Prirucnik Vinova Loza

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE
MOSTAR OF MOSTAR
PODIZANJE VINOGRADA SA
ZAŠTITOM VINOVE LOZE
Mladen Gašpar, dipl.ing.agr.
Ana Karačić, dipl.ing.agr.
Mostar, 2011.
BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE
MOSTAR OF MOSTAR
Mladen Gašpar, dipl.ing.agr.

Ana Karačić, dipl.ing.agr.
PODIZANJE VINOGRADA SA
ZAŠTITOM VINOVE LOZE
Mostar, 2011.
Biskupa Čule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

Tel.: ++387 36 3350 53, 33 50 54; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba
Izdavač: Federalni agromediteranski zavod Mostar
Biskupa Čule 10, 88 000 Mostar
Telefon: 387- 036-33 50 50
Fax.387- 036-33-50-51
e-mail: agro.in.mo@tel.net.ba
http:/www.faz.ba/
Glavni urednik: Prof.dr.sc. Marko Ivanković
Uredništvo: Marijo Leko, dipl.ing.agr.; Marija Prlić, dipl.ing.agr.; Ivica Perić, dipl.ing.agr.
Tehnički urednik: mr.sc. Miro Barbarić; Jerko Petričušić, dipl.ing.agr.; Nino Rotim, dipl.ing.agr.
Tisak: Suton d.o.o., Široki Brijeg
Lektor: Krešimir Lasić
Recezent: mr.sc. Viktor Lasić
Naklada: 500 primjeraka
CIP – Katalogizacija u publikaciji

Narodna knjižnica HNŽ Mostar
UDK 634.8(497.6)(035)
GAŠPAR, Mladen
Podizanje vinograda sa zaštitom vinove loze / Mladen
Gašpar, Ana Karačić . – Mostar : Federalni agromediteranski
zavod, 2011 (Široki Brijeg : Suton) . – 78 str., [1] presavijeni
list s tabelom : ilustr. ; 25 cm
Bibliografija: str. 78
1. KARAČIĆ, Ana
SADRŽAJ
PREDGOVOR..............................................................................................................................7
UVOD ...........................................................................................................................................8
1. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA VINOVE LOZE.......................................................................9
1.1. Utjecaj topline na vinovu lozu ...........................................................................................9
1.2. Utjecaj sunčane svjetlosti na vinovu lozu .......................................................................9
1.3. Utjecaj vlage na vinovu lozu ..............................................................................................9
1.4. Utjecaj vjetrova na vinovu lozu .........................................................................................10
1.5. Tlo .........................................................................................................................................10
2. IZBOR SADNOG MATERIJALA.............................................................................................10
2.1. Izbor loznih podloga ...........................................................................................................10
2.2. Kakvoća sadnog materijala ...............................................................................................11
2.3. Izbor sorte ............................................................................................................................12
3. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA VINOGRADA ..........................................12
3.1. Uređenje proizvodnog prostora ........................................................................................13
3.2. Agromelioracije ...................................................................................................................13
3.3. Priprema tla za sadnju........................................................................................................14
3.3.1. Iskolčavanje parcele ........................................................................................................14
3.3.2. Uređenje glavnih i sporednih puteva ............................................................................14
3.3.3. Smjer redova ....................................................................................................................14
3.3.4. Razmak sadnje .................................................................................................................15
3.3.5. Obilježavanje (markiranje) sadnih mjesta .....................................................................15
4. SADNJA...................................................................................................................................15
4.1. Vrijeme sadnje .....................................................................................................................15
4.2. Sadnja ..................................................................................................................................16
5. ARMATURA.............................................................................................................................17
5.1. Stupovi .................................................................................................................................17
5.2. Sidrenje čeonih stupova ....................................................................................................17
5.3. Žice .......................................................................................................................................18
5.4. Zatezači ................................................................................................................................18
5.5. Dodatni nosači ....................................................................................................................19
6. NJEGA VINOGRADA U PRVOJ GODINI...............................................................................19
6.1. Pljevljenje mladica ..............................................................................................................19
6.2. Vezanje mladica ..................................................................................................................20
6.3. Uklanjanje zaperaka ...........................................................................................................20
6.4. Vršikanje izrasnih mladica .................................................................................................20
6.5. Obrada tla ............................................................................................................................20
6.6. Uklanjanje brandusa...........................................................................................................20
6.7. Zaštita protiv bolesti i štetnika ..........................................................................................20
7. UZGOJNI OBLICI VINOVE LOZE ..........................................................................................21
7.1. Sustavi uzgoja .....................................................................................................................22
8. REZIDBA .................................................................................................................................26
8.1. Vrijeme rezidbe....................................................................................................................26
8.2. Alat i pribor za rezidbu .......................................................................................................26
8.3. Pravila reza ..........................................................................................................................26
9. GNOJIDBA VINOGRADA .......................................................................................................30
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 5

10. ODRŽAVANJE TLA U VINOGRADU....................................................................................34
10.1. Obrada kao sustav održavanja tla ..................................................................................34
10.2. Održavanje vinograda bez obrade ..................................................................................35
11. BERBA...................................................................................................................................36
11.1. Određivanje optimalnog roka berbe ...............................................................................36
11.2. Pribor za berbu ..................................................................................................................37
12. MEHANIZACIJA U VINOGRADU .........................................................................................38
12.1. Potrebna mehanizacija u podizanju novih i održavanju postojećih vinograda.........38
12.2. Mehaničko uništavanje korova u vinogradima .............................................................39
12.3. Mehanizacija u zaštiti .......................................................................................................39
13. ZAŠTITA VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA (uzročnici bolesti, štetnici i korovi ............43
13.1. Osnovna promišljanja za uspješnu zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika ............43
13.2. Fenološke faze razvoja vinove loze sa osvrtom na ekonomski važne bolesti,
štetnike i korovne vrste te osnovne mjere zaštite .................................................................44
13.2.1. Pup u zimovanju ............................................................................................................44
CRNA PJEGAVOST, FOMOPSIS, EKSKORIOZA ....................................................................45
13.2.2. Vunast pup......................................................................................................................46
CRVENA LISNA PALEŽ..............................................................................................................46
13.2.3. Zeleni vrh pupa ..............................................................................................................47
ŠTETNE GRINJE NA VINOVOJ LOZI .......................................................................................47
13.2.4. Pojava listića ..................................................................................................................51
PERONOSPORA, PLAMENJAČA .............................................................................................51
13.2.5. Razvijeni listovi ..............................................................................................................52
13.2.6. Pojava grozdića..............................................................................................................53
PEPELNICA VINOVE LOZE, „LUGA“, „MAĆA“ ......................................................................53
13.2.7. Odvojeni grozdići ...........................................................................................................54
TRIPSI ..........................................................................................................................................55
GROŽĐANI MOLJCI ...................................................................................................................59
13.2.8. Odvojeni cvjetni pupovi ................................................................................................62
13.2.9. Po završetku cvatnje .....................................................................................................62
13.2.10. Zametnute bobice ........................................................................................................63
SIVA PLIJESAN ..........................................................................................................................63
13.2.11. Porast bobica ...............................................................................................................64
13.2.12. Pred zatvaranje grozda ...............................................................................................64
13.2.13. Zatvaranje grozda ........................................................................................................65
13.2.14. Šaranje ..........................................................................................................................65
13.2.15. Zreli grozd.....................................................................................................................66
13.3. Virusi, virusima slični organizmi (virus like), viroidi, fitoplazme na vinovoj lozi ......67
13.3.1. Važnost virusa ................................................................................................................68
13.3.2. Simptomi virusnih oboljenja ........................................................................................68
13.3.3. Fitoplazmatska oboljenja ..............................................................................................73
13.4. Korovi u vinogradu ...........................................................................................................75
14. MODEL NOVIH NASADA S TROŠOVIMA ..........................................................................77
14.1. Troškovi podizanja nasada (orjentacijski ......................................................................77
POPIS LITERATURE: .................................................................................................................78
PRILOG: TABLICA ZA KREIRANJE VLASTITIG PROGRAMA PRSKANJA
6 PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

PREDGOVOR
Vinova loza zauzima važno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji, a time i gospodarstvu Bosne
i Herecegovine. Na području Herecegovine je koncentrirana skoro sva naša vinogradarska
proizvodnja, gdje se uzgoj vinove loze kroz povijest, s gospodarskog gledišta, odvijao manje
ili više uspješno.
Tehnika i tehnologija uzgoja vinove loze mijenjala je svoje oblike i uvijek je morala dati „od-
govor“ na stroge zahtjeve tržišta.
Kako bi se vinogradarska proizvodnja mogla nositi sa zahtjevnim tržištem, potrebno je poti-
cati podizanje novih nasada te moderniziranje proizvodnje u tehnološkom smislu, s konač-
nim ciljem povećanja prihoda i smanjenja troškova.
Dugi niz godina vršena su istraživanja u vinogradarstvu u cilju poboljšanja i proširenja sor-
timenta i uvođenja novih tehnika i tehnologija. Može se sasvim sigurno zaključiti da je u
posljednjih 30-tak godina napravljen veliki iskorak u tom pravcu, što je omogućilo stvaranje
dobre osnove za podizanje modernih vinskih podruma i proširenje asortimana kvalitetnih
vina kao prepoznatljivog brenda Hercegovine. Postojanje znanstveno-istraživačke institucije
u okviru proizvodnog pogona Hercegovine omogućilo je bržu edukaciju stručnjaka i kraći put
transfera znanja do neposrednog proizvođača.
Autori su uložili stanoviti trud da u ovom priručniku obrade najvažnije aspekte vezane za
uzgoj vinove loze. Bez obzira na razvitak moderne informatičke komunikacijske tehnologije,
klasično tiskanje pisane riječi i dalje je vrlo važan način dostavljanja poruka i informacija do
poljoprivrednih gospodarstava. Stoga će Federalni agromediteranski zavod nastaviti razvijati
i usavršavati vlastitu nakladničku djelatnost.
Vjerujemo da će ovaj priručnik pronaći put do vinogradara, kao i do onih koji se profesionalno
bave iznalaženjem adekvatnih rješenja u cilju ostvarivanja većih i kvalitetnijih prinosa grožđa.

UVOD
Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja obuhvaća uzgajanje vinove loze i proizvodnju grožđa.
Najvažnija proizvodno ekonomska obilježja vinogradarstva jesu:
 visok utrošak ljudskog rada po jedinici površine

 visoke investicije po jedinici površine i dugo razdoblje aktiviranja
(loza prvi rod daje tek u trećoj godini) i učinkovitosti
Prednost uzgoja vinove loze je što se ona može uzgajati i na površinama gdje se druge kulture ne
bi mogle uzgajati. Vinogradarstvo obilježavaju visoke vrijednosti proizvodnje po jedinici površine
i veliki utjecaj lokalnih klimatskih i pedoloških uvjeta, osobito na kvalitetu grožđa.
Ekonomska je vrijednost vinogradarstva velika:
 grožđe je važno u prehrani stanovništva zbog visokog sadržaja šećera, vitamina,

minerala i drugih hranjivih tvari;
 s obzirom na visok stupanj rodnosti, vrlo je važan izvor novčanih prihoda poljoprivrednog
stanovništva u pojedinim područjima;
 radom intenzivna obilježja uzgajanja vinove loze ublažavaju probleme koji su povezani
s postojanjem agrarne prenaseljenosti.
Vinogradarstvo i vinarstvo za Bosnu i Hercegovinu su važne poljoprivredne grane s višestoljet-

nom tradicijom. Prirodni uvjeti za uzgoj vinove loze i proizvodnju kvalitetnih vina u Hercegovini
gotovo su idealni. Hercegovina je do rata imala pod vinovom lozom na privatnim i društvenim
površinama oko 6.000 ha, a danas su te površine puno manje (oko 4.000 ha ).Cilj je povećati
površine pod vinovom lozom i u perspektivi imati i više od 10.000 ha pod vinogradima. Pošto i BiH
teži prema Europskoj uniji,a njenim ulaskom neće moći povećavati površine pod vinogradom,
bitno je što više hektara posaditi do ulaska. Činjenica je, također,da je Hercegovina poznata po
autohtonim sortama koje treba njegovati i ponuditi na svjetsko tržište. Treba razviti vlastite robne
marke po kojima će se Hercegovina prepoznati. Sve je to u suglasju sa svjetskim vinskim tržišnim
trendovima, jer potrošači diljem svijeta, zasićeni dobro poznatim i već monotonim sortama, već
dulje tragaju svijetom za zanimljivim sortama.
Slika 1.
Vinograd (Foto:M.Gašpar)

1. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA VINOVE LOZE
Za normalan rast i razvoj vinove loze te visok prinos kvalitetnog grožđa potrebni su uvjeti u tlu i klimi.
Prije podizanja vinograda na određenom položaju, potrebno je dobro upoznati klimu, napose mikrokli-
mu vinogorja, jer o tome često ovisi postizanje odgovarajući prinosa i kvalitete grožđa. Klimu vinogorja
sačinjavaju temperatura (toplina), sunčana svjetlost, vlaga (oborine), vjetrovi, naoblaka i dr.
1.1. Utjecaj topline na vinovu lozu
Vinova loza ima vrlo velike zahtjeve prema toplini. Životni procesi se mogu odvijati samo uz dovoljno
topline. Količina topline izražava se zbrojem aktivnih temperatura u vrijeme vegetacije ( od travnja do
rujna ) i čini zbroj svih srednjih dnevnih temperatura viših od 10 ºC. Taj zbroj temperatura od 3200
do 4000 ºC, koliko se i skupi u vinogorjima Hercegovine, idealan je za visok prirod i dobru kakvoću
grožđa. Temperature niže i više od optimalnih negativno djeluju na rast i razvoj loze: niže usporavaju
procese rasta, cvatnje i oplodnje,a više usporavaju proces fotosinteze.Temperature više od 40 ºC iza-
zivaju ožegotine na lišću i bobicama. Pri takvim temperaturama se ne ulazi vinograd, niti se obavljaju
bilo kakvi poslovi. Najveće štete od niskih temperatura mogu biti u proljeće kada temperature padnu
ispod 0º C. Štete mogu napraviti rani jesenski mrazevi, te zimske temperature ispod - 15ºC. Kasni pro-
ljetni mrazevi najčešći su uzročnici velikih šteta, ali se oni u Hercegovini rijetko pojavljuju. Nabubreni
pupovi stradaju na -3ºC, mladice i lišće na -2ºC. Pupovi tijekom zimskog mirovanja stradaju od -15 do
-18ºC, rozgva na -22 do -25ºC, a staro drvo od -24 do - 26ºC.
1.2. Utjecaj sunčane svjetlosti na vinovu lozu
Sunčana svjetlost je potrebna za procese stvaranja organske tvari, zagrijavanje tla i zraka, razvoj,
rast i redovit prirod vinove loze. Pri većoj količini svjetla pravilnije se odvijaju sve faze rasta, osobito
cvatnja i oplodnja te dozrijevanje grožđa. Vinova loza traži mnogo sunčane svjetlosti. Tijekom vege-
tacije potrebno joj je 1500 do 2500 sati sunčane svjetlosti. Na južnim, jugozapadnim ili jugoistočnim
ekspozicijama osvijetljenost je bolja 20 - 30 % u odnosu na ostale ekspozicije. Smjer pružanja redova
sjeverozapad -jugoistok i jug - jugoistok osigurati će bolju osvijetljenost u vinogradu. Razmak između
redova, visina stabla trsa, mjere zelene rezidbe, kao što su uklanjanje suvišnih izbojaka i prorjeđivanje
listova, parametri su o kojima ovisi bolja osvijetljenost trsa. Stolne sorte traže više sunčane svjetlosti
od vinskih sorti, iako unutar svake skupine ima razlike. Lozi je za razvoj potrebno 150 - 170 vedrih i
mješovitih dana.
1.3. Utjecaj vlage na vinovu lozu

Vinova loza uspješno se uzgaja i u krajevima s relativno malom količinom oborina, pa joj često pripisuju iz-
vjesnu otpornost na sušu. Istina je da bolje podnosi takve uvjete proizvodnje nego niz drugih poljoprivrednih
biljaka. Snažnim korijenom vinova loza prodire duboko u tlo i dolazi do vode i u sušnim područjima. Ipak
su, međutim, u svim vinogradarskim proizvodnim područjima evidentirani smanjeni prinosi i lošija kvaliteta
grožđa onih godina kad je nedostajalo oborina ili su bile loše raspoređene,a vinograd nije navodnjavan.
Kvalitetne i redovite proizvodnje stolnog grožđa nema bez osiguranog sustava za navodnjavanje. U vodi se
nalaze otopljene hranjive tvari koje se korijenskim sustavom prenose do trsa, a vodom se prenose i u ostale
dijelove biljke hranjive tvari nastale asimilacijom.Nedostatak vode uzrokuje smanjen porast mladica, kasnije
i bobica, pa bobice ostaju sitne, bez dovoljno soka. U ekstremnim uvjetima suše se izbojci, najprije rubovi
listova, pa čitavi listovi, suše se bobice, opadaju grozdovi i suše se čitavi trsovi. Povećana količina vlage,
opet, prije cvatnje loze utječe na snažan porast izbojaka i listova, za što se troši velika količina organske
tvari, koja ne dolazi do cvata. Česte kiše u vrijeme cvatnje otežavaju oplodnju, uzrokuju osipanje cvjetova i
pojavu rehuljavosti grozdova što osjetno smanjuje urod. U vrijeme zriobe grožđa, povećana vlažnost i niže
temperature ometaju dozrijevanje i pravilan raspored nakupljanja šećera i razgradnje kiselina. Ukoliko je
veliko pritjecanje vode, to može izazvati i pucanje bobica, a u pukotine se naseljavaju razni štetni mikroor-
ganizmi. Najopasnija je siva plijesan ( Botryts cinerea ), koja uzrokuje truljenje i propadanje grožđa.

1.4. Utjecaj vjetrova na vinovu lozu
Vinovoj lozi odgovaraju samo blaga strujanja zraka. Lagani vjetrovi pridonose bržem sušenju
suvišne vode i rose s lišća, boljem oprašivanju i oplodnji te sprečavaju pojavu kasnih proljetnih
mrazeva. Jači vjetrovi mogu nanijeti štete vinogradima i to najčešće u vegetaciji, pogotovo kada
su mladice još dosta mlade i nisu dovoljno čvrsto vezane za trs. Suhi i topli vjetrovi u fazi cvatnje
također negativno djeluju na oplodnju jer isušuju tučak i time onemogućuju oplodnju. Za zaštitu
vinograda od vjetrova treba podizati vjetrozaštitne pojaseve.
1.5. Tlo
Loza uspijeva na različitim tipovima tla i vrlo dobro se prilagođava u različitim supstratima ali
unatoč tome, nisu sva tla jednako preporučljiva za uzgoj vinove loze. Najbolja tla jesu hranjivima
bogata tla, propusna tla, tla lakšeg mehaničkog sastava i visoke mikrobiološke aktivnosti. To su
različita skeletoidna, šljunkovita, pjeskovita tla i tla na lesu, u koja korijen loze prodire duboko i
osigurava dovoljno vlage. Ovakvih tala imamo i mi u Hercegovini na kojima vinova loza može dati
kvalitetan i kvantitativan urod. Samo na ovakvim tlima mogu se uzgajati i stolne sorte vinove loze.
Teška tla, gline i ilovače nisu osobito preporučljive za uzgoj vinove loze, a kod nas ih ima i jako
malo. Ako se sadi vinova loza na takva tla, teren se mora prethodno hidromeliorizirati.
2. IZBOR SADNOG MATERIJALA
Glavni vanjski preduvjeti za izbor sadnog materijala jesu poznavanje tla, klime i položaja. Nakon
što se upozna sastav tla, karakteristike položaja te karakteristike klime i lokacije na kojoj će se
saditi vinograd, vrši se odabir podloge i sorte.
2.1. Izbor loznih podloga
Odabir podloge ovisi o kemijskom sastavu tla, vrsti tla i klimatskim uvjetima u određenom vino-
gorju. Pravilan izbor podloge je od velike važnosti za uzgoj vinove loze. Ako ne odaberemo pravu
podlogu za određeni vinogradarski položaj, možemo imati nepovoljan utjecaj na urod, kvalitetu
uroda kao i na vijek vinograda.
Da bi lakše odabrali podlogu za budući nasad dajemo pregled podloga u sljedećoj tabeli:
Tablica 1. Razvrstavanje podloga prema prilagodljivosti za određeni tip tla

Za područje Hercegovine treba reći da se danas sve više vinograda sadi na prostorima gdje
je bila makija, koji su dosta suhi, pa je za iste bitno odabrati i pravu podlogu, te dovesti vodu,
kako vinogradi ne bi patili od suše.
Za te terene mogu se koristiti sljedeće podloge:
Gore navedene podloge se ubrajaju u vrlo bujne podloge i one su pored njihove iskoristivosti za
sušne terene mogu iskoristiti za proizvodnju većih uroda grožđa niže i srednje kvalitete.
 Srednje bujne podloge su: Riparija x Rupestris 3309 C, Berlandieri x Riparija Kober 5BB,
Šasla x Berlandijeri 41B
 Slabo bujne podloge su: Berlandieri x Riparija 420 A, Berlandieri x Riparija SO4,
Vitis riparija, Riparia x Rupestris 101-14,
Prema rajonizaciji iz 1977 godine na području Mostarskog vinogorja preporučene podloge su:
 Berlandieri x Rupestris 99R,110R, Teleki 8B-SO4, Šasla x Berlandieri 41B
Dozvoljene lozne podloge su:
 Berlandieri x Riparia Kober 5BB, Telaki 5A, Teleki 8B, Rupestris du Lot (Mantikola),
Riparia portalis
2.2. Kakvoća sadnog materijala
Trajnost i kvaliteta budućeg vinograda ovisi o kvaliteti sadnog materijala, odnosno cijepa. Za
podizanje vinograda koriste se deklarirani jednogodišnji cijep prve klase, koji zadovoljava vanjskim
i unutarnjim karakteristikama.
 Vanjske karakteristike kvalitetnog cijepa:
 dužina cijepa
 razvijenost korijenskog sustava
 sraslost podloge i plemke
 otpornost na pritisak na spojno mjesto
 cjelovita sraslost podloge i plemke
 debljina spojnog mjesta
Danas se najčešće sade parafinirani cijepovi. Prednost im je olakšana sadnja i održavanje nakon
sadnje, a nedostatak prikrivena oštećenja i opasnost od plijesni ispod parafina.
 Unutarnje karakteristike:
 genetski potencijal podloge i plemke

 sortna čistoća
 zdravstveno stanje (virusi, mikoze, bakterioze,fitoplazme)

Unutarnje karakteristike se ne mogu vidjeti, ali se mogu utvrditi ispitivanjem u ovlaštenim ustanovama
i pregledom u rasadnicima pri proizvodnji sadnog materijala. Genetski potencijal ovisi o predosnov-
nom i osnovnom sadnom materijalu. Odgovornost je na rasadničarima i na institucijama koje prate
matična stabla i matičnjake podloga.
Lozni cijep nastao je međusobnim povezivanjem (cijepljenjem) dijelova vinove loze kojima bazalni
dio ima razvijen sustav:
 korijenov struk je najmanje dužine 200 mm, s najmanje tri dobro razvijena i pravilno
raspoređena korijena, a podloga 420A može imati i dva dobro raspoređena korijena
 spojno mjesto mora biti potpuno sraslo, pravilno formirano i čvrsto, s dobro razvijenim
izbojem, kojem bazalni dio iskazuje zadovoljavajuću dozrelost.
Najmanja tehnička čistoća loznog i reprodukcijskog materijala u prometu je 96% po pakiranju.
Tehničkom nečistoćom drži se sav materijal koji je:
 djelomično ili potpuno osušen

 materijal koji je iskrivljen
 materijal na kojem su vidljiva druga mehanička i druga oštećenja
2.3. Izbor sorte
Rajonizacijom iz 1977. , sorte vinove loze (još i danas na snazi) se dijele na: preporučene, dozvoljene,
i zabranjene. Sortiment za Hercegovinu (mostarsko i lištičko vinogorje) bio je sljedeći:
vinske sorte-preporučene - crne: Alicante boushete, Blatina, Game bojadiser, Cabernet sauvignon
Merlot, Saperavi
vinske sorte-preporučene - bijele: Krkošija, Rkaticeli, Smederevka, Žilavka
vinske sorte-dozvoljene - crne: Plavka, Skadarka, Trnjak
vinske sorte-dozvoljene - bijele: Bena, Kujundžuša, Toboluša
stolne sorte-preporučene: Afus ali, Beogradska besjemena, Italija, Kardinal, Kraljica vinograda,
Negotinski biser, Besjemeni hibrid VI-4, Besjemeni hibrid V-6
stolne sorte-dozvoljene: Crveni drenak, Gročanka, Muskat hamburg, Perlet, Smederevka,Šljiva
Danas je ovakva sortna lista neodrživa i ona bi, nakon donošenja novog zakona o vinu ove godine i izrade
novih pravilnika, trebala pretrpjeti i određene promijene. U Hercegovini se nakon domovinskog rata sade
nove svjetske kvalitetne i vrhunske sorte: Plavc mali, Vranac,Syrah, Crni pinot, Zweigelt,Chardonnay,
Cabernet franc. Neke sorte se napuštaju kao što su: Smederevka, Kujundžuša, Rkaticeli i dr. Što se tiče
stolnog grožđa, i tu se uvode nove sorte u nasade među kojima su najzastupljenije:
Viktoria, Matilde, Michelle paglieri, Black magic, Alfons lavale i dr.
3. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA VINOGRADA

Vinova loza je kultura koja ostaje na zasađenom mjestu od 25 do 30 godina, a katkad i više godina što ovisi
o intenzitetu proizvodnje. Zbog toga lozi u pripremnim radovima treba stvoriti najpovoljnije uvijete za razvoj
korijena i nadzemnih dijelova loze. Samo dobro razvijeni trsovi mogu donositi visoke i redovite prirode.
Prije podizanja novog nasada treba obaviti i određene pripremne radove, a to su:
 uređenje proizvodnog prostora: krčenje prethodne vegetacije, planiranje terena, hidromelioracije
 agromelioracije: melioracijska gnojidba, rigolanje,
 priprema tla za sadnju vinograda.

3.1. Uređenje proizvodnog prostora
Vinograde često podižemo na terenima gdje je bio voćnjak, vinograd ili šikara (makija). Na takvim po-
vršinama treba obaviti krčenje i očistiti tlo od svih ostataka prethodne vegetacije (panjeve i korijenje).
Ako je na površini prije bio vinograd, potrebno je zbog raširenih virusnih bolesti odmoriti tlo, najmanje
pet-šest godina ili izvršiti dezinfekciju tla prije nove sadnje vinograda. Krčenje se danas najčešće obavlja
strojno (bageri-rovokopači) a rjeđe ručno. Planiranje terena (ravnanje) se obavlja nakon krčenja i kuplje-
nja kamena, ako ga je bilo. Ravnanje trena se izvodi i ako na odabranoj površini za podizanje nije bilo
prethodne vegetacije ili drugih ostataka. Planiranje se ne radi jedino ako je teren ravan ili blago nagnut.
Planiranjem terena nasipavaju se mikrodepresije, a brežuljci se skidaju. Cilj je da se oborinske vode ne
zadržavaju u mikrodepresijama koje mogu negativno utjecati na korijenski sustav, a time i na čitav trs.
Na poravnatim terenima lakše se primjenjuje i mehanizacija, a i drugi poslovi se lakše obavljaju. Ako su
nagibi veći od 12-15% na tim terenima se izvode terase. Hidromelioracije su agrotehnička mjera kojom
se reguliraju površinske i podzemne vode. Suvišak vode se odvodi otvorenim ili podzemnim kanalima
(drenaža). Ako su podzemne vode visoke i ako se duže zadržavaju, to može negativno utjecati na razvoj
trsa.U tom slučaju rješenje je ugradnja drenažnog kanala. Kvalitetno izveden suvišak vode je jamstvo da
ćemo imati kvalitetno podignut nasad i neće doći do propadanja vinograda. Podzemne vode jedino mo-
žemo riješiti ugradnjom podzemnih drenažnih cijevi, a otvorenim kanalima rješavamo slivne i površinske
vode. Podzemnom drenažom se vrlo uspješno rješava i problem tzv. pištavaca. Pištavci su mjesta na
kojima se zadržava voda zbog postojanja vodonepropusnog sloja tla, odnosno, gdje nisu uspostavljeni
normalni tokovi podzemni voda. Takva mjesta su stalni problem koji smetaju radu mehanizacije pa je taj
problem najbolje riješiti u pripremnim radovima.
3.2. Agromelioracije
Agromelioracije su skup mjera kojima se poboljšava tlo, da bi novi nasad dao što bolje rezultate. Jedna
od najvažnijih agromelioracijskih mjera je melioracijska gnojidba. Da bi imali redovite i visoke urode, tlo
mora biti dobro opskrbljeno dovoljnim količinama hranjivih tvari i organskom materijom. Prije podizanja
nasada potrebno je obaviti kemijsku analizu tla, osobito utvrđivanje fosfora, kalija, CaCO3 i organske
tvari (humus). Gnojidba se obavlja prema preporuci laboratorija koji je obavio analizu tla. Melioracijskom
gnojidbom se unose mineralna i organska gnojiva u tlo i ona se razbacuju po čitavoj površini prije rigola-
nja. Procijenjeno je da tlo na kojem podižemo vinograd treba sadržavati 10-15 mg/100g tla P2O5, 20-40
mg/100g tla K2O5 te 2-3% humusa. U praksi se u melioracijskoj gnojidbi najčešće daju čista fosforna i
kalijeva gnojiva (superfosfat, kalijeva sol), a u novije vrijeme se dodaju kompleksna gnojiva sa niskim
sadržajem dušika (NPK 7:14:21, NPK 5:20:30, NPK 7:20:30), te se u tla sa dovoljnim sadržajem kalija,
a siromašnim fosforom unosi formulacija NPK 12:52:0 (MAP), ( crvenice i karbonatna tla na vapnencu).
Tablica 2. Preporučene količine za melioracijsku gnojidbu

Do sada se nije dovoljno pridavala važnost magneziju, iako su mnogi vinogradi na tlima bogatim kalijem
ili vapnom gdje je izražen njegov nedostatak. Ta tla treba pognojiti sa magnezijevim gnojivom kizeritom
(prirodni MgSO4 x H2O s 27 % MgO). U tlo treba unijeti oko 100 kg/ha MgO. Veće doze nisu prepo-
ručljive jer se magnezij lako ispire. Većina naših tala je siromašna organskom tvari, pa je potrebno u tlo
unijeti organska gnojiva da bi se njihov nivo u tlu povećao, a to možemo dodatkom: stajnjaka, komposta,
treseta, ili “zelenom gnojidbom”.Tim mjerama znatno popravljamo fizikalna, kemijska i biološka svojstva
tla. Rigolanje je duboka obrada tla koja prethodi podizanju vinograda. Rigolanjem se mladom trsu stva-
raju povoljni uvjeti za početni razvoj.
Rigolanjem se:
 prorahljuje tlo na dubini većoj od 50 cm, čime se popravlja struktura tla,

 poboljšavaju vodozračni uvjeti i biološka aktivnost;
 odstranjuju ostaci prethodne vegetacije;
 miješaju horizonti tla;
 raspoređuju unesena organska i mineralna gnojiva u dublje horizonte gdje se razvija korijen.
Rigolanje se izvodi krajem ljeta ili početkom jeseni. Dubina rigolanja se kreće od 50 do 100 cm, a zavisi o
svojstvima tla i klimi. Plitka propusna tla rigolaju se do 60 cm, a u vlažnijim krajevima gdje su tla plodnija,
dovoljno je rigolati do 70 cm dubine. Rigolanje se obavlja traktorima velike snage (90 do 150 kv), buldože-
rima, rovokopačima, bagerima, podrivačima ili riperima.
3.3. Priprema tla za sadnju
Rigolano tlo ostavlja se u otvorenoj brazdi određeno vrijeme. Na taj način akumulira se dovoljno vlage, a
pod utjecajem niskih temperatura stvara se povoljna struktura tla. Prije sadnje, kad se tlo prosuši, obavlja
se tanjuranje, a nakon toga ravnjačem se poravna tlo. S tim su glavni pripremni radovi završeni.
Na takvoj površini dalje se obavljaju sljedeći poslovi:
 iskolčivanje parcele,
 uređenje glavnih i sporednih puteva,
 odabir smjera redova,
 odabir razmaka sadnje,
 obilježavanje sadnih mjesta.
3.3.1. Iskolčivanje parcele
Na većim površinama potrebno je odrediti širinu i dužinu table. Dužina table je najpovoljnija od 100-130
m. Duži redovi nisu povoljni zbog stabilnosti armature, a posebno tamo gdje pušu jači vjetrovi. Dugi re-
dovi nisu povoljni ni kod izvlačenja rozgve, jer se mora praviti više prohoda traktora kroz isti red.
3.3.2. Uređenje glavnih i sporednih puteva
Glavni putovi postavljaju se okomito na smjer redova. Njihova širina je od 5 -7 m da bi se omogućio

normalan prolaz strojeva i vozila. Sporedni putovi se izvode u smjeru redova i okomiti su u odnosu na
glavni, a njihova širina je od 3 - 5 m.
3.3.3. Smjer redova
Smjer redova ovisi o konfiguraciji terena i ekološkim uvjetima položaja. Smjer redova je uvjetovan sa
više faktora, a oni su: smjer puhanja vjetrova, oblik parcele, osunčanost položaja i dr. U našim vinogorji-
ma najbolji se ipak smatra smjer sjever - jug ako vjetar ne diktira neki drugi smjer.

U pojedinim godinama, ako je smjer redova istok – zapad, a temperature u srpnju i kolovozu iznad
38 ºC, sa južne strane reda na osjetljivim sortama imamo pojavu ožegotina na bobicama i to po-
sebno ako je pojava visokih temperatura u fazi intenzivnog porasta bobice (kraj lipnja ili početak
srpnja). Štete mogu biti vrlo velike, osobito u onih vinogradara koji u prorjeđivanju listova oko
cvjetova to naprave drastično (otkidnu sve listove oko grozdova). Najveće štete su kod osjetljivih
sorti kao što su: Blatina, Trnjak, Vranac Smederevka i dr. Na terenima na kojima su vjetrovi jaki i
česti potrebno je raditi vjetrozaštitne pojaseve. Na malim površinama smjer redova ograničen je
oblikom parcele, pa se smjer redova uglavnom postavlja smjerom dužine parcele. Na većim povr-
šinama se pri izboru smjera redova pazi i na bitne tehnološke operacije (obrada, zaštita, gnojidba
i berba) kako ih što više racionalizirati. Na nagnutim terenima redovi trebaju biti tako postavljeni
da eroziju svedu na minimum.
3.3.4. Razmak sadnje
Razmak sadnje ovisi o mnogo faktora:
 ekološkim uvjetima staništa,

 konfiguracija terena,
 uzgojnom obliku,
 bujnosti podloge i sorte,
 tehnološkoj liniji strojeva.
Danas se pri izboru sadnje najviše pazi na to kakvom će se mehanizacijom obavljati obrada i
zaštita vinograda. Za traktore do 30 ks razmaci su manji i oni se kreću od 1,2 - 2,2 m između re-
dova, ovisno o specifičnosti pojedinih vinogradarskih krajeva, te od 0,7 - 1,2 unutar reda. Za veće
traktore razmaci su veći i između redova se kreću od 2,2 - 3,0 m, a razmaci unutar reda se kreću
od 0,9 - 1,0 m. Broj sadnica po hektaru kod vinskog grožđa se kreće u rasponu od 2777 do 8333
trsa. Kod uzgoja stolnih sorti razmaci su uglavnom ograničeni uzgojnim oblikom i kreću se od 2,8
do 3,5 između redova i od 1,3 do 2,0 m u redu. Po hektaru broj trsova je u rasponu od 1587 do
2747 komada.
3.3.5. Obilježavanje (markiranje) sadnih mjesta
Kod sadnje potrebno je obilježit sadna mjesta. Na većim površinama redovi se obilježavaju pomo-
ću geodetskog instrumenta (teodolit), tako da se odredi pravac prvog reda, a drugi redovi moraju
biti pod pravim kutom u odnosu na prvi red. Ako se sadi u jame svako mjesto se odredi kolčićem,
a ako se sadi u brazde, kolce je dovoljno postaviti 20 - 30 m udaljenosti.Na manjim površinama
najprije se odredi prvi red na najdužem dijelu parcele, a prema njemu se određuju ostali redovi. Za
markiranje se koristi dobro nategnuta žica na koju se označe razmaci sadnje lako vidljivom bojom.
4. SADNJA
4.1. Vrijeme sadnje
Vinograde možemo saditi u jesen ili proljeće. U principu, najviše se sadi u proljeće jer nakon
zimskih mrazeva i tlo ima bolju strukturu pa je i sadnja samim tim kvalitetnija. Sadnjom u proljeće
izbjegne se i utjecaj niskih temperatura na sadnicu. Na lakšim tlima treba saditi ranije, a na težim
kasnije. Ako se sadnja ne završi do polovice ožujka, sadnice se moraju čuvati u hladnjači na tem-
peraturi od 2 - 5ºC kako bi se spriječilo pokretanje linfe, koja uzrokuje pupanje loznih cijepova koje
poslije može naštetiti primanju, tj. uspijevanju vinograda. Ako se sadi kasnije potrebno je osigurati
vodu kako bi se cjepovi mogli zaliti u početku svog razvoja. Najkasniji rokovi za sadnju u Herce-
govini su polovica svibnja.

4.2. Sadnja
Prije sadnje potrebno je korijen cjepova prikratiti i ukloniti oštećeno korijenje, a ako se sadnja vrši
“hidroburom”, prikraćivanje korijena je na 2 - 3 cm. Cjepove prije sadnje treba namakati u vodi od
24 - 36 sati. Neposredno prije sadnje dobro je cjepove držati u kaši napravljenoj od vode, zemlje i
svježe balege u omjeru 1:1:1. Sadi se po lijepom, suhom i toplom vremenu. Saditi u mokro tlo je rizik.
Saditi možemo na više načina:
 ručna sadnja kopanjem jama
 ručna sadnja uz pomoć hidro-uređaj
 ručna sadnja u redove
 strojna sadnja
Crtež 1. Ručna sadnja kopanjem jama
JAMA - SADNO MJESTO JEDNOGODIŠNJI CIJEP POSAĐENI PARAFINIRANI CIJEP

a - grudasta i neplodna zemlja a - s jednom mladicom a - sipka zemlja
b - sipka i plodna zemlja b - pripremljen cijep za sadnju b - stajski gnoj
c - zemlja
d - parafinirani cijep
Vinogradar odlučuje na koji način će saditi, a način sadnje najviše ovisi od konfiguracije terena,
veličine parcele i dr.
Slika 2.Sadnja hidro-uređajem (Foto:M.Gašpar)

5. ARMATURA
Za vinovu lozu koja je penjačica, potrebno je osigurati armaturu da bi se uspješno uzgajala. Neka-
da se uzgajala i bez armature, ali to je danas napuštena tehnologija uzgoja. Na nekim lokacijama
u Dalmaciji se i danas uzgaja na taj način. Danas je podizanje modernih nasada nezamislivo bez
oslonca (armature). Armatura se sastoji od stupova, žice, sidra (ankera), različitih zatezača žice i
dodatnih pomagala (kukica, inox-nosači, lanci i dr.).
5.1. Stupovi
Supovi su temelj armature. Postavljaju se u paralelnim pravcima, a svaki pravac predstavlja red
vinograda.Na početku reda postavljaju se takozvani “čeoni” stupovi, a na određenom razmaku se
postavljaju i ostali stupovi. Stupovi se postavljaju u iskopane jame ili se zabijaju u tlo bez prethod-
nog kopanja jama. Stupovi se mogu postavljati ručno, ali i strojno.Traktor ima prikopčan poseban
uređaja pomoću kojeg se vrši zabijanje stupova. Stup treba biti dovoljno čvrst (u tlu i nadzemni
dio) tako da se armatura ne “ljulja”. Stupovi se u tlo zabijaju oko 60 cm. Na pjeskovitim tlima
postavljaju se dublje oko 80 cm da ne bi došlo do naginjanja redova. Na terenima gdje pušu jači
vjetrovi također se postavljaju dublje ili se postavljaju gušće u redu. Stupovi se izrađuju od drveta,
betona (armirani i prenapregnuti), plastike i metala. Stupovi za armaturu mogu biti sa izbušenim
rupama za provlačenje žica ili bez njih. Dimenzije stupova su različite, a najčešće su od 2,0 do 2,8
m, a ako se postavlja mreža protiv tuče potrebni su znatno duži (iznad 5 m). Kod nas na tržištu se
mogu kupiti stupovi dimenzija: 9x7x260 cm, 8x8x250 cm i drugih dimenzija, najčešće sa probuše-
nim rupama za žicu (najčešće sa 7 rupa).
5.2. Sidrenje čeonih stupova
Sidrenje (učvršćenje) čeonih stupova se izvodi na dva osnovna načina:
 različitim tipovima naslanjanja čeonog stupa na kosi oslonac,

 različitim vezanjem koso položenog vrha stupa žicom za sidro, koje je čvrsto postavljeno u zemlji.
Sidro može biti: veći kamen, armiranobetonski kamen sa željeznom ili čeličnom žicom, ili gotovi
tipovi elisnih vijaka (puževi) različite veličine koji se uvijaju u tlo.
Slika 3. Crtež 2.
Sidrenje sa žicom (Foto:M.Gašpar) Različita sidra izrađena od kamena, betona i željeza

5.3. Žica
Žica služi za vezanje rodnih elemenata (krakova i lucnjeva), te vezanje i provlačenje gibljivih
dijelovatrsa (jednogodišnje mladice). Broj žica ovisi o načinu uzgoja, a kreće se najčešće od 5
do 7. Osnovna žica na koju se vežu krakovi i lucnjevi je većeg promjera, najčešće od 2,8 do 3,2
mm. Ostale žice su manjeg promjera, najčešće od 2,o do 2,5 mm. Žice su pocinčane, a mogu
biti čelične (1,6 do 2,0 mm) i od inoxa. Najviše se upotrebljava pocinčana žica. U vinogradar-
stvu koriste se francuske i njemačke oznake za žicu, a pod tim oznakama žica se može naći i
u našim trgovinama:
Francuske oznake Njemačke oznake

Promjer u Duljina u Težina u kg Promjer u Duljina u Težina u kg
Br. Br.
mm m za 1 kg za 100 m mm m za 1 kg za 100 m
10 1,5 72 1,39 20 2 44 2,4
11 1,6 64 1,56 22 2,2 36 3,0
12 1,8 50 2,0 25 2,5 28 3,6
13 2,0 42 2,45 28 2,8 22 4,5
14 2,2 35 2,96 31 3,1 16,7 6,0
15 2,4 29 3,52 34 3,4 14,3 7,1
16 2,7 23,5 4,38 38 3,8 11,1 9,0
17 3,0 18 5,51 42 4,2 9,1 11,0
18 3,4 14 7,07
19 3,9 11 9,31
20 4,4 8,1 11,35
Žica sa kojom se veže (zateže) stup i spaja sa sidrom je najčešće promjera od 3,5 do 5,0 mm.
5.4. Zatezači
Tijekom prve 2 - 3 godine zatezači nisu potrebni, ali nakon prvog većeg uroda ili nakon jačeg ne-
vremena dolazi do istezanja žica pa ih je potrebno zategnuti. To zatezanje možemo izvesti na dva
osnovna načina.
 ručno zatezanje otpuštanjem žica na jednom čeonom stupu ili na oba čeona stupa te ponovo
fiksiranje krajeva žice nakon dotezanja,
 ručno zatezanje žice bez oslobađanja krajeva žice. U tom slučaju treba
rabiti zatezače kojih na tržištu ima više tipova. Osnovna razlika je u načinu
postavljanja: jedni se moraju staviti kad i žica a drugi se mogu i naknadno.
Lanci dužine oko 30 cm vezani na krajevima žica na vrlo jednostavan način povećavaju učinak na-
tezanja žice. Natezanjem se samo promijeni noseći članak lanca (karika) na kukici čeonih stupova.
Skidanjem žica koje se natežu na ovaj način može se ubrzati i olakšati rezidba u vinogradu.

5.5. Dodatni nosači
Kod uporabe stupova bez rupa za žice potrebni su dodatni nosači žica. Oni se najčešće izrađuju
od visokokvalitetnih inox materijala te se maticama i vijcima pričvršćuju na stupove. Nosači se
postavljaju horizontalno na svako mjesto prolaska žica na stupu, i na njima najčešće nema rupa
pa se žice postavljaju “odozgo” u za to predviđene utore (šlicevi). Postoje i nosači, metalne “obuj-
mice”, koji opasujući stup na njegovu gornjem dijelu, služe kao čvrste točke od kojih se žicom na-
pinje veza prema sidru (ankeru). Kod drvenih stupova za držanje žica predviđene su kuke u obliku
slova “L” ili “U” čavli. Duljim krajem ulaze u drvo, a mogu se zabiti ili uvrtati ako su sa navojem za
drvo. Žice u vinogradu “sjede” na “L” kukicama i prema potrebi se žice mogu lako skinuti. U rezidbi
se mogu skinuti, olakšati i ubrzati posao.
6. NJEGA VINOGRADA U PRVOJ GODINI

Njega vinograda u prvoj godini sastoji se od:
 pljevljenje nepotrebnih mladica
 vezanje mladica
 uklanjanje (skidanje) zaperaka
 vršikanje izraslih mladica
 obrada tla
 zaštite protiv bolesti i štetnika
6.1. Pljevljenje mladica
U kretanju vegetacije potjera puno mladica pa ih mi moramo svesti na dvije. Ostale troše puno
hranjiva pa ih uklanjamo, a najbolje dvije ostavljamo radi stvaranja veće količine asimilata i boljeg
razvoja korijena. Dvije mladice ostavljamo i radi smanjenja rizika od stradavanja od tuče ili nekog
drugog oštećenja. U Hercegovini sve više vinogradara u prvoj godini ne vrši pljevljenje mladica.
Trs se slobodno razvija sa svim potjeralim mladicama i zapercima. Rezidbom naredne godine se
sve nepotrebno odstrani, a ostavi se reznik sa dva glavna pupa iz čega se razvijaju nove mladice.
Ako u prvoj godini pustimo vinovu lozu da slobodno raste nećemo imati troškova zelene rezidbe
kao ni vezanja mladica. Ostaju nam poslovi obrade tla, zaštite od bolesti i štetnika kao i eventual-
no navodnjavanje u prvoj godini uzgoja vinove loze.
Slika 4.i 5.
Vinograd u 1.god.bez pljevljenja (M.Gašpar)

6.2. Vezanje mladica
Mladice su vrlo krhke i osjetljive na vjetar pa ih je potrebno vezati kad dostignu veličinu 25 do 30 cm.
Prije ih ne trebamo vezati jer lako mogu otpadati od cijepa. U tijeku vegetacije ih još vežemo 2 do 3
puta na svakih 25 do 30 cm. Kolci oko kojih vežemo mladice vinove loze mogu biti od: drveta, plastike
i metala, a vezivo može biti špaga, lik ili plastika.
6.3. Uklanjanje zaperaka

Mladica koja raste iz pazuška peteljke lista sa jednogodišnje mladice su zaperci. U jednogodišnjem
nasadu mi ih trebamo zakinuti ili odrezati s tim da ostavimo dva bazalna lista koji će dobro doći mladoj
biljci iz dva razloga:
 smanjuje se mogućnost zimske pozebe pupa (za razliku da vršimo zakidanje tik iznad pupa)
 zbog povećane lisne mase omogućuje se biljci stvaranje veće količine asimilata (šećera)
Treba kazati da ne prikraćivanje zaperaka povećava veću opasnost od bolesti pa samim time pove-
ćava i troškove oko zaštite vinove loze (zbog povećanog broja lišća stvaraju se povoljni mikroklimat-
ski uvjeti za bolesti).
6.4. Vršikanje izraslih mladica

Kad mladice nakon sadnje narastu do očekivanog porasta (najčešće iznad 130 cm) vršimo obavezno
vršikanje mladica. Mladice prikratimo da bi obuzdali njihov porast a samim time potakli odrvenjevanje
i dozrijevanje istih. Samim vršikanjem potičemo razvoj i rast zaperaka.
6.5. Obrada tla

Obradom tla sa različitim radnim tijelima ručno ili strojno, ulazi se u tlo koje se rahli, usitnjava, te pre-
kida kapilarnost i uklanjaju korovi. Ulaskom radnih tijela u tla unosi se u tla i kisik koji je jako potreban
za razvoj korijena. Obradom tla sprječava se kapilarnost, te uklanjajući korove bitno se smanjuje is-
paravanje vode iz tla, čuvajući je za potrebe trsa. Obradom tla pospješuje se mineralizacija humusa
te samim time indirektno se biljci doziraju pristupačniji oblici hranjiva. Obradom tla se potiče i razvoj
mikroorganizama tlu, povećavajući njegovu biogenost. Konačan rezultat svih ovih poteza je poveća-
nje plodnosti tla, korijen trsa se bolje razvija, a samim time biljka prije dolazi na rod što nam je i cilj. U
svemu bitno je naglasiti da se u prve tri godine ne smiju koristiti herbicidi u održavanju tla pa je prostor
ispod trsa obavezno potrebno ručno okopati u toku vegetacije dva do tri puta, a međuredni prostor mo-
žemo uradit mehanizacijom ( 3 do 4 kultiviranja u toku vegetacije). Broj okopavanja najviše ovisi da li je
sušna godina ili ima više i češće oborina u vegetaciji (u sušnijoj godini dovoljna će biti dva okopavanja,
a u kišnijoj do 4 okopavanja). Dovoljno je već 5 cm prosječne dubine okopavanja (plića tla malo dublje,
a teža pliće). U jesen je međuredno potrebno vinograd uzorati sa plugom dubine od 20 do 25 cm.
6.6. Uklanjanje brandusa

U prvoj godini nakon sadnje razvija se korijenski sustav, a pored glavnog korijena u pojedinih trsova
razvija se površinsko korijenje (brandusi). Brandusi se mogu razviti ne samo iz plemke, nego i iz
gornjeg nodija podloge. Branduse treba ukloniti, jer ako se ne uklone, mogu preuzeti ulogu glavnog
korijenja koji se slabije razvija, a u konačnici to može dovesti do propadanja trsa. Branduse uklanja-
mo u fazi mirovanja vegetacije (kasna jesen, zima).
6.7. Zaštita protiv bolesti i štetnika
Zaštita od bolest i štetnika u prvoj godini se uglavnom svodi na zaštitu od peronospore i pepelnice.
Štetnici nisu velika prijetnja, a ako se pojave, to su uglavnom štetnici u kretanju vegetacije (pipe,
cigaraš, grba, korak) i to su vinogradi koji su u blizini šume. U posebnom poglavlju ćemo se detaljnije
pozabaviti bolestima i štetnicima vinove loze i programom zaštite.

7. UZGOJNI OBLICI VINOVE LOZE
Vinova loza je penjačica pa se ona lako prilagođava različitim oblicima i načinima uzgoja. Kad se
vinogradar odlučuje koji će se oblik i način uzgoja odabrati mora se paziti na sljedeće:
 ekološki uvjeti
 svojstva sorte
 postizanje redovita uroda grožđa (kvaliteta i kvantiteta)
 nesmetana primjena strojeva u proizvodnji
Svi uzgojni oblici sastoje se od istih elemenata: stabla, krakova, ogranaka, lucnjeva i reznika. Uz-
gojni oblici su dobili nazive po svom izgledu (račvasti, lepezasti, kordonac), po imenu autora koji
ga je prvi primijenio (Guyot, Moser, Sylvoz), po načinu reza i načinu vezanja lucnjeva (riblja kost)
i po kraju u kojem se primjenjuje (istarski, splitski, bordoški).
Uzgojni oblici se dijele prema:
 visini stabla
 razvijenosti elemenata rodnog drva i prema opterećenju
Prema visini stabla razlikujemo:
 niski uzgoj (stablo do 40 cm)

 srednji uzgoj (stablo od 40 do 120 cm)
 povišeni uzgoj (visina stabla od 120 cm do 160 cm)
 visoki uzgoj (visina stabla iznad 160 cm)
Prema broju rodni pupova razlikujemo:
 male sustave uzgoja (do 25 rodni pupova na trsu)

 velike sustave uzgoja (od 25 do 60 rodnih pupova na trsu)
Prema građi osnovnog kostura trsa i vrsti armature (naslona) sustave uzgoja dijelimo na:
 jednostavne (račvasti, Guyot, dvokrak, i dr.)

 složeni (kordonci, pergole i sl.)
U Hercegovini su zastupljeni najčešće sljedeći uzgojni oblici: dvostruki kordonac, račvasti, jednostrani
kordonac i modificirani kordonci (na kraju krakova imamo elemente Guyo sustava).
U posljednje vrijeme se uvodi Guyotov uzgojni oblik kao i dvokraki Guyotov uzgoj.

7.1. Sustavi uzgoja
U ovom pregledu uzgojni oblika opisati ćemo one sustave uzgoja koje mi najčešće susrećemo na
našem terenu i koji su primjenjivi u našim vinogorjima.
Ti uzgojni oblici su:
GUYOT UZGOJ ILI JEDNOKRAK
Ovo je jedan od najjednostavnijih sustav uzgoja sa mješovitim rezom. Jednostavan je za formirati,

manje je opterećenje trsa te omogućava redovit i kvalitetan urod. Omogućava brzu i jednostavnu
berbu. Formira se kroz tri godine postupno i u četvrtoj godini imamo formiran uzgojni oblik koji će
donijeti urod. Ova uzgojni oblik ima jedan reznik sa 2 pupa i lucanj koji ima 8 do 10 pupova (izgled
nakon rezidbe u četvrtoj godini). Da bi mogli konačno u četvrtoj godini imati formiran Guyot uzgojni
oblik u trećoj godini rozgva se reže na visinu uzgoja 60 do100 cm, tijekom vegetacije njeguju se
do četiri mladice koje se vežu uz žice, a sve ostale se pljevljenjem odstrane u početku vegetacije.
Za ovaj uzgojni oblik preporučuje se razmak sadnje 1,8 - 2,0 m red od reda, a u redu 0,6 - 0,8
m,te da se naizmjenično ostavlja dugo rodno drvo, jedne godine lucanj na jednoj strani, a druge
godine na drugoj strani.
Crtež 3. Jednokraki Guyotov uzgoj
a - prije rezidbe b - nakon rezidbe
DVOKRAKI GUYOT UZGOJ
Također kao i jednokrak, i dvokraki uzgoj je jednostavan za oblikovanje, ali je veće opterećenje
trsa. Omogućava redovit i kvalitetan urod. Grožđe je jednolično raspoređeno, a osigurava i učin-
kovitiju zaštitu od bolesti, a i berba je jednostavna. Na stablu se uzgoje dva kratka kraka koja su
smještena rašljasto u pravcu reda, te se na svakom od njih reže na lucanj i reznik po sustavu
Guyot, dobiva se dvokraki uzgojni oblik sa 20 do 24 pupa po trsu. Krakovi se formiraju tako da se
u četvrtoj godini dvije rozgve režu na 3 do 4 pupa do visine uzgoja. Na svakom se kraku uzgoje
po dvije mladice. U petoj godini se na svakom kraku reže na lucanj i reznik.

Crtež 4.
Dvokraki Guyot uzgoj
1. orezani trs u proljeće treće god.

2. orezan trs u proljeće četvrte god.
3. orezan i formiran trs u proljeće pete godine
Razmaci sadnje variraju od 1,3 do 2,5 m između redova i 0,7 do 1,2 unutar reda. Ipak preporuča se
razmak između redova 1,8 do 2,2 m.
RAČVASTI OBLIK UZGOJA - “EN GOBELT”
Ovaj način je također jednostavan način uzgoja koji je prije jako bio zastupljen u Dalmaciji i Hercego-
vini. Danas ga vinogradari sve više napuštaju jer se skoro svi vinogradi podižu sa armaturom. Račva-
sti uzgoj je uzgoj bez naslona. To je niski uzgoj s visinom stabla od 20 do 60 cm. Stablo se grana na
tri do pet krakova raspoređenih u prostoru u obliku pehara. Redoviti rez sastoji se u ostavljanju samo
po jednog reznika sa 2 do 3 pupa na svakom kraku. Postupak oblikovanja: u trećoj godini najbolja
mladica se reže na visinu uzgoja, što je i visina stabla trsa.Tijekom vegetacije razvit će se iz rozgve
mladice. Dvije do tri vršne biti će budući krakovi koje naredne godine režemo na reznike sa 2 do 3
pupa. Najčešći razmaci sadnje su 1,2 - 1,6 m između redova i 0,9 - 1.1 u redu.
Slika 6.
Račvasti oblik uzgoja

KORDONCI (jednostrani i dvostrani)
Kordonci su složeni uzgojni oblici i za sve kordonce je zajedničko da se na određenoj visini formira-
ju krakovi, i to u jednom smjeru (jednostrani) ili u oba smjera (dvostrani). Uzgoj stabla jednak je za
sve kordonce. To su srednji ili povišeni uzgojni oblici sa stablom najčešće od 80 - 120 cm. Do sada
su bili suvremeni sustavi, a danas se polako napuštaju.
Formiranje kordonca:
Prve godine razvija se jedna mladica koja se veže uz kolac;

Druga godina: cijep se oreže na dva pupa i uzgoje se dvije mladice od kojih se jedna ukloni po-
četkom treće godine u rezidbi;
Treća godina: ostavlja se jedna mladica koja se reže na visinu uzgoja, a na vrhu se uzgoje dvije
mladice,potrebne za formiranje krakova;
Četvrta godina: dvije mladice (ostavljene za formiranje krakova) režu se na 3 - 5 pupova i vežu se
vodoravno na žicu.Vršni pup je okrenut prema zemlji. Iz pupova se razviju mladice koje se prori-
jede na (15 – 20 cm) potreban razmak.
Peta godina: vršna mladica reže se na konačnu dužinu.Ostale mladice (rozgva) reže se na rezni-
ke od 2 pupa, i to su ogranci ili štrljci.
Slika 7. Jednostrani kordonac (Foto:M:Gašpar) Slika 8. Dvostrani kordonac (Foto:M:Gašpar)
Kod uzgoja loze na kordonskom uzgojnom obliku nakon petnaestak godina pojavljuje se problem
sa izduženim ograncima (štrljcima) pa je takve vinograde potrebno “podmlađivat”, uzgojiti mladice
iz spavajućih pupova koji su potjerali iz krakova i od njih formirati mlade ogranke, a stare otpilati.

Crtež 5. Izduženi ogranci Crtež 6. Obnova izduženi ogranaka
PERGOLE
Ovi sustavi uzgoja određeni su načinom izvedbe naslona. Ima ih više tipova, ravnog krova, kosog
krova, jednostranih i dvostranih.
Slika 9 i 10. Uzgoj stolnog grožđa (Kalifornija)
Crtež 7. Shema jednog tipa pergole (u obliku slova “Y”)
U Hercegovini i Dalmaciji najčešće kao sjenila, za zaštitu od sunca, uz kuće imamo raznih tipova pergola.
Na okućnicama uz krajeve vrta najčešće susrećemo pergole otvorenog ravnog ili otvorenog kosog krova.

8. REZIDBA
8.1. Vrijeme rezidbe
Rezidbom se prikraćuje jednogodišnja rozgva i njome se regulira rodnost vinove loze. Samim time
reguliramo vegetativni porast, prinos i kvalitetu uroda, te rezidbom održavamo i uzgojni oblik. Pored
rezidbe u zrelo (rezidba rozgve) imamo i rezidbu u vegetaciji (rezidba mladica).Vrijeme rezidbe
utječe i na kretanje vegetacije. Rezidbu možemo obavljati od kraja jeseni (kad list otpadne) pa do
proljeća (do kretanja vegetacije). Ako režemo jako rano (nakon opadanja lista) i vrlo kasno (u proljeće
kad vegetacija krene) djeluje se na kasnije kretanje vegetacije, a time i na kasnije dozrijevanje
grožđa, ali i na povećanje uroda. Veći proizvođači grožđa zbog velikog obima posla kreću u rezidbu
početkom prosinca dok manji vinogradari taj posao obavljaju uglavnom za lijepih dana u siječnju i
veljači. Rezidba po zimi uzrokuje ranije kretanje vegetacije, ali i bolje dozrijevanje grožđa.
8.2. Alat i pribor za rezidbu
Rezidba se obavlja sa vinogradarskim škarama (s jednim sječivom) i vinogradarskom pilom. Bitno

je da je alat dobre kvalitete (oštar). Pored ovog osnovnog alata dobro je da rezač u maloj torbici ima
pri ruci čiste krpe (zavoj), 70 % alkohol, brus za škare i fini brusni papir. Rezač treba imati kvalitetnu
i toplu odjeću i obuću kao i drugu zaštitnu opremu (naočale, štitnik za uši, rukavice), jer radi na
otvorenom prostoru po zimskom vremenu.
8.3. Pravila reza
Imamo nekoliko osnovnih pravila kojih se treba rezač u rezidbi vinove loze pridržavati, a ona su:
 poznavanje pravila rodnosti, rodni su pupovi koji su smješteni na jednogodišnjoj rozgvi, a koja
je izrasla na dvogodišnjoj,
Crtež 8. Vrste drveta na trsu

a) jednogodišnje rodno drvo (rozgva, prut)
b) dvogodišnje drvo
c) trogodišnje ili višegodišnje drvo
d) jednogodišnja nerodna grana (mladica, izboj, mlaz)
e) višegodišnje - staro drvo - stablo trsa
 svakom trsu se prilazi pojedinačno, rezati ga sa pažnjom pazeći na njegovu bujnost i sortnu
karakteristiku. Neke sorte rode na kratkom drvu (reznici), neke na dugom (lucanj), a treće
rađaju na kratkom i dugom drvu (mješovita rezidba - reznici i lucnjevi),

Crtež 9. Dužina jednogodišnjeg rodnog drva
a) prigojni reznik s jednim pupom (kratki reznik)

b) prigojni reznik s dva pupa (reznik)
c) prigojni reznik s 3 - 5 pupova (dugi reznik)
d) kratki lucanj s 6 - 8 pupova
e) dugi lucanj s više od 8 pupova
 rezač treba paziti koliko ostavlja rodnih pupova po trsu i ukupno po hektaru,
 pri rezidbi i izvlačenju orezane rozgve treba paziti da se ostavljeni pupovi ne bi na trsu oštetili,
 rez nakon zadnjeg pupa na rezniku kao i na lucnju mora biti učinjen koso, s kosinom nasuprot
posljednjem pupu, da se sok, dok loza suzi, ne slijeva po pupu,
Crtež 10.
Način rezanja rozgve na reznicima i lucnjevima:
a) i b) nepravilno
c) pravilno Crtež 11.
Način reza starih reznika i lucnjeva:
a) nepravilno
(rez starog drva predaleko od zadnje rozgve)
b) nepravilno
(rez starog drva predaleko od zadnje rozgve)
c) pravilno
(rez starog drva do 1 cm od zadnje rozgve)

Crtež 12.
Raspored prigojnog reznika i lucnja pri rezu:
a) nepravilno (reznik pozicijski iznad lucnja-brže izduživanje ogranaka)
b) pravilno (reznik pozicijski ispod lucnja-sporije izduživanje ogranaka)
Crtež 13.
Odstranjivanje starog lucnja i oblikovanje novog reznika i lucnja:
a) prije reza
b) poslije reza
Crtež 14.
Mješoviti rez kombinacijom iz starog lucnja
a) prije reza
b)nakon reza

Crtež 15.
Mješoviti rez kombinacijom iz starog lucnja:
a) prije reza
b) poslije reza
Crtež 16.
Rez jednogodišnjeg nerodnog drva
a) prigojni reznik s jednim pupom (čep)
b) prigojni reznik s dva pupa
 dužina između zadnjeg pupa i kosog reza je od 2 - 3 cm,

 rezač treba imati “čist” rez, to jest ne smije ostavljat “štrljke”, to znači da alat za rezidbu
koristi tako da nema štrljaka, samim time će omogućiti da rane nakon reza brzo zarastaju i
da patogeni mikroorganizmi imaju manju šansu da ugroze zdravlje trsa,
 svaki rezač treba rezati svoj red, nikako dva ili više rezača jer može doći do posjekotina ili
ozljeda, a može doći i do ozljeda oka uslijed trzanja odrezane rozgve,
 rezidbu treba završiti prije bubrenja pupova (najmanje deset dana prije “vunastog” pupa),
 rezidbom ne smijemo iscrpit trsove, već suprotno, rez treba osigurati solidan urod, nipošto
najveći uz očuvanje trsa u dobroj kondiciji za dugi niz godina.

9. GNOJIDBA VINOGRADA
Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera za postizanje redovitog rasta i rodnosti vinove loze je gnojidba.
Unošenje hranjiva putem korijena ili preko lista u pojedinim fenološkim fazama razvoja osigurava lozi
normalno odvijanje metaboličkih procesa. Za rast i razvoj vinove loze potrebni su makro i mikroelementi.
Većinu ih loza uzima iz prirode, a samo jedan dio iz gnojiva proizvedeni na gospodarstvu i mineralnih
gnojiva proizvedeni na industrijski način. Ugljik (C), kisik (O) i vidik (H) loza uzima iz okoliša, čine preko
90% loze, a ostatak su biogeni elementi. Glavni ili makroelementi o kojima se u gnojidbi najviše vodi
računa su: dušik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg) i sumpor (S), a najvažnija su prva tri.
Loza ih treba u većim količinama pa se zovu i makrohranjiva. Vinovoj lozi su potrebni i mikroelementi:
bor (B), mangan (Mn), bakar (Cu), cink (Zn), željezo (Fe). Gnojidbom se popravljaju kemijska svojstva,
mikrobiološka aktivnost, vodno-zračni režim te ukupna plodnost tla. Ako imamo nedostatak nekog od
hranjiva na lozi se pojavljuju tipični simptomi u vegetaciji na lišću ili mladici. Na osnovu tih karakterističnih
simptoma možemo doći do zaključka koji makro odnosno mikroelement nedostaje. Osim vizualno, mo-
žemo utvrditi kojih hranjiva nedostaje kemijskom analizom tla i kemijskom analizom lišća u laboratoriju.
Svakako trebamo kod podizanja vinograda napraviti kemijsku analizu tla da bi se utvrdilo stanje hranjiva
u tlu te napravila preporuka za melioracijsku gnojidbu. Kemijsku analizu tla treba raditi svakih nekoliko
godina u rodnom vinogradu da bi se utvrdili nedostaci makro i mikroelemenata u tlu. Na osnovu dobi-
venih rezultata utvrđuje se vrsta i količina gnojiva koje treba dodavati u tlo. U tijeku vegetacije mogu se
makro i mikroelementi nadomjestiti primjenom tekućih gnojiva. Najvažnije je da se u osnovnoj (jesenska
gnojidba) gnojidbi dodaju potrebne količine potrebnih hranjiva, a može se jedan dio dodati u dopunskoj
(proljeće-ljeto) gnojidbi.
U vinogradima koji su podignuti na pjeskovitim tlima (velika ispiranja hranjiva) bolje je osnovnu i do-
punsku gnojidbu raditi u više obroka, a posebno ako se radi o dušiku. Mineralna gnojiva mogu biti
pojedinačna (jedan kemijski element) i složena (više kemijskih elemenata). Organska gnojiva (stajnjak,
kompost, treset) važni su za povećanje organske komponente u tlu (humusa). Humus u tlu pojačava rad
mikroorganizama te popravlja fizička i kemijska svojstva tla. Prema stupnju opskrbljenosti sa pristupač-
nim fosforom i kalijem za potrebe vinove loze tla se dijele:
Ovi gore navedeni podaci važni su za određivanje potrebnih količina gnojiva za melioracijsku gnojidbu
(gnojidba na zalihe) prije sadnje vinograda i za određivanje količine gnojiva u redovitoj godišnjoj gnojidbi.
Prema vremenu primjene gnojiva razlikuje se:
 osnovna gnojidba koja se izvodi u jesen u kombinaciji sa obradom vinograda;

 dopunska gnojidba koja se izvodi u proljeće i tijekom vegetacije.
Osnovna gnojidba se obavlja u jesen, odmah nakon berbe, s kompleksnim NPK gnojivima koja sadrže
malo dušika, više fosfora, a najviše kalija. To su najčešće kombinacije: NPK 5-20-30 S, NPK 7-20-30,
NPK 6-18-36, NPK 8-26-26, NPK 7-14-21.
Budući da su fosfor i kalij slabo pokretni u tlu, potrebno ih je unijeti u tlo gdje je razvijena glavnina kori-
jenskog sustava, to jest, najbolje ih je zaorati na dubinu od 20 do 30 cm.
Uz osnovnu gnojidbu sa mineralnim gnojivima, u jesen treba obaviti i gnojidbu sa organskim gnojivom
(stajskim gnojem). Gnojidbu sa stajnjakom treba obavljati svako tri do četiri godine u količini od 30 do 40
tona po hektaru.

U vinogorjima u kojima se proizvode vrhunska vina sa zemljopisnim porijeklom treba koristiti mineralna
gnojiva bez klora.Gnojidba se u proljeće obavlja prije kretanja vegetacije i to sa gnojivima kod kojih je više
dušika, a manje fosfora i kalija. Najčešća gnojiva su: NPK 20-10-20, NPK 15-15-15.
Ako je ukupna potreba fosfora i kalija dodana u jesen, u proljeće se onda doda samo dušično gnojivo
(UREA ili KAN). Prehranu vinove loze uvijek treba obaviti do cvatnje, a to je najbolje u Hercegovini na-
praviti u travnju, najkasnije do treće dekade svibnja. Za prehranu koriste se: UREA, KAN ili NPK 20-10-
10. U pojedinim fazama rasta mogu se uočiti i nedostaci nekih mikrohranjiva (željeza, bora, mangana,
magnezija), a njihov nedostatak rješava se primjenom tekućih gnojiva, koji se unose u biljku preko lista
(folijarna prehrana). Danas je velika ponuda gnojiva koja sadrže mikroelemente, a neka ćemo navesti:
Boroogreen, Magnesiogreen, Foliacon Fe, Fertina B, Fertina G i sl. Kod podizanja vinograda u prve dvije
godine ne vršimo osnovnu kao ni dopunsku gnojidbu ako smo uradili kvalitetnu melioracijsku gnojidbu sa
organskim i mineralnim gnojivima po preporuci zavoda nakon izvršene kemijske analize tla. Ako u prve
dvije godine imamo slabiji vegetativni razvoj mladica možemo intervenirati sa gnojidbom preko lista (foli-
jarna gnojidba). U trećoj godini uzgoja dodati ćemo polovicu od planiranog gnojiva potrebnog za gnojidbu
rodnog vinograda. Gnojivo treba razbacati po čitavoj površini i zaorati ga.
Potrebe u hranjivima:
Dušik (N) = 30-50 kg/ha

Fosfor (P) = 35-70 kg/ha
Kalij (K) = 60-80 kg/ha
Primjer gnojidbe:
U jesen-zimu zaorati 260 kg/ha NPK 5-20-30S (26 g/m²) i u proljeće zaorati 70 kg/ha UREE (7g/m²)
U svibnju rasuti i zaorati 40 kg/ha KAN-a (4 g/m²)
Količinu gnojiva za redovnu gnojidbu određujemo temeljem tri najznačajnija kriterija: kemijskom anali-
zom tla, kemijskom analizom lista i prosudbom očekivanog ili željenog uroda grožđa.
Za siguran, kvalitetan i visok urod pored osiguranih količina hranjiva u tlu bitan je i njihov odnos u tlu.
Tako na primjer, na tlima koja prirodno obiluju kalijem (crvenice) često se javlja simptom nedostatka
magnezija uslijed nepovoljnog odnosa u tlu. Smatra se da je za vinovu lozu najpovoljniji odnos kalija i
magnezija 2,5-3:1. Isto tako važno je voditi računa o odnosu fosfora i cinka. Odnos fosfora i cinka trebao
bi biti između 150-190:1.
Potrebna biljna hranjiva u gnojidbi rodnih vinograda za različitu količinu proizvodnje grožđa:
Fosfor Kalij
Prinos
po Dušik A A
B C D B C D
hektaru vrlo vrlo
siromašno srednje dobro siromašno srednje dobro
siromašno siromašno
7 t/ha 80-100 80 60 35 20 150 100 60 30
10 t/ha 100-120 100 70 45 25 170 130 85 45
13 t/ha 120-150 120 90 60 30 210 160 110 60
17 t/ha 140-170 130 100 70 40 260 200 140 70
Primjer gnojidbe:
Za visoko kvalitetno grožđe sa prinosom od 10 t/ha potrebno je u tlo unijeti:
100 - 120 kg/ha dušika (N)
50 - 80 kg/ha fosfora (P2O5)
85 - 150 kg/ha kalija (K)

U jesen ili krajem zime treba zaorati 500 kg/ha NPK 5-20-30S, a u proljeće (ožujak-svibanj) u tlo
dodati 170 kg/ha UREE i 100 kg/ha KAN-a (pred cvatnju). Pored ove osnovne i dopunske gnojidbe
potrebno je putem lista (folijarno) pred cvatnju dodati:
Fertina B - 1%-tna otopina

Fertina G - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana
UREA 0,5-1%-tna otopina
iza cvatnje: Fertina B - 1%-tna otopina, jedan put
Fertina G - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana
Fertina V - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana
UREA 0,5 - 1%-tna otopina
Za rodne vinograde ne smijemo zaboraviti da svako 4 godine trebamo dodati u tlo uz jesensko
oranje i osnovnu gnojidbu 40 t/ha zrelog stajskog gnoja.
Utvrđeno je da za prinos od 6 do 18t/ha grožđa vinova loza iznese iz tla: čistog dušika od 40 do
150kg, fosfora od 10 do 60kg, kalija od 40 do 200kg. Prema tome loza koristi iz tla znatne količine
hranjiva koje treba redovito nadoknađivati, želi li se osigurati redoviti i visoki prinosi.
Ako iz bilo kojeg razloga neke od tih biogenih elemenata ne nalazi u optimalnim količinama, nastaje
bolest „manjkavosti“.
Znaci nedostatka svakog od biogenih elemenata su specifični i na specifičan način se manifestiraju
na pojedinim organima v.l., a posebno listovima koji najviše reagiraju na ove nedostatke.
Slika 11. Nedostatak fosfora Slika 12. Nedostatak fosfora

Slika 13. Slika 14.
List koji pokazuje znakove nedostatka dušika(lijevo), Oslabljen vigor i opće žućenje lišća koje
jednolični gubitak zelene boje (desno zdravi list) počinje od starijeg lišća
Slika 15. Nedostatak K Slika 16. Nedostatak K (ako imaju dovoljno K

vinogradi su otporniji na sušu )
Slika 17. Nedostatak bora ( Foto: A. Karačić ) Slika. 18. Nedostatak Mg (Foto:M.Gašpar)

Slika 19. Nedostatak mangana Slika 20. Nedostatak Fe Slika 21. Nedostatak cinka
10. ODRŽAVANJE TLA U VINOGRADU

Imamo nekoliko načina održavanja tla u vinogradu. Najčešći su obrada tla, kombinacija obrade tla
sa primjenom herbicida, zatravljivanje, kombinacija zatravljivanja sa primjenom herbicida i primjena
herbicida. Primjena određenog načina ovisi o klimatskim prilikama pojedinog kraja, nagibu terena,
razmacima sadnje, tipu tla, količini oborina i dr.
10.1. Obrada kao sustav održavanja tla
Ovaj način održavanja tla je najčešći u Hercegovini kao i sustav kombinacije obrade tla sa primje-
nom herbicida. Obradom tla koju primjenjujemo na ravnom i blago nagnutom terenu, najvažnije je da
stvorimo što povoljnije uvjete za rast korijenskog sustava (stvorimo povoljan vodnozračni odnos u tlu),
uništimo korove i unesemo organsko i mineralno gnojivo u zonu korijenskog sustava. Prema vremenu
izvođena razlikujemo jesensku (duboku obradu) i proljetnu odnosno ljetnu obradu tla. Jesenska duboka
obrada izvodi se odmah iza berbe i njome dubinski rahlimo tlo i unosimo fosforna i kalijeva gnojiva u
zonu korijena. Dubina obrade najčešće iznosi od 20 do 30 cm. Obradu izvodimo posebnim plugovima
kojima zemlju u jesen nagrćemo prema trsu, a u proljeće radimo suprotno. Brazde ostaju tokom zime
izložene utjecaju niskih temperatura i kiša što povoljno utječe na strukturu tla. Pored duboke obrade tla
na težim tlima se povremeno vrši i podrivanje tla da bi se popravila njegova struktura i stvorili povoljniji
uvjeti za rast vinove loze. Ova operacija se može kombinirati sa unošenjem gnojiva u tlo ako posjedu-
jemo takve uređaje da istovremeno obavimo gnojidbu i podrivanje tla. Posebno je ovo važno u vinogra-
dima gdje se primjenjuje teška mehanizacija i gdje je izraženo zbijanje tla uslijed puno prohoda traktora
sa priključcima (atomizeri i prikolice). U proljeće kao i u ljeto se vrši plića obrada i ona se izvodi frezama
ili kultivatorima da bi se uništili korovi koji izvlače dosta vlage iz tla, ukoliko se ne unište. Proljetnom
obradom također se unose mineralna gnojiva koja dodajemo kao prihranu u tom razdoblju. U proljeće i
ljeto treba obično 4 do 5 kultiviranja tla. Prostor ispod trsa, ako se ne kopa ili kosi u vinogradima, treba
prskati herbicidima i na taj način uništiti korove. Prskanje prostora ispod trsova radi se uglavnom dva
puta tokom godine, prvi put u početku intenzivnog porasta korova (kraj ožujka-početak travnja), a drugi
put (lipanj-srpanj). U Hercegovini tokom ljetnog perioda je vrlo malo oborina (kiše) pa nije poželjno za-
travljivanje tla koje bi oduzelo dosta vode iz tla, pa bi to imalo negativan utjecaj na vinovu lozu. Moguće
bi bilo zatravljivanje raditi na nagnutim terenima (nagib iznad 5%), na težim tlima i to ako je osigurano
navodnjavanje vinograda. U vinogradima koja su zatravljena moguć je ulaz mehanizacije u svim mo-
mentima bez obzira na stanje vlažnosti terena, a to je posebno bitno za zaštitu vinove loze u vegetaciji.
Treba paziti da travni pokrov nije konkurencija vinovoj lozi za vodom i hranom.

Slika 22.
Sustav obrade tla; kombinacija obrade sa primjenom herbicida
(M.Gašpar)
10.2. Održavanje vinograda bez obrade
Ovaj način održavanja tla (bez obrade) dao je dobre rezultate u stranoj vinogradarskoj praksi ali bi ga mi
trebali ispitati i u našim uvjetima. U susjednoj Dalmaciji neki vinogradari ga već primjenjuju i to uspješno.
Tijekom zime kada ima dovoljno vlage korovna flora sprječava eroziju (posebno na nagnutim terenima i
lakim i pjeskovitim tlima) tla, čuva razbacana mineralni gnojiva od ispiranja, potiče mikrobiološku aktivnost
tla, obogaćuje tlo organskom tvari i sl.
Slika 23.
Održavanje tla bez obrade
(M.Gašpar)
U proljeće i ljeto korov se u vinogradu suzbija u 2 do 3 prohoda. Prvo i drugo prskanje u proljeće
preporučuju se herbicidi na bazi glifosata ili sulfosata, a za treće prskanje ako je potrebno herbicid
na bazi glufosinata.

11. BERBA
11.1.Određivanje optimalnog roka berbe
Za dobivanje dobra vina osnovni je preduvjet primjerena zrelost i zdravstveno stanje grožđa u vinogradu.
Tijekom dozrijevanja grožđa događaju se određene kemijske promjene u bobicama zbog čega opadaju
ukupne kiseline, raste količina šećera, nakupljaju se aromatske tvari i dr. Kod grožđa razlikujemo
fiziološku (puna zrelost) i tehnološku zrelost. Fiziološka zrelost nastupa kad sjemenke u bobici završe
svoj razvoj i postanu klijave, količina šećera se prestane povećavati, a kiseline prestanu opadati.
Grožđe je tehnološki zrelo u trenutku kad sadrži optimalan odnos šećera i ukupnih kiselina. Tehnološka
zrelost ovisi o namjeni grožđa, odnosno vrsti vina koju želimo proizvesti. Za proizvodnju svježih i manje
alkoholičnih vina grožđe beremo ranije (prije fiziološke zrelosti), a ako proizvodimo predikatna vina
grožđe beremo prezrelo i nakon fiziološke zrelosti.
Prema vremenu dozrijevanja, a vezano na broj potrebni dana, od pune cvatnje do pune zrelsti (fiziološke),
razlikujemo ove grupe sorata:
 rane sorte 110-120 dana,

 srednje kasne sorte 140-150 dana,
 kasne sorte 180-210 dana
Na kvalitetu grožđa i vrijeme tehnološke zrelosti najviše utječu klimatske prilike tijekom cijele vegetacije,
a naročito u fazi dozrijevanja. Optimalne rokove berbe za pojedine sorte određuju se mjerenjem šećera i
ukupnih kiselina u grožđu tijekom njegova dozrijevanja.
Količinu šećera u grožđu (moštu) određujemo na nekoliko načina:
 refraktometrom
 Oechsleovim moštomjerom
 Baboovim moštomjerom (Kosterneuburgerova moštna vaga)
Slika 24, 25, 26 i 27. Stavljanje kapljice mošta te postupak očitanja suhe tvari

Crtež 17. Shema pravilnog očitavanja sadržaja
šećera mjerenog moštomjerom (Baboo ili Oechsle)
Crtež 18.
a) Baboov moštomjer
b) Oechslov moštomjer
Danas se u praksi daje prednost mjerenju šećera pomoću refraktometra jer to možemo napraviti najbrže,
ali ako želimo precizno izmjeriti šećer u moštu najbolje je, u našim uvjetima, to napraviti Oechsleovim
moštomjerom.
11.2.Pripreme za berbu
Da bi berba mogla nesmetano teći potrebno je izvršiti pripreme prostora i opreme koja se koristi u preradi
grožđa (bačve, badnje, muljače, ruljače, pumpe, i dr.). Grožđe koje se bere mora što prije doći do podruma
i to ako je moguće neoštećeno da se ne bi razvila neželjena mikroflora (bakterije octenog vrenja, nepoželjni
sojevi kvasaca). Stoga je u ručnoj berbi grožđe najbolje brati u drvene ili plastične sanduke (gajbe) zapre-
mine od 10-15 kg za dobivanje kvalitetnog vina, te u male plitke gajbe zapremine od 5-7 kg za proizvodnju
vrhunskog vina. Berbu je potrebno obavljati po suhom vremenu i pri nižim temperaturama. Ako su tempera-
ture u berbi visoke ubrano grožđe treba rashladiti pa tek onda preraditi, to je posebno bitno ako proizvodimo
vrhunska vina.Ako imamo grožđe zaraženo botritisom potrebno je u vinogradu takvo grožđe odvojiti od
zdravog, a onda izvršiti sumporenje grožđa još u vinogradu primjenom kalijeva metabisulfita. Za proizvodnju
vrhunskih vina grožđe se bere ručno, dok se za proizvodnju kvalitetnih i stolnih vina mogu koristiti i strojevi
(kombajn) za berbu. Strojna berba je prisutna uglavnom kod velikih proizvođača vina i na vinogradima koji
su velikih površina i prilagođeni za takav način berbe.
Slika 28.
Strojna berba grožđa

12. MEHANIZACIJA U VINOGRADARSTVU
U današnje vrijeme je nezamislivo bavljenje proizvodnjom grožđa bez primjene strojeva u procesu
proizvodnje. Povećanjem cijene ljudskog rada opravdava svako ulaganje u mehanizaciju.
Strojevi su vrlo često u upotrebi u vinogradarskoj proizvodnji pa je vrlo važno smanjiti:
 smanjiti potrošnju goriva

 štetan utjecaj na okoliš
 zbijanje tla
Osim gore navedenog vrlo je bitno uskladiti veličinu traktora i snagu s radnim priključcima te redovito
održavati traktor i priključke.
12.1. Potrebna mehanizacija u podizanju novih i održavanju postojećih vinograda
Kod podizanja vinograda koristi se različita mehanizacija što najviše ovisi o terenu na kojem se podiže
novi vinograd:
 buldožeri, riperi, bageri, različite freze za usitnjavanje kamena - vinogradi na kršu

 traktor (80-200 KS) - vinogradi na obradivim tlima
Priključni strojevi:
 strojevi za raspodjeljivanje stajnjaka

 strojevi za rasipanje mineralnog gnojiva
 strojevi za deponiranje mineralnog gnojiva
 traktor (80-200 KS) - vinogradi na obradivim tlima
 plug jednobrazni, dvobrazni, dubina oranja od 50- 70 cm
 kultivatori, priključne freze
 laserski uređaj koji uz pomoć hidrauličnog cilindra osigurava sadnju po pravcu, tj. tolerira
odstupanje u kretanju traktora +/- 30 cm.
Slika 29. Freza za usitnjavanje kamena

(Foto:M. Gašpar)

12.2. Mehaničko uništavanje korova u vinogradima
Obrada tla
U vinogradima koji imaju klasično održavanje tla u međurednom prostoru (oranje, kultiviranje, frezanje)
prostor u redu(zaštitni pojas) obrađujemo sa oruđima koja imaju mogućnost pomaka.Takav pomak
omogućuju hidraulični uređaj koji aktivira ticalo, te se radna tijela pomaknu za 20-50 cm, a nakon prola-
ska zapreke stroj se vraća u prvotni položaj.Korištenje ovih priključaka moguće je na vinogradima koji
su podignuti na ravnom terenu, razmak između trsova je veći od 80 cm, a stablo trsa je uspravno i više
od 70cm.
Zatravljeni vinogradi
U vinogradima koji su zatravljeni održavanje travnjaka se obavlja malčerima, koji usitnjavaju travu i
rozgvu i raspoređuju je po čitavoj površini te sprečavaju rast korova. Imamo i kombinaciju malčera sa
dodatkom uređaja za primjenu herbicida koji tretira prostor ispod trsova (zaštitni pojas). Također posto-
ji mogućnost priključivanja roto-kosilice s bočnim hidrauličnim pomakom (ticalom).
12.3. Mehanizacija u zaštiti
Raspršivači (atomizeri)
Osnovna zadaća tih strojeva je kvalitetno rasporediti količinu zaštitnih sredstava (kemijska sredstva),
sa što manjim gubicima (otjecanje na tlo i zanošenje na susjedne parcele). Tijekom godine u prosjeku
se izvrši 7- 10 prskanja pa je jako bitno da se zaštita obavlja sa kvalitetnim strojevima kako bi i troškovi
u zaštiti vinograda bili što manji. Tijekom zimskog perioda bitno je da se kvalitetno izvrši servisiranje
atomizera (raspršivača, prskalica) kako bi bili spremni kad dođe vrijeme zaštite. Sve potrošne dijelove
treba zamijeniti,te osigurati i jednu optimalnu zalihu potrošni dijelova atomizera.
Vinogradarski traktor
Jačina (snaga) traktora ovisi o poslovima koje treba obavljati, uvjetima u vinogradu, nagibu terena i
vremenu uporabe tokom godine. Osnovni zahtjevi koji traktor treba zadovoljit su:
 vožnja
 pogon
 podizanje i nošenje priključnih strojeva
 mehaniziranje što većeg broja radnji u vinogradu
Karakteristike takva traktora su:
 snaga preko 65 KS
 pogon na sva četiri kotača
 širina traktora (ovisi o razmaku sadnje)
 mjenjač, poveći broj brzina, da bi zadovoljio rad u velikom rasponu brzina
 priključno vratilo (540 ili 1000 okr./min.)
 kabina (ergonomski oblikovana, dobra vidljivost, klimatizirana)
 reversor (koji omogućuje promjenu smjera kretanja pokretom jedne ručice)
 pumpa, hidraulika, min. kapacitet 45 lit., 3 para hidrauličnih priključaka

Slika 30. Nestručna primjena zaštitnih sredstava Slika 31. Loša aplikacija zaštitnih sredstava
(Foto:A.Karačić) (Foto:A.Karačić)
Navodnjavanje
Ako imamo sustav sa raspršivačima trošimo velike količine vode i to u kratkom vremenu po čitavoj
površini što traži ugradnju pumpi velikog kapaciteta. Danas je najbolje za vinograde koristiti sustave
“kap po kap” (drip irrigation). Ovi sustavi troše male količine vode kroz duži period i rade sa pumpama
manjeg kapaciteta. Danas je u Hercegovini postalo nezamislivo ozbiljno bavljenje vinogradarstvom
bez navodnjavanja, a to se posebno odnosi na vinograde koji se podižu na pjeskovitim, šljunkovitim
i skeletoidnim tlima.
Zaštita od tuče
Još u praksi nemamo takvih vinograda (vinsko grožđe), ali i o tome bi trebalo razmisliti kod podizanja
novih nasada posebno na određenim “gradonosnim” mikrolokacijama, a svakako bi trebalo postaviti
zaštitne mreže ako se radi o stolnom grožđu.
Slika 32. Posljedica od prvotnog oštećenja tučom

Slika 33. Traktor (M.Gašpar) Slika 34. Atomizer
Slika 35. Vinogradarski plug Slika 36. Kultivator
Slika 37. Malčer Slika 38.Freza

Slika 39. Prikolica Slika 40. Zelena rezidba
Slika 41.Freza za obradu unutar reda Slika 42. Podrivač sa deponatorom za gnojivo

13.ZAŠTITA VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA (uzročnici bolesti, štetnici, korovi)
13.1 Osnovna promišljanja za uspješnu zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika
- redovito pratiti izvještaje IPS-a (županijske-kantonalne), zatim obavijesti i upute lokalnih radio
stanica, emisije za selo i poljoprivredu, TV emisije te pratiti informacije putem interneta
- ako ne postoji prognozna služba: za pobliže savjete ili upute dobro se savjetovati s agronomom,
stručnjakom za zaštitu bilja
- veoma je važno pratiti fenofaze razvoja loze od pupa do berbe. Posebno naglašavamo da se sa
većom pozornošću prate razvojne faze loze pred cvatnju do završetka intenzivne porasti bobice.
- pratiti prognozu vremena posebno agrometeorološke podatke o: temperaturi zraka, relativnoj vlazi
zraka i padalinama
- poznavati biologiju tj. način života pojedinih štetnika (razvojne faze, broj generacija te uvjete u
kojima se neki štetnik ili patogeni (uzročnik bolesti) razvija).
- na vrijeme prepoznati znakove (simptome bolesti ili štete od nametnika) na rozgvi, mladicama,
lišću, pupovima i bobicama, sve u cilju kako bi mogli pristupiti preventivnoj zaštiti prije nego se
bolest ili štetnik pojavi ili odmah po uočavanju.
- pažljivo pratiti zdravstveno stanje vinograda, posebno na položajima u blizini šuma i voda. Važno
je biti što više prisutan u vinogradu kako nas bolest ne bi iznenadila.
- izbjegavati prskanje za vrijeme jake žege. Zimi i u rano proljeće neka temperatura bude iznad 5°C,
kada se odlučimo za primjenu zaštitnih sredstava.
- poznavati način djelovanja pesticida (fungicida, insekticida i akaricida) koje koristimo u preventivnoj
i kurativnoj zaštiti vinove loze.
- ako u postupku nije navedena mogućnost miješanja istovremeno više pesticida, fungicida i
insekticida treba tu mogućnost utvrditi probnim testom, te ako se prilikom probnog miješanja
ne odvaja tekuća faza od pesticida jedan je od znakova da su kompatibilni. Dobro je prethodno
poprskati dio čokota, lišća ili grozda kako bismo izbjegli mogućnost pojave fitotoksičnosti = paleži
biljnih dijelova
- prije svake uporabe pesticida treba pažljivo pročitati upute proizvođača pesticida o njegovoj
namjeni, koncentraciji i dozaciji, o mjerama zaštite pri radu sa pesticidima, vremenu djelovanja
pesticida te o karenci.
- ne treba zamijeniti vrijeme djelovanja pesticida s karencom jer neki pesticidi djeluju 7-14 dana pa
nakon toga roka treba ponoviti prskanje dok je trajanje karence i do 30 dana.
- karenca je dozvoljen zadnji rok prskanja pred berbu i konzumaciju.
- većina bolesti loze prezimljuje na i u lišću ili rozgvi. Stoga u vinogradima gdje je to moguće treba
orezanu rozgvu iznijeti iz vinograda (spaliti) nikako ostaviti u nasadu, tako da se smanji izvor zaraze.
U praksi je utvrđeno da se odstranjivanje lišća u manjim vinogradima isplati pa to vinogradarima i
savjetujemo.

13.2. Fenološke faze razvoja vinove loze sa osvrtom na ekonomski važne bolesti,
štetnike i korovne vrste te osnovne mjere zaštite
Da bi vinograd bio uspješno zaštićen od mnogobrojnih bolesti i štetnika od zimskog mirovanja
pa sve do berbe, mora se prije svega poznavati osnove biologije, načina života i uvjete pod
kojima se neka bolest ili štetnik razvija, a isto tako razvojne faze (fenofaze) vinove loze, kad
treba poduzeti preventivne, a kada kurativne mjere zaštite.
13.2.1 Pup u zimovanju

-----------------------------------------------------------------------------------------------------
 CRNA PJEGAVOST (preventivno)
Kocide DF, Neoram WG, Cuprablau Z ili Bordoška

juha 20 WP, Champion
 PRIMJENA INSEKTICIDA (akarinoze, erinoze,

jajašca crvenog voćnog pauka)
Prima, Crveno ulje, Basudin 600 EW (štitaste uši, pipe)
Slika 43. Fenofaza pup u zimovanju
( PRSKATI, NAKON OBAVLJENE REZIDBE. UKLONITI OREZANU ROZGVU I SPALITI. DOBRO JE

OSTUGATI I SKINUTI STARU KORU SA STABLA ČOKOTA.)
Slika 44. Bijelo do sivkasta boja rozgve Slika 45. Presjek kroz rozgvu zaražen fomopsisom
s mnoštvom crnih točkica (Foto: A.Karačić)

CRNA PJEGAVOST, FOMOPSIS, EKSKORIOZA
Slika 46. Simptomi crne pjegavosti na listu, Slika 47. Crna pjegavost – zastoj u rastu na
mladici i grozdu (Foto: A. Karačić) početku vegetacije (Foto: A.Karačić)
 Uzročnik bolesti je gljivica Phomopsis viticola. Simptomi najuočljiviji u vrijeme rezidbe vinove
loze, a prepoznaju se po nezdravoj boji rozgve. Rozgva poprima bijelo do sivkastu boju s
mnoštvom crnih točkica. Crne točkice (piknidi), vidljive na zaraženoj rozgvi izvor su zaraze,
sadrže veliki broj spora (piknospora) koje šire infekciju. Razvoju bolesti najviše pogoduje
temperatura opt.23 °C (raspon temp. 1 do 37 ºC) i visoka vlažnost zraka.
 Na trsovima koji su zaraženi crnom pjegavosti vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladice, a
grozdovi ostaju manji. Sadržaj šećera je smanjen.
 Pošto se radi o kroničnoj bolesti vinove loze, treba biti uporan u suzbijanju. Važno je istaknuti
da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne provodi za-
štita od plamenjače.
 Neke od važnih napomena:
- pri kupnji cijepova odabrati samo zdrave,

- gnojidbu vinograda prilagoditi stvarnim potrebama vinove loze za hranjivom,
(osobito paziti na dušik);
- kod rezidbe odstraniti svu zaraženu rozgvu, ukloniti iz vinograda i spaliti;
- sa “zimskim prskanjem” započeti u najranijim fazama rasta i razvoja loze,
po potrebi ponoviti još jednom (nakon 7 dana). Koristiti bakrene fungicide
u tri puta jačim koncentracijama, od onih koje se koriste kasnije u zaštiti od peronospore.
 Kombiniranje mjera zaštite kroz par godina donosi zadovoljavajući učinak.

 Jako je bitno poznavanje perioda oslobađanja infektivnih spora (piknospora), te uz praćenje
meteoroloških uvjeta poduzeti preventivne mjere zaštite loze.

13.2.2. Vunast pup
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 CRNA PJEGAVOST
Kocide DF, Cuprablau Z ili Bordoška juha 20
WP, Delan 700 WDG ili Polyram DF, Neoram WG
 PEPELNICA i grinje
Thiovit Jet, Cosavet DF, Chromosul 80,
 INSEKTO AKARICIDNI PRIPRAVCI

mineralno ulje
Slika 48. Fenofaza vunasti pup
( ZAŠTITA PRIPRAVCIMA NA OSNOVI BAKRA, “PLAVO PRSKANJE”; AKO JE PROŠLE GODINE

BIO JAK NAPAD PEPELNICE, PREVENTIVNO KORISTITI SREDSTVA NA BAZI SUMPORA. U TOKU
VEGETACIJE PROVESTI 1-2 SUMPORENJA; ZAPRAŠIVANJA ISPOD TRSOVA. PRIMIJENITI AKA-
RICIDE KOJI SUZBIJAJU MLAĐE RAZVOJNE OBLIKE CRVENOG PAUKA I GRINJE AKARINOZE )
CRVENA LISNA PALEŽ
 Uzročnik gljivica Pseudopeziza tracheiphila. Osjetljivija loza zasađena na pjeskovitom tlu.

Bolest se pojavljuje prije plamenjače i zato ponekad može iznenaditi vinogradare. Općenito se može
reći da je crvena palež podjednako opasna u rano proljeća i rano ljeto.
 Tipičan simptom,uočljive pjege omeđene žilama,listovi se suše i otpadaju
 Štete se očituju kao:
smanjenje lisne površine u vrijeme bujnog rasta loze prije cvatnje.
 Prvo prskanje obaviti kontaktnim fungicidima u vrijeme kad su mladice veličine 8-10 cm, a
kasnije prskanje u vrijeme zaštite od plamenjače, i to Ridomil Gold, Quadris i sl.
Slika 49. Crvena lisna palež - list Slika 50. Crvena lisna palež – u vinogradu

13.2.3. Zeleni vrh pupa
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 CRNA PJEGAVOST, CRVENA PALEŽ, PERONOSPORA

Daconil, Antracol, Mankonor 80 WP ili Dithane DG Neo-
Tec/ Dithane M-45 ili Folpan 80 WDG, Cuprablau Z ili Bor-
doška juha 20 WP,
 PEPELNICA i grinje
Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC,
 CRVENI PAUK, GRINJE ŠIŠKARICE

Envidor, mineralno ulje
Slika 51. Fenofaza zeleni vrh pupa
(MLADICA VELIČINE 1-3 cm, KORISTITI ORGANSKE PRIPRAVKE. KVALITETNO PRSKATI

UNUTRAŠNJOST TRSA DA BI SE NA PROŠLOGODIŠNJOJ ROZGVI ZAUSTAVIO RAZVITAK
PIKNIDA I SPORA (C.PJEGAVOST).
KOD IZBORA PESTICIDA UVIJEK IMATI NA UMU DA: INSEKTICIDI (PIRETROIDI) I FUNGICIDI
(DITHIOCARBAMATI) UBIJAJU PREDATORSKU PUPULACIJU GRINJA, KOJA JE PRIRODNI
NEPRIJATELJ ŠTENIH GRINJA)
ŠTETNE GRINJE NA VINOVOJ LOZI
Slika 52. Simptomi na listu posljedica Slika 53. Simptomi ljetnog napada listova
ishrane erinoznih grinja posljedica ishrane akarinozni grinja

Slika 54. Vuna se katkad može naći i na grozdu Slika 55. Simptom ranijeg napad akarinoznih grinja
izaziva karakterističnu deformaciju lista
 Lozine grinje šiškarice:
 erinoze -Colomerus/Eriophys vitis Pgst. (erion=vuna)
- prezime odrasle grinje u pupoljcima vinove loze

- 3-7 generacije godišnje
- u prvoj polovini travnja počinje njihova proljetna aktivnost (temp. >15 ºC)
- hrane se i polažu jaja u ljuske pupoljaka. Kada se pupoljak otvori, grinje prelaze na listove, gdje na
naličju listova sišu sokove.
- simptomi napada ovih štetnika su nabrekline (šiške) hrđaste boje na licu lista, na naličju su uleknuća
prekrivena vunastom prevlakom.
- veliki broj grinja na listu uzrokuje propadanje lista, a grinje se stalno sele na mlađe lišće
 akarinoze - Calepitrimerus/ Phyllocoptes vitis Nal.
- prezime odrasli oblici ispod ljuska pupova i kore trsa

- u fazi bubrenja grinje se zavlače dublje u pup i sišu sokove
- uslijed sisanja pupovi se suše ili iz njih istjeraju mladice, koje imaju skraćene internodije i koji rastu u
cik-cak smjeru.
- uslijed sisanja na naličju listova, listovi su deformirani sa tamnim uzdignutim rubom i šarenom mo-
zaičnom plojkom
GLAVNA PROMIŠLJANJA KOD SUZBIJANJA ERINOZA I AKARINOZA:
- mogu biti opasne u hladno proljeće, kada vegetacija sporo napreduje

- u listove zaražene grinjama lakše prodire uzročnik peronospore
- zbog prisutnosti grinja u pupu štetnik se često prenosi zaraženim sadnim materijalom, pa o tom treba
voditi računa
- dva važna momenta za primjenu akaricida:
1. odmah poslije početka vegetacije i napada grinja na lišću efikasno je primijeniti akaricide.
2. primjena akaricida u trenutku najveće brojnosti grinja sredinom i krajem ljeta
Bijelo ulje, Sunspray 7 E (primijeniti samo u zimskom prskanju)
Demitan SC i Ortus 5 SC (samo u početku vegetacije)
Cosavet DF (fungicid na osnovu sumpora
Prima (ulje uljane repice)

Slika 56. Grabežljive grinje prirodni neprijatelji Slika 57. Typhlodromus pyri –predatorska grinja
erinoza i akarinoza crvenog voćnog pauka
 ostale grinje

2. Ostale grinjekoje
koječine štetu
čine na na
štetu vinovoj lozi lozi
vinovoj
 voćni crveni pauk Panonychus ulmi Koch
Slika 58. Zimska jaja crvenog voćnog pauka Slika 59. Odrasli oblik crvenog voćnog pauka
- izraziti polifag (štete radi na velikom broju biljaka)

- prezimi u obliku zimskih jaja (zimskim pregledom jaja kontrolira se jačina populacije, kritičan broj je ako
se na dužnom metru nađe 500-1.000 jaja)
- ima 6-9 generacija godišnje (generacije se isprepleću)
- razvoju ovog štetnika pogoduje toplo i suho vrijeme
- tipični simptomi: na napadnutom lišću isprva se vide žućkaste točkice koje ubrzo poprimaju
ljubičastocrvenkastu ili ljubičastosmedu boju, a koncentrirane su uz žile. Ove se pjege spajaju, i list se
suši. Pri kasnijem napadu lišće je svjetlije, žuti i suši se, a može posmeđiti i otpasti.
 obični crveni pauk-koprivina grinja Tetranichus urticae Koch

- prezimi ispod kore - lika.

Slika 60. Ženka i mužjak običnog crvenog pauka Slika 61. Predatorske grinje (crvena strelica)
koprivina grinja (žuta strelica)
Slika 62. Karakteristično žutilo bijelih sorata izazvano ishranom grinja na naličju listova
Slika 63. Jače izražen napad grinja

13.2.4. Pojava listića
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Daconil 720 SC, Universalis, Antracol,
Mankonor 80 WP ili Dithane DG NeoTec/
Dithane M-45 ili Folpan 80 WDG, Star 80 WP,
Rival, Delan 700 WG ili Polyram DF
 PERONOSPORA
Daconil, Delan 700 WG ili Polyram DF, Universalis, Antracol
 CRVENA PALEŽ
(sredstva primjenjena za peronosporu djeluju i na ovu bolest).
Daconil, Universalis, Delan 700 WG ili Polyram DF
 PEPELNICA
Universalis, Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC,
 CRVENI PAUK, GRINJE ŠIŠKARICE

Slika 64. Fenofaza pojava listića Envidor, Demitan
 INSEKTICID - AKARICID
Vertimec 018 EC+ mineralno ulje
( VELIČINA MLADICE 10-20 cm, VLAŽNO VRIJEME POGODUJE RAZVOJU CRNE PJEGAVOSTI.
PRIMJENOM SREDSTAVA PROTIV CRNE PJEGAVOSTI VINOVA LOZA ŠTITI SE OD PLAMENJAČE).
PERONOSPORA, PLAMENJAČA
Uzročnik je gljivica Plasmopara viticola (Berk.et Curt.) Berl. et De Toni

Ova gljivica prezimljava isključivo na zaraženom otpalom lišću u obliku spora (oospora).
Spore su otporne na zimu( podnose i do -26 ºC), a vitalnost mogu zadržati tri godine i više. U
svibnju, u toku kišnog i oblačnog vremena (2-3 dana) oospore kliju i nastale zoospore vrše prve
primarne infekcije.
- Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za primarne zaraze plamenjačom vinove loze su:
1. srednja dnevna zraka u zadnja 2-3 dana treba da je > 11 ºC
2. u zadnja 24 h mora pasti najmanje 10 mm/m² oborina, tako da je zemlja dobro namočena
3. veličina listova najmanje 2-3 cm u promjeru ili mladice moraju imati dužinu barem 10-15 cm
4. da se na lišću kap vode zadrži barem 5-6 sati,(lišće mora biti namočeno bar 10 h)
5. u vinogradu moraju biti prisutne zrele spore (“oospore”i “zoospore“).
- Prvi vidljivi znakovi infekcije su žućkaste uljane pjege na licu lista.
Na naličju lista ubrzo se u okviru pjege pojavljuje bijeli mašak . Iz te golim okom vidljive bijele
prevlake oslobađaju se ljetne spore koje su izvor sekundarnih infekcija.
A za ostvarivanje tih sekundarnih infekcija, optimalni uvjeti su :
temperatura zraka 18-22 ºC i relativna vlaga >95%.
Svako zadržavanje vode na osjetljivim organima >2 h, omogućava sekundarne infekcije.
U vegetaciji je moguć veći broj primarnih infekcija i mnoštvo sekundarnih infekcija.
Niti jedno do sada poznato sredstvo ne štiti vinovu lozu dulje od 10 dana, a razmak od
12 ili 14 dana dolazi u obzir u uvjetima bez kiše i pri visokim temperaturama zraka.

Silka 65. Uljne mrlje na licu lista (Foto;A.Karačić) Slika 66. Bijeli mašak na donjoj strani lista čini
mnoštvo sporangiofora (Foto:A.Karačić)
Slika 67. Simptomi plamenjače na cvijetu Slika 68. Simptom na mladici, peteljkovini, vitici
13.2.5. Razvijeni listovi

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Daconil 720 SC, Antacol WP 70 ili Mikal flash ili
Antracol Combi, Alonso, Ridomil Gold Combi,
Rival, Cadillac 80 WP, Delan 700 WG ili Polyram DF
 PLAMENJAČA
Daconil, Antacol ili Mikal flash ili Antracol Combi,
Ridomil Gold Combi, Rival, Cadillac 80 WP, Delan
700 WG ili Polyram DF
Daconil, Ridomil Gold Combi, Delan 700 WG ili
Polyram DF
 PEPELNICA
Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC,
Chromosul 80,
Slika 69. Fenofaza razvijeni listovi  CRVENI PAUK, GRINJE ŠIŠKARICE

Envidor

(UKOLIKO JAKE KIŠE ISPERU APLICIRANO ZAŠTITNO SREDSTVO, OBAVEZNO MORAMO PONOVITI
ZAŠTITU. PRAVILO DA KONTAKTNA SREDSTVA DJELUJE 7-10 DANA, A SISTEMICI 10-12 DANA U SLUČAJU
KIŠNOG VREMENA NE VRIJEDI)
13.2.6. Pojava grozdića

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ridomil Gold Combi MZ, Alonso ili
Fantic F, Rival, Winner,
 PERONOSPORA
Ridomil Gold Combi MZ, Mikal flash,
Rival, Winner
Ridomil Gold Combi
 PEPELNICA
Thiovit Jet i Topas, Cosavet DF ili
Sabithane, Rubigan, Collis,
Slika 70. Fenofaza pojava grozdića
(PRATITI UVJETE ZA RAZVOJ BOLESTI. OBORINE ISPIRAJU SREDSTVA KONTAKTNOG

DJELOVANJA, NOVOIZRASLI PRIRAST VINOVE LOZE ČESTO OSTAJE NEZAŠTIĆEN)
PEPELNICA VINOVE LOZE, “LUGA”,”MAĆA”

 Uzročnik je gljivica Uncinula necator (Schwein.) Burrill (sin. Erysiphe necator Schwein.)
konidijski stadij (anamorf) Oidium tuckeri Berk.
Bolest se javlja svake godine, i kišne i sušne. Predstavlja prijetnju vinogradarima od ranog proljeća, pa
do kraja vegetacijskog perioda.
 Prezimi:
- u obliku mnogobrojnih plodnih tijela kleistotecija na zaraženom lišću i mladicama (sitna, crna, okrugla
plodišta) – ovaj način prezimljenja je značajan za ranu i snažnu pojavu bolesti.
- u obliku micelija u zaraženim pupovima – smatra se najvažnijim načinom prenošenja pepelnice u
sljedeću godinu. Najčešće od trećeg do šestog pupa na lucnju.
 Glavni simptom je pepeljasta prevlaka na površini napadnutih biljnih organa: lišće, peteljkovina,
mladice, vitice, cvat, bobice grozda.
- Kod jače zaraze, lišće se uvija, postaje tvrdo i poprima metalni sjaj, postepeno žuti, smeđi, osuši
se i otpada.
- Najveće izravne gospodarske štete od pepelnice su kada pepelnica napadne mlade bobice u
intenzivnom porastu. Uslijed napada pepelnice pokožica prestaje sa rastom, pritisak unutarnjeg
sadržaja izaziva pucanje boba sve do sjemenke.
 Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice su:
topli, sunčani, i sparni dani (25-33 ºC), sa svježim noćima (12-15 ºC), bez jačih oborina i
prosječnim vrijednostima relativne vlage zraka 65% (i više).
Kiša nema veliki značaj za ljetno širenje pepelnice.
 Suzbijanje pepelnice mora biti organizirano tako da se ona uvijek suzbija preventivno.

Slika 71. Mašak na bobama i karakteristični Slika 72. Posljedice napada pepelnice na bobama
simptom na mladici
Slika 73. Pepelnica na rozgvi zrakaste mrlje, Slika 74. Uslijed napada pepelnice bobice
čokoladne boje (Foto:A.Karačić) raspucaju sve do sjemenke
13.2.7. Odvojeni grozdići

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Ridomil Gold MZ, Mikal flash, Alonso ili Fantic-
F, Antracol WP 70, Dithane M-45, Euparen multi,
Folicur multi,
Ridomil Gold MZ
 PEPELNICA
Topas 100 EC, Folicur EW250, Folicur multi, Co-
savet DF ili Sabithane, tekući sumpor, Rubigan,
Collis
 GROZDOVI MOLJCI
Match, Decis, Runner 240 SC ili Sumialfa 5FL
Slika 75. Fenofaza odvojeni grozdići

(PRATITI UVJETE I NA VRIJEME REAGIRATI SA ZAŠTITOM. PRIPRAVKE KORISTITI PREMA
UPUTAMA PROIZVOĐAČA. STALNOM IZMJENOM FUNGICIDA IZ RAZLIČITIH SKUPINA, SPR-
JEČAVAMO POJAVU REZISTENTOSTI)
TRIPSI
Dvije vrste tripsa su ekonomski značajne za stolno grožđe:
1. KALIFORNIJSKI TRIPS
Frankliniella occidentalis (Pergande)
Slika 76. Razvojni oblici Frankliniella occidentalis
jaja duga 0,2mm, žuto bijela bubrežasta

prvo presvlačenje 0,5-0,6mm
drugo presvlačenje 1,20-1,30
- nimfe se hrane cvjetovima, listovima i bobama
predpuparij 1,20mm
puparij 1,30mm
- predpupe i pupe se ne hrane i mogu se naći u tlu (1/3 razvoja provodi u tlu)
odrasli(mužjak)1mm
odrasli(ženka) 1,20mm
- odrasli se hrani polenom i cvjetovima

Slika 77. Imago Frankliniella occidentalis
- žuta glava
- tijelo žuto smeđe (tamniji zimi i u proljeće)
- antene sa 8 segmenata, prvi segment žut, ostali više crni, posljednji segment izrazito manji od ostalih
- ovipozicija:20-60 jaja po ženiki
- u proljeće razvoj traje 25-30 dana
- populacija se povećava u cvatnji (kraj svibnja)
2. LOZIN TRIPS Drepanothrips reuteri (Uzel)

77. odrasli Drepanothrips reuteri
Različiti stadiji D.reuteri na unutarnjoj strani lista loze. Često se uočavaju duž gl.žila (nervature),
gdje traže sklonište od suše i jakog intenzivne svjetlosti
Slika 78. Različiti stadiji Drepanothrips reuteri

- odrasli žuto-smeđe boje; 0,7-0,8mm
- 2 generacije godišnje,
- prezimljujuća forma je imago na kori
- u proljeće odrasli nagrizaju mlado lišće i odlažu jaja na njemu
- nimfe se hrane blizu središnje žile
- prva generacija tijekom VI mjeseca
- druga generacija VII-VIII
ŠTETE
Direktne štete:
 zakržljali izdanci
 kovrčanje lišća
 nekrotične pjege od uboda ovipozicije i ishrane
 hrđaste i srebrnkaste točke
 deformacije grozdova
Popratne indirektne štete:
 gljivične kolonije
Slika 80. Oštećenja na mladim izbojima: Slika 81. Oštećenja na mladim izbojima: zone strija,
cik-cak rast, internodiji kratki lišće oblika žlice
Slika 40. Kovrčanje lišća Slika 83. Oštećeno lišće

Slika 84. Ožiljici u obliku zvijezde na Slika 85. Okrugle pjege na zrelom grožđu oko
bobicama uzrokovani hranjenjem tripsa mjesta gdje trips polaže jaja,
na mladim bobicama vidljivo kao mali ožiljci
Slika 86. Oštećenja na 1-godišnjim mladicama, Slika 87. Zone strija

karakteristične zone strija
MONITORING
Praćenje na stolnom grožđu
Praćenje počinje od cvatnje do stvaranja ploda sa 4 plave ploče po ha, (skupljanje svaka 3-4 dana) i
trešnja 100 grozdova u prozirne plastične vrećice ili na bijele plahte.
Slika 88. Plave ljepljive ploče

KRITIČNI BROJEVI
hvatanje na plave ljepljive
Fenološka faza uzimanje uzoraka
ploče (trapovi)
Početak cvatnje >5-10 tripsa : tretiranje
cvjeta 25% >15-20 tripsa: tretiranje 3-5 tripsa/grozdu: tretiranje
cvjeta 50% >15-20 tripsa: tretiranje 3-5 tripsa/grozdu: tretiranje
zametnute bobe >15-20 tripsa: tretiranje 3-5 tripsa/grozdu: tretiranje
2
kritičan broj bio bi: 6 tripsa/cm
MJERE KONTROLE
Kulturne mjere:
Sjetvom Phacelia tanacetifolia (ožujak), koju trips napada možemo prepoloviti štete na grožđu.
Biološke mjere:
Biološka kontrola: predatorski tripsi (Aelothrips fasciatus), Phytoseidae (Amblyseius cucumeris) i
Anthocoridae (Orius spp.). Rađeni su pokusi sa Orius laevigatus koja ne daje dobre rezultate
Kemijske mjere:
U svijetu se koriste sljedeće aktivne tvari: acrinatrin, metiocarb, spinosad
Slika 89. Facelija Slika 90. Predatorska grinja koja napada mlade od D.reuter
Phacelia tanacetifolia
GROŽĐANI MOLJCI
Dvije vrste moljaca mogu biti štetne u vinogradu:
pepeljasti grožđani moljac Lobesia botrana (Denis&Schiffermüller)
- godišnje ima 3-4 generacije
žuti grožđani moljac Eupoecilia ambiguella (Hb.)
- godišnje ima 2-3 generacije
Dinamika njihovog pojavljivanja i jačine populacije razlikuje se od regije do regije, a klimatski uvjeti
pri tom su od velikog značaja. Generalno se može konstatirati da: žuti moljac za svoj razvoj zahtijeva
visoku vlažnost zraka i manje vrijednosti temperature, dok pepeljasti treba vrlo toplo razdoblje uz
osrednju vlažnost zraka.
Obje vrste moljaca prezime u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima trsa ili oko njega.

Glavna biljka domaćin za ove štetnike je Daphne gnidium i vinova loza, često se nalazi i na biljkama iz
rodova: Ligustrum, Medicago, Trifolium, Prunus, Rubus, Arbutus, Rosmarinus, Olive, Mirth
Let leptira prve generacije počinje od travnja (kada kroz nekoliko dana srednja dnevna temperatura
uzastopno prelazi vrijednosti 10 ºC), vrhunac leta u svibnju.
- jedna ženka može položiti od 50-90 jaja.
- trajanje razvojnih stadija prve generacije:
jaje (embrionalni razvoj) 6 dana,
stadij ličinke 35 dana,
stadij pupe 10 dana
Let druge generacija i vrhunac leta od lipnja - srpnja, jaje se razvije za 4-5 dana, ličinka i pupa za
20-25 dana.
Let druge generacije i pojava njihovih gusjenica smatra se opasnim. Jedna ličinka u prosjeku ošteti 4-9
bobica, a svojim štetama omogućuju nesmetani razvoj sive plijesni.
Smatra se da je: 3-4 gusjenice tijekom srpnja na 100 grozdova je štetno.
- treća generacija završava u kolovozu

- let četvrte generacije u rujnu
- druga i treća generacija izaziva velika oštećenja, uključujući propadanje grozdova na koje se do-
datno naseli Botrytis.
Za praćenje pojave i određivanje rokova suzbijanja potrebno je:
 pratiti pojavu leta leptira

 pratiti klimatske uvjete
 vršiti kontrolu pojave jaja
 vršiti kontrolu pojave prvih oštećenja
Optimalno rokovi suzbijanja su: dani neposredno uoči izlaska gusjenica iz odloženih jaja, a od-
ređuju se praćenjem: kritičnog broja leta leptira i zbrojem aktivnih temperatura potrebnih za razvoj
jaja. tj. prof. Ciglar ističe da je optimalni rok suzbijnja, kada se dođe do zbroja srednjih dnevnih
temperatura od 110 ºC od dana pojave leptira u većem broju (75 leptira po trapu kumulativno)
(min.+max.): 2 – (10) = 110ºC
- sustavnim praćenjem populacije grožđanih moljaca primjenom feromona, te provjerom i revizijom
kritičnih brojeva, uz ciljano tretiranje kemijskim sredstvima (naturaliti: Laser KS; biotehnički pripravci:
Match EC 050, Nomolt SC, Mimic SC, Runner 240 SC, Avaunt 15 SC, selektivni organo-fosfati: Rel-
dan 40 EC) ovi štetnici se na prilično jednostavan način mogu kontrolirati i suzbijati.Važan je učinak i
prirodnih biotičkih faktora koji izazivaju mortalitet ovih štetnika: parazitoidi (više od 15 vrsta Hymeno-
petra) i predatori (zlatooka Chrysoperla carnea), a najvažniji abiotički faktor su visoke temperature u
proljeće, koja ubija jaja.
Slika 91. Odrasli oblik zlatooke (Foto:A.Karačić)

Slika 92. Oblik prezimljenja Slika 93. Rani napad grozdovog moljca
Slika 94. Kasni napad grozdovog moljca Slika 95. Napadnute bobice centar oko kojih se širi
Botrytis
Slika 96. Pepeljasti grožđani moljac „uhvaćen“ Slika 97. Ferotrap = lovka sa ampulom koja sadrži
na ljepljivu površinu „trap-a“(Foto:A.Karačić) feromon (Foto:A.Karačić)

13.2.8. Odvojeni cvjetni pupovi
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Ridomil Gold MZ, Verita fenomen, Alonso ili Fan-
tic F, Revus MZ, Acrobat MZ ili Forum star
 PEPELNICA
Topas 100 EC, Folicur WP 25, Cosavet DF ili Sa-
bithane, Rubigan, Collis, Stroby,
 SAVIJAČI
Match, Decis, Runner 240 SC ili Sumialfa 5 FL
Slika 98. Fenofaza odvojeni cvjetni pupovi
( TOPLI I SPARNI DANI POGODUJU RAZVOJU PEPELNICE TE SE PREPORUČUJE KORIŠTENJE

SISTEMIČNIH PRIPRAVAKA, KOJIMA SE MOŽE DODATI JEDAN OD SUMPORNIH PRIPRAVAKA,
KOJEG KORISTIMO U POLA DOZE OD MAKSIMALNO PREDVIĐENE U UPUTAMA)
13.2.9. Po završetku cvatnja

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Pergado ili Revus MZ, Profiler ili Melody Duo, Fantic
F ili Fantic M, Acrobat MZ ili Forum star
 PEPELNICA
Talendo SC 500, Nativo 75 WG, Sabithane ili Systhane
12 E + Cosavet DF, Postalon 90 SC, Stroby WG,
Vivando,
 SIVA PLIJESAN
Teldor, Pyrus 400 SC, Cantus
Slika 99. Fenofaza cvatnja
(DA BI UBRZALI DJELOVANJE SISTEMIČNIH FUNGICIDA, POTREBNO IM JE DODATI KONTAKTNI

FUNGICID KAO ŠTO JE npr., CHROMOSUL 80 ( Thiovit jet,…) I TO U MINIMALNOJ KONCENTRACIJI
OD 0,2 %)
POČETAK I ZAVRŠETAK CVATNJE:

 U SAMOJ CVATNJI NE PREPORUČA SE PRSKANJE, OSIM U IZNIMNIM SLUČAJEVIMA JA-
KIH KIŠA, KAD SE KORISTE PRIPRAVCI KOJI SU SE KORISTILI PRED CVATNJU.
 U PREPORUKAMA NALAZIMO PRSKANJA PRED CVATNJU I NEPOSREDNO NAKON CVAT-
NJE, KADA SE KORISTE KOMBINIRANI FUNGICIDI SISTEMIČNO - KONTAKTNOG DJELOVA-
NJA, KOJI ĆE SE NAKON PRSKANJA RASPOREDITI PO CIJELOJ LISNOJ MASI I BOBICAMA.

13.2.10. Zametnute bobice
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Revus MZ ili Pergado, Mikal premium F, Melody
Duo, Fantic F ili Fantic M,
 PEPELNICA
Talendo, Nativo ili Falcon, Domark 40 ME, Cosavet
DF, Postalon 90 SC, Crystal, Stroby WG
Chorus
 GROŽĐANI MOLJCI
Decis, Sumialfa 5 FL, Runner 240 SC,
Slika100. Fenofaza zametnute bobice

(karakteristično blago smeđe-crvenkasto obojene
buduće bobice, znak da su oplođene)
(VODITI RAČUNA O BROJU DANA IZMEĐU PRSKANJA, VREMENSKIM PRILIKAMA. ” NITI JED-
NO DO SADA POZNATO SREDSTVO NE ŠTITI VINOVU LOZU DULJE OD 10 DANA, A RAZMAK
OD 12 ILI 14 DANA DOLAZI U OBZIR U UVJETIMA BEZ KIŠE I PRI VISOKIM TEMPERATURAMA
ZRAKA”.)
SIVA PLIJESAN
 Uzročnik gljivica Botrytis cinerea Pers.
 Bolest visokog standarda
 Razvoj gljive ide u tri faze:

- saprofitska
- zelene plijesni
- sive plijesni – posebno štetna
 Preventivne mjere:
- skidanje nepotrebnog (starog) lišća
- optimalnija upotreba mineralnih gnojiva osobito dušika
- uzgoj loze što prozračniji
- okvirni termini prskanja - nakon cvatnje, pred
zatvaranje grozda i nakon 15 dana po završenom
Slika 101. Siva plijesan na grozdu
drugom prskanju.
 Zaštita protiv sive plijesni provodi se u zoni grožđa

13.2.11. Porast bobica
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Revus MZ ili Pergado, Eclair 49 WG + Antracol,
Fantic F ili Fantic M, Ridomil Gold MZ, Cabrio Top,
 PEPELNICA
Talendo, Eclair 49 WG, Domark 40 ME, Cosavet DF,
Crystal, Postalon 90 SC, Topas, Rubigan, Cabrio
Top,
Chorus
 SAVIJAČI
Match, Sumialfa 5 FL, Runner 240 SC,
Slika 102. Porast bobice
13.2.12. Pred zatvaranje grozda

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Quadris ili Universalis, Bakreni antracol, Eclair
49 WG+ Antracol, Galben C, Champion 50 WP ili
Champion 50 WP + Folpan 80 WDG
 PEPELNICA
Quadris ili Universalis i Thiovit Jet, Eclair 49 WG,
Crystal ili Cosavet DF
Mythos, Teldor, Pyrus 400 SC,
 SAVIJAČI
Match, Mimic ili Runner 240 EC, Nomolt,
Slika 103. Pred zatvaranje grozda

13.2.13. Zatvaranje grozda
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Ridomil Gold Plus, Cuprablau Z, Champion 50 WP,
Delan 700 WDG,
 PEPELNICA
Thiovit Jet, Karathane EC ili Močivi sumpor, Vivando
Cantus,
 SAVIJAČI
Nomolt,
Slika 104. Zatvaranje grozda
(PRIMJENA KONTAKTNIH SREDSTAVA U RAZMAKU OD 8 – 10 DANA, A SISTEMIČNIH SRED-

STVA 10 – 14 DANA. ZAŠTITU VRŠITI RANO UJUTRO ILI KASNO NAVEČE.)
SPIRANJE PEPELJASTIH PREVLAKA (PEPELNICE) SA GROZDOVA:

1. na 100 litara vode - 125 g kalijeva hipermangana + 2 kg gašenog vapna.
Ovom otopinom se ispiru grozdovi, a sljedeći dan se lozu zaštiti bilo kojim fungicidom protiv pepel-
nice. – recept iz literature.
2. 0,5% urea + neki sistemični fungicid protiv pepelnice. Otopiti ureu u vodi i ostaviti par sati da odstoji
( jer neposredno nakon miješanja sa ureom dolazi do pada temperature otopine) – recept iz prakse.
13.2.14. Šaranje
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 PERONOSPORA
Kocid, Bakreni antracol, Galben C, Champion 50
WP, Nordox, Bordoška juha
 PEPELNICA
Thiovit Jet, Crystal ili Cosavet DF, Chromosul 80,
Switch, Mythos, Teldor, Pyrus 400 SC
 GROZDOVI MOLJCI (po potrebi)

Slika 105. Fenofaza šaranje Nomolt,
( PRILIKOM ZADNJIH TRETIRANJA, VODITI RAČUNA O KARENCI KORIŠTENIH SREDSTAVA,

TE O VREMENSKIM UVJETIMA, KAO I SORTIMENTU VINOGRADA S OBZIROM NA VRIJEME
DOZRIJEVANJA GROŽĐA. SUMPORNA SREDSTVA NE SMIJU SE UPOTREBLJAVATI NA TEM-
PERATURAMA IZNAD 27ºC)

Slika 106. Oštećenja od primjene sumpornih sredstava Slika 107. Oštećenja od primjene sumpornih sredstava
na visokim temperaturama (Foto:A.Karačić) na visokim temperaturama (Foto:A.Karačić)
13.2.15. Zreli grozd

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Switch 62,5 WG, Teldor, Mythos, Pyrus 400 SC
Slika 108. Fenofaza zreli grozd

(Foto:A.Karačić)
KOD ZADNJIH TRETIRANJA TREBAMO SE PODSJETITI DA:
- VAŽNOST OČUVANJA ZDRAVIH LISTOVA IMA DIREKTNU VEZU SA STVARANJEM SLADORA

U GROZDU,
- PERONOSPORA PREZIMLJAVA U OTPALOM LIŠĆU A PEPELNICA U PUPU, LIŠĆU, ROZGVI
(AKO OČUVAMO LISTOVE ZDRAVE, ZA OČEKIVATI JE MANJI NAPAD PERONOSPORE I
PEPELNICE SLJEDEĆE GODINE),
- VODITI RAČUNA O KARENCI SREDSTAVA

13.3. Virusi, virusima slični organizmi (virus like), viroidi, fitoplazme na vinovoj lozi
Na vinovoj lozi je registrirano 55 različitih virusa, više virusima sličnih bolesti (virus like), 9 unutar-
staničnih prokariota (phitoplasme i xilem bakterije) i 5 viroida.
Od toga gospodarski najvažniji su:
 Kompleks degeneracije i virusi koji idu uz degenaeraciju:
- Grapevine fanleaf virus GFLV- lepezavost lista vinove loze i

- Arabis mosaic virus ArMV- virus mozaika gušarke
 Kompleks uvijenih listova i virusi koji idu (uz ovaj komleks):
- Grapevine leafroll-associated virus 1 (GLRaV-1) – uvijenost lista pridruženi virus 1

- Grapevine leafroll-associated virus 3 (GLRaV-3) – uvijenost lista pridruženi virus 3
 Tipovi naboranosti drveta vinove loze: Grapevine A (GVA)
 Fleke komlex GFkV – za podloge – virus šarene pjegavosti lista
 Tri fitoplasm-e (mikoplazme)
Slika 109. Listovi koji pokazuju različite simptome, a koji bi upućivali na prisutnost virusa

13.3.1. Važnost virusa
Virusi i njima slični organizmi uzrokuju znatne štete, koje ovise o intenzitetu njihove prisutnosti i
osjetljivosti sorte. Najvažnije štete su:
- trsovi zaraženi virusima i njima sličnim organizmima pokazuju veću osjetljivost na: druge bolesti i
različite ekstremne klimatske uvjete, zbog čega su ovi čokoti kraćeg životnog vijeka
- trsovi zaraženi sa virusima i njima sličnim organizmima imaju manji urod, manji postotak šećera
(pogotovo trsovi zaraženi sa više različitih virusa)
- podloge i plemke zaražene virusima i njima sličnim organizmima otežano stvaraju kalus u procesu
proizvodnje cjepova pa je uspjeh cijepljenja manji.
- slabije ožiljavanje reznica i cijepova
- kasnije kretanje pupoljaka u proljeće
- zaostajanje u porastu mladice, koja ostaje tanja
Sl. 110: prikaz smanjenja prinosa po

čokotu kod iste sorte
1. urod sa trsa čistog od virusa
2. urod sa zaraženog trsa GVA virusom
3. urod sa zaraženog trsa GRSPaV virusom
4. urod sa zaraženog trsa GLRaV-1 virusom
13.3.2. Simptomi virusnih oboljenja

su različiti:
Slika 113. Lepezasti listovi Slika 111. Različiti oblici žutog Slika 112. Pojedini trsovi i dijelovi trsa
(fanleaf simptom) mozaika pokazuju različita mozaična žutila

Slika 114. Nazubljenost listova karakterističan Slika 115. Rašljanje- metličavost pouzdan
za GFLV znak virotičnosti
Slika 116. Abnormalni izboji Slika 117. Žuti mozaik upućuje Slika 118.Simptomi prošaranost de-
u fanleaf inficirane loze na prisustvo GFLV virusa formiranog rasta uzrokovani fan leaf
virusom
Slika 120. Simptom žu-

tih mrlja je simptom koji
upućuju na viroid (pet
različitih viroida napada
vinovu lozu)
Slika 121. Simptom ispru-

ganosti vena je znak prisu-
stva virusa GFLV + viroida
GYSVd= Grapevine ye-
llow speckle
Slika 119. Osipanje/rehuljavost grozdo-
va može biti izazvano fanleaf virusom

Slika 122. Usporedbe kod stolne sorte Slika 123. Usporedbe kod vinske sorte
(lijevo virotičan, desno zdrav grozd) (lijevo virotičan , desno zdrav grozd)
Slika 124. Žuta prošaranost lista uzrokovana Slika 125. Prošaranost i deformacije lista v.loze
Arabis mosaic virus (ArMV) uzrokovano destruktivnim sojem ArMV
Slika 126. Grozdovi zdravog (A) i oboljelog (B) Slika 127. Uvijenost listova kao posljedica
stolnog grožđa od GLRaV napada GLRaV

Slika 128. Uvijenost lista leafroll simptom Slika 129. Simptomi karakteristični za Fleck
virus GFkV
Slika 130. Simptom ižljebljenosti drveta podloge Slika 131. Najvažniji vektori GVA virusa:
Kober 5BB koju izaziva GVA virus; Planococcus citri, Pl.ficus,
karakteristične uzdužne udubine Pseudococcus longispinus,
ispod spojnog mjesta Ps.affinis, Ps.comstocki,
Neopulvinaria innumerabilis

NEMATODE SU VAŽNI VEKTORI VIRUSA NA VINOVOJ LOZI
Slika 132. Gale izazvane root knot nematodama Slika 133. Ciste na korijenu vinove loze
(nematode korjenovog čvora)
i izgled nadzemnog dijela
Sve nematode na v.l. su paraziti korijena:
Dva osnovna tipa simptoma, svrstavaju sve nematode v.l. u dvije skupine:
- specifične korijenove malformacije i izobličenosti korijena (gale)

- nekrotične lezije
Glavne grupe nematoda koje napadaju v.l.:
 root-knot nematode (čvor) Meloidogyne spp.

 bodežaste nematode Xiphinema spp.
(X.diversicaudatum prenosi AMV virus , Xiphinema indeks prenosi GFLV virus)
 nematode sa lezijama Pratylenchus spp.
 citrus nematode Tylenchulus semipenetrans
 mediteranske bubrežaste nematode Rotylenchus macrodoratus

13.3.3. Fitoplazmatska oboljenja:
Za vinograde su važna fitoplazmatska (mikoplazmatska ) oboljenja (žutice vinove loze), koje su

razvrstana u tri skupine:
1. Grapevine yellows phytoplasmas

2. Bois Noire (BN)
3. Flavescence dorée (FD)
Bez obzira na vrstu fitoplazmatskih oboljenja , simptomi su manje ili više isti.
Početna faza:
 parcijalna promjena boje listova
 pojava nekroza između glavnih nerava
U kasnijoj fazi:
 uočljivo savijanje ruba lista prema naličju
 skraćivanje internodija
 atipična razgranatost mladica
Promjena boje listova varira i zavisi od sorte vinove loze. Generalno se može reći da kod crnih sorti
boja listova je tamno ljubičasta do svijetlo crvena, a kod bijelih sorti boja listova je svijetlo žuta do
zlatno žuta.
Slika 134. Glavni simptomi koji upućuju na fitoplazmatska oboljenja

Slika 135. Scaphoideus titanus (Ball) Slika 136. Hyalesthes obsoletus (Signoret) vector Bois
vektor Flavescence dorée vector Bois noir
(Carraro et al., 1994)
Stalnim i sve češćim pojavljivanjem: virusnih, virusima sličnih (virus like), viroidimnim i fitoplaz-
matičnim oboljenjima vinove loze, pogoršava se zdravstvena ispravnost (fitoosanitarni sitatus)
vinove loze u cjelini što ukazuje na neophodnu sistemsku obradu materijala: serološkim i mo-
lekularnim metodama detekcije, odnosno pouzdanije identifikacije istih.
Poznavanje i suzbijanje vektora (cikade, psile, nematoda) predstavlja važnu mjeru sprečava-
nju širenja ovih bolesti. Naime, problemi virusnih i fitoplazmatskih oboljenja u BiH (posebno u
Hercegovini) praktično neistraženo.
Na Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar moguće je obaviti analizu biljnog mate-
rijala na prisutnost gospodarski najvažnijih virusa:
- GVA
- GVB
- GLRaV-1
- GLRaV-2
- GLRaV-3
- GLRaV-4-9
- GFLV
- ArMV
- GFkV
U dogledno vrijeme će se osposobiti laboratorij za analizu i detekciju fitoplazmi, viroida i

virus-like.

13.4. Korovi u vinogradu
Slika 137. Dobro riješeno pitanje zakorovljenosti
Na građu i sastav korova u vinogradu snažan utjecaj ima čovjek.

Prilagodba korova gajenoj biljci (u ovom slučaju vinogradu) i agrotehničkim mjerama koje se pri-
mjenjuju pri njegovom uzgoju omogućava opstanak korova bez obzira na stalne mjere borbe koje
čovjek poduzima u cilju njihovog suzbijanja.
Dok se druge štetočinje javljaju povremeno, dotle korovi djeluju neprestano što ukazuje na neop-
hodnost stalnih mjera borbe protiv korova, kao i na teškoće oko njihovog suzbijanja.
Smanjenje prinosa je krajnji i opći rezultat djelovanja korova na vinovu lozu.
Ekonomski najznačajnije korove intenzivnih nasada vinograda dijelimo prema vremenu kretanja na:
- zimsko-proljetne
- proljetno-ljetne
- kasno ljetne, odnosno jesenje korove
Korovi u vinogradu se mogu suzbijati jednim od sljedećih načina:
 obradom tla oruđima
(jesenska obrada, podrivanje, zagrtanje, proljetna i ljetna obrada tla)
 zatravljivanjem površine tla i košnjom ostavljanje malča u nasadu
 primjenom herbicida širom ili u trake
U modernim nasadima vinove loze najčešće je riječ o primjeni kombinacije dva ili više zahvata isto-
dobno. Na primjer, međuredni prostor se zatravni, a korov unutar reda suzbijamo jednokratnom ili
višekratnom primjenom različitih herbicida.

Tablica 1. Herbicidi koji imaju primjenu u vinogradu
trgovački naziv djelatna tvar
Cidokor
Herkules
Mentor
Ouragan sistem 4
Clinik glifosat
Roundup biactive
Herbocid
Tender
Dominator
Basta 15 glufosinat
Casoron G diklobenil
Goal
oksifluorfen
Galigan 240 EC
Fusilade super fluazifop
Focus ultra cikloksidim
Reglone forte
dikvat
Fortelon
spada u vrlo opasna sredstva
Gramoxone parakvat
čija prodaja nije dozvoljena pojedincima
Slika 138. Reakcija biljke na herbicid (glifosat) Slika 139. Oštećenje od herbicida

Napomena:
U ove troškove nisu uključeni troškovi sustava za natapanje koji se danas kreću po hektaru zavisno
od veličine vinograda od 6000 do 8000 KM.

LITERATURE:
1. Ciglar, I. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Čakovec
2. Cvjetković, B. (1997-1998): Specijalna fitopatologija, predavanja
3. Cvjetković, B. i Miličević, T.: Crna pjegavost (Phomopsis viticola Sacc.) i dalje aktualan
problem vinograda u Hercegovini,
4. Leko, M. i Karačić, A. (2006): Priručnik o zasnivanju nasada vinove loze
5. Maceljski, M. (1999.): Poljoprivredna entomologija, Čakovec
6. Miroševć, N. (2007): Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo
7. Numić, R.M. i Peljto, A.: Botrytis cinerea Pers. na vinovoj lozi u Hercegovini
8. Simon, J. (2001):Velika knjiga o vinu
9. Šimunović, V.(2004): Podizanje novih nasada vinograda
10. CD Crop Protection Compendium Edition2005
11. Martelli, G.P. i Boudon-Padieu E. (2006):Directory of Infectous Diseases og Grapevines and
Viroses and Virus-like Diseases of the Grapevine Bibliographic Report 1998-2004 Options méditerra-
néennes Série B n.55, CIHEAM-IAMB
11. Glasilo biljne zaštite, (2009.), Zagreb
12. Programi zaštite bilja (2009.) kemijskih kuća: Chromos agro, AgroChem, Bayer Crop Science,
Syngenta, BASF, Karsia…
Agriculture and Agri-Food Canada

www.agr.gc.ca
Disease Diagnosis
http://www.winetitles.com.au/diagnosis/index.asp
EPPO certifikati:
http://archives.eppo.org/EPPOStandards/certification.htm
FAO:
http://www.fao.org/
Michigan State University
http://web1.msue.msu.edu/fruit/concrdgw.htm

Prirucnik Vinova Loza

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Vinova Loza

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

Mladen Gašpar, dipl.ing.agr.

Biskupa Čule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

Glavni urednik: Prof.dr.sc. Marko Ivanković

Tisak: Suton d.o.o., Široki Brijeg

Lektor: Krešimir Lasić

Recezent: mr.sc. Viktor Lasić

Naklada: 500 primjeraka

CIP – Katalogizacija u publikaciji

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 5

6 PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 7

 visok utrošak ljudskog rada po jedinici površine

Ekonomska je vrijednost vinogradarstva velika:

 grožđe je važno u prehrani stanovništva zbog visokog sadržaja šećera, vitamina,

Vinogradarstvo i vinarstvo za Bosnu i Hercegovinu su važne poljoprivredne grane s višestoljet-

8 PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

1.1. Utjecaj topline na vinovu lozu

1.2. Utjecaj sunčane svjetlosti na vinovu lozu

1.3. Utjecaj vlage na vinovu lozu

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 9

2. IZBOR SADNOG MATERIJALA

2.1. Izbor loznih podloga

Tablica 1. Razvrstavanje podloga prema prilagodljivosti za određeni tip tla

10 PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

Za te terene mogu se koristiti sljedeće podloge:

 Berlandieri x Rupestris 99R,110R, Teleki 8B-SO4, Šasla x Berlandieri 41B

Dozvoljene lozne podloge su:

2.2. Kakvoća sadnog materijala

 Vanjske karakteristike kvalitetnog cijepa:

 Unutarnje karakteristike:

 genetski potencijal podloge i plemke

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 11

Najmanja tehnička čistoća loznog i reprodukcijskog materijala u prometu je 96% po pakiranju.

Tehničkom nečistoćom drži se sav materijal koji je:

 djelomično ili potpuno osušen

2.3. Izbor sorte

3. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA VINOGRADA

12 PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 13

 prorahljuje tlo na dubini većoj od 50 cm, čime se popravlja struktura tla,

3.3. Priprema tla za sadnju

Na takvoj površini dalje se obavljaju sljedeći poslovi:

3.3.1. Iskolčivanje parcele

3.3.2. Uređenje glavnih i sporednih puteva

Glavni putovi postavljaju se okomito na smjer redova. Njihova širina je od 5 -7 m da bi se omogućio

3.3.3. Smjer redova

14 PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

3.3.4. Razmak sadnje

Razmak sadnje ovisi o mnogo faktora:

 ekološkim uvjetima staništa,

3.3.5. Obilježavanje (markiranje) sadnih mjesta

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 15

Crtež 1. Ručna sadnja kopanjem jama

JAMA - SADNO MJESTO JEDNOGODIŠNJI CIJEP POSAĐENI PARAFINIRANI CIJEP

Slika 2.Sadnja hidro-uređajem (Foto:M.Gašpar)

16 PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

5.2. Sidrenje čeonih stupova

Sidrenje (učvršćenje) čeonih stupova se izvodi na dva osnovna načina:

 različitim tipovima naslanjanja čeonog stupa na kosi oslonac,

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 17

Francuske oznake Njemačke oznake