda-
vanja »proigraju«, dodaju loptu svom igracu koji se nalazi u k r u g u ispred
protivnickoga koSa. Kad u tome uspiju, igrac iz kruga izvodi dva slobodna
bacanja na koS. N a k o n zavrSenih bacanja igra se nastavlja ubacivanjem
lopte iza poprecne crte ispod koSa, a loptu baca igrac ekipe protiv koje su
se izvodila bacanja.
U k r u g u se m o i e nalaziti samo jedan igra£, dakle igrac npr. ekipe A,
Sto znaci da igraci ekipe B ne smiju ulaziti u taj k r u g . A k o to ucine da bi
doSli d o lopte koja je dodana torn igracu, dosudit ce se bacanje sa strane u
korist ekipe A . U pocetku m o i e u k r u g u biti samo jedan igrac (kojega
177
 o d r c d i ucitelj i l i sami ucenici), a kako ucenici naprcduju u igri, preporucuje
se da igraca u k r u g u mijenja mo n p r . nakon svake trccc primljenc lopte i l i
nakon svake pnmljone lopte, o cemu odlucuje ucitelj. Tako svi ucenici do-
biju p r i l i k u da izvode slobodna bacanja, Sto cc igru uciniti zanimljivijnm.
I ovdje ucenike najprije upoznamo s ciljem igre, s osnovnim pravilima
koja demo nadopunjavati u tijeku igre. Taktika igro sastoji se u tome da
ekipa koja jc u napadu Sio pr*je i tocnije aoda loptii svom igracu u k r u g u .
Ekipa u o b r a n i ima zadatak da p r a v o d o b n i m i s t r i k t r . i m pokrivanjem
igraca napada csujeti napad i evc-nrvMno dode d o lopte, Sto omogucuje or-
ganiziranje protunapada.
a) Dodavanje lopte objema rukama od prsiju
Pri d o d a v s n j u lopte u v i s i n i prsiju obje ruke treba istodobno ispruziti u
smjeru dodavanja, i to tako da na l o p t u djeluiemo Sto duze(ako je moguce cije-
!«.m tijelom), p r i Cemu su posebr.o v a i n i n r s t i . Pri izbacaju lopte v?!ja paziti na
prenoSenje t e l i n e tije1» sa zadnjc noge "a prednju.
1. Dodavanje hpte u mjestu. — Ucenici su podijeljeni u dvije vrste, jedna nasu-
prot d r u g o j , medusobno udaljene o d 3 d o 5 m . Dodaju i hvataju loptu.
2. Dodavanje lopte u kretanju. — Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju ucenici
izvode u p a r u , i to najprije u h o d a n j u , a kasnije u polaganom trcanju.
b) V o d e n j e lopte s p r o m j e n o m smjera kretanja
PoSto su ucenici svladali vodenje lopte r u k o m , pravocrtno prelazimo na
izvodenje vodenja lopte s p r o m j e n o m smjera kretanja. U obradi te teme i daije
treba paziti na to da ucenici vode l o p t u objema rukama podjednako, te da u o d -
nosu prema »protivniku« vode l o p t u u v i j e k da'.jom r u k o m . Dakle, lopta se
v o d i uvijek tako da se tijelo ucenika k o j i v o d i l o p t u nalazi izmedu lopte i
»protivnika«.
1. Vodenje lopte izmedu stalaka medusobno razmaknutih 3 in.
2. Slalom - vodenje izmedu suigraca koji se nalaze u koloni medusobno udaljeni (je-
dan od drugoga) od 2 do 3 m.
3. Vodenje lopte sa svladavanjem pasivnog »prolivnika«.
c) Ubacivanje lopte u koS s mjesta i iz kretanja
Lopta se u koS m o i e ubaciti objema rukama, jednom r u k o m , iz mjesta, iz
kretanja i l i u s k o k u . Najprije treba svladati tehniku ubacivanja lopte u koS iz
mjesta, a potom iz kretanja. Osnovni uvjet za Sut iz kretanja je dobar odraz i v i -
sok skok. Sutirati mogu od prstiju, iznad tela s dvije ruke i s jednom r u k o m .
1. Koja je kolona bolja. — Ucenici su rasporedeni u kolone. Loptu bacaju u koS
s mjesta redom, svaki jedanput. Koja ce kolona biti bolja?
2. Ubacivanje lopte u kos s mjesta. — Ucenici su rasporedeni oko koSa i bacaju
loptu u koS s mjesta.
178
3. Ubacivanje u kos poslije vodenja. — Ucenici vode loptu i kad d o d u d o obi-
ijeienog mjesta u rcketu, Sutiraju na koS krecuci se. ^optu vode najprije u
hodanju, a kasnije u polakom trcanju.
4. Ubacivanje u kos poslije dodane lopte. — Ucenik trci prema koSu, u h v a t i do-
danu l o p t u i krecuci se gada u koS.
5. Sutirunje na kos" po izboru. — Svaki ucenik ima loptu koju p. a p r o i z v o l j n i
nacin ubacujc u koS.
E) »Djecja odbojka«
Ufenici sastave dvije brojeano jedn?ke momcadi. Obje slobodno zauzmu
prostor za i g r u na jednoj polovici igraliSta. Po jedan ucenik svake momcadi
postavi so s loptom za odboiku izvan prostora z* igru, na mjestu za servis. Na
zaieunick: znak oba ucenika serviraju l o p t u , svaki svojoj momcadi. Momcad
prihvaca l o p t u ! odbijanjem lopte nastavlja i g r u . Poen dobiva momcad koja o d -
bija.-.jem d u z e uspije zadrzati l o p t u u zraku, a pobjeduje m o m O d koja osvoji
set. odnosno koja b r i e sakupi 15 poena.
a) O d b i j a n j e lopte objerucno — gornje, donje, servis
Tek n a k o n svladavanja odbojkaSkog stava moie.se prijeci na odbijanje
lopte objerucno vrSno (gornje). U osnovnom odbojkaSkom stavu, iz koieg se iz-
v o d i odbijanje lopte objerucno vrsno (gornje), ruke su savijene u l a k t o v i m a ,
d l a n o v i ispred lica, prsti raSireni i usmjereni prema gore u o b l i k u koSarice,
noge razmaknute za Sirinu ramena i polusavijene, jedna u malom iskoraku, a
t r u p je u laganom p r e t k l o n u .
1. Vjezbe oponasanja. — Na dogovoreni znak ucenici zauzimaju osnovni odboj-
kaSki stav i oponasaju odbijanje lopte.
2. Odbijanje objesene lopte. — Ucenici su u sastavu kolona. Ispred svake ko-
lone nalazi se lopta objeSena o konop koju ucenici redom odbijaju obje-
rucno vrSno.
3. Odbijanje lopte u paru. — Ucenici su u sastavu dvije vrste medusobno uda-
ljene d o 3 m , i svaki par ima l o p t u . Na dogovoreni znak izvode odbijanje
b p t e objeruCno vrSno u paru.
Pri i z v o d e n j u donjeg odbijanja lopte ucenik se nalazi u p r i p r e m n o m
p o l o i a j u u kojem su m u noge savijene, razmaknute za Sirinu ramena, stopala
paralelna i l i jedno malo naprijed. Ruke su ispruienc naprijed i dolje, laktovi je-
d a n b l i z u d r u g o m e , podlaktice i z v r n u t e , dlanovi spojeni, a tijelo je u malom
p r e t k l o n u . P r i l i k o m primanja lopte ucenik se postavi tako da ona pada ispred
njega, to jest loptu prima na donji d i o podlaktice.
1. Oponasanje primanja lopte. — Na znak z v i i d a l j k e ucenici oponasaju donje
odbijanje lopte — cekic.
2. Jedan baca loptu, a drugi je prima. — Jedan ucenik nabacuje loptu, a d r u g i se
postavlja pod nju i amortizira jc podlakticama.
3. Donje odbijanje lopte u paru. — Ucenici izvode u paru naizmjenicno donje
odbijanje lopte — cekic.
179
 Servis je element odbojkc koji sluzi za uvodenje lopte u igru. Pri i z v o d o . j u
donjcg servisa ravno i naprijed ucenik se licem okrcnc prema m r e i i , noge raz-
makne za Sirinu ramena i savije ih u koijenima, a iskorad suproti.oni nogom
od ruke kojom udara loptu (npr. udara li loptu desnom rukom, iskoraci lijevom
nogom). Lopia l e i i na dlanu npr. lijeve ruke u visini pojasa, desnom rukom za-
mahnu nazad, a k r e t n j o m lijeve r u k e prema gore bacajud loptu uvis. N o g u
koja je otraga o p r u z i , t c i i n u tijela prenese na prednju nogu, tijelo malo okrene
ulijevo, desnu r u k u pokrene odozdo prema gore • dlanom udara loptu odozdo i
otraga.
1. OponaSanje 'zvodenja scrviMi. — Na dogovoreni zr.ak ucenici zanzimaju os-
novni stav za s e r v i j : oponasaju izvodcnjc servisa.
2. U vorov'xma. — Jedan ucenik izvodi servis, a d i u g i hvata loptu.
3. Servis preko tnrcze. — Ucenid izvode servis preko m m t e .
4.4. ZavrSni dio sata
Cilj je zavrSnog dijela sata pribliziti sve fizioloSke i psihieke f u i . k d j e stanju
kakvo je bilo prije pocetka sata.
Antropoloski zadaci tog dijela sata ogiedaju se u utjeeaju na anrropometrijske
karakteristike, motoricke i funkdonalne sposobnosti ucenika takvim sredstvi-
ma i o b l i d m a rada kojima je posijedica smirenje organizma. To se postize p r i -
m j e n o m sadrzaja u kojima prevladavaju mirnije aktivnosti, uz pomoc kojih se
moze utjecati na razvoj opce koordinadje, na povecanje i odrzavanjc fleksibil-
nosti koStano-zglobnog sustava, na smanjenje rada svih fizioloSkih f u n k d j a ,
osobito respiratorr.og i kardiovaskuiarnog sustava, Sio se postfie smanjivanjem
inrenziteta rada.
Obrszovni zadaci proMaze iz sadrzaja koji su primj<_-.eni ovom d i j d u sata, a
o d t u j u se u usvajanju i usavrsavanju motoriCkih znanja, posebno znanja veza-
nih uz vjeibe postrojavanja, plesova, vjeibe koncentradje, vjeibe relaksadje i
vjeibe istezanja (u viSim.razredima). Uz to ucenid stjecu i potrebna teorijska
znanja, a osobito znanja koja se odnose na cuvanje i unapredivanje zdravlja.
Odgojni zadaci o d t u j u se u zadriavanju potrebnog raspoloienja na satu, u
razvijanju zdravstveno-higijenskih navika, smisla za red, tocnost, kriticnost, sa-
mokriticnost i za r a d u zajednici. Osobito treba utjecati na usvajanje radnih na-
vika u ucenika, kao i pravilnih stavova prema kontroli osobne higijene! samo-
kontroli zdravlja.
Znacenje sadrzaja i sredstava proizlazi iz zadataka ovog dijela sata. Zato u
zavrSnom dijelu sata treba p r i m i j e n i t i sredstva koja nece izazvati velika o p -
tcrecenja. U obzir dolaze zadaci u polaganom hodanju, elementarne igre m i r n i -
jcg karaktera, vjezbe postrojavanja, plesovi, razgovor o satu, pranje ruku i u m i -
vanje, kupanje i samomasaia, vjezbe disanja i vjeibe istezanja. Naime, za
starije uCenike primjeren sadriaj u o v o m dijelu sata mogu biti vjeibe istezanja
jer se uz njihovu pomoc utjece na povecanje i odriavanje flcksibilnosti koStano-
zglobnog sustava, ali se i u d n k o v i t o djeluje na odstranjivanje otpadnih proizvo-
da i na p o t p u n o smirenje organizma poslije napora. Kojim cemo se sadriajem
koristiti u o v o m dijelu sata zavisi medu ostalim od toga za koje smo se sadriaje
opredijelili u u v o d n o m i g l a v n o m dijelu sata. Ako smo se u u v o d n o m i glav-
180
nom dijeiu sata o d l u d l i za igru, ne bi bilo d o b m da se >gr«i p ^ j . i v . , u o v o m u i -
jelu sata. I l i : ako smo se u gTavnom dijelu sata odlucili za pies, radi z a d c o l j a -
vanja nacela raznovrsnosti, bilo bi d o b r o da se pies ne nade u zavrSnom dijelu
sata. M e d u t i m , ako se na satu '•dogodi* neSto Sto nam m o i e uspjeSno p o s l u i i t i
u smislu odgojnog djelovanja, treba izostaviii ono Sto je bilo p l a r i r a n o i iskoris-
titi t u p r i l i k u ! Naime, vec je reccno da se u tjelesnoj i zdravstvenoj k u l t u r i radi
o » i i v o j « nastavi, a u takvoj se na«;tavi ne m o i e j*>1na situacija p o n o v i t i dva
puta! Zato treba reagirati smjesta, na torn satu, jer cc tako o d g o j n i utjecaj b i t i
najved.
N a k o n glavnoga dijela sata organiziramo zavrSni d i o sata. U torn dijelu
sata pri.njev.jujemo uglavncm frontalni oblik rada, Sto r... ^nad da ne dolaze u
obzir i g r u p n i o b l i d rad?. Ucenid m o g u biti u formaciji p o l u k r u g a , krug?.,
vrste i ko'.cna. PoSto zauzmu potrebnu formaciju, treba i m opisati i po potrebi
demonstrirati zadatak, nakon cega ga izvode sami. Za vrijeme izvodenja zadat-
ka ucitelj nadzire r a d . A k o je rx>trcbno,dajedodatna objaSnjenja, da U n a kraju
proglasio pobjednika i l i se s nekc'.iko rijed osvrnuo na ono Sto su u c e n i d r a d i l i .
Kada g c d za to posioji p r i l i k a , d o b r o y da s a d r i a j z^vrSnog dijela sata bude
pranje r u k u i umivar.je, joS bclje i kupanje, a izvrsno r r o i o posh«riH 1 samoma-
saza. b a m o m a s a i a m o i e se o b a v i t i o d m a h poslije v j e i b a n j a , d a k l e u
v j e i b o v n o m prostoru o p r . nijaniem tijela rucnikom i l i u t'jeku kupanja. Vrijed-
nost samomasaie odtuje sc, uz ostalo, u tome Sto d j e l c t v c m o p o m a i e p e r i f e m "
d r k u l a c i j u k o j o m se poticu » d s t a d « organizma da skupljaju i odstranjuju sve
nepoh-ebne i otrovne materije.
Dakako, zbog viSestruke vrijednosti treba, kao sadri?.; u o v o m dijelu sata,
od vremena d o vremena koristiti se i vjezbama disanja. Vjeibe disanja imaju u
radu s ucenidma n i i i h razreda osnoNme Skole, osim Sto p o m a i u lakSem i r a d o -
nalnijem v j e i b a n j u , odnosno b o l j e m f u n k d o n i r a n j u o r g a n i z m a za vrijeme
vjeibanja, d v a temeljna d l j a :
1. naaciti djecu praviho disati za vrijeme tjelesnog vjeibanja,
2. Uputiti ucenike u korisnosl primjaxe vjezbi disanju i poslije vjeibanja (npr. u
zavrsnom dijelu sata).
Zadaca je v j e i b i disanja u o v o m dijelu sata, uz ostalo, s m i r i t i disanje,
srnanjiti ubrzani rad srea, povecanu toplinu tijela i , dakako, emociona'.no op-
terecenje. Posebna je zadaca vjeibi disanja da ucenici nauce pravilno disart jer
zbog n e p r a v i l n o g disanja velik d i o pluca najceSce ostaje neuporreb'.jiv.
M e d u t i m , potreba za pravilnim disanjem uopce i l i p r a v i l n i m disanjem za v r i -
jeme vjeibanja v a i n o je, uz ostalo, i zbog toga Sto se za vrijeme vjeibanja
povecano g u b i energija. Naime, organi za disanje » i i v e « p o svom ustaljenom
tempu i c i m se taj ritam promijeni, o n i f u n k d o n i r a j u prema n o v o m , to iest ubr-
zanom i l i smanienom tempu, kako b i mogli obavljati svoju zadacu. S o b z i r o m
na to da tijekom vjeibanja dolazi d o veceg gubitka energije, p r a v i l n i m disan-
jem, odnosnc adekvatnom k o l i d n o m udahnutog zraka treba osigu.ati da se u
organizam unesu takve kolicine kisika koje su dovoljne za normalno odvijanje
procesa z a d u i c n i h za stvaranje energije. Zbog toga je za vrijeme vjeibanja pre-
porucljivo primijeniti, a u ovom dijelu sata i p r o v o d i t i tzv. d u b o k o disanje, o d -
nosno vjeibe disanja. Naime, p r i normalnom radu najceSce nema potrebe za
d u b o k i m disanjem, Sto znad da ne dolazi ni d o angaiiranja pluca u cijelosti,
nego samo njihovih pojedinih dijelova. S obzirom na to da u p r a v o duboko dis-
anje »zapoSljava« i vrhove pluca, znaci da u t z v . redovnom stanju disanja vrho-
v i pluca ostaju bez provjetravanja. M e d u t i m , da b i pluca Sto bolje »funkcioni-
181