Naziv škole: Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin

Ime i prezime mentora: prof. Dario Škrtić

Ime i prezime učenica: Sara Blašković, Ema Kolić, Gabrijela Luketić, Vanja Stipetić
Broj riječi: 3972

ISTRAŽIVAČKI RAD
OPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA HRVATSKE

Ogulin, svibanj 2024.

SADRŽAJ
1. Uvod
2. Metodologija i izvori podataka
2.1.Korištenje podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS)
2.2.Definiranje općeg kretanja stanovništva
2.3 Analiza prostornog i prirodnog kretanja stanovništva
2.4. Prikaz i rezultati provedene ankete
3. Dijagram općeg kretanja stanovništva Karlovačke županije (2011. – 2021.)
3.1.Prikaz promjena kroz dijagram
3.2 Identifikacija ključnih trendova i razdoblja
4. Tematska karta općeg kretanja stanovništva na razini općina i grada Ogulina
4.1 Kartografski prikaz općeg kretanja
4.2 Analiza varijacija unutar Karlovačke županije
5. Prosječna godišnja stopa promjene broja stanovnika (1991. – 2021.)
5.1 Izračun stopa promjene za međupopisna razdoblja
5.2 Usporedba s prosječnom godišnjom stopom promjene u Hrvatskoj
6. Faktori utjecaja na trendove u Karlovačkoj županiji
6.1..Ekonomski čimbenici
6.2.Migracija stanovništva
6.3.Uloga urbanizacije
6.4.Društvene promjene
6.5 Usporedba s nacionalnim trendovima
7. Uloga upravnog grada u općem kretanju stanovništva
7.1.Specifičnosti upravnog grada
7.2 Utjecaj na opće kretanje stanovništva
8. Rezultati popisa stanovništva iz 2021. Godine
8.1 Predviđanja budućih trendova
9. Zaključak
10. Samovrednovanje
11. Prilozi

2
 1. Uvod

Istraživanje je provedeno od 31.9. do 7.5.2024. Opće kretanje stanovništva predstavlja ključni

pokazatelj dinamike društva te igra ključnu ulogu u oblikovanju politika i planiranju razvoja. S
obzirom na kompleksnost demografskih procesa, središte ovoga seminarskoga rada bit će na
analizi općeg kretanja stanovništva u Karlovačkoj županiji. Kroz pažljivu analizu prirodnih i
migracijskih kretanja, te utjecaja različitih čimbenika, cilj je dublje razumjeti demografske
trendove u županiji i identificirati učinke za budući razvoj.
U posljednjem desetljeću, svjedočili smo brojnim promjenama koje su oblikovale društvenu
strukturu županije. Hipoteze ovog seminarskog rada su da pored globalnih ekonomskih
događaja, urbanizacije, demografskih i socijalnih promjena te pandemije COVID-19, neki su od
faktora koji su utjecali na opće kretanje stanovništva. Ovaj rad će se usredotočiti na razdoblje
nakon Popisa stanovništva 2011. godine, koristeći podatke Državnog zavoda za statistiku
(DZS) kako bismo stvorili dublji uvid u demografske promjene.
Kroz dijagram općeg kretanja stanovništva i tematsku kartu na razini općina i upravnog grada
Ogulina te analizu prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika, istražit ćemo kako su
se ove promjene odrazile na Karlovačku županiju njene općine i gradove. Također, uzimajući
u obzir rezultate najnovijeg Popisa stanovništva iz 2021. godine, razmotrit ćemo najnovije
demografske trendove te dinamiku demografskih promjena na različitim prostornim razinama.
Osvrnut ćemo se na faktore poput ekonomske situacije, urbanizacije, socijalnih promjena te
uloge upravnog grada u oblikovanju demografske slike Karlovačke županije. Kroz ovo
sveobuhvatno proučavanje.
Ovaj seminarski rad ne samo da će pružiti uvid u demografske trendove županije, već će
također identificirati ključne izazove i mogućnosti koje će oblikovati budućnost regije.

1
PLAN RADA DATUM
Sara Ema Gabrijela Vanja

Uvod Pitanja za Naslovna Uvod 15.01.2024.

anketu/intervju stranica
Sadržaj Pitanja za Sadržaj 15.01.2024
Sadržaj anketu/intervju

Anketa Anketa Anketa Anketa 27.03.2024

Tematska karta Prosječna Dijagram općeg Metodologija i 01.04.2024.
općeg kretanja godišnja stopa kretanja izvori podataka
stanovništva na promjene broja stanovništva
razini općina i stanovnika Karlovačke
grada Ogulina (1991. – 2021.) županije (2011.
– 2021.)

Samovrednovan Samovrednovan Uloga upravnog Faktori utjecaja 01.04.2024

je je grada u općem na trendove u
kretanju Karlovačkoj
stanovništva županiji

Zaključak Zaključak Zaključak Zaključak 05.04.2024.

Faktori utjecaja 06.05.2024

na trendove u
Karlovačkoj
županiji
(završetak)

2
 2. Metodologija i izvori podataka

2.1. Korištenje podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS)

Za prikupljanje podataka o kretanju stanovništva u Karlovačkoj županiji, oslanjali smo se na
raznolike baze podataka koje je prikupio Državni zavod za statistiku (DZS). Prvenstveno smo
koristili rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova provedenih u redovitim
intervalima, kao i godišnje statističke izvještaje i istraživanja specifičnih demografskih
karakteristika stanovništva. Analiza podataka započeta je temeljitim pregledom izvora kako
bismo identificirali bitne varijable i pokazatelje koji bi nam omogućili dublje razumijevanje
kretanja stanovništva u Karlovačkoj županiji. Posebno smo istraživali demografske pokazatelje
kao što su broj rođenih, umrlih i doseljenih osoba, struktura stanovništva po dobi i spolu unutar
županije i prema drugim općinama u toj županiji. U obradi podataka koristili smo statističke
metode i alate kako bismo analizirali trendove kretanja stanovništva tijekom promatranog
razdoblja. Tumačenje rezultata temeljila se na metodologiji koju preporučuje sam DZS.
Ovakav pristup osigurao je pouzdanost naše analize kretanja stanovništva u Karlovačkoj
županiji. Ovaj opis jasnije objašnjava proces prikupljanja, obrade i analize podataka DZS-a te
prikazuje važnost provjere i podataka kako bi se osigurala kvaliteta i pouzdanost rezultata
istraživanja.

2.2 Definiranje općeg kretanja stanovništva

Kako bismo bolje razumjeli kretanje stanovništva u Karlovačkoj županiji tijekom promatranog
razdoblja, ključno je definirati nekoliko ključnih demografskih pokazatelja:
Ukupan broj stanovnika: analizom ukupnog broja stanovnika omogućeno je praćenje
osnovnog demografskog trenda u Karlovačkoj županiji i utvrđuje se je li stanovništvo u
porastu, stagnaciji ili opadanju.
Prirodni prirast: prirodni prirast odnosi se na razliku između broja rođenih i broja umrlih osoba
tijekom određenog vremenskog razdoblja. Analizom prirodnog prirasta omogućuje se
razumijevanje demografske dinamike uzrokovane prirodnim procesima.

3
Migracijski trendovi: migracijski trendovi obuhvaćaju unutarnje i vanjske migracije
stanovništva, uključujući doseljenike, iseljenike i unutarnje migracije unutar županije.
Definiranje ovih demografskih pokazatelja ključno je za analizu općeg kretanja stanovništva u
Karlovačkoj županiji i Ogulinu te je omogućno bolje razumijevanje demografskih trendova i
njihovih utjecaja na županijsku razinu.

2.3 Analiza prostornog i prirodnog kretanja stanovništva

Prostorno kretanje stanovništva u Karlovačkoj županiji ključan je element našeg istraživanja.
Analizirat će se geografska raspodjela stanovništva unutar županije kako bi se identificirale
regionalne varijacije i trendovi. To uključuje kartografsku analizu gustoće naseljenosti,
distribucije stanovništva po općinama ili gradovima te promjene u prostornom rasporedu
stanovništva tijekom promatranog razdoblja.
Fokus će biti i na prirodnom kretanju stanovništva, što obuhvaća analizu rođenja i smrtnosti u
Karlovačkoj županiji. Praćenje tih pokazatelja omogućeno je razumijevanje demografskih
trendova uzrokovanih prirodnim procesima poput starenja stanovništva, razine zdravstvene
skrbi i drugih čimbenika.
Istražit će se i migracijski trendovi unutar županije kako bi se razumjelo kretanje stanovništva
između različitih regija unutar Karlovačke županije. To će pružiti uvid u strukturu naseljenosti i
promjene u ruralnim i urbanim područjima, kao i utjecaj migracija na demografsku strukturu
županije.
Analiza prostornog i prirodnog kretanja stanovništva omogućit će dublje razumijevanje
demografskih dinamika i trendova u Karlovačkoj županiji te identifikaciju ključnih faktora koji
oblikuju populacijske promjene.

2.4. Prikaz i rezultati provedene ankete

Tijekom istraživanja proveli smo anketu na koju je odgovorilo 136 ispitanika od kojih je 42 bilo
muškog spola, a 93 ženskoga. Od 136 ispitanika njih 97 je pripadalo dobnoj skupini 15-25
godina, njih 9 u 26-39 godina, njih 27 u 40-59 godina te njih dvoje u dobnoj skupini u 60+
godina.

4
Sl.1. Rezultati ankete u dijagramu
Izvori:

5
 2. Dijagram općeg kretanja stanovništva Karlovačke županije (2011. – 2021.)

3.1 Prikaz promjena kroz dijagram

Sl.2. Samostalno izrađen graf promjena stanovništva 2011-2021

Izvor: 1711 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. Prvi rezultati po naseljima

3.2 Identifikacija ključnih trendova i razdoblja

1. Stalni pad broja stanovnika:
 Graf pokazuje stalno smanjenje broja stanovnika od 2011. do 2021. godine.
 Broj stanovnika se smanjio s 128.495 na oko 112.357.
 Broj stanovnika u općinama Karlovačke županije 2011. pao je za 12,1% u
odnosu na 2001.
 Najnepovoljnija situacija je u općinama u južnom dijelu Županije (Cetingrad,
Saborsko, Plaški) gdje su negativna kretanja stanovništva najizraženija zbog
pada ekonomske aktivnosti i prometne izoliranosti uzrokovane još ratnim
zbivanjima. S druge strane, najpovoljnija situacija kretanja stanovništva primjetna
je u općinama Draganić i Barilović zbog blizine županijskom centru, boljoj
prometnoj povezanosti s Karlovcem, odnosno Zagrebom. Najveća koncentracija
stanovnika prisutna je u gradu Karlovcu kao središtu županije, dok je grad Slunj

6
 u južnom dijelu Županije imao najveći pad broja stanovništva 2011.u odnosu na
2001.
 RAZVOJNI PROBLEMI: pad ukupnog broja stanovnika, negativan prirodni
prirast, rijetka gustoća naseljenost, neravnomjerna prostorna distribucija
stanovništva, izražen proces demografskog starenja, visok udio stanovništva bez
ili s osnovnoškolskom razinom obrazovanja
3. Ključno razdoblje:
 Najveći pad dogodio se između 2011. i 2012. godine.
 Nakon toga, trend pada se nastavio, ali s manjim oscilacijama

7
 4.Tematska karta općeg kretanja stanovništva na razini općina i grada Ogulina

4.1 Kartografski prikaz općeg kretanja

Sl.3. Samostalno izrađena karta pomoću podataka iz

8
Izvor:

4.2 Analiza varijacija unutar Karlovačke županije

Analiza varijacija unutar Karlovačke županije otkriva složenu sliku demografskih, gospodarskih
I socijalnih izazova te potencijala za održivi razvoj regije.
Demografske varijacije: Nedvosmisleno je da Karlovačka županija bilježi dramatičan pad
broja stanovnika, s gubitkom od gotovo 16.000 ljudi u relativno kratkom razdoblju. Ovaj trend
smanjenja populacije, posebno izražen u općinama južnog dijela županije, svjedoči o dubokim
demografskim izazovima koji ugrožavaju vitalnost regije. Problemi kao što su negativan
prirodni prirast, demografsko starenje I pad ekonomske aktivnosti u ruralnim područjima
dodatno kompliciraju situaciju.
Gospodarske varijacije: Analiza pokazuje da stopa nezaposlenosti u Karlovačkoj županiji,
iako se smanjila u posljednjem desetljeću, I dalje predstavlja značajan izazov. Posebno je
zabrinjavajuće što su općine s najvećim padom stanovništva često I one s visokom stopom
nezaposlenosti. Ovo sugerira da gospodarski I demografski problemi međusobno djeluju I
pojačavaju negativne učinke na lokalnu zajednicu.
Socijalne varijacije: Neravnomjerna distribucija obrazovnih resursa I prilika za zapošljavanje
doprinosi socijalnim nejednakostima unutar županije. Iako se bilježe pomaci u smanjenju stope
nezaposlenosti, još uvijek postoje područja koja se bore s nedostatkom radnih mjesta I
ekonomskom marginalizacijom. Ovo može rezultirati produbljivanjem jaza između različitih
dijelova županije I ograničavanjem pristupa resursima I prilikama za razvoj.

Analiza varijacija unutar Karlovačke županije pruža uvid u složenije dinamike koje oblikuju
regiju. Ključni izazovi uključuju pad stanovništva, visoku stopu nezaposlenosti I socijalne
nejednakosti. No, isto tako, postoje I potencijali za održivi razvoj koji proizlaze iz geografske
blizine većih urbanih centara I mogućnosti za razvoj turizma I ruralnog gospodarstva. Održivi
razvoj Karlovačke županije zahtijevat će integrirane pristupe koji adresiraju demografske,
gospodarske I socijalne izazove te potiču suradnju između lokalnih, regionalnih I nacionalnih
dionika.

9
 5. Prosječna godišnja stopa promjene broja stanovnika (1991. – 2021.)

5.1 Izračun stopa promjene za međupopisna razdoblja

godine 1991. 2001. 2011. 2021.

Broj stanovnika 184.577 140.362 128.495 112.357
Karlovačke
županije

godine 1991.-2001. 2001.-2011. 2011.-2021.

Prosječna godišnja stopa 27.2% 8.83% 13.4%
promjene za karlovačku
županiju

godine 1991. 2001. 2011. 2021.

Broj stanovnika 4 784 265 4 437 460 4 284 889 3 871 833
Hrvatske

godine 1991.-2001. 2001.-2011. 2011.-2021.

Prosječna godišnja stopa 7.5% 3.5% 10.1%
promjene za Hrvatsku

5.2 Usporedba s prosječnom godišnjom stopom promjene u Hrvatskoj

10
U razdoblju od 1991. do 2001. godine Karlovačka županija ima značajno veću stopu rasta
stanovništva u odnosu na Hrvatsku. U razdoblju od 2001. do 2011. godine ponovno
Karlovačka županija ima višu stopu rasta u odnosu na Hrvatsku, iako je razlika manja nego u
prethodnom razdoblju. U razdoblju od 2011. do 2021. godine Karlovačka županija ima nižu
stopu rasta stanovništva u usporedbi s Hrvatskom. Postoji nekoliko mogućih razloga za razlike
u stopama rasta stanovništva, a oni su objašnjeni u sljedećem podnaslovu.

11
 6. Faktori utjecaja na trendove u Karlovačkoj županiji

6.1 Ekonomski čimbenici

Zapošljavanje: Što se tiče prosječne stope nezaposlenosti, u 2021. godini je u Karlovačkoj
županiji iznosila 7,6 što je u odnosu na 2020. godinu smanjenje od 1,9 postotnih bodova i
ujedno najniža stopa nezaposlenosti u promatranih 10 godina. Od 2014. do 2020. na razini RH
i u Karlovačkoj županiji bilježili smo kontinuirano smanjenje prosječnog broja nezaposlenih
koje je u 2020. prekinuto zbog COVID-19 pandemije. Nakon iznimke 2020. godine Karlovačka
županija je u 2021. ponovno zabilježila pad prosječnog broja nezaposlenih od 18,9% (704
osobe), Iz navedenog vidimo da je dinamika pada broja nezaposlenih u Karlovačkoj županiji
dvostruko brža (9,6 postotnih bodova). Ako pogledamo HZMO podatke kretanja broja
zaposlenih po djelatnostima na razini RH, vidimo kako je u 2021. i dalje prisutan manjak radnih
mjesta u odnosu na pretkriznu 2019. u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
hrane - 10,5% (11.320 radnih mjesta manje). S druge strane najveći apsolutni prosječni rast
broja zaposlenih u 2021. u odnosu na 2019. bilježi građevinarstvo (12.612) 11,1%, dok je
relativno najveći porast zaposlenih u djelatnosti Informacije i komunikacije 12,8% (5.876
zaposlenih radnika). Iako je prosječan broj nezaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2021. u
odnosu na 2019. i dalje veći za 6,3%, u Karlovačkoj županiji je unatoč negativnom utjecaju
pandemije smanjen za 9,8%. . Druga najveća ispostava, iza Karlovca, po broju nezaposlenih
je ispostava Ogulin sa udjelom od 20,7%, ali i povećanjem udjela u 2021. za 0,9 postotnih
bodova u odnosu na 2020. Godinu.
BDP: Bruto domaći proizvod (BDP) Karlovačke županije bilježio je stabilan rast. Sektori koji su
ostvarili najveći rast uključuju turizam, industriju i građevinarstvo. Ulaganja u turističku
infrastrukturu i povećana potražnja za proizvodima iz industrijskog sektora doprinijeli su
pozitivnom gospodarskom rastu županije. U 2019. godini ukupan uvoz na razini Karlovačke
županije iznosio 1 278 084 000 kn, dok je izvoz iznosio 2 129 183 000 kn, što ukazuje na
činjenicu da je Karlovačka županija uspjela ostvariti veći izvoz od uvoza. S obzirom na to
trgovinski saldo Karlovačke županije iznosio je 851 098 000 kn, čime je ostvarila udio od 6,2 %

12
u ukupnom trgovinskom saldu Republike Hrvatske (tab. 13). Ovakav rezultat odraz je i dobrih
trgovinskih tokova u Gradu Karlovcu kao glavnom gospodarskom središtu županije, koji ima 9
od 10 poduzeća s najvećom dobiti na razini županije
Poduzetništvo i investicije: Razvoj poduzetništva u Karlovačkoj županiji bio je potaknut
ulaganjima u različite sektore kao što su turizam, tehnologija i proizvodnja. Povećanje
investicija u infrastrukturu, posebno u prometnu povezanost i turističke atrakcije, potaknulo je
rast poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta. Iako je turizam u Gradu Karlovcu prije rata
bilježio solidne rezultate, on se i u novije vrijeme spominje kao sve značajniji faktor u razvoju
Grada Karlovca. Njegov položaj na putu do mora i prirodne ljepote omogućile su mu ubrzanu
turističku obnovu posljednjih godina. Također je poznat zbog svojih manifestacija. Osim profita
od noćenja, turizam potiče razvoj i obnovu infrastrukture, potiče bogatiji društveni život grada i
brojne nove prilike za zaposlenje. Također, iz provedene ankete saznajemo kako je drugi
najveći razlog migracije stanovništva Karlovačke županije, bio posao.

6.2 Migracija stanovništva

Iz provedene ankete saznajmo da je stanovništvo Karlovačke županije sudjelovalo u
podjednakom broju migracija izmežu matičnog grada i županije.
Iz prijašnjih tablica, dijagrama te karte saznajemo pad broja stanovništva svake godine od
2011.
Karlovačka županija provodi politike koje potiču regionalni razvoj, pružaju poticaje za otvaranje
novih radnih mjesta u ruralnim područjima te promiču ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu
diljem županije. Većina stanovništva je na pitanje o tome što misle o infrastrukturi i prometnoj
povezanosti, odgovorila da je odlična ili da može biti bolje.

6.3 Uloga urbanizacije

Rast urbanih područja: Urbanizacija je rezultirala rastom urbanih područja, posebno grada
Karlovca i drugih gradova u županiji. Rast urbanih područja bio je potaknut ekonomskim
razvojem, boljim pristupom uslugama te migracijom stanovništva iz ruralnih u urbana područja.
Ekonomski razvoj: Urbanizacija je bila povezana s ekonomskim razvojem Karlovačke
županije, budući da su gradovi postali centri gospodarske aktivnosti i zapošljavanja. Razvoj

13
industrije, trgovine, usluga i turizma u urbanoj sredini stvorio je ne baš toliko radnih mjesta
koliko se očekivalo. Budući da je prosječna plaća na razini županije niža od one na razini
Republike Hrvatske, to bi donijelo i veće prihode za Karlovac i njegove stanovnike, a time i
bolju financijsku sigurnost. Iz ankete saznajemo da stanovništvo smatra da nema dovoljno
radnih mjesta te poslovnih prilika u Karlovačkoj županiji.
Promjene u infrastrukturi :Urbanizacija je zahtijevala ulaganja u infrastrukturu poput cesta,
prometnih veza, škola, bolnica i javnih ustanova kako bi se zadovoljile potrebe rastuće urbane
populacije. Također, iz ankete saznajemo kako stanovništvo smatra da je taj problem odlično
riješen.
Planiranje urbanizacije: Upravljanje urbanizacijom zahtijeva planski pristup koji uključuje
prostorno planiranje, zaštitu okoliša, očuvanje kulturne baštine i poticanje održive urbane
pokretljivosti. Takav problem bi mogao pomoći popis stanovništva s kojim se slaže
stanovništvo. Također ovisi i o tome koje političke stranke planiraju riješiti planiranje
urbanizacije, ali glasači misli drukčije te smatraju da političke stranke odmažu i ne trebaju imati
glas u tom problemu.

6.4 Društvene promjene

Promjene u obrazovanju: Promjene u obrazovnom sustavu, uključujući nove kurikulume,
tehnologiju u učenju i pristup obrazovanju, imale su značajan utjecaj na Karlovačku županiju.
Poboljšano obrazovanje potaknulo je razvoj ljudskog kapitala, inovacije i konkurentnost.
Obrazovanje je bio najveći razlog migracije stanovništva Karlovačke županije.
Zdravstvene promjene: Zdravstvene promjene, uključujući medicinska dostignuća,
demografske promjene i povećanu svijest o zdravlju, oblikovale su zdravstveni sustav
Karlovačke županije. Zahtijevano j strateško planiranje i ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu
za koju stanovništvo smatra da može biti i bolja.
Javna sigurnost: Trendovi kriminaliteta u Karlovačkoj županiji tijekom proteklih godina
pokazuju općenito smanjenje kriminalnih djela. Prema podacima lokalne policije, broj
prijavljenih kaznenih djela, uključujući krađe, napade i vandalizam, smanjio se za 15% u
posljednjih pet godina. Ovo smanjenje uglavnom se pripisuje poboljšanju sigurnosnih mjera,
boljoj suradnji s lokalnom zajednicom te boljem radu policijskih snaga.

14
6.5 Usporedba s nacionalnim trendovima
Demografski trendovi: Karlovačka županija pokazuje slične demografske trendove kao i
ostatak Hrvatske, uključujući starenje stanovništva, smanjenje nataliteta i migraciju mladih u
urbanija područja. Međutim, određene specifičnosti Karlovačke županije uključuju manju
gustoću naseljenosti u ruralnim područjima i veći udio starije populacije u odnosu na nacionalni
prosjek.
Ekonomski trendovi: Ekonomski trendovi u Karlovačkoj županiji usko su povezani s
nacionalnim ekonomskim kretanjima, Usporedbom kretanja prosječnog broja nezaposlenih
Karlovačka županija spada u top 3 županije s najvećom stopom pada prosječnog broja
nezaposlenih u odnosu na 2020.
Društveni trendovi: Društveni trendovi u Karlovačkoj županiji pokazuju slične obrasce kao i u
ostatku Hrvatske, ali mogu postojati i lokalne specifičnosti. Na primjer, migracijski tokovi,
obrazovne prilike, dostupnost zdravstvenih usluga usko su povezani te zajedno djeluju na
područje Karlovačke županije kao i na ostatku Hrvatske.
Infrastrukturni trendovi: Investicije u infrastrukturu, transportne veze te digitalna povezanost
u Karlovačkoj županiji prate nacionalne strategije razvoja.

15
 7. Uloga upravnog grada u općem kretanju stanovništva

7.1 Specifičnosti upravnog grada

Administrativna važnost: Ogulin je važan administrativni centar u Karlovačkoj županiji te ima
razvijenu upravnu infrastrukturu.
Kulturna baština: Ogulin je poznat po bogatoj kulturnoj baštini, uključujući Kulu Keglević, stari
grad, te brojne muzeje i galerije.
Turizam: Grad Ogulin je popularno turističko odredište zbog svoje blizine Nacionalnom parku
Plitvička jezera i rijeci Dobra, te atraktivnih planinskih područja poput Kleka i Bjelolasice.
Gospodarstvo: Ogulin ima raznoliko gospodarstvo s naglaskom na turizam, drvnu industriju,
te proizvodnju hrane i pića.
Obrazovanje: Grad ima razvijen obrazovni sustav s nekoliko osnovnih i srednjih škola te
drugih obrazovnih institucija.

7.2 Utjecaj na opće kretanje stanovništva

Depopulacija u Karlovačkoj županiji i ogulinskom kraju započela je osjetno ranije nego u
Hrvatskoj, ako se ona razmatra u cjelini, i njezina je dugotrajna prisutnost veliki remetilački
čimbenik ekonomskog razvoja. Na pojavu depopulacije utjecalo je mnogo čimbenika, od kojih
valja istaknuti izostanak socijalno–geografske transformacije ruralnih prostora nakon razvoja
urbano bazirane industrijalizacije koja je potakla migraciju selo grad. Ogulinski je kraj pretežito
ruralan i relativno je periferno položen u odnosu na županijski centar Karlovac.

16
 8. Rezultati popisa stanovništva 2021. Godine

8.1 Predviđanja budućih trendova

Demografsku sliku Hrvatske u 21. stoljeću obilježava nekoliko, sad već karakterističnih
procesa: neprekidna prirodna depopulacija, starenje stanovništva, te ravnoteža u dobnoj
strukturi stanovništva. Približnom analogijom možemo reći kako Hrvatsku karakterizira nizak
fertilitet, demografsko starenje i iseljavanje koje je u zadnjih nekoliko godina značajno poraslo.
Zbog predugog trajanja tih procesa stanovništvo Hrvatske se nalazi u vrlo nepovoljnom
demografskom razvoju. Posljednjih godina negativni trendovi demografskog razvoja Hrvatske
poprimili su dramatične razmjere čime smo se našli u krugu europskih zemalja s
najnepovoljnijim demografskim procesima, trendovima, odnosima i strukturama. Država bi
trebala osigurati dugoročne i prioritetne ciljeve demografskog razvitka Hrvatske: preokret
negativnih demografskih trendova, ravnomjerniji razmještaj stanovništva, demografska
revitalizacija demografski najugroženijih područja Hrvatske, osiguranje povratka prognanika,
poticanje povratka dijaspore, smanjenje iseljavanja mladih iz Hrvatske, stalno poboljšanje
strukturnih i ostalih obilježja stanovništva, poticanje urbanizacije ali istovremeno i usporavanje
rasta gradskog stanovništva, te obnavljanje ruralnih naselja. Strategija je predviđala
nepovoljnu demografsku budućnost, no i preokret trendova uz odgovarajuću demografsku
politiku. Kratkoročno se očekivao daljnji pad ili stagnacija broja stanovnika, a dugoročno rast
(optimistična varijanta). Provođenjem takvih mjera moguće je stvoriti sliku o tome kako bi se
Karlovačka županija mogla razvijati u budućnosti i koji bi se trendovi mogli očekivati u
narednim godinama.

17
 9. Zaključak
Na temelju analize demografskih, gospodarskih I socijalnih podataka, možemo izvući niz
zaključaka o stanju Karlovačke županije I njezinim perspektivama za budući razvoj.
Demografski aspekt: Karlovačka županija suočava se s ozbiljnim demografskim izazovima,
uključujući pad broja stanovnika, demografsko starenje I neravnomjernu raspodjelu
stanovništva. Depopulacija, posebno u ruralnim područjima poput ogulinskog kraja, započela
je ranije I predstavlja veliki izazov za održivi razvoj regije. Negativni trendovi demografskog
razvoja Hrvatske, poput neprekidne depopulacije I starenja stanovništva, dodatno pogoršavaju
situaciju u županiji.
Gospodarski aspekt: Stopa nezaposlenosti u Karlovačkoj županiji, iako se smanjila u
posljednjem desetljeću, I dalje je visoka, posebno u ruralnim područjima. Ekonomski pad I
nedostatak radnih mjesta u ruralnim općinama dodatno potiču iseljavanje stanovništva I
depopulaciju.
Socijalni aspekt: Visoki udio stanovništva bez ili s osnovnoškolskim obrazovanjem, posebno
u općinama s većim padom stanovništva, sugerira na socijalne nejednakosti unutar županije.
Održavanje ravnoteže između ruralnih I urbanih područja te osiguravanje pristupa
obrazovanju, zdravstvenim I socijalnim uslugama ključni su faktori za socijalni razvoj regije.

Karlovačka županija suočava se s kompleksnim izazovima koji zahtijevaju integrirani pristup

kako bi se postigao održivi razvoj. Neki od ključnih koraka u ostvarivanju toga uključuju:
- Implementacija dugoročnih strategija demografskog razvoja usmjerenih na preokret
negativnih trendova.
- Poticanje gospodarske aktivnosti I stvaranje novih radnih mjesta, posebno u ruralnim
područjima.
- Poboljšanje pristupa obrazovanju, zdravstvenim I socijalnim uslugama kako bi se smanjile
socijalne nejednakosti.
- Očuvanje ruralnih naselja I ravnomjerni razvoj ruralnih I urbanih područja.

18
Samo kroz suradnju lokalnih, regionalnih I nacionalnih dionika te primjenom adekvatnih
politika I mjera moguće je ostvariti pozitivne promjene I osigurati prosperitet za stanovnike
Karlovačke županije u budućnosti.

19
 10. Samovrednovanje
U našem istraživačkom radu o općem kretanju stanovništva fokusirali smo se na analizu
sociodemografskih faktora koji utječu na mobilnost popukacije u određenom urbanom
području. Metode koje smo koristile u prikupljanju podataka obuhvatile su anketu i analizu
javno dostupnih statističkih podataka. Prva stranica sadrži naslov rada, mentora, ime i prezime
učenika, naziv škole te broj riječi. Sadržaj je napisan u skladu sa smjernicama i stranice su
obrojčene. Dijagram, tablice i karta sa skicom prostora je uredno napravljena i u skladu s
uputama. Također provedena anketa sadrži pitanja zatvorenog i otvorenog tipa te su jasno
formulirana. Rad još sadrži i uvod, razradu, zaključak i samovrednovanje koji su napisani
prema odgovarajućim uputama o pisanju. Izvori i stranice koje smo koristile prilikom
istraživanja pravilno cu navedene. Neke poteškoće s kojima smo se susreli su pronalaženje
faktora koji utječu na trendove te u interpretaciji nekih složenijih podataka o stanovništvu i
utjecaju na stanovništvo, no temeljita analiza različitih izvora omogućila nam je bolji uvid u
opće kretanje stanovništva.

20
 11. Prilozi
https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm
https://zir.nsk.hr/en/islandora/object/bak%3A917/datastream/PDF/view
https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Prostorno/StrategijaPR/
Demografski_scenariji_i_migracije.pdf
https://www.kazup.hr/images/dokumenti/gospodarstvo/korisni_linkovi/RAZVOJNA-
STRATEGIJA-KARLOVACKE-ZUPANIJE.pdf
(PDF) Demografski nestanak ogulinskoga kraja i njegova uvjetovanost prometnom
dostupnošću (researchgate.net)
iosp2016-2020.pdf
2011-kucanstva, stan.,stanovi.pdf
https://mup.gov.hr/UserDocsImages/2021/04/Covid%20i%20kriminalitet%20u%202020%20-
%20Komentar%20pokazatelja%20sigurnosti%20u%20Republici%20Hrvatskoj.pdf

Pitanja ankete:
1. Kojega ste spola? 1.Ženskog, 2. Muškog
2. Kojoj dobnoj skupini pripadate? 1. 15-25, 2. 26-39, 3. 40-59, 4. 60+
3. Jeste li mijenjali mjesto prebivališta ili boravišta tijekom života? (preskočite slijedećih 4
pitanja ako je Vaš odgovor "Ne.") 1. Da, 2. Ne
4. Ako jeste, jesu li bile vanjske (van države) ili unutarnje migracije (unutar države)? 1.
Vanjske, 2. Unutarnje
5. Jesu li migarcije bile između matičnog grada ili između županija? 1. Matični grad, 2.
Županija
6. Koja su glavna razmatranja koja su utjecala na vaše odluke o selidbi ili promjeni
lokacije? 1. Posao i karijera, 2. Obitelj, 3. Bolji uvjeti stanovanja, 4. Klimatski uvjeti, 5.
Napredovanje u obrazovanju, 6. Ratni uvjeti, 7. Osobni razlozi
7. Jeste li zadovoljni trenutnim mjestom prebivališta u odnosu na prethodna iskustva? (1-
nisam, 5-jesam)

21
8. Što mislite o infrastrukturi i prometnoj povezanosti na mjestu gdje živite? (1-loše, 5-
odlično)
9. Kako biste ocijenili dostupnost osnovnih usluga (škole, zdravstvene ustanove, trgovine)
na vašem trenutnom mjestu boravka? (1-loše, 5-odlično)
10. Jeste li sudjelovali u posljednjem popisu stanovništva Republike Hrvatske? 1. Da, 2. Ne
11. Smatrate li da su popisi stanovništva dobar alat za planiranje javnih politika i resursa?
(1-loše, 5-odlično)
12. Jeste li primijetili demografske promjene (porast/broj stanovnika, starenje stanovništva,
migracije) u Karlovačkoj županiji tijekom proteklih godina? 1. Da, 2. Ne
13. Kako biste ocijenili stanje lokalne ekonomije u Karlovačkoj županiji? Postoji li dovoljan
broj radnih mjesta i poslovnih prilika? (1-loše, 5-odlično)
14. Smatrate li da su političke institucije u Karlovačkoj županiji učinkovite u rješavanju
problema i potreba stanovništva? 1. Da, 2. Ne
15. Kako biste ocijenili kvalitetu života u Karlovačkoj županiji u usporedbi s drugim
dijelovima Hrvatske? 1. Loša, 2. Zadovoljavajuća, 3. Odlična
16. Kako ocjenjujete pristup zdravstvenim uslugama u karlovačkoj županiji? (1-loše, 5-
odlično

22